PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavnik:

Datum:
Škola i razred: Prva Bošnjačka gimnazija, I
Nastavna cjelina: Evropa i svijet u XVIII i XIX stoljeću
Nastavna jedinica: Industrijska revolucija; nastanak i razvoj kapitalizma

Zadaci:
Materijalni:
 Zajedno sa učenicima ponoviti razvoj događaja koji su neposredno
prethodili industrijskoj revoluciji. Shvatiti zašto i na koji način dolazi
do pojave revolucije upravo na prostoru Engleske. Upoznavanje sa
početkom i razvojem revolucije, te novim tehničkim otkrićima uz
shvatanje njihove revolucionarne uloge.

Funkcionalni:

 Smještanje događaja u prostor i vrijeme te razumijevanje političke i

ekonomske situacije jedne države, tj. mogućnost da se razumije pojam i
pojava industrijske revolucije u vremenu i prostoru u kojem se prvi put
javlja i odakle se širi Evropom i svijetom. Izgrađivanje pozitivnog,
odnosno negativnog stava prema uslovima rada. Potaknuti učenike da
iznesu vlastiti stav.

Odgojni:
 Navesti učenike da shvate važnost primjene novih tehničkih otkrića
kroz događaje u Engleskoj za vrijeme industrijske revolucije kako bi
mogli lakše sagledati razvoj kulturno-historijske svijeti i unapređenje
ljudskog rada i životnih standarda.
Tip sata: Obrada novog gradiva
Nastavni oblici: Frontalni i individualni rad
Nastavna metoda: Metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije i metoda razgovora.
Nastavna sredstva: Povijesna karta

Artikulacija sata:
1. Uvodni dio:

Učenici će se kroz niz pitanja iz prethodnog gradiva prisjetiti događaja koji su doveli do
sticanja velikog bogastva i ostvarivanja prevlasti u trgovini Engleske, kao i na koji način
dolazi do razvoja kapitalizma. Pitanja koja će takvo razumijevanje omogućiti su:

• Period XVIII i XIX stoljeća je obilježen velikim društveno-ekonomskim promjenama.

Koji je glavni razlog za nastanak tih promjena?

• Koje su zemlje najviše osnivale kolonije u novom svijetu?

• Kakve su posljedice geografska otkrića imala na razvoj trgovine italijanskih gradova?

2. Najava zadatka:

Naglasiti naslov nastavne jedinice koja će biti obrađena te reći učenicima da zapišu naslov
lekcije: INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

3. Obrada novog gradiva:

Metodom usmenog izlaganja i demonstracije, uz individualni rad preko postavljanja
pitanja, nastavnik će pristupiti obradi novog gradiva.

Historija XVIII i XIX stoljeća je obilježena velikim promjenama u društvu i privredi.

Velika geografska otkrića i rušenje skolastičkog učenja su otvorili put razvoju kapitalističkih
odnosa. U ovom dijelu će nastavnik postaviti učenicima pitanje: 1. Šta je kapitalizam?
Kapitalizam je potakao industrijsku revoluciju koja prvobitno zahvata Englesku, a zatim se
širi dalje Evropom i u prekookeanski svijet. Razvojem kapitalističkih odnosa dolazi do
potrebe da se stanovništvo preseljava iz sela u gradove- ubranizacija. Ovo će rezultirati time
da dolazi do razvoja velikih gradova kao što su: London, Amsterdan, Liverpul.

Razvoj trgovine nakon velikih geografskih otkrića omogućio je trgovcima sticanje

ogromnih novčanih priliva, što omogućava stvaranje velikih trgovačkih kompanija koje
počinju kolonijalna osvajanja na novootkrivenim kontinentima. Ove kompanije su imale
velika ovlaštenja, mogle su da objavljuju rat i sklapaju mir. One otvaraju trgovačke i vojne
baze, te obavljaju misionarske radove. Svjetska trgovina se premješta sa Sredozemlja na
zapadne obale Evrope, italijanske trgovačke republike propadaju. Holandija i Velika Britanija
postaju vodeće kolonijalne sile. Trgovina se širi što uzrokuje otvaranje novih puteva i
stvaranje velikih trgovačkih i bankarskih centara. Priliv zlata iz Novog svijeta u ovim
zemljama izaziva još brži razvoj manufakturalne proizvodnje, trgovine i bankarstva. U ovom
dijelu će nastavnik postaviti pitanje učenicima: 2. Šta je manufakturalna proizvodnja?

Ovo je predstavljalo značajan napredak, ipak, temeljit preobražaj u proizvodnji nije

bio moguće postići bez novih tehničkih dostignuća. Nastavnik treba postaviti učenicima
pitanje: 3. Šta mislite koji će to izum promijeniti dotadašnji način rada i života uopće?; Kakve
su radionice do tada bile zastupljene?

Vlasnici manufaktura su uslijed velike potražnje dio jednostavnih operacija u

proizvodnji razvijali u seoskoj kućnoj radinosti. Seljaci u svojim domovima predu, tkaju i
boje tekstil, tako ostvaruju dodatni prihod, iako su njihove nadnice niže nego u gradu. Na ovaj
način se veliki broj seljaka, posebno u Engleskoj i Holonadiji uključuje u kapitalističku
proizvodnju. Pored tekstilne proizvodnje važne privredne grane su rudarstvo i prerada metala.
Smetnju razvoju kapitalističkih odnosa predstavljali su esnafi koji su u XV i XVI stoljeću
kontrolisali zanatsku proizvodnju u gradovima. Esnafi su držali niske zarade, naplaćivali
poreze i ograničavali broj zaposlenih. Od XVI stoljeća manufakturalnu način proizvodnje se
postepeno širi u gradovima što doprinosi njihovom jačanju. Najveći gradovi nastaju u
privredno najrazvijenijim zemljama Engleskoj, Holandiji, Francuskoj, dok s druge strane
sjeverni italijanski gradovi opadaju. Jaz između bogatih i siromašnih postaje sve veći. Dolazi i
do postepenog ukidanja feudalnog sistema koji u Engleskoj i Holadniji od druge polovine
XVIII stoljeća ostaje samo u tragovima. Širenju kapitalizma u Evropi veliki doprinos dao je
ministar francuskog kralja Luja XIV, Kolber. On je poduzeo niz mjera sa ciljem ojačavanja
manufakture i trgovine. Nastojeći potaći izvoz on daje povlastice poduzetnicima i olakšava
stvaranje radionica, otvara brodogradilišta, rudnike i daje nagrade za izvoz. U cilju zaštite
domaće proizvodnje uvode se visoke carine na uvezenu robu. Ova ekonomska politika se
zove kolberizam ili merkantilizam. Ovaj sistem se iz Francuske proširio na druge
zapadnoevropske zemlje i time omogućio definitivnu pobjedu kapitalizma nad feudalnom
privredom.

Pod pojmom industrijska revolucija podrazumijeva se uvođenje naprednijeg načina

proizvodnje i prelazak sa manufakturalne na mašinsku obradu. Industrijska revolucija prvo
zahvata Englesku, odakle se širi dalje Evropom. Ovdje nastavnik treba postaviti učenicima
pitanje: 4. Šta mislite zbog čega baš u Engleskoj dolazi do pojave industrijske revolucije?

Industrijska revolucija kreće iz Engleske iz više razloga: velike količine dostupnog

uglja i gvožđa, tekstilna proizvodnja s dugom tradicijom, veliko kolonijalno tržište, razvijen
bankarski sistem i parlamentarni sistem koji je podsticao privredni napredak. Razvijena
manufakturalna proizvodnja, koja je do sredine XVIII stoljeća u Engleskoj postala
dominantna, omogućila je kapitalistima sticanje velikog bogastva koje su mogli ulagati u
unapređenje proizvodnje. Usavršavanje manufakturalne proizvodnje odvija se bez prekida u
razdoblju od XVI do XVIII stoljeća.

Prve promjene nastale su u tekstilnoj industriji. Konstruisanjem letećeg čunka, Džon

Kej (1733) je omogućio povećanje proizvodnje tekstila. Zahvaljujući njemu je ubrzano tkanje.
Na njegov posao se nadovezao Hargrifs (1764) koji je pojednostavio rad tkačkog razboja.
Time je omogućeno da jedna osoba radi na više vretena. Godine 1785. Edmond Kartrajt je
konstruisao mehanički tkački razboj, koji je pokretan konjima ili na vodeni pogon omogućio
izgradnju prvih tekstilnih fabrika. Razvoj tekstilne industrije potakao je razvoj i nekih drugih
industrijskih grana. Uslijed potrebe za bijeljenjem i bojenjem tkanine dolazi do razvoja
hemijske industrije. Prvobitno se u tu korist koristila sumporna kiselina, a kasnije se prešlo na
bojanje pomoću hlora. Mehanizacija industrije postavlja nove zahtjeve u rudarstvu,
metalurgiji i energetici. Do sredine XVIII stoljeća za topljenje željezne rude upotrebljavao se
drveni ugalj. Otkriven je postupak dobijanja željeza kamenim ugljem što je mnogostruko
povećalo proizvodnju. Najznačajnije otkriće koje je parna mašina koju je konstruisao Džejms
Vat, 1769. godine. Ova mašina je usavršena za proizvodnju 1776. Njen rad se zasnivao na
mehaničkom korištenju snage vodene pare. Prvobitno se koristila u rudnicima, zatim se
počela primjenjivati u željezarama, te za pokretanje mašina u tekstilnoj industriji. Primjena
parne mašine izazvala je krupne promjene. Fabrike su do tada podizane isključivo pored
rijeka. Sada se počinju graditi uz puteve, luke i izvore sirovina. Početkom XIX stoljeća parna
mašina je našla primjenu i u saobraćaju. U SAD-u 1807. Fulton je izumio parobrod, čijim
usavršavanjem će putovanje preko Antlantika biti skraćeno sa 40 na 17 dana. Džordž
Stivenson je 1814. izumio prvu parnu lokomotivu. Ovo je doprinjelo razvoju saobraćaja i
pošte jer se u prugu postavljaju telegrafske stanice.

Nakon što je nastavnik završio glavni dio svog izlaganja postavit će učenicima pitanje:
5. Koje su posljedice industrijske revolucije? Odgovor se treba zasnivati na osnovu svega
rečenog od strane nastavnika na času. Dalje će nastavnik zajedno sa učenicima navesti
posljedice industrijske revolucije: Promjene u svakodnevnom život, mašine su potisnule ručni
rad, radna snaga je postala jeftinija, ugalj postaje osnovna sirovina, dolazi do razvoja
rudarstva i metalurgije, urbanizacija stanovništva.

4. Zaključnio dio sata:

Nakon što učenicima predstavi glavni dio sata, nastavnik će sa nekoliko pitanja provjeriti
koliko su učenici zapravo slušali ali i zapamtili novo gradivo.

 Na čemu se temelji merkantilizam/kolberizam?

 Šta podrazumijeva proces industrijalizacije?
 Gdje se prvo javlja?
 Ko i kada konstruiše leteći čunak?
 Čiji je izum parna mašina?
 Fulton je izumio...?
 Nabrojite neke od posljedica industrijske revolucije!

5. Izgled ploče:
 razvojem trgovine dolazi do osnivanja trgovačkih kompanija
 trgovina se premješta sa Sredozemlja na zapadne obale Evrope
 razvija se kapitalizam
 ističu se Engleska i Holandija
 pored tekstilne industrije razvija se privreda, rudarstvo i metalurgija
 širenju kapitalizma doprinos dao Kolber
 postiće izvoz, uvodi visoke carine za uvoz tzv. kolberizam/merkantilizam
 Džon Kej, leteći čunak (1733)
 Hargris pojednostavio rad tkačkog razboja (1764)
 Kartrajt (1785) mehanički tkački razboj
 Džejms Vat (1769), parna mašina
 Džon Stivenson (1814) parna lokomotiva
 Fulton (1807), parobrod
 Posljedice: jeftina radna snaga, urbanizacija, rast životnog standarda