*Džore je stvarao u „oformljujućoj“ fazi renesanse;
-klerik (1494) i sveštenik (1497); -završio humanističku gimnaziju u Dubrovniku; -studije prava u Italiji – doktor crkvenog i građanskog prava;
*nije imao književnih prethodnika;
-„Radmio i Ljubmir“ – kao oblik scenske ekloge imao je, i pored mogućeg ugledanja na slične u Italiji, i svoje lokalne izvore: u pokladnim oblicima igara pod maskama (u karnevalske dane); -„Radmio i Ljubmir“ – uzor potonjim maskeratama i dramskim oblicima (npr. eklogama Mavra Vetranovića); -ekloga „R i Lj“ nastala je prije 1494, kad se Džore zaredio za klerika, a to bi onda značilo da je on uveo prvi maske, tj. likove pastira u dubrovačku renesansnu književnost; -ova 1. svjetovna „drama“ i jeste mješavina odlika ljubavne i pokladne poezije i začetka budućeg dramskog oblika; -u njoj je više poetskih, nego „scenskih“ odlika; -njen zabavan karakter je u skladu prvo sa karnevalskim veseljem iskazanim u pokladnim maskeratama („sviraj, glumče“), a potom i s njegovim poetičkim shvatanjem smeha u umetnosti, poeziji i scenskim prizorima: on je za njega, kako je naznačio u „Poslanici Sladoju“, „lik srcu ranjenom“ i „smeh izvidni“. -postojanje 2 svijeta u eklogi RiLJ: „ovaj“ u gradu, gde „sada“, u vreme karnevala razgovaraju dva Vlaha sa sela i „onaj“ u gori, što se desio ranije i o kojem Radmilu priča Ljubmir (mitološki i realistički svijet); -pastirska ekloga (ecloga pastorale) – samo naziv, ne znam za RiLJ; -ova ekloga je poznata u nauci od 60-ih godina XX vijeka. -kod Džore vila i mitološka bića se samo pominju, dok kasnije se oni pojavljuju na sceni;