Zadatak 201 (Amar, srednja škola)

Komad tijela ima u zraku težinu 1 N, a u vodi 0.6 N. Nañi gustoću tijela, ako je gustoća vode
1000 kg/m3.
Rješenje 201
G = 1 N, G1 = 0.6 N, ρv = 1000 kg/m3, ρ=?
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
G = m ⋅ g,
gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka. Težina tijela jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na
horizontalnu podlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju
jednoliko po pravcu s obzirom na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teže.
Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz omjera (količnika) mase tijela i njegova obujma (volumena):
m
ρ= ⇒ m = ρ ⋅V .
V
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom
silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakon:
Fuz = ρt ⋅ g ⋅ V ,
gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u
tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svojim obujmom. Težina tijela
uronjenog u fluid manja je za silu uzgona od težine tijela u vakuumu.
Pomoću formula za težinu G tijela u zraku i gustoće ρ odredimo njegov volumen V.
G = m⋅ g  G = m⋅g 
  G = m⋅ g   metoda 
m  ⇒ m  ⇒  ⇒   ⇒ G = ρ⋅V ⋅g ⇒
ρ=  ρ = /⋅ V  m = ρ ⋅ V   supstitucije 
V V
1 G
⇒ G = ρ ⋅ V ⋅ g /⋅ ⇒ V= .
ρ⋅ g ρ⋅g
Budući da je sila uzgona Fuz jednaka razlici težine tijela G u zraku i G1 u vodi, slijedi:
 G  G
Fuz = G − G1 ⇒ ρ v ⋅ g ⋅ V = G − G1 ⇒ V =  ⇒ ρv ⋅ g ⋅ = G − G1 ⇒
 ρ⋅g ρ⋅g
G ρ G kg 1N
⇒ ρv ⋅ g ⋅ = G − G1 / ⋅ ⇒ ρ = ρv ⋅ = 1000 ⋅ =
ρ⋅g G − G1 G − G1 3 1 N − 0.6 N
m
kg 3 kg
= 2 500 = 2.5 ⋅ 10 .
3 3
m m
Vježba 201
Komad tijela ima u zraku težinu 1.4 N, a u vodi 0.84 N. Nañi gustoću tijela, ako je gustoća
vode 1000 kg/m3.
Rezultat: 2500 kg/m3.

Zadatak 202 (Emir, gimnazija)

Zračni balon napunjen je vodikom gustoće 0.09 kg/m3. Gustoća zraka je 1.29 kg/m3 . Nosivost
balona je 28 kN. Koliki je polumjer balona? (g = 9.81 m/s2)
Rješenje 202
ρv = 0.09 kg/m3, ρz = 1.29 kg/m3, G1 = 28 kN = 28000 N, g = 9.81 m/s2, r=?

1
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
G = m ⋅ g,
gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka. Težina tijela jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na
horizontalnu podlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju
jednoliko po pravcu s obzirom na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teže.
Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz omjera (količnika) mase tijela i njegova obujma (volumena):
m
⇒ m = ρ ⋅V .
ρ=
V
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom
silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakon:
Fuz = ρt ⋅ g ⋅ V ,
gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u
tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svojim obujmom. Težina tijela
uronjenog u fluid manja je za silu uzgona od težine tijela u vakuumu.
Obujam kugle
Obujam (volumen) kugle polumjera r iznosi:
4 3
V = ⋅ r ⋅π .
3
Težina vodika u balonu je G.
G = m ⋅ g ⇒ G = ρv ⋅ V ⋅ g .
Nosivost balona iznosi G1.
Da bi balon mogao lebdjeti sila uzgona zraka Fuz mora po iznosu biti jednaka zbroju težine vodika u
balonu G i nosivosti G1 .
Fuz = G + G1 ⇒ ρ z ⋅ g ⋅ V = ρv ⋅ V ⋅ g + G1 ⇒ ρ z ⋅ g ⋅ V − ρ v ⋅ V ⋅ g = G1 ⇒ g ⋅ V ⋅ ( ρ z − ρv ) = G1 ⇒

4 3 4 3 3
⇒ g ⋅ ⋅ r ⋅ π ⋅ ( ρ z − ρv ) = G1 ⇒ g ⋅ ⋅ r ⋅ π ⋅ ( ρ z − ρv ) = G1 / ⋅ ⇒
3 3 4 ⋅ g ⋅ π ⋅ ( ρ z − ρv )

3 3 ⋅ G1 3 3 ⋅ G1 3 3 ⋅ G1
⇒ r = ⇒ r = / ⇒ r =3 =
4 ⋅ g ⋅ π ⋅ ( ρ z − ρv ) 4 ⋅ g ⋅ π ⋅ ( ρ z − ρv ) 4 ⋅ g ⋅ π ⋅ ( ρ z − ρv )

3 ⋅ 28 000 N
= = 8.28 m.
3 m  kg kg 
4 ⋅ 9.81 ⋅ π ⋅ 1.29 − 0.09
2 3 3
s  m m 
Vježba 202
Zračni balon napunjen je vodikom gustoće 0.09 kg/m3. Gustoća zraka je 1.29 kg/m3 . Nosivost
balona je 28 kN. Koliki je promjer balona? (g = 9.81 m/s2)
Rezultat: 16.56 m.

Zadatak 203 (Lara, strukovna škola)

Kada je potpuno uronjeno u tekućinu, tijelo mase 1.5 kg, istisne 0.8 kg tekućine. Što od
navedenoga vrijedi za silu uzgona na tijelo? (g = 10 m/s2)
A. Sila uzgona iznosi 7 N i usmjerena je prema gore.
B. Sila uzgona iznosi 7 N i usmjerena je prema dolje.
C. Sila uzgona iznosi 8 N i usmjerena je prema gore.
D. Sila uzgona iznosi 8 N i usmjerena je prema dolje.

2
Rješenje 203
m = 1.5 kg, mt = 0.8 kg, g = 10 m/s2 , Fuz = ?
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
G = m ⋅ g,
gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka. Težina tijela jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na
horizontalnu podlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju
jednoliko po pravcu s obzirom na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teže.
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo
većom silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Usmjeren je vertikalno prema gore, tj. suprotno
smjeru sile teže. Tijelo uronjeno u tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo
svojim obujmom.
Kada je potpuno uronjeno u tekućinu tijelo istisne tekućine mase mt pa uzgon iznosi:
Fuz = G  m
 ⇒ Fuz = mt ⋅ g = 0.8 kg ⋅10 2 = 8 N .
G = mt ⋅ g  s
Sila uzgona iznosi 8 N i usmjerena je prema gore.
Odgovor je pod C.
Vježba 203
Kada je potpuno uronjeno u tekućinu, tijelo mase 1.2 kg, istisne 0.7 kg tekućine. Što od
navedenoga vrijedi za silu uzgona na tijelo? (g = 10 m/s2)
A. Sila uzgona iznosi 7 N i usmjerena je prema gore.
B. Sila uzgona iznosi 7 N i usmjerena je prema dolje.
C. Sila uzgona iznosi 8 N i usmjerena je prema gore.
D. Sila uzgona iznosi 8 N i usmjerena je prema dolje.
Rezultat: A.

Zadatak 204 (Saša, tehnička škola)

Kolikom silom pritišće zrak na ravan krov kuće dimenzija 20 m · 50 m?
(normirani tlak, atmosferski tlak je p = 101325 Pa)
Rješenje 204
a = 20 m, b = 50 m, p = 101325 Pa, F=?
Tlak je omjer sile F što jednoliko rasporeñ ena djeluje okomito na neku površinu S i te površine:
F
p= .
S
Normirani tlak (atmosferski tlak) je tlak koji uzrokuje Zemljina atmosfera koja se nalazi u stupcu
iznad točke mjerenja.
Površina pravokutnika je jednaka produktu njegove duljine a i širine b.
P = a ⋅ b.
Sila kojom zrak pritišće ravan krov pravokutnog oblika iznosi:
F 
p=  F F 8 8
S  ⇒ p= ⇒ p= / ⋅ a ⋅ b ⇒ F = p ⋅ a ⋅ b = 101325 Pa ⋅ 20 m ⋅ 50 m = 1.01 ⋅ 10 N ≈ 10 N .
a ⋅b a ⋅b
S = a ⋅ b 
Vježba 204
Kolikom silom pritišće zrak na ravan krov kuće dimenzija 40 m · 25 m?
(normirani tlak, atmosferski tlak je p = 101325 Pa)
Rezultat: 108 N.

3
Zadatak 205 (Saša, tehnička škola)
U posudi se nalazi tekući aluminij do visine 60 cm. Na dnu posude je otvor kroz koji ulazi
zrak pod tlakom p. Koliki mora biti tlak zraka da aluminij ne bi izlazio? (gustoća aluminija
ρ = 2700 kg/m3, g = 9.81 m/s2)
Rješenje 205
h = 60 cm = 0.60 m, ρ = 2700 kg/m3, g = 9.81 m/s2, p=?
Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. Djeluje na sve strane jednako, a ovisi o visini
stupca h tekućine iznad mjesta na kojemu mjerimo tlak i o gustoći tekućine ρ,
p = ρ ⋅ g ⋅ h.
Tlak p povećava se linearno s dubinom tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine ρ. Jednak je na svim
mjestima na istoj dubini i djeluje jednako u svim smjerovima.
Da aluminij ne bi izlazio tlak zraka mora biti veći od hidrostatičkog tlaka tekućeg aluminija na dnu
posude čija je visina h.
p = ρ ⋅ g ⋅ h  kg m
h
 ⇒ p > ρ ⋅ g ⋅ h ⇒ p > 2700 3 ⋅ 9.81 2 ⋅ 0.60 m ⇒ p > 15892.2 Pa.
p> p
h  m s
Vježba 205
U posudi se nalazi tekući aluminij do visine 600 mm. Na dnu posude je otvor kroz koji ulazi
zrak pod tlakom p. Koliki mora biti tlak zraka da aluminij ne bi izlazio? (gustoća aluminija
ρ = 2700 kg/m3, g = 9.81 m/s2)
Rezultat: p > 15892.2 Pa.

Zadatak 206 (Ivan, tehnička škola)

Idealnom plinu se izohorno poveća temperatura za 300 K. Pritom mu se tlak poveća tri puta.
Kolika je bila početna temperatura plina?
A) 100 K
B) 150 K
C) 300 K
Rješenje 206
T1 = T, T2 = T + 300, p1 = p, p2 = 3 · p, T=?
Izohorno stanje plina znači da je obujam stalan. Mijenja li se temperatura nekoj masi plina stalnog
obujma (izohorna promjena), mijenjat će se tlak plina prema Charlesovom (Šarl) zakonu:
pt = p0 · (1 + α · t), pri V = konst.
U apsolutnoj ljestvici temperature taj zakon ima oblik
p p
= 0,
T T0
odakle za različita stanja možemo pisati
p1 p2
= .
T1 T2

Sada se lako nañ e početna temperatura T.

p1 p2 p 3⋅ p p 3⋅ p 1 1 3
= ⇒ = ⇒ = /⋅ ⇒ = ⇒
T T T T + 300 T T + 300 p T T + 300
1 2
1 3
⇒ = / ⋅ T ⋅ (T + 300 ) ⇒ T + 300 = 3 ⋅ T ⇒ T − 3 ⋅ T = − 300 ⇒ − 2 ⋅ T = − 300 ⇒
T T + 300
⇒ − 2 ⋅ T = − 300 / : ( − 2) ⇒ T = 150 K .

4
Odgovor je pod B.
Vježba 206
Idealnom plinu se izohorno poveća temperatura za 300 K. Pritom mu se tlak poveća dva puta.
Kolika je bila početna temperatura plina?
A) 100 K
B) 150 K
C) 300 K
Rezultat: C.

Zadatak 207 (Anamaria, strukovna škola)

Gustoća vode iznosi ρ = 103 kg/m3, a akceleracija sile teže uz Zemlju g = 9.81 m/s2. Tlak od
1 Pa na Zemlji odgovara stupcu vode visine:
−3 −2 −4 −1
A. 1.02 ⋅10 m B. 1.02 ⋅10 m C. 1.02 ⋅10 m D. 1.02 ⋅10 m
Rješenje 207
ρ = 103 kg/m3, g = 9.81 m/s2, p = 1 Pa, h=?
Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. Djeluje na sve strane jednako, a ovisi o visini
stupca h tekućine iznad mjesta na kojemu mjerimo tlak i o gustoći tekućine ρ,
p = ρ ⋅ g ⋅ h.
Tlak p povećava se linearno s dubinom tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine ρ.
1 p 1 Pa −4
p = ρ ⋅ g ⋅h ⇒ p = ρ ⋅ g ⋅h /⋅ ⇒ h= = = 1.02 ⋅ 10 m.
ρ⋅g ρ⋅g 3 kg m
10 ⋅ 9.81
3 2
m s
Odgovor je pod C.
Vježba 207
Gustoća vode iznosi ρ = 103 kg/m3, a akceleracija sile teže uz Zemlju g = 9.81 m/s2. Tlak od
100 Pa na Zemlji odgovara stupcu vode visine:
−3 −2 −4 −1
A. 1.02 ⋅10 m B. 1.02 ⋅10 m C. 1.02 ⋅10 m D. 1.02 ⋅10 m
Rezultat: B.

Zadatak 208 (Ines, strukovna škola)

Tijelo volumena 1000 cm3 teško je 10 N. Koliku silu pokazuje dinamometar kad je cijelo tijelo
uronjeno u vodu? (akceleracija sile teže g = 10 m/s2, gustoća vode ρv = 103 kg/m3)
A. 0 N B. 0.54 N C. 1.07 N D. 1.23 N
Rješenje 208
V = 1000 cm3 = 10-3 m3, G = 10 N, g = 10 m/s2, ρv = 103 kg/m3, F=?
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom
silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakon:
Fuz = ρt ⋅ g ⋅ V ,
gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u
tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svojim obujmom. Težina tijela
uronjenog u fluid manja je za silu uzgona od težine tijela u vakuumu.
Sila uzgona u gravitacijskom polju Zemlje uvijek djeluje prema gore.
Kada tijelo uronimo u vodu njegova se težina G umanji za iznos sile uzgona Fuz pa rezultantna sila F,
koju pokazuje dinamometar, iznosi:
3 kg m −3 3
F = G − Fuz ⇒ F = G − ρv ⋅ g ⋅ V = 10 N −10 ⋅10 ⋅10 m = 0 N.
3 2
m s

5
Odgovor je pod A.
Vježba 208
Tijelo volumena 50 cm3 teško je 3 N. Koliku silu pokazuje dinamometar kad je cijelo tijelo
uronjeno u vodu? (akceleracija sile teže g = 10 m/s2, gustoća vode ρv = 103 kg/m3)
A. 2 N B. 2.5 N C. 1.5 N D. 1 N
Rezultat: B.

Zadatak 209 (Igor, strukovna škola)

Tijelo K gustoće ρK i tijelo L gustoće ρL drže se zaronjeni ispod površine vode gustoće ρ. Kada
se tijela ispuste, tijelo K potone, a tijelo L ostane u istome položaju. Koji odnos vrijedi za gustoće
tijela i vode?
A. ρ K = ρ > ρ L B. ρ K > ρ > ρ L C. ρ K > ρ = ρ L D. ρ K = ρ = ρ L
Rješenje 209
ρK, ρL, ρ
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
G = m ⋅ g,
gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka. Težina tijela jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na
horizontalnu podlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju
jednoliko po pravcu s obzirom na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teže.
Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz omjera (količnika) mase tijela i njegova obujma (volumena):
m
ρ= ⇒ m = ρ ⋅V .
V
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom
silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakon:
Fuz = ρt ⋅ g ⋅ V ,
gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u
tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svojim obujmom. Težina tijela
uronjenog u fluid manja je za silu uzgona od težine tijela u vakuumu. Sila uzgona u gravitacijskom
polju Zemlje uvijek djeluje prema gore. Uronimo li tijelo u vodu na njega djeluju dvije sile:
uzgon u smjeru okomito prema gore i sila teža okomito prema dolje.
Kada je iznos uzgona:
• manji od iznosa sile teže, rezultantna (ukupna) sila na tijelo usmjerena je prema dolje i tijelo
tone
• jednak iznosu sile teže, rezultantna (ukupna) sila na tijelo jednaka je nuli i tijelo ostaje lebdjeti
u tekućini na dubini na kojoj se nañe
• veći od iznosa sile teže, rezultantna (ukupna) sila na tijelo usmjerena je prema gore i tijelo
izranja na površinu.
Budući da tijelo K potone, sila uzgona po iznosu je manja od iznosa sile teže.
m m ρ
Fuz < G ⇒ ρ ⋅ g ⋅ V < m ⋅ g ⇒ ρ ⋅ g ⋅ < m⋅g ⇒ ρ ⋅g ⋅ < m ⋅ g / ⋅ K ⇒ ρ < ρK .
ρK ρK m⋅g
Budući da tijelo L ostane u istome položaju, sila uzgona po iznosu je jednaka iznosu sile teže.
m m ρ
Fuz = G ⇒ ρ ⋅ g ⋅ V = m ⋅ g ⇒ ρ ⋅ g ⋅ = m⋅ g ⇒ ρ ⋅ g ⋅ = m ⋅ g / ⋅ K ⇒ ρ = ρL.
ρL ρL m⋅g
Dakle, za gustoće vrijedi:
ρ K > ρ = ρL .

6
Odgovor je pod C.
Vježba 209
Tijelo K gustoće ρK i tijelo L gustoće ρL drže se zaronjeni ispod površine vode gustoće ρ. Kada
se tijela ispuste oba tijela ostanu u istome položaju. Koji odnos vrijedi za gustoće tijela i vode?
A. ρ K = ρ > ρ L B. ρ K > ρ > ρ L C. ρ K > ρ = ρ L D. ρ K = ρ = ρ L
Rezultat: D.

Zadatak 210 (Zlata, srednja škola)

Klip, mase 10 kg, pritišće gornju površinu vode u cijevi polumjera 20 cm i visine 1 m. Nañi
ukupni tlak na dnu cijevi. (gustoća vode ρ = 1000 kg/m3 , ubrzanje sile teže g = 9.81 m/s2)
Rješenje 210
m = 10 kg, r = 20 cm = 0.20 m, h = 1 m, ρ = 1000 kg/m3, g = 9.81 m/s2,
p=?
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
G = m ⋅ g,
gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka. Težina tijela jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na
horizontalnu podlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju
jednoliko po pravcu s obzirom na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teže.
Tlak je omjer sile F što jednoliko rasporeñ ena djeluje okomito na neku površinu S i te površine:
F
p= .
S
Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. Djeluje na sve strane jednako, a ovisi o visini
stupca h tekućine iznad mjesta na kojemu mjerimo tlak i o gustoći tekućine ρ,
p = ρ ⋅ g ⋅ h.
Tlak p povećava se linearno s dubinom tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine ρ. Jednak je na svim
mjestima na istoj dubini i djeluje jednako u svim smjerovima.
Formula za površinu kruga polumjera r glasi:
2
P = r ⋅π .

G h
p

r
Na dnu cijevi sa vodom čija je dubina h djeluje hidrostatski tlak p1.

7
 p1 = ρ ⋅ g ⋅ h.
Takoñer, dno cijevi pritišće klip svojom težinom G i uzrokuje tlak p2.
G m⋅ g
p = ⇒ p = .
2 S 2 2
r ⋅π
Ukupni tlak p na dnu cijevi jednak je zbroju hidrostatskog tlaka p1 i tlaka p2 koji stvara klip svojom
težinom G.
m⋅ g  m 
p = p1 + p2 ⇒ p = ρ ⋅ g ⋅ h + ⇒ p = g ⋅ ρ ⋅h +
2 
=
2
r ⋅π  r ⋅π 
 10 kg

= 9.81
m
⋅  1000
kg
⋅1 m +  = 10 590.65 Pa ≈ 1.06 ⋅ 10 4 Pa = 10.6 ⋅ 10 3 Pa = 10.6 kPa.
2  3 2 
s  m ( 0.2 m ) ⋅ π 
Vježba 210
Klip, mase 20 kg, pritišće gornju površinu vode u cijevi polumjera 20 cm i visine 2 m. Nañi
ukupni tlak na dnu cijevi. (gustoća vode ρ = 1000 kg/m3 , ubrzanje sile teže g = 9.81 m/s2)
Rezultat: 21.2 kPa.

Zadatak 211 (Matija, srednja škola)

Izračunajte odnos težine tijela i uzgona na tijelo kad je posve uronjeno u tekućinu. Gustoća
tijela je 6 g/cm3, a tekućine 2 g/cm3.
A. 0.5 B. 2 C. 3 D. 4
Rješenje 211
ρ1 = 6 g/cm3, ρ2 = 2 g/cm3, G : Fuz = ?
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
G = m ⋅ g,
gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka. Težina tijela jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na
horizontalnu podlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju
jednoliko po pravcu s obzirom na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teže.
Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz omjera (količnika) mase tijela i njegova obujma (volumena):
m
ρ=⇒ m = ρ ⋅V .
V
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom
silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakon:
Fuz = ρt ⋅ g ⋅ V ,
gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela.
Težina G tijela obujma V i gustoće ρ1 iznosi:
G = m⋅ g 
 metoda 
 ⇒   ⇒ G = ρ1 ⋅ V ⋅ g .
m = ρ1 ⋅ V 
 supstitucije 
Kad je tijelo obujma V posve uronjeno u tekućinu gustoće ρ2 uzgon je
Fuz = ρ ⋅ g ⋅ V .
2
Računamo omjer težine G i uzgona Fuz.

8
 g
6
G ρ1 ⋅ V ⋅ g G ρ1 ⋅ V ⋅ g G ρ1 G 3 G
= ⇒ = ⇒ = ⇒ = cm ⇒ = 3.
Fuz ρ2 ⋅ g ⋅ V Fuz ρ2 ⋅ g ⋅ V Fuz ρ2 Fuz g Fuz
2
3
cm
Odgovor je pod C.
Vježba 211
Izračunajte odnos težine tijela i uzgona na tijelo kad je posve uronjeno u tekućinu. Gustoća
tijela je 8 g/cm3, a tekućine 2 g/cm3.
A. 0.5 B. 2 C. 3 D. 4
Rezultat: D.

Zadatak 212 (MM, gimnazija)

U cilindru s pomičnim klipom nalazi se plin (slika). Klip ima površinu 20 cm2 i masu 0.6 kg.
Atmosferski je tlak 105 Pa. Kolikom dodatnom silom moramo djelovati na klip da se obujam plina u
cilindru smanji na polovinu? Promjena je izotermna. (ubrzanje sile teže g = 9.81 m/s2)

plin

Rješenje 212
1
S = 20 cm2 = 20 · 10-4 m2 = 2 · 10-3 m2 , m = 0.6 kg, pa = 105 Pa, V2 = ⋅ V1 ,
2
g = 9.81 m/s2, F=?
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
G = m ⋅ g,
gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka. Težina tijela jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na
horizontalnu podlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju
jednoliko po pravcu s obzirom na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teže.
Tlak je omjer sile što jednoliko rasporeñ ena djeluje okomito na neku površinu i te površine:
F
⇒ F = p ⋅ S.
p=
S
Ako pri promjeni stanja dane mase plina, temperatura ostaje stalna (izotermno stanje), promjene
obujma i tlaka plina možemo opisati Boyle-Mariotteovim zakonom:
p1 ⋅ V1 = p2 ⋅ V2 .
U početnom stanju ukupni tlak p1, na plin volumena V1, jednak je zbroju atmosferskog tlaka pa i tlaka
zbog težine klipa pk.
G m⋅ g
p1 = pa + p ⇒ p1 = pa + ⇒ p1 = pa + .
k S S
Ako na klip djelujemo dodatnom silom F pa se obujam plina u cilindru smanji na volumen V2, tada je
ukupni tlak p2 jednak:

9
 F m⋅ g F
p2 = p1 + ⇒ p2 = pa + + .
S S S
Iz plinske jednadžbe za izotermno stanje plina izračunamo silu F.
 m⋅ g   m⋅g F 
p1 ⋅ V1 = p2 ⋅ V2 ⇒  pa +  ⋅ V1 =  pa + +  ⋅ V2 ⇒
 S   S S
 m⋅g   m⋅ g F  1
⇒  pa +  ⋅ V1 =  pa + +  ⋅ ⋅ V1 ⇒
 S   S S 2
 m⋅ g   m⋅ g F  1 2  m⋅ g  m⋅g F
⇒  pa +  ⋅ V1 =  pa + +  ⋅ ⋅ V1 / ⋅ ⇒ 2 ⋅  pa +  = pa + + ⇒
 S   S S 2 V1  S  S S

m⋅ g m⋅ g F m⋅g m⋅g F
⇒ 2 ⋅ pa + 2 ⋅ = pa + + ⇒ 2 ⋅ pa + 2 ⋅ = pa + + /⋅ S ⇒
S S S S S S
⇒ 2 ⋅ pa ⋅ S + 2 ⋅ m ⋅ g = pa ⋅ S + m ⋅ g + F ⇒ pa ⋅ S + m ⋅ g + F = 2 ⋅ pa ⋅ S + 2 ⋅ m ⋅ g ⇒
⇒ F = 2 ⋅ pa ⋅ S + 2 ⋅ m ⋅ g − pa ⋅ S − m ⋅ g ⇒ F = pa ⋅ S + m ⋅ g =
5 −3 2 m
= 10 Pa ⋅ 2 ⋅10 m + 0.6 kg ⋅ 9.81 = 205.89 N ≈ 206 N .
2
s
Vježba 212
U cilindru s pomičnim klipom nalazi se plin (slika). Klip ima površinu 40 cm2 i masu 1.2 kg.
Atmosferski je tlak 105 Pa. Kolikom dodatnom silom moramo djelovati na klip da se obujam plina u
cilindru smanji na polovinu? Promjena je izotermna. (ubrzanje sile teže g = 9.81 m/s2)

plin

Rezultat: 412 N.

Zadatak 213 (Luka, tehnička škola)

Pod kojim tlakom mora sisaljka tjerati vodu u cijevi vodovoda visokog nebodera ako se nalazi
u podrumu zgrade, a željeli bismo da tlak vode u najvišem dijelu zgrade bude 15 · 104 Pa? Visinska
razlika izmeñu sisaljke i najvišeg dijela zgrade neka je 100 m. (gustoća vode ρ = 1000 kg/m3, ubrzanje
sile teže g = 9.81 m/s2)
Rješenje 213
p1 = 15 · 104 Pa, h = 100 m, ρ = 1000 kg/m3, g = 9.81 m/s2, p2 = ?
Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. On djeluje na sve strane jednako, a
ovisi o visini stupca h tekućine iznad mjesta na kojemu mjerimo tlak i o gustoći tekućine ρ:
p = ρ ⋅ g ⋅ h.
Tlak p povećava se linearno s dubinom tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine ρ.
Budući da je visinska razlika izmeñu sisaljke i najvišeg dijela zgrade h, hidrostatski tlak p u podnožju
zgrade bit će
p = ρ ⋅ g ⋅ h.
Tada je ukupni tlak na sisaljku p2 jednak zbroju tlakova p i tlaka vode u najvišem dijelu zgrade p1.

10
 kg m 4
p2 = p + p1 ⇒ p2 = ρ ⋅ g ⋅ h + p1 = 1000 ⋅ 9.81 ⋅ 100 m + 15 ⋅ 10 Pa =
3 2
m s
6
= 1131000 Pa = 1.131 ⋅10 Pa = 1.131 MPa.
Vježba 213
Pod kojim tlakom mora sisaljka tjerati vodu u cijevi vodovoda visokog nebodera ako se nalazi
u podrumu zgrade, a željeli bismo da tlak vode u najvišem dijelu zgrade bude 150 kPa? Visinska
razlika izmeñu sisaljke i najvišeg dijela zgrade neka je 100 m. (gustoća vode ρ = 1000 kg/m3, ubrzanje
sile teže g = 9.81 m/s2)
Rezultat: 1.131 MPa.

Zadatak 214 (Luka, tehnička škola)

Dječji balon obujma 4 dm3 napunjen je rasvjetnim plinom. Zrak ga podiže uvis silom
9 · 10 N. Koliko je težak balon s plinom? (ubrzanje sile teže g = 9.81 m/s2 , gustoća zraka
-3

ρ = 1.293 kg/m3)
Rješenje 214
V = 4 dm3 = 4 · 10-3 m3, F = 9 · 10-3 N, g = 9.81 m/s2 , ρ = 1.293 kg/m3, G=?
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom
silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakon:
Fuz = ρt ⋅ g ⋅ V ,
gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u
tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svojim obujmom. Težina tijela
uronjenog u fluid manja je za silu uzgona od težine tijela u vakuumu.

Fuz

G
Sila F kojom zrak podiže balon uvis jednaka je razlici sile uzgona zraka Fuz i težine balona G.
F = Fuz − G ⇒ G = Fuz − F ⇒ G = ρ ⋅ g ⋅ V − F =
kg m −3 3 −3 −2
= 1.293 ⋅ 9.81 ⋅ 4 ⋅10 m − 9 ⋅10 N = 0.0417 N = 4.17 ⋅10 N.
3 2
m s
Vježba 214
Dječji balon obujma 4000 cm3 napunjen je rasvjetnim plinom. Zrak ga podiže uvis silom
9 mN. Koliko je težak balon s plinom? (ubrzanje sile teže g = 9.81 m/s2, gustoća zraka
ρ = 1.293 kg/m3)
Rezultat: 4.17 · 10-2 N.

11
Zadatak 215 (Luka, tehnička škola)
Radiosonda ima obujam 10 m3 i napunjena je vodikom. Koliko tešku radioaparaturu može
ponijeti ako ona sama ima masu 600 g? (ubrzanje sile teže g = 9.81 m/s2, gustoća zraka
ρ = 1.293 kg/m3)
Rješenje 215
V = 10 m3, m = 600 g = 0.6 kg, g = 9.81 m/s2, ρ = 1.293 kg/m3, Ga = ?
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
G = m ⋅ g,
gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka. Težina tijela jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na
horizontalnu podlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju
jednoliko po pravcu s obzirom na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teže.
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom
silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakon:
Fuz = ρt ⋅ g ⋅ V ,
gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u
tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svojim obujmom. Težina tijela
uronjenog u fluid manja je za silu uzgona od težine tijela u vakuumu.
Težina radioaparature Ga koju sonda može ponijeti jednaka je razlici sile uzgona zraka Fuz i težine
radiosonde Gs.
Ga = Fuz − Gs ⇒ Ga = ρ ⋅ g ⋅ V − m ⋅ g ⇒ Ga = g ⋅ ( ρ ⋅ V − m ) =∈

m  kg 3 
= 9.81 ⋅ 1.293 ⋅10 m − 0.6 kg  = 120.96 N ≈ 121 N .
2 3
s  m 

Vježba 215
Radiosonda ima obujam 104 dm3 i napunjena je vodikom. Koliko tešku radioaparaturu može
ponijeti ako ona sama ima masu 60 dag? (ubrzanje sile teže g = 9.81 m/s2, gustoća zraka
ρ = 1.293 kg/m3)
Rezultat: 121 N.

Zadatak 216 (Luka, tehnička škola)

U cijevi oblika slova U nalivena je živa, a zatim u jedan krak tekućina gustoće 1.2 · 103 kg/m3
(vidi sliku). Visina je stupca žive, mjerena od dodirne površine 1.4 cm. Kolika je visina stupca
nepoznate tekućine? (gustoća žive ρ2 = 13600 kg/m3)
Rješenje 216
ρ1 = 1.2 · 103 kg/m3 = 1200 kg/m3, h2 = 1.4 cm = 0.014 m, ρ2 = 13600 kg/m3 , h1 = ?
Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. On djeluje na sve strane jednako, a
ovisi o visini stupca h tekućine iznad mjesta na kojemu mjerimo tlak i o gustoći tekućine ρ:
p = ρ ⋅ g ⋅ h.

12
Tlak p povećava se linearno s dubinom tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine ρ.
Hidrostatski paradoks
U posudama različitog oblika koje tekućina ispunjava do iste visine tlak na dno posude je isti
Zakon spojenih posuda
U meñ usobno spojenim posudama razina tekućine u svim posudama je ista bez obzira na oblik posuda
jer je hidrostatski tlak jednak u svim točkama na jednakoj dubini.
U oba kraka, u cijevi oblika slova U, tekućine su u ravnoteži pa iz toga proizlazi da su hidrostatski
tlakovi u oba kraka cijevi meñ usobno jednaki.
1
p1 = p2 ⇒ ρ1 ⋅ g ⋅ h1 = ρ2 ⋅ g ⋅ h2 ⇒ ρ1 ⋅ g ⋅ h1 = ρ 2 ⋅ g ⋅ h2 / ⋅ ⇒
ρ1 ⋅ g
kg
13 600 ⋅ 0.014 m
ρ 2 ⋅ h2 3
⇒ h1 = = m = 0.159 m = 15.9 cm.
ρ1 kg
1200
3
m

h1

h2

Vježba 216
U cijevi oblika slova U nalivena je živa, a zatim u jedan krak tekućina gustoće 1.2 · 103 kg/m3
(vidi sliku). Visina je stupca žive, mjerena od dodirne površine 14 mm. Kolika je visina stupca
nepoznate tekućine? (gustoća žive ρ2 = 13600 kg/m3)
Rezultat: 15.9 cm.

Zadatak 217 (Luka, tehnička škola)

Dva tijela imaju obujam V i 2 · V te su na vagi u ravnoteži. Zatim veće tijelo uronimo u ulje.
Kolika bi morala biti gustoća tekućine u koju bismo trebali uroniti manje tijelo da bi vaga ostala u
ravnoteži? (gustoća ulja ρu = 900 kg/m3)
Rješenje 217
V1 = V, V2 = 2 · V, G, ρu = 900 kg/m3 , ρ=?
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom
silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakon:
Fuz = ρt ⋅ g ⋅ V ,
gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u
tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svojim obujmom. Težina tijela
uronjenog u fluid manja je za silu uzgona od težine tijela u vakuumu.

13
 G G
Na početku vaga je u ravnoteži što znači da oba tijela imaju jednaku težinu G.
Kada veće tijelo obujma V2 uronimo u ulje njegova se težina smanji za iznos sile uzgona Fuz u ulju i
iznosi:
G2 = G − Fuz ⇒ G2 = G − ρu ⋅ g ⋅ V2 ⇒ G2 = G − ρu ⋅ g ⋅ 2 ⋅ V .
Kada manje tijelo obujma V1 uronimo u nepoznatu tekućinu njegova se težina smanji za iznos sile
uzgona Fuz u tekućini i iznosi:
G1 = G − Fuz ⇒ G1 = G − ρ ⋅ g ⋅ V1 ⇒ G1 = G − ρ ⋅ g ⋅ V .

Fuz Fuz

G G
Slika2
Budući da nakon uranjanja manjeg tijela u nepoznatu tekućinu vaga ostaje u ravnoteži, težine tijela su
jednake pa vrijedi:
G1 = G2 ⇒ G − ρ ⋅ g ⋅ V = G − ρu ⋅ g ⋅ 2 ⋅ V ⇒ G − ρ ⋅ g ⋅ V = G − ρu ⋅ g ⋅ 2 ⋅ V ⇒

 1 
⇒ − ρ ⋅ g ⋅ V = − ρu ⋅ g ⋅ 2 ⋅ V ⇒ − ρ ⋅ g ⋅ V = − ρu ⋅ g ⋅ 2 ⋅ V / ⋅  −  ⇒
 g ⋅V 
kg kg
⇒ ρ = 2 ⋅ ρu = 2 ⋅ 900 = 1800 .
3 3
m m
Vježba 217
Dva tijela imaju obujam V i 3 · V te su na vagi u ravnoteži. Zatim veće tijelo uronimo u ulje.
Kolika bi morala biti gustoća tekućine u koju bismo trebali uroniti manje tijelo da bi vaga ostala u
ravnoteži? (gustoća ulja ρu = 900 kg/m3)
Rezultat: 15.9 cm.

Zadatak 218 (Luka, tehnička škola)

U horizontalnoj cijevi promjera 5 cm voda teče brzinom 20 cm/s pri statičkom tlaku
19.6 · 104 Pa. Koliki je tlak u užem dijelu cijevi promjera 2 cm? (gustoća vode ρ = 1000 kg/m3)
Rješenje 218
2 · r1 = 5 cm => 2 · r1 = 0.05 m => r1 = 0.025 m, v1 = 20 cm/s = 0.2 m/s,
p1 = 19.6 · 104 Pa, 2 · r2 = 2 cm => 2 · r2 = 0.02 m => r2 = 0.01 m, ρ = 1000 kg/m3
p2 = ?
Jakost struje

14
Količinu tekućine I koja proñ e u jedinici vremena s nekim presjekom cijevi površine S zovemo jakost
struje. Ona iznosi
I = S ⋅ v,
gdje je v brzina protjecanja.
U stacionarnom toku I je konstantna. Pritom vrijedi
S1 : S 2 = v2 : v1 ⇒ S1 ⋅ v1 = S 2 ⋅ v2 .
Bernoullijeva jednadžba
Za stacionarni tok idealne tekućine u horizontalnoj cijevi vrijedi zakon u obliku Bernoullijeve
jednadžbe. Ona kaže da je zbroj statičkog i dinamičkog tlaka stalan. Taj zbroj zovemo
hidrodinamički tlak:
1 2 1 2 1 2
p + ⋅ ρ ⋅ v = konst. ili p1 + ⋅ ρ ⋅ v1 = p2 + ⋅ ρ ⋅ v2 .
2 2 2
Bernoullijeva jednadžba je osnovni zakon gibanja fluida. U fluidu koji struji horizontalno brzina i tlak
su obrnuto razmjerni. Na toj se činjenici zasnivaju mnoge tehničke primjene. Na primjer, let
zrakoplova: uz gornju plohu krila zrak struji brže nego uz donju (uz gornju plohu manji je tlak nego uz
donju) što rezultira da na krila djeluje sila prema gore koja diže zrakoplov.

Najprije izračunamo brzinu protjecanja v2 u užem dijelu cijevi.

1 S ⋅v površina kruga 
S1 ⋅ v1 = S 2 ⋅ v2 ⇒ S1 ⋅ v1 = S 2 ⋅ v2 / ⋅ ⇒ v2 = 1 1 ⇒  2  ⇒
S2 S2  S = r ⋅ π 
2 2 2 2
r1 ⋅ π ⋅ v1 r1 ⋅ π ⋅ v1 r1 ⋅ v1 r 
⇒ v2 = ⇒ v2 = ⇒ v2 = 1
⇒ v2 =   ⋅ v1 =
2 2 2 r 
r2 ⋅ π r2 ⋅ π r2  2
2
 0.025 m  m m
=  ⋅ 0.2 = 1.25 .
 0.01 m  s s
Tlak p2 u užem dijelu cijevi iznosi:
1 2 1 2 1 2 1 2
p1 + ⋅ ρ ⋅ v1 = p2 + ⋅ ρ ⋅ v2 ⇒ p2 + ⋅ ρ ⋅ v2 = p1 + ⋅ ρ ⋅ v1 ⇒
2 2 2 2
1 2 1 2 1 2 2
2 2 2
(
⇒ p2 = p1 + ⋅ ρ ⋅ v1 − ⋅ ρ ⋅ v2 ⇒ p2 = p1 + ⋅ ρ ⋅ v1 − v2 = )
2 2
4 1 kg   m  m  4
= 19.6 ⋅10 Pa + ⋅1000 ⋅  0.2  − 1.26   = 195 238.75 Pa ≈ 19.53 ⋅10 Pa.

3
2 m   s  s 

Vježba 218
U horizontalnoj cijevi promjera 5 cm voda teče brzinom 20 cm/s pri statičkom tlaku
19.6 · 104 Pa. Koliki je tlak u užem dijelu cijevi promjera 2 cm? (gustoća vode ρ = 1000 kg/m3)
Rezultat: 15.9 cm.

15
Zadatak 219 (Marko, tehnička škola)
Kolika količina vode isteče u jednoj minuti iz spremnika kroz otvor promjera 4 cm koji se
nalazi 4.9 m ispod razine vode? (ubrzanje sile teže g = 9.81 m/s2)
Rješenje 219
t = 1 min = 60 s, 2 · r = 4 cm => 2 · r = 0.04 m => r = 0.02 m, h = 4.9 m,
g = 9.81 m/s2, I=?
Ako idealna tekućina istječe iz posude kroz otvor koji se nalazi za visinu h ispod najviše razine
tekućine, brzina istjecanja iznosi
v= 2 ⋅ g ⋅ h.
Jakost struje
Količinu tekućine I koja proñ e u jedinici vremena (sekundi) s nekim presjekom cijevi površine S
zovemo jakost struje. Ona iznosi
I = S ⋅ v,
gdje je v brzina protjecanja.
Računamo koli činu vode I koja isteče u jedinici vremena (u sekundi).
I = S ⋅v  površina kruga  2
 ⇒ I = S ⋅ 2⋅ g ⋅h ⇒  2  ⇒ I = r ⋅π ⋅ 2 ⋅ g ⋅ h =
v= 2⋅ g ⋅h   S = r ⋅ π 
3
2 m m
= ( 0.02 m ) ⋅ π ⋅ 2 ⋅ 9.81 ⋅ 4.9 m = 0.0123 .
2 s
s
U jednoj minuti (1 min = 60 s) koli čina vode I iznosit će:
3 3
m m
I = 0.0123 ⋅ 60 = 0.74 .
s min
Vježba 219
Kolika količina vode isteče u jednoj minuti iz spremnika kroz otvor promjera 0.4 dm koji se
nalazi 49 dm ispod razine vode? (ubrzanje sile teže g = 9.81 m/s2)
Rezultat: 0.74 m3/min.

Zadatak 220 (Ivan, tehnička škola)

Kamen mase 15 kg spustimo u vodu. Koliko iznosi rezultantna sila na kamen dok tone i dok je
cijelim obujmom ispod površine vode (kao što je prikazano na crtežu) prije nego što dotakne dno?
Gustoća kamena je 2500 kg/m3, a vode 1000 kg/m3. Zanemarite viskoznost vode. (ubrzanje sile teže
g = 10 m/s2)

Rješenje 220
m = 15 kg, ρk = 2500 kg/m3, ρv = 1000 kg/m3 , g = 10 m/s2, F=?
Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz omjera (količnika) mase tijela i njegova obujma (volumena):
m m
ρ= ⇒ V= .
V ρ
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
G = m ⋅ g,
gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu

16
na Zemlji jednaka. Težina tijela jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na
horizontalnu podlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju
jednoliko po pravcu s obzirom na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teže.
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom
silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakon:
Fuz = ρt ⋅ g ⋅ V ,
gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u
tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svojim obujmom. Težina tijela
uronjenog u fluid manja je za silu uzgona od težine tijela u vakuumu.
Budući da je kamen cijelim obujmom ispod površine vode i da polako tone, na njega djeluje
rezultantna sila F koja je jednaka razlici težine kamena G i sile uzgona vode Fuz.

Fuz

A
F

m  ρ 
F = G − Fuz ⇒ F = m ⋅ g − ρv ⋅ g ⋅ V ⇒ F = m ⋅ g − ρv ⋅ g ⋅ ⇒ F = m ⋅ g ⋅ 1 − v  =
ρk  ρ 
 k
 kg 
1000
m  3 
= 15 kg ⋅10 
⋅ 1− m  = 90 N .
2
s  2 500 kg 
 3 
 m 
Vježba 220
Kamen mase 1500 dag spustimo u vodu. Koliko iznosi rezultantna sila na kamen dok tone i
dok je cijelim obujmom ispod površine vode (kao što je prikazano na crtežu) prije nego što dotakne
dno? Gustoća kamena je 2500 kg/m3, a vode 1000 kg/m3. Zanemarite viskoznost vode. (ubrzanje sile
teže g = 10 m/s2)

Rezultat: 90 N.

17