Professional Documents
Culture Documents
Bs Bolest I Lijek PDF
Bs Bolest I Lijek PDF
BOLEST l LIJEK
DJELOTVORAN LIJEK
Preveo
Fahrudln SMAILOVIĆ
Fahrudin SMAILOVIĆ
~_"l:-1 ~ .:r,1
Izdavač
o.r JL J. j\SJ
- 1.....1_"J;-1
. ID EI·Kellmeh, Novi Pazar
Za Izdavača
Malik NUROVIĆ
Prijevod
Fahrudin SMAILOVIĆ štampa
BEMUST, Sarajevo
Lektura
Dr Džemaludin LATIĆ Za štampariju
Mustafa BEĆIROVIĆ
Recenzija
Dr Sulejman TOPOUAK Tiraž
Bekir MAKIĆ 300 primjeraka
297
929:297 116H KajHM e11-l,lesaHje
Delimično upor. tekst na srp. l arap. jeziku. - n raf 300. - Biografija Imama Ibn
Qajjlma ei-Oževzflje: str. 5-12. - Napomene l bibliografske reference uz tekst.
- Bibliografija: str. 369-371.
ISBN 86-83707-13-x
a) HcAaM b) H6H KajHM eA·I,Ieo3Hje
(1298-1368)
COBISS.SR·IO 106302284
8106RAFUA IMAMA IBN QAIJIMA
fl·DŽEVZIJJf
Puno ime ovog imama, fekiha, mufessira i gramatičara je
Ebu 'Abdillah, Šcmsuddin Muhammed b. Ebi Bckr b. Ejjub b. Sa'd
b. H ariz b. Mekki Zejnuddin ez-Zur'i, iz Damaska, hanbcl ija. Poz
natiji je kao Ibn Qajjim ei-Dževzijje.
Nadimak Ibn Qajjim El-Dževzijje dobio je po školi koju je
osnovao Muhjiddin Ebu-1-Mehasin Jusuf b. 'Abd irrahm an b. 'Ali
b. 'Ubejdillah b. EI-D ževzi, u kojoj je njegov otac radio kao up
ravnik.'
Njegovo rođenje
Rođen je 691. h. godine.
1
Ibn Qajjim EI-Dževzije bi u prijevodu značilo: Sin upravnika (škole)
EI-Dževzijje.
' Prvih generacija muslimana.
' Osnovama vjere aqidi. - Prim. prev.
6 Ibn Qallim ei-DiewziUe
1
Šcriarsko pravo.- Prim. prev.
1
Dobrih prethocL1ika iz prvih generacija islama.
' Osnivač ove frakcije je Vasil b. 'Ara'. On je u prisustvu Hasan El
Basrije, Al lah mu se smilovao, kazao kako počinilac velikog grijeha
nije potpuni vjernik niti potpuni nevjernik. Zbog roga ga je Hasan
udaljio sa svog predavanja riječima i'tezil. Po tom izrazu Vasil i njego
vi sljedbenici su dobili ime m11'tezilije (udaljeni).
Njcbovo vjerovanje sc sastoji od per srvari: pravednost (el-'adl), obe
ćanje i prijetnja (el-va'dt< ve-f-'lle'idu), mjesto između dva mjesta (el
menziletu bejne-e-menziletejm), podsticanje na dobro i odvraćanje od
zla (ef-emm bi-f-ma'rufi vc-n-nebju 'ani-l-mt<nker) i j~dnoboštvo
(tt!Vhid).
Ova frakcija se dijeli na više grupa. Po pitanju Allahovi h imena i atri
buta, oni atribute potpuno negiraju, a priznaju imena lihvajući ih
svakog smisla, kako ne bi Allaha o pisali kao sličnog stvorenjima.
' Sljedbenici Džehma b. Safwana koji je umro u vrijeme tabi'ina. Smat·
raju da Allah nije uzeo lbral>ima za prijatelja i da nije govorio sa Mu
saom.
Vjeruju u prolaznost i srvorenost Al lahovi h imena. Za njih, ona su
odvojena od AUaha; ona pripadaju Njegovom govoru, a govor je od
~
Bolest i lllek 7
Njegova djela:
1. EI-Idžrihadu we-r-raqlid, .J.J.i:JI
• J ,~)ll . .l
2. I džri ma'u-1 -džuj uši-l-islamijje, .<,.)l...:YI ._;._,.J;-1t~l .2
3. Ah kamu ehli-z-zimme, .<.lli J.-l K.-1 .3
4. I'lamu-1-muweqqi'ine 'an Rabbi .U;iW l '='J us- .:_.,..;_,.ll { h·] .4
1-'alemin,
5.
Igaseru-1-lehfan fi huknu talaqi-1- J)\),~ l) 04\ll <:~! 5
gadban,
..:.~l
12.
Er-tahbiru lima jehillu we jahru- ._,A,] ~i.rOJ J>: u ~l .12
mu min libasi-1-harir,
._r.)-1
13. Et-tuhfetu-1-mekkijje, .y:l.l U>..:) l .13
14.
Tuhferu-1-wedud fi ahkami-1
mewlud, .,_y _,11rK.-1 .J,_,,_,.~ , .wo .14
15. Tefsiru-1-Fatiha, .<A.<.\1 .r.---" .15
Bolest l liJek 9
~I ~.U_;:.ll_yi"_...JI .39
39. Es-sawa'iqu-1-munzele 'ala-l-
džehmije we-1-mu'attile, .Uh..ll_,
40. Et-ta'un, y lhll .40
.<)
• l <J.. ~l
'--U • .lJI .42
42. Et-turuq u-1-bukmijje fi-s-
• • • .., v ( " .
- <J,
SlJaSC ti·S· Ser I)JC, ....._,.!JI
43. Tariq u-1-hidžretejn we babu-s ..J"i;L...ll .."~..,_, .:,; _r.-.!1 ,_;,_). .43
se'adete·n,
44. 'Uddetu-s -sabirin we zehiretu-š ..:",SL.!.l l ·~;_, .:,;;.L.ol l ~ .44
šakirin,
qasidetu-n-Nunijje fi-s-su011e,
.<:..J l J ;";":J l
53. El-kafijetu-š-šafijetu fi-n -nahv, .r:JI J yl!JI ylSJI .53
54. El-keba'ir, ·}~l .54
55.
E l-kelimu- r- tajjibu ve-1-'amelu-s
salih, (:L..ll J---11_, ...,_.lJ l ~l .55
Naqdu-1-menqul we-1-mahki-1
.
~ .r.- ''" .u; .63
. 'l ..!.l$.1J Jr
63. mumejjezi bejne-1-merdudi wc-1
maqbuli,
64. Nikahu-1-muharrem, ·c.f'-1 riS:; .64
65. Nuru-1-mu'mini we bajaruhu,
' Ova biografija je, sa nekim odstupanji ma, preuzeta iz slijedećih knji
ga:
J I_,JI 1205-202/14 J.?$ Vl'J 4t4;JIJ 4tl.l.,ll !451-447/2 "4\:J.I ..:A.i.,j,_}.;
.22/40.164/3 .~1 JJ-ll i !170- 168/6 ..,_...ill-:..1~!272 - 270/2 .:..y_,JL,
.r.l ..ul ':-'.,Pl .~ l. J !30..,... .,..-"J>U .:r..v-'YI ~<)e)_"....ll •')\.". !23
a...JI JU ~J .-,;_,:.11 ~~J .a1..-J ...AJ _;...U ~_,11 r""!J 253 -1 9/1 r-<!1
.>WI >l jJ
Zcjl tabeqat el-hanabile, 2/447-451 ; El-bidajc we-n-nihaje, Ibn Ke
Q
Bel est IIUel 13
1
Buhari: Knjiga o medicini, br. 5678; Ibn Madže: Knjiga o medicini,
br. 3439.
' Muslim: Knjiga o miru, br. 2204; Ehu Davud: Knjiga o medicini, br.
3874.
' Ahmed: Musned, br. 17988.
18 Ibn QaJJim ei.IJžewziJJe
drugoj verziji se kaže: "A/lab ~je za svaku bolest spustio lijek i pre
ventivu, osim za jedmt". "Koja je to bolest?" - upitaše ashabi. "Sta
rost", odgovori Božiji Poslanik ;lt 1 Tirmizi kaže da je ovo vjerodos
tojan hadis.
Ovo se tiče bolesti s rca, duše i tijela, te na liječenje tih bo
lesti. Božiji Poslanik ~ je nez nanje nazvao bolešću, a znanje je uči
nio lijekom za tu bolest.
1
Ebu Davud: Knjiga o medicini, br. 3855; Tirmizi: Knjiga o medicini,
br. 2038; Ibn Madže: Knj iga o medicini, br. 3436.
1
Ebu Davud: Knjiga o čistoći, br. 336. Ovaj hadis je hasen sve do re
čenice: "Dovoljno mu je bil o...", koja je slaba i u veli koj mjeri munker
(oprečna sahih - predajama.) V.: Albani: Irvn' el-galil fi tehridži
ehadisi menari-s-sebil, br. 105.
Bolest liii ek 19
~ KUR'AN JE LIJEK
Al lah~ nam u Svojoj uzvišenoj Knjizi govori da je Kur'an
lijek:
U~.: J'o i\r_;..j1) ill ~~;;_fuj:l ~j;,;. _;..j;9
-'.li;- ~l~-~~
"( , J c.S
.ill ,, •ff
i~ t --,t ,
J-' u! , , J"' u- u..r-J ~
"A da Kur'an objavljujemo Tl(( tudem jezi/m, oni bi
sigumo rekli: 'Trebalo je da su mu ajeti razumljivi.
Zar jezik tud, a onaj kome se objavljuje Arap?' -
Reci: 'On je vjemicima 11putstvo i lijek..." (Fussilet,
44).
.4.._ • • ~..,. , '_,. ,..,,)..
"(&...;...J!.U ~ )) ·~:;... ~ \,li_;.A.!I0-~ J f')r
"Mi obja-vljujemo 11 Kur'anu ono što je lijek i milost
vjemicima..." (Isra', 82).
Kur'an je, prema tome, lijek za srca od bolesti neznanja,
sumnje i !ubhe. Uzvišeni nije spusrio ništa što djelotvornije liječi i
uspješo ije uklanja bolesti od Kur'ana.
U dva Sahiha se navodi haclis Ebu Se'ida: ''jedna grupa as
haba Poslanika #ije bila na putu. Naišli m na jedno arapsko pleme i
tmiili da ib ugoste, ali ovi odbiše da im pruže gostop1·imstvo. Ubrzo
zatim poglavara tog plemena ujede zmija. Na svaki način su mu po
ktlfavali pomoći, ali im ništa nije uspjevalo. Neki od njih rekoše:
'Upitajmo one ljude što su tražili da ih ugostimo, mo:lda nam oni
mogu pomoći.' Dođoše do njih i upitaše ih: '0 , narode, našeg pogla
vara je ujela zmija! Pokušavali smo 11111 na svaki na.čin pomoći, ali
11am ništa nije pomoglo. Zna li 11eko od vas kako da mu pomogne
mo?' jedan reče: 'Da, tako mi Al/aiJa, jet znam učiti rukjtt 1• Ali, rako
mi A/laba, mi smo tražili da nas ~tgostitc, ali vi ste to odbili. Neću
mu učiti rukj~t sve dok nam nešto ne date'. Dogovoriše se da to bude
stado ovaca. Potom on poče pljuckati i učiti (~,;j, .;.; :fi J.:..;Jt)
1
Liječenje učenjem Kur'aM.
20 Ibn Qajjjm ei-DfBWZIJIB
1
Tj. Fatihu. Ova sura nosi i slijedeća imena: Fatiha (pristup) Knjige,
Hamd (zahvala, Elham), Elhamdu lillahi Rabbi-1-"alcmin, Ruqje, Maj
ka (glava) Knjige, itd ... -Prim. ur.
2
Buhari: Knjiga o iznajmljivanju, br. 2276, a drugim riječima u Knjizi
o medicini, br. 5736, 573 7; Muslim: Knjiga o miru, br. 2201.
Bolest lliJek 21
1
jedan učenjak je o naslagama grijeha rekao da je to činjenje grijeha
preko grijeha, tako da srce oslijepi i umre. O tome govori hadis Ebu
Hurejrea u kojem Boži ji Poslanik ;fi kaže: "Kada čovjek počini grijeh,
na njegovom srcu se pojavi crna tačka. Ako se okane toga i pokaje, sr
ce će mu se očistiti. Ali, ako ustraje u činjenju grijeha, tc eme tačke će
se ~~nožiti ta~o d~ će m~ ~ij~l_o s;~e prekrW. ""!:o je. n.a~ljl~ na srcu..o
koJOJ se govo n u aJetu: (..,~ l_,;lS Lo ~_,J.; ._p ~~J J< ')IS) - •A rnJe
tako! Ono ~to su radili prekrilo je src:i njihova ..." (EI-Mutaffjfun,
14.) Hadis bilježi Tirmizi, br. 3334, kao hascn. V.: Sahih ci-Džami',
br. 1670.
2
Tirmizi: Knjiga o dovama, br. 3479; Hakim: Knjiga o dovi i..., br.
1817. Ovo je hascn hadi s.
22 Ibn QaJJJm ei-Dlewzllle
l DOVA JE NAJDJELOTVORNUILIJEK
Dova je najbolji lijek. Ona uklanja, liječi i suzbija nevolje.
Sprječava pojavu problema, uklanja ih i olakšava kada se već dese.
Ona je oružje vjernika, kao ho Hakim u svome Mustedreku pre
nosi od 'Alije b. Ebi Taliba ~ da je Božiji Poslanik~ rekao: "Dova
je oružje vjernika, okosnica vjere i svjetlo nebesa i Zemlje". 2
Odnos snaga dove i nevolja (iskušenja)
Ovaj odnos ima tri mogućnos ti:
l. da dova bude jača od nevolje i da je odbije.
2. da bude slabija od nevolje uslijed čega će nevolja ojačati i pot
puno savladati čovjeka. Medutim, ova dova ponekad može ub
lažiti nevolje iako je sama po sebi slaba.
3. da borba između nj ih bude neriješena. Hakim u svome Muste
clre ku navodi had is 'Ai§e koja prenosi da je Božiji Poslanik !ji
1
Muslim: Knj iga o zekjatu, br. 1051; T irmizi, Knjiga o tumačenju
Kur'ana, br. 2989.
2
Hakim: Knjiga o dovi i ..., br. 1812. Ovo je apokrifan had is (v.: Silsi
lc cl-chadis ed-da'ife, br. 179.
Bolest lUJak 23
Upornost u dovi
Jedan od najboljih lij ekova je upornos t u dovi. fb n Madže u
svojim Sunenima bilježi hadis Ebu Hurejrea da je Božiji Poslanik
~ rekao: "Ko ne moli Allaha, On je ljut na njega->. Mustedrek na
vodi hadis Enesa koji glasi: "Nemojte posustajati 11 dovi. Od toga
niko nije propao"'. Evza'i putem Zuhrija navod i hadis 'A iše (radijal
lahu 'anha) da je Božiji P oslanik :!ii rekao: "Allah zaista voli uporne
11 dovi"'. U !mam-i Ahmedovoj knjizi Zuhd se navodi Qa tadeova
predaja da je Mcverreq rekao: "Meni vjernik liči na bro dolo mnika
koji se drži za parče drveta i moli: 'Gospodaru moj, Gospodaru
moj', u nadi da će ga Uzvišeni Allah spas iti".
1 Hakim: Knjiga o dovi i ..., br. l SIS. H adis je hasen. V.: Sahih el
džami', br. 3409.
' Hakim: Knjiga o dovi i ..., br. 1814; Ibn Madž.c: Knjiga o isku~enji
ma, br. 4022. Hadis je hasen, osim dijela: "Čovjek može .. ." (V.: Alba
ni: Es-Silsilc es-sahiha, br. 154 i Tahridž Tah:wijinc Aqide, br. 92,
Miškatu-1-mcsabih, br. 4925.)
> Ibn Mndžc: Knjiga o dovi, br. 1814.
• Hakim: Knjiga o dovi i ..., br. 1818. Ovo je veoma slab hadis. (V.:
Silsile cl-chad is cd-da'ife, br. 843.)
l Had is nwodi 'Uqaj li u kn jizi Du'afa', br. 467. Ovo je lažan hadis. (V.:
Silsile cl-chadis cd-da'ife, br. 637.)
24 Ibn QaJJim ei-DžewziJJe
Prepreke dovi
Jedna od stvari koje negativno utiču na realizaciju dove jes
te nestrpljivost čovjeka u očekivanju uslišenja, tako da on izgubi
nadu i prestane se mol iti. Ovo je nalik na čovjeka koji posije bi ljku
ili zasadi d rvo. O n to njeguje i zalijeva, ali, pošto ono sporo raste i
razvija se, on gubi strpljenje i ostavlja ga. Buhari bi lježi hadis Ehu
Hurejrea da je Božiji Poslanik~ rekao: "Dova će vam biti primlje
na, ukoliko ne prenaglite i kažete: 'ja sam molio, ali mi nije
usli!ano'"'. Muslim u svom Sahihu bilježi njegov hadis: "ĆovjekJt će
dova biti uslišana ukoliko ne traži ne!to zabranjeno, kidanje rodbin
skih veza i ako ne prenagljuje". Ashabi upita!e: "Kako se može pre
nagliti n dovi, Božiji Poslaniče?" "Prenagljenost je kada čovjek kaže:
'Molio sam se i molio, ali nije bilo rezultata', pa se nakon toga okane
dove i izgubi nadtt". 2 Ahmed u svome Musnedu bilj eži bad is Enesa
da je Božiji Pos lanik :lli rekao: "Vjernik će biti dobro sve dok ne pre
nag/t'. "Kako može prenagliti, Božiji Poslanite?", upita!e ashabi.
•Prenaglit će ako kaže: 'Cinio sam dovu i molio se, ali mi nije ,
usli!ana"'.1
Vrijeme kada se dove primaju
Stvari racli kojih dova, uz Božiju pomoć, biva primljena:
prisustvo srca (prisebnost) pri učenju;
1
Bu bari: Knjiga o dovama, br. 6340; Muslim: Knjiga o zikru i dovama,
br. 2735.
2
Muslim: Knjiga o zikru i dovi, br. 2735.
' Ahmed: Musned, br. 12596, 12786. U senedu ovog hadisa se nalazi
Ebu HiJa! er-Rasibi koji je pouzdan (siqa), mada je ulema podvojena o
tom pitanju. Ostali prenosioci Ahmedovog i Ebu j a'linog rivajeta su
zastupljeni u Sahihu. Isto tako, slične predaje postoje u dva Sahiha.
Bolest lilJall 25
dana);
skrušenost u srcu;
lanika ilJi;
se obratiti Allahu;
1
Ebu Davud: Knjiga o namazu, br. 1493; Tirmizi: Knjiga o dovama,
br. 3475; Ibn Madže: Knjiga o dovi, br. 3857; Abmed: Musncd, br.
22443, 22456, 22532. Ovaj hadis je sahih. (V.: Sahih Suneni-r
Tirmjzi, br. 2763.)
26 Ibn QaJJim ei-Dfewzme
1
N csai: Knjig:t o sehvu (zaboravu), br. 1300; Ebu Davud: Knjiga o
namazu, br. 1495; Tirmizi: Knjiga o dovama, br. 3544; Ahmed: Mus
ncd, br. 13 158. Ovaj had is je sahih (11.: Sahlh Suneni-t-Tirrnizi, br.
2763.)
' Tinnizi: Knjiga o dovarna, br. 3478; Ebu Davud: Knjiga o namazu,
br. 1496; Ibn Madk Knjig,, o dovi, br. 3855. I-ladis je sahih. (11.: Sa
hi h Suneni-t-Tirmizi, br. 2764.)
' Tirrnizi: Knji ga o dovama, br. 3524, 3525 putem Enesa; zatim Ah
med: Musned, br. 171 43; I-lakim: Knjiga o dovi ..., br. 1836 putem
Rebi'a. Hadis je sahih. (V.: Es-Silsilc es-sahiha, br. 1536.)
Bolest i liiek 27
1
Tirmizi: Knjiga o dovama, br. 3436. Ovo je veoma slab hadis (V.:
Da'if Sunen Et-'I'i.rmizi, br. 679.)
2
[bn Madže: Sunen, br. 3856, Hakim: Mustedrek: Knj iga o dovama,
br. 1861. Hadis je hasen. (V.: Es-Silsile es-sah iha, br. 746.)
Zi vi i Vječni.
• Tirmizi: Knjiga o dovama, br. 3505; Hakim: Knjiga o dovi ..., br.
1862. Hadis je sahih. (V.: Sahih Sunen Et-T irmizi, br. 2785.)
5
Hakim: Kl1jiga o dovi ..., br. 1864. V.: Es-Silsile es-sahiha, br. 1744.
28 Ibn QaJIIm ei-Diewzllie
1
Rakim: Knjiga o dovi ..., br. 1865. Sened ovog hadisa je slab zbog
'Amra b. Bekt· b. Temirn es-Seksekija za koga Hafiz ibn Hadžer u
Taqribu kaže da se njegove predaje ne prihvataju (br. 4993).
2 Buhari: Knjiga o devama, br. 6346; Muslim: Knjiga o zikru i dovi, br.
2730. Ova dova na arapskom glas.i:
..:..1_,\......JI '-:'J ..01 ')l! .J) ')l ·rJWIJ-.rJI '-:'J .&1 't) .J! 't ·~l rJWI.&I ')l) .J! ')l
J . ·!'"lfll J:rll '-:'J uP~~~ '-:'.>J
Ahmed: Musned, br. 703; H akim: Mustedrek, KnJ•ga o dovt. .., br.
1873. Sened ovog hadisa je sahih. r:y. Musned u izdanju Ahmed Šaki
ra, br. 701.) Ova dova na arapskom glasi:
'-:'J ..O J..J.IJ .rJWI _;.J...Jl '-:'J "'l .!lJ,;J ..01 .JI...,- .!'"!fll ~l ..01 ')l! .J! ')l
..:..:,IWI
Bolest1lllek 29
1
Ahmed: Musned, b(. 3704, 4306; H akim: Mustedrck, Knjiga o do
vi... , br. 1877. Ovo je sahib badis. (V.: Es-Silsile es-sahiha, br. 199.)
1
Medinelija koji su prihvatili muhadžire - iseljenike iz Mekke. - Prim.
p rev.
30 Ibn Qallim ei·DžeWZiJJe
Okolnosti dove
Čes-to vidimo ljude kako uče dove koje im ubrzo budu usli
šane. Uzrok rome može biti nevolja koja je pratila dovu; smjernost
onoga ko je uči; dobro djelo koje joj je prethodilo i zbog kojeg mu
je Allah zahvalan; obraćanje u trenutku kada se dova prima, itd.
Vidjevši kako je određena dova primljena, nekima se čini da tajna
leži samo u određenim riječima ne vodeći računa o okol nostima
koje su pratile tu dovu. Ovo možemo uporediti sa uzimanjem lije
ka u propisano vrijeme, ~to postiže efekt. Neko može pom isliti da
je dovoljno uzeti lijek i sve če biti uredu. To je gre~ka koju dosta
ljudi čini. Nekada se čovjek u nevolji smjerno moli kod nečijeg
mezara i to mu bude uslišane, a ljudi pomisle da je razlog uslišen ja
taj mezar ne znajući da je razlog, ustvari, nevolja i iskreno obraća
nje A llahu. A kada se sve tO uči ni u jednoj od Allahovih kuća,
Njegovo zadovoljstvo je, svakako, veće.
Dova i kader
Ovdje nailazimo na jedno poznato pitanje: Ako je stvar zn
koju se čini dova bila predodređena, ona bi se desila molio se čov
jek za nju ili ne, a ako nije bila predodrcđen a, ne bi se dogodila bez
obzi ra da li je neko činio dovu za nju ili nije.
Jedna grupa ljudi je pomislila da je ovo pitanje opravdano
Bolesti liJek 31
Zar ovako neJto može reći pametno ljudsko biće? Čak i ne
razumne životinje izvršavaju stvari od kojih im zavisi opstanak i
život. I životinje su razumnije od ovakvih ljudi koji su poput stoke
ili su u još većoj zabludi.
Neki su pokušali da budu pametniji pa su rekli: Zani manje
dovom je samo jedna vrsta ibadcta zbog kojeg Allah nagrađuje
onog ko čini dovu koja, ustvari, nema pravog uticaja na željenu
stvar. Kod ovog pametnjakovića nema razlike izmedu činjenja do
ve i ustezanja od nje srcem i jezikom. U oba slučaja se želja ispu
njava. Rezultat dove je kod njih kao rezultat šutanja, bez razlike.
Druga grupa, očigledno pametnija od ove, smatra da je dova
običan znak koji je Allah postavio ljudima kao pokazatelj da je do
va primljena. Tako se može reći da je crni hladan oblak u zimskom
dobu siguran znak da pada kiša. Oni smatraju da poswji slična ko
relacija između dobrih djela i nagrada; nevjerovanja i nedjela, sa
jedne strane, i kazne, sa druge strane. To su samo pokazatelji nag
rade ili kazne, a ne njihovi uzroci. Tako, po njima, lomljenje nije
uzrok prijelomu, vatra požaru, sm rtni udarac smrti... Ovo nipošto
nisu uzroci i nemaju nikakve veze sa posljedicama. Tu se radi samo
o slučajnom spoju, a ne o uzročnim vezama. Ova shvaćanja su op
rečna prirodnom i logičkom poretku činjenica. Suprotna su shva
ćanjima zdravih i pametnih ljudi; štaviše, njima ih samo mogu na
sm•JatJ.
Istina leži u trećoj stvari koju onaj koj i postavlja pitanje nije
32 Ibn Qalllm ei.IJleWZIJJe
l'.r':"H-.;--o/V'
• .J .:. r---i-:&1 ~f..:X<Ii.JI'I'
- ..r: .J .J::-::'·<'':.ti~.:.r..r<li.JI.J
~~
"Mttslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjer
nicama, i poslušnim muškarcima i poslušnim žena
ma, i iskrenim muškarcima i iskrenim ženama, i str
pljivim muškarcima i st:rpljivim ženama, i poniznim
muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji
dijele zekjat i ženama koje dijele zekjat i muškarci
ma koji poste i ženama koje poste, i muškarcima koji
o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje
o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima
koji često spominju Allaha i ženama koje često spo
minJu Allaha, - Allah je, doista, za sve njih oprost i
veliku nagradu pripremio" (El-Ahzab, 35).
U nekim slučajevima ove srvari su stavljaju u uzročno- "
posljedičnu
vezu, kao što vidimo u ajetima:
~l:<::t:.:.;:.
" - .J .... !!,. • , , } J~ "... • ~... ....,
: <::<. ·:e- l;L; •· ~ <:1 ~ .&ll ·-- 01
' - r- ~.J -"r·v ·· .7""' •
". . .ako se budete Allaha bojali, On će vam sposob
nost darovati pa ćete Istinu od neistine moći rastavi
ti i preko mžnih postupaka vašib će prijeći i op1·osti
ti vam" (El-Enfal, 29).
-'ij:Jj .e; r ' ('i·~
~ . <i - -r-L11 '-'~ 1.r'1i~ ·.1 ~Jf-'l..
.rr
"A da se Pravog Puta drl.e, Mi bismo ih vodom ~bil
nom pojili. .. " (El-Diimz, 16) .
.J.t-~'Y.:}-i ~L.S) i.;_;i:;;~, i_;u1:; i;u <>}--i1
. ~.:r-:'ul
"Ali ako se oni budu pokajali i namaz obavljali l ze
kjat davali, braća su vam po vjeri". (Et-Tevba, 11).
U nekim slučajevima se ovim vjerskim činjenicama združu
je čestica la:m (-!) koja služi za objašnjenje:
Bolest l liJek 35
"1:: . >~::f'-111
"'..... . H .r-~.Er
.rJ .,;d1
~J-- '"Dl.
- )J'. _"
"Da bi oni o riječima njezinim razmislili i da bi oni
koji su razumom obdareni pouku primili"' (Sad, 29).
~j~) 0~:; '-"'~'J_; .,w i_,..J)j,
"...da budete svjedoci protiv ostali/, ljudi, i da pos
~~·-· ~.
lanik bude protiv vas svjedok" (El-Beqare, 143).
Nekada ih nalazimo uz česticu "kej" (j) koja ima isti smi
sao kao i prethodna čestica:
"'. ~· ••t:J\11 ~ " ll ~ 0 ~-'J . <}.
"'::r--:: - <.P.-! J ~ <.S'"
"...da ne bi prelazi/o iz mlw lt ruke bogataša va
šib .. ." (El-Hašr, 7).
Ncbda ih praci uzročna čestica "ba'" (...,):
~~~1 ~~~.!lJ~t
"Zbog djela rukzt vašib!" (AN 'lmra11, 182);
"'0 <~ iy ~lS t•.:l..
"1:: J.r-- ~c:Y
"...zato ŠtO Sll nevjcmici bi/i" amws, 4); '
"'0 , <:i ~lS l~c:Y
"1:: ~y '.:l.
lah opraha grijehe svakom pokajniku, bez obzira koliki oni bili.
Kada bi se ovaj ajet odnosio na o ne koji sc nisu pokajali, tada bi
ajeti o prijetnjama izgubili svaki smisao, kao i hadisi o vjernicima
koji će b iti izvedeni iz Vatre zbog šefa'ata.
Sve je ovo rezultat manjkavosti znanja i ra:wrnijevanja kod
ovih ljud i. Allah~ u ovim ajetima uopćeno govori, rako da nam je
jasno da se oni odnose na pokajnike. Detaljnije se o tome govori u
ajcru iz s ure En-Nisa: (•L:.t ~ ~; ;)_,~~~.)l-! !l;:.; <1! :~ ~ ~~ ~l)
Allah neće oprostiti da Mtt se neko dntgi smatra ravnim, a oproštit
će manje grijehe od toga.. ." (E11-Nisa', 48). Ovdje se vidi da Allah
~ neće oprostiti širk (mnogobošrvo). Kada bi se prethodni ajet
odnosio na pokajnib, onda Uzvišeni ne bi pravio razliku između
širl<a i os ralili grijeha.
Neki su pogrešno protumači l i ajet ~:~ !J:,_i. ~ ~)ll ~~ ~)
~):it - "0, čovječe, zašto da te obmanjuje to što je Gospoaar t:voj
plemenit..." (El-In/itar, 5). Neki kažu da ga je sama ta plemenitost
obmanula, a nekj da je obmanuti nadahnut argumentom. Ovo je
doista ružan bilans neznanja. Njih je obmanuo šejtan i duša koja
navodi na zlo, neznanje i prohtjevi ... Uzvišeni dodaje riječ "ple
menit", a to je Gospodar, poštovan i dostojanstven koji ne smije
biti predmet obmane niti zapostavljanja. Ovaj zavarani čovjek je
obmanjivača postavio na pogrešno mjestO i obmanuo se onim čime
ne bi trebalo da se obmane.
, Pogrešno su tumačeni i ajeti: ~ ~~ *~ly, ~l G.~ 'l)
(J)i.1 - nju će pasti (njom će biti prien) samo onitj koji je
" 11
najveći nesretnik," (El-Lejl, 15, 16Y; (::,....J.IS:4 ·.;,f1) - "... za
11CVjernike pripremljene... " (El-Beqare, 24). Ovaj zabludjeli čovjek
je zaboravio na ajet: ()ili (,ll ~:,l;fi) - "Zato vas opominjem
razbuktalom vatrom" (El-Lejl, 14). Ovdje- se misli samo na jednu
od mnoštva vatri u džehcnnemskjm ponorima. Uzvišeni nije rekao
da u nju neće ući već da njoj neće biti izložen, što nije jednako.
izloženost je detaljnija od ulaska. A negiranje detaljnog ne mora
značiti negaciju uopćenog.
1
Prijevod Di. Ćauševića, M. Pandže.
42 Ibn Qaiilm BI·DfewziiJB
ciju uopćenog.
Osim toga, da je ovaj obmanuti čovjek razmotri o naredne
ajete, uočio bi da on ne spada u tu grupu tako da nije s igurno da će
biti za~tićen od vatre.
Za Džehennem sc kaže da je pripremljen za nevjernike:
(~;.\S:lj ::.,~1), a za D žennet da je pripremljen za bogobojazne:
(;:../' iJ ::O.,~t) '. Ovo ne mora značiti da u D žehennem n eće ući, uz
nevjernike, i grješnici i nasilnici, a da u Džehennem neće ući, pored
vjernika, o naj ko u srcu bude imao makar trun imana, a nije u živo
tu uradio nikakvo dobro djelo.
Neki opravdanje nalaze u postu Jevmu-1-'ašura i Jevmu-1
'arefe. O ni govore: Post jevmu-1- 'a~ura briše grijehe počinjene u
ostatku godine ... Pos t arcfatskog dana dolaz i kao dodatak na ovo.
O vi opsjenje ni ljudi ne znaju da su post ramazana i izvrhvanje pet
dnevnih namaza značajniji od posta arcfatskog dana ili dana 'Ašu
ra. Ovi dani brišu grijehe koji su se događali u ostatku godine ako
iz toga izuzmemo teške grijehe. Mj esec ramazan i džum e namaz i
ne mogu izbrisati grijehe ako se taj čovjek ne okani teških grijeha.
Tek sa te dvije stvari mogu se izbrisati mali grijesi. Kako dobro·
vo ljni post može izbrisati svaki vel iki grijeh koji čovjek nep rekid
no č i ni i zbog kojeg se ne kaje? T o je nemoguće, s tim što se ne
može opovrgnuti da post ova dva dana briše sve grijehe počinjene
u toj godin i, bez razlike. Ovo spada u vijesti o obećanjima koja
imaju uvjete i zapreke. Tako je neprekidno či njenje velikih grijeha
zap reka za oprost, kao štO mjesec ramazao, pet dnevnih namaza i
odricanje od velikih grijeha utječu na bri5anjc malih grijeha. Uzvi
šeni Allah kaže: (~IC-~ :,ill ~ :,~ ~).!.;Š i~ il!) - "Ako se
budete klonili veltkih grtjeha, o11ih koji su vam zabranje11i, Mi će
mo prijeći preko manjih ispada vaših ..." (En-Nisa', 31). Iz ovoga
vidimo da postojanje odredenog uzroka brisanja grijeha ne znači
da sc taj grijeh ne može udružiti sa drugim uzrokom u tom proce-
1
Ali 'Imran, 133.
Bolest IIUell 43
su. Naprotiv, što je vi!e tih uzroka i faktora, efekt je jači i komple
tniJI.
1
Ahmed: Musncd, br. 15586, 16531; Darimi: Knjiga o suptilnosti, br.
2615, bez riječi "lijepo".
44 Ibn QaJJim ei-Di ewzijje
su, misleći da Allah ne zna većinu onog što oni misle, počini li nep
ravdu prema svome Gospodaru. To mišljenje ih je upropastilo.
Ovako će proći svako ko negi ra Njegova uz vikna svojstva i dosto
janstvene atribute opisujući Ga onako kako Mu ne dolikuje. Ako
bi, nekim slučajem, ovakav čovjek pomislio da će ući u Džennet, to
bi bila čista samoobmana, samoprijevara i šejtanski nagovor, a ni
kako lijepo mišljenje o Gospodaru.
Moramo posvetiti pažnju ovom momentu i shvatiti svu
njegovu važnost. Pogledajmo kako sc u srcu vjernika sastaje svijest
o susretu sa Allahom i svijest o tome da Allah čuje Njegov govor i
vidi nj egove pokrete; da z na Njegove tajne i javne pos tupke i da
Mu ništa nije skriveno. Svjestan je da će stajati pred N jim i da će
b iti pitan o svakom posrupku. T a kako onaj ko ne prestaje sa grije
šenjem, ko kr~ i Njegove naredbe i prava može očekivati neko dob
ro od Njega? Zar ovo nije samoobmana i pusto nadanje? E bu
Umame Sehl b. H anif pripovijeda: "Ušao sam sa 'Urveom b. Zu
bejrom kod 'A iše radijallahu 'an ha, pa nam ona reče: 'Da ste mogli
vidjeti Božijeg Poslanika il& u njegovoj bolesti! Kod mene je držao
šest ili sedam dinara. Nared io mi je da ih podijelim, ali zbog njego
vih bolova zaboravih na to. Allah ga je izliječio, pa me upita za te
dinare. Rekoh mu da sam zbog njegovih bolova zaboravila da ih
pod ijelim. On mi ih zatraži. Stavi h mu ih u ru ku, a o n reče: Čemu
se Allahov vjerovjesnik može nadati kada kod sebe ima ovo?'" U
drugoj verziji se kaže: "Šta Mubammed može od svoga Gospodara
očekivati kada kod sebe ima ovo?"'
' Ahmed: Musncd, br. 24212. Hadis je sahih. (V.: Es-Silsilc cs-sahiha,
br. 1014.)
Bolest IIUek 45
1
Tirmizi: Knjiga o opisu Sudnjeg dana, br. 2459; Ibn Madže: Knjiga o
zuhdu (isposništvU), br. 4260; Ahmed: Musned, br. 16674. Scncd
ovog hadisa je slab. ry.:Miškat el-mcsabih, br. 5289.)
46 Ibn QaJJim ei-DieWlliJe
' fbn 'Umer u svom hadisu bilježi kako je Božiji Poslanik ~naredio da
Q
Bolesti liJek 47
ćem svijetu".
se otkine ruka čovjeku koji je ukrao štit koji vrijedi tri drahme. H adis
bilježi Buhari u Knjizi o odmazdi, br. 6795 i Muslim u Knjizi o od
mazdi, br. 1676.
1
Buhari: Knjiga o početku stvaranja, br. 3267; Muslim: Knjiga o zuh
du (askezi) i suptilnosti, br. 2989.
2
lvtedins ko grebije. - Prim. prcv.
• Ncsai: Knjiga o imameru (vodstvu), br. 862; Ahmed: Musned, br.
26651. Sencd ovog hadisa je slab. U njemu se nalazi Mcnbuz El
Medeni, iz porodice Ebi Rafi'. Hafiz (Ibn Hadžcr) u Taqribu (br.
6881 )za njega kaže da je pribvadjiv. Osim toga, medu prcnosiocima
se nalazi i Facll b. 'Abdi ll ah b. Ebi Rafi'. l za njega H afiz u Taql'ibu
(br. 5408) kaže da je prihvatljiv.
48 Ibn Qamm ei-ĐzewzUJe
1
Ahmed: Musned, br. 11801, 12445, 13008. Hadis je vjerodosrojan
uzimaj ući u obzir sve njegove izvore. (V.: Es-Silsile es-sahiha, br.
291.)
2
Ebu Davud: Knjiga o odgoju, br. 4878; Ahmed: Musned, br. 12927.
Hadis je vjerodostojan. 0/.: Es-Silsile es-sahiha, br. 533.)
' Tirmizi: Knjiga o sudbini, br. 2140; Ahmed: Musned, br. 11 697,
13284. Hadis ispunjava M usli move uvjere vjerodostojnosti. 0/.: Miš
kat el-mesabih, br. 102.)
' Ahmed: Musned, br. 12930.
BolestIIIJBII 49
1
Muslim: Knjiga o opisu Kijametskoga dana, br. 2807; Ahmed: Mus
ned, br. 12699, 13248.
50 Ibn QaJJim ei-DiewzUJe
Ko je tvoj Gospodar?
Moj Gospodar je Allah.
Kojtz ti je vjeta?
Moja vjera je islam.
Ko je čovjek koji vam je poslan?
Božiji Poslanik ;Jr.
Šta znaš? - upitat će meleki.
Čitao sam Allahovu Knjigu, povjerovao sam 11 nju i uvjerio
se da je to istina.
Zatim će se čllli glas sa nebesa: 'Istinu je kazao Moj rob. Prip
remite nm prostirke 11 Dicmzecu, obucite ga 11 Dže1metu i oworite mu '
vraca Dženneta!'
Osjetit će džemzctski dah i miris. Kabur će mu biti širok koli
ko mu pogled dopire. Tada će mu doći ljepolik čovjek, lijepog odijela,
prijatnog mirisa i reći će mu: 'Kazat ću. ti jednu radom u vijest. Ovo
je dan koji ti je bio obećan.' Upitat će ga: 'Ko si ti? Izgledaš kao neko
ko dolazi s dobrom.' 'ja sam tvoje dobro djelo', odgovorit će.'
'Gospodam moj, neka dotle Sudnji dan, neka dode, vrati me mojoj
porodici i imetku!'
A kada rob-nevj,'Yilik bude ntl prelasku sa dunjalttka na Ahi
ret, k rzjemu će se spmtiti rneleci mrkog lica. Držat će u mkama mk
no i sjedit će sve dokle mu pogled dopi1·e. Tada će doći melek smrti,
sjesti pokraj njegove glave i reći:
- O, dušo [JI]ešna, izidi! Allahova srdžba i bijes Sit nad tobom!
- Zatim će biti raskomadana 11 tijelu i zatim istrgnuta kao što se dr
veni kolac čupa iz mokre v1me. Uzet će je i ni tremuak je neće zad,·
žavati tt mei već će je stt~viti "" ravan. Iz nje će se !iriti nesnosan
smrad, gori od bilo kakve leši11e. Uspet će se sa njom... Dok je budu
pro11osili pokraj grupe meleka, oni će pitati: 'Kakav je to ružan miris?'
Odgovorit će: 'To je taj i wj' - nazivajući ga najmžnijim imenima sa
dunjaluka. Tako će biti sve dok ne sti[JIU< do neba! Ka.da se bude tra
žila dozvola da se vrata otvm·e, neće biti otvorena..
. Zatim Re_mlullab #prouči: i\i1 ~~~J .t:.:.J1 ~(,;l ;.il~~)
()4.11 ;...:. ._.i~~ i:4< J:>.- "Kapije nebeske neće se otvoriti, i prije će
debelo uže /..>roz ii/ene uši proći". Zatim će Allah ~ reći: 'Zavedite
Botost i Jiiok 51
1
Ebu Davud: Knjiga o sunnetu, br 3753; Ahmed: Musned, br. 18063,
18140. Hadis je sahih. (V.: Sahih cl-Džami', br. 1676, Miškat el
mesabih, br. 1630.)
52 Ibn QaJllm ei-DiewziJie
ramo pripremati'". 1
Musncd bilježi hadis Burcjdea u kojem se kaže: ''jedne pri
like nam se Božiji Poslanik #obrati i reče: '0, ljudi, zmrte li na šta ja
i vi ličimo?' 'Allah i Njegov Poslanik Ji znaju', odgovorismo. 'Mi li
čimo na ljude koji s&t se uplašili nadolazećeg neprijatelj'' pa su poslali
čovjeka da izvidi situaciju. On ugleda neprijatelja i pođe natrag da ih
obavijesti. Strahovao je da neprijatelj ne stigne do njih prije njega... '
On dade znak svojom odjećom i reče: 'Stigao sam da vas upozorim,
stigao sam... ', ponavljajući to tri puta". 2
Muslim u svom Sahihu bilježi hadis koji Džabir prenosi od
Božijeg Poslanika j{: "Sve što opija - zabranjeno je! Allah se zarekao
da će onoga ko popije ne!to što opija - napojiti 'tinetu-1-habalom"'.
"Šta je 'tinette-l-habal?'", upitaše ga. "To je znoj stanovnika Vatre, ili
znoj zlikovaca iz DžehennemaJ"'
U Musncdu se bilježi had is Ebu Zerra u kojem Božiji Pos
lanik ~ kaže: ''ja doista vidim ono !to vi ne vidite i čujem ono što vi
ne čujete. Nebo vrvi od meleka, i to nije čudno. Ne može se naći ni
koliko četil·i prsta prostora, a da !Ji neki melek na sedidi ne veliča
Allaha. Kada biste znali ono što ja znam, malo biste se smijali, a
mnogo plakali! Nikada se ne biste naslađivali sa ženama na dušeci
ma. Izišli biste 11a puteve i na sav glas tražili za!titli od Allaha". Ebu
Zerr reče: • U tom trenutku sam poželio da sam d1'VO koje se moie
iščupati!"•
1
Ahmed: Musned, br. 18127. Hadis je hasen. (V.: Es-Silsile es-sahiha,
br. 1751.)
1
Ahmed: Musned, br. 22439. Sencd ovog hadisa je slab, zato što s~ u
njemu nalazi Bešir b. Muhadžir. Za njega Hafiz u Taqribu (br. 723)
kaže da nije dovoljno pouzdan.
J Muslim: Knjiga o pićima, br. 2002; Nesai: Knjiga o pićima, br. 5709;
Ebu Davu d: Knjiga o pićima, br. 3680.
' Tirm izi: Knjiga o zuhd u, br. 2312; Ibn Madže: Knjiga o zuhdu, br.
4190; Ahn1cd: Musncd, br. 21 005. Šejh Albani o ovom hadisu kaže:
"Ovaj hadis je donekle slab... Ali, postoje drugi izvori koji ga čine ja
~
Bolestl liJek 53
1
Buhari (6544) : Suptilnost, poglavlje o opisu Dženneta i Džehenne
ma; Muslim (2850.) Verzija koju autor navodi je Ahmedova.
' Ahmed: Musoed, br. 5698. Hadis je veoma slab. (1/.: Es-silsile ed
da'ife, br. 844.)
' Ahmed: Musoed, 6621; Hakim: Knjiga o pićima, br. 7233. Sc ned
ovog hadisa je vjerodostojan. (V. br. 6659- Musncd u rcJakciji Ah
meda Š:tkira.)
' Tj. koja doseže do Božijeg Poslanika Iii·- Prim. prcv.
' Ibn Madže: Knjiga o piću, br. 3377; Ahmed: Musncd , 6606; Hakim:
Knjiga o piću, br. 7232; Dnrimi: Knjiga o piću, br. 1999. Sened ovog
hadisa je vjerodostojan. (1/.: br. 6644, Musned u redakciji Ahmeda
Šakira.)
56 Ibn QaJJim BI-DžewziiJB
1
Ahmed: Musned, br. 19075. Ovaj hadis je slab. (V.: Silsile el-ehadis
cd-da'ife, br. 1463.)
' Tirm.izi: Knjiga o opis u K.ijameta, br. 2425; Ibn Madže: Knjiga o
zuhclu, br. 4277; Ahmed: Musned, br. 19216. Had is je iz ovih izvora
slab. (V.: Miškat el-mcsabih, br. 5558 i Tahridž El-'Aqide et
ta havije, br. 556.)
' Ahmed: Musned, br. 3808. Haclis je sabili. (V.: Es-S ilsile es-sahiha,
br. 389.)
• Bot. Neurada procumbens.
BolesiiiUek 57
1
Buhnri: Knjiga o suptilnosti, br. 6573; Knjiga o tevhidu, br. 7438;
dnjem d4mt". 1
Čuo sam kako Šejhu-1-islam govori: "Najbolji ljudi su pos
lanici, ali će i najgori ljudi biti lažljivci koji ih imitiraju govoreći da
su njihovi sljedbenici, a, ustvari, nisu. Nakon poslanika, najbo lji su
učenjaci, ~ehidi, oni koji vjeruju (siddiqi) i iskreni (muhlisi). Naj
gori su, oper, oni koji ih imitiraju pretvarajući sc da su njihovi
sljedbenici, a, ustvari, nis u".
Buharije'' Sahih navodi hadis Ebu Hurejrea da je Božiji Po
slanik~ rekao: "Ko bude imao kakvu. finansijsku ili moralmt obave
zu prema svome bmtu neko to izvrši što prije. Neka traži halala prije
nego što 1UiprtSti ovaj svijet bez dinara i dirhema. Ako bude imao do
brih djela, od njih te dati čovjeku kojem je dužan. Ako ne br<de imao
dobrih djela, preuzet će njegove grijebe, a zatim te biti bačen rt Vat
rtt".1
1
Muslim: Knjiga o mmjesnišrvu, br. 1905; Nesai, Knjiga o džihadu,
br. 3137.
1
Buhari: Knjiga o sup~ilnosti, br. 6534; Knjiga o pravima i srdžbi, br.
2449.
1 Muslim: Knjiga o korištenju pojila, br. 1611; Buhari: Knjiga o počet
ku stvaranja, br. 3 196, putem Ibn 'U mera r. 'anbuma.
' Buhari: Knjiga o početku stvaranja, br. 3265; Muslim: Knjiga o
D ženncru, njegovim blagodatima... , br. 2843.
BoleSI IIIJek 59
1
Ahmed: Musncd, br. 21570.
Ahmed: Knjiga o zuhdu, str. 22; Ebu Nu'ajm: Hil-je, 1/203. Ova
...
-
. ;
• -
.. .. ,, _,....,.,_ .. .;--.)" ..
*0, ~l:.~l ~··~
J .r-t-< - . G - ~- J •<..],_;. <J--' r-r.--r= <,T.r··~~
•L<.L..!,. -=· "' .-
l ) " ., ... , .. .. ~
' < 01 ' U ..r-
~ !:-'
'··JJ· *.J.)~~ .-:• ,............-
:·,;l''''
J .r.) Gl'. y. l'-=. }}!.J
r-r,::.r-=:-' '
1
Milost Allahova prema čovjeku i pored njegovih grijeha, što dovod i
do wga da ovaj zaboravi na t raženje oprosta. 0/.: T. Muftić: Araps
ko-bosanski rječnik, str. 432.)
2
Ahmed: Musned, br. 16860. Hadis je sabih zahvaljujući propratnim
verzijama. 0/.: Es-Silsile es-sahiha, br. 413.) bnac prenosilaca (se
ned) same ove predaje je dobar. (V.: Mišltat cl-mcsabih, br. 5201.)
Bolest i IUek 61
~~·J~f
"Čo-vjek, kada Gospodar njegov boće da ga isku/a
pa mu počast ukaže i blagodatima ga obaspe, rek1ze:
'Gospodar moj je prema meni plemenito postupio!'
A kad nut, da bi ga iskušao, opskrbu njegovu oskud
nom učini, onda rekne: 'Gospodar moj me je mtpm
tio!'A nije tako!" (El-Fedžr, 15-17).
Znači, nije svako koga je Allah obasuo nafakom u isto vri
jeme i taj koji uživa u Njegovoj plemeni tosti. Isto tako, nije svaki
čovjek koji je iskušan i čija nafaka nije obilna predmet Allahovog
zapostavljanja. Naprotiv, On je prvu vrstu is kušao blagodatima, a
drugu je udostoj io iskušenjem. U Tirmizijcvom Džami'u sc navo
di hadis: "Allah daje ovaj svijet onome koga voli i onome koga ne vo
lt, ali iman daje samo onome koga voli".' Jedan od časnih prethod
nika je rekao: "Koliko je ljudi iskušano blagodatima kojima ih Al
lah obasipa, a toga nisu svjesni! Koliko se ljudi vara time što ih
drugi hvale i koliko ljudi se obmanjuje cime što im je Allah prikrio
grijehe, a oni toga nisu svjesni".
l ZAVARAVANJE OUNJALUKOM
U najvećoj iluziji je o naj ko se zavarava ovim svijetom i
njegovim prolaznostima, ko ga pretpostavlja Ahirctu i koj im se
zadovoljava pored budućeg svijeta. N eki idu dotle da kažu: dunja-
1
Ovaj hadis se ne nalazi u Tinnizijevom Diami'u, makar ne u izda
njima koje danas posjedujemo. H adis je zabilježen kod Ahmeda u
Musnedu (br. 3663), ali mu je sened slab. (V.: Da'if el-di.1mi', br.
1625.) Ispravna predaja ovog badisa se 1-nvr§ava na 'Abdullahu b.
Mcs'udu, kao mevquf. (V.: Es-Silsile es-sahiha, br. 2714.)
62 Ibn QaJJimei·Dfewzllle
1
Muslim: Knjiga o Džennctu i opisu njegovih blagodati ..., br. 2858;
Tirmizi: Knjiga o zuhdu, br. 2323; Ibn Madžc: Knjiga o zuhdu, br.
-1108; Ahmed: Musned, br. 17547, 17548...
Bolest illi ek 63
ne blagodati?
Onome ko kaže da ne želi ostaviti pouzdanu radi sumnjive
stvari možemo reći: Ti ili sumnjaš u Allahovo obećanje, prijetnju i
iskrenost Njegovih poslanika, ili u to čvrsto vjeruješ. Ako spadaš u
drugu grupu, tada si od onih koji ostavljaju privremenu, prolaznu
mrvicu rad i sigu rne, neprolazne i nesum njive stvari. Ako si o d prve
grupe, onda razm is li o dokazima koji ukaz uju na postojanj e Alla
ha, na Njegovu moć, volju, jednoću i na istinitost kazivanja Nje
govih poslanika. Os lobodi se predrasuda i otvo ren ih misli priđi
Allahu. Proučavaj i raspravljaj sve d ok ti se ne otjelovi istina koju
su prenijeli Njegovi poslanici kao realnost u koju nema sumnje.
Neka ti bude jasno da je On srvoritelj svega postojećeg i Gospodar
nebesa i Zem lje. On je uzvišen, svet i čist od onoga što se kosi sa
kazivanjem Poslanika o Njemu. Ko Ga drugačije opiše - taj Ga je
uvrijedio i svecu istinu o Njemu oskrnavio i porekao je Njegovu
vlast i Božanstvo. Jer, svakom čovjeku zdrave pameti je nevjerova
tno da Istinski Gospodar bude nemoćan ili neznalica, da ne zna
ništa, da ne čuje, ne vidi, ne govori, ne nareduje, ne zabranjuje, ne
nagraduje, ne kažnjava, ne ojačava onoga koga hoče i ne ponižava
koga hoće; da ne h tje Svoje poslanike u udaljena prostranstva SYo
ga kraljevstva; da se ne brine o Svojim stvo renj ima, da ih prepušta
zaboravu... Ovo bi za ne kog ovosvjctskog vladara bi i<1 mahana, a
kamoli za is tin skog i pravog Vladara!
Kada čovjek razmis li o svome postOjanju - otkad je bio
zametak pa do potpunog formiranja - postaje mu jasno da je
Onome ko mu je posvetio takvu pažnju i kroz ove faze i stepene
ga proveo ne dolikuje da ga zanemari i bez pažnje ostavi; da mu
neke stvari ne nareduje, a druge zabranjuje, da ne zna Svoja prava
prema njemu; da ga ne nagrađuje i kažnjava ... Kada bi čovjek o
ovome istinski promislio, tada bi sve što vidi i sve što ne vidi uka
zivalo na tcvhid', nubu vvet 1 i Povratak i da je Kur'an Allahov go
vor. U knjizi Iman naveli smo način na koji se ovo postiže, kod
tumačenja ajeta:
, --, ~ ,. l' "' J ., _ -,.
J~
.r- ' '· ~ ~'
:1 G .l* t)J.)""+-:' J *,)J J~l' .,
lc-"":, r-;-J
• ')\....;
• • •
,
~~} ~_,:..;
"A j a se kunem onim što vidite i onim što lze vidite,
Kur'an je, doista, govor objavljen plemenitom Pos
laniku ... " (El-Haqqa, 38-40).
Na ovu temu smo govorili i prilikom tumačenja ajeta: uf,)
F'·
{:,J:".._;; :.Uf ',H - "A i 11 vama samima - zar ne vidite?'' (Ez
Zarijat, 21 . Došli smo do zaključka kako je čovjek sam po sebi
dokaz postojanja Srvoritclja i N jegove jednoće. On je dokaz ish.-re
nos~i N jegovih poslanika i naj bolja po tvrda Njegovih savršenih
SVOJStava.
Prema tome, oni koji sc zavaravaju pripadaju jednoj od dvi
je grupe: ili su čvrsto uvjereni vjernici ili sumnjičavi poricatelji.
Neko se može pitati: Kako čvrsto vjerovanje u Povratak,
Džennet i Džehennem i nepostojanje sumnje u tO može ići uz nei
zvršavanje vjerskih obavez."l? Zar je u ljudskoj prirodi da čovjek
zna da će sutra stajati pred nekim vladarom koji će ga žestoko ka
z niti ili lijepo nagradi ti - da taj isti čovjek bude nemaran i oezain
teresovan prema svojim obavezama i potpuno se indiferentno od
nositi prema tome?
Međutim, ovo je stanje većine srvorenja. Susret ovih poj
mova je veoma čudna pojava, koja ima nekoliko uzroka.
Prvi, krhkost znanja i nepotpuno uvjerenje. Ko misli da
znanje ne varira taj je u očitoj zabludi.
Ibrahim cl-Hali! je tražio od svoga Gospodara da m u poka
že kako oživljava mrtve, pored toga što zna da je Allah sposoban
Bolest lliJek 65
1
Nevidljivi svijet.
1 Ahmed: Musned, br. 1845, 2443, pu tem Ibn 'Abbasa. H adis je sahih.
(V.: Tahridž EI-'Aqide et-tahavijje, br. 401; Miškat, 5737.)
66 Ibn QaJJim ei-DžewzUJe
milošću veću
1
Tj. tražeti da mu Svojom pruži nagradu nego što je rim
djelima zaslužio.
Bolest i liJek 67
l NADA lPUHA
Svaka želja sc sastoji od tri elementa:
MA~TANJA
l. ljubavi prema tome što se želi,
2. straha od gubljenja te stvari i
3. nastojanja da sc na svaki nač in dođe do te stvari...
Kada uz želju ne ide nijedna od spomenu tih stvari, onda je
to maštanj e, što je sasvim drugi pojam. Onaj koj i žel i je briž ljiv, a
brižan čovj ek koj i hoda putem, svakako će požuriti iz bojazni da
ne propusti svoj cilj. U Tirmizijevom Džam i'u se bilježi hadis Ebu
Hurejrea u kojem Božiji Poslanik ;i kaže: "Ko se bude bojao bit će
llfledm (u Džennet); ko bude uveden stići će na sumifte. Doista je
AllahDfJa roba vrijedna; Allabova roba je Džennet"'. Uzvi~eni dob
ročiniteljima preporučuje nadu, ali im preporučuje i strah. Na taj
načio, nadanje i koristan strah prate svako učinjeno djelo. Allah 'lf.
kaže:
r-" '0:!.LJ\'
} ' * ... .,.".• . ', ~ .. ,. . ' ,. , .LJ~'i . l).
, .J u~ r--r-j ~...,....,. r-" 0:! , u _."
"' J • •" J ~ ...1 ••
*.J.r • ''J'('!-' r.
.<r--1- ' r-" d-~ .LJI'
, .J * .)~)! · •" r--r-' J' ,:A..ŠL
• • •
~ } ;... . ""J:\. :~ttL-> .J.. {'"f:.r"
eJ..~-"'> j r-r: j ! r-r
,." .1~~.J lj-'9'L.:f eJ~ j-'~!'.-: jj,:
y. d- , .J
1
Tirmizi (2450): Opis Dženneta, poglavlje IS; Hnkim: Mustcdrek,
Knjiga o suptilnosti , br. 785 J. O ovom hadisu je bilo diskusije, ali je
ipak vjerodostojno sud~ći prema uporednim verzijama. (V.: Es-Silsilc
es-sahiha, br. 948, 2335.)
68 Ibn QaJJim ei-DfewziJJe
1
Tirmizi: Knjiga o tumačenju (tefsiru) Kur'ana, br. 3175; Ibn Madže:
Knjiga o zuhdu, br. 4198; Ahmed: Musned, br. 24735,25177.
' •... kazna Gospodara rvoga sigurno će se dogoditi" (Er-Tur, 7.)
Bolest lliJek 69
1
Misli 113 šcj hu-l-islama !bo Tejmiju, AUab mu sc smilovao.
Bolestiliiek 71
La ilahc illallah.
1
Ehu Oavud: Knjiga o boju, br. 4347; Ahmed: Musned, br. 17825.
Hadis je sahih. (V.: Sahih EI-Džami', br. 5231.)
' Ahmed: Musned, br. 26056. Ovaj sencd je slab, ali postoje drugi izvo
ri ovog hadisa, koji su ispravni. (V.: Es-Silsilc es-sah.iha, br. 1372.)
l Ibn Madže: Knjiga o isku~enjima, br. 4022; Ahmed: Musned, br.
21881. O ovom hadisu posloji diskusija. (V. : Es-Silsile es-sahiha, br.
154.)
74 Ibn QaUim ei-DžeWZUJe
Ne - reče
- vas će tada biti mnogo, ali ćete biti slabi pop11t
bujične pjene. Stmh će biti iščupan iz srca vaših neprijatelja, a
11 vašim srcima će biti usaJen \VEHN.
1
Ebu Davud: Knjiga o odgoju, br. 4878; Ahmed: Musncd, br. 12927.
H adis je vjerodostojan. (V.: Es-Silsile cs-sah iha, br. 533.)
Tirmizi: Knjiga o zuhdu, br. 2404. Hadis je slab. (V. Da'if El
D:!.ami', br. 6419.
3 Bcj heqi: Šu'abu-1-iman (Gran.e imana), br. 1763. Scned ove predaje
je prekinut.
Bolest l liJek 75
1
Da'if predaja. Bilježi je Tabcrani u Kebiru (6/323); Ebu Nu'ajm: El
!J>n Madže: Knjiga o smutnjama., br. 4019. Sencd ovog hadisa je slab.
slabi, osim verzije Hakima, koja je glavna osovina ovog had isa. (V.:
lsaa, sina M erjem ina, zato što su se bunili i uvijek granice zla prela
zili. Tako mi Onoga u čijoj je ruci Mt{hammedova duša, morate na
ređivati dobro, a odvraćati od zla! Nastojte da zalutale na svaki na
čin vratite na istinu! U mprotnom, Allah će među vama si.'Uoriti
mrlnju, a zatim će vas prokleti kao što je i njih prokleo!"'
Ibn Ehi-d-Dunja bilježi da je Ibrahim b. 'Umer es-San'ani
rekao: "Allah je Juše'u b. Nunu objavio: 'Ja ću iz tvog naroda uniš
titi sedamdeset hiljada dobrih i šezdeset hiljada loših ljudi!'
'Gospodaru moj, reče on, jasno mi je za loše, ali zašto uništavaš
dobre?' 'Oni se nisu srdili kada sam se Ja srdio; s loširoa su jeli i
p ili.
""
Ebu 'Umer b. 'Abdulberr prenosi da je Ebu 'Imran rekao:
"Allah je poslao dva meleka u jedno mjesto i naredio im da ga uniš
te do zadnjeg stanovnika. O ni naiđoše na čovjeka u džamiji koji je
klanjao. Rekoše: 'Gospodaru, jedan Tvoj rob klanja u tom mjestu'.
Uzvišeni Allah im odgovori: 'U ništite cijelo selo, a i njega zajedno
sa njima. Njegovo lice se nijednom nije namrštilo zbog kršenja
Moj ih zakona!"
Humejdi spominje da je Sufjan b. 'Ujejne putem Ufjana b.
Se'ida od Mus'ira prenio da je jednom meleku bilo naređeno da
sravni jedno selo. On reče: "Gospodaru moj, u tom selu postoji
jedan pobožni čovjek". Allah f&. mu objavi: "Od njega počni! Nje
govo lice se radi Mene nijednog trenutka nije namdtilo!"
Ibn Ebi-d-Dunja spo mi nje da je Vehb b. Munebbih rekao:
"Kada je počinio grijeh, Davud je rekao: 'Gospodaru, oprosti mi!'
On mu reče: 'Oprošteno ti je, a krivica je preusmjerena na Israili
ćane!' 'Kako, upita Davud, kada si Ti Mudar, Pravedan i nikome ne
nanosiš nepravdu? Ja sam učinio grijeh, a Ti ga svaljuješ na Israili
ćane?' Allah ~ tada objavi: 'Kada si učinio grijeh, oni te nisu opo-
1
Ebu Davud: Knjiga o boju, br. 4336; Tirmizi: Knjiga o tumačenju
Kur'ana, br. 3047; Ibn Mndže: Knjiga o srnut njama, br. 4006. Hadis je
slab. (V.: Es-Silsile ed-dn'ife, br. J 105.)
Bolest lliJek 77
sebe imao neku obavezu neka je izmiri, jer Uzvišeni Allah kaže:
~J ;.i ~jr-.:. l J~.l* J;,; 8if.:J~
"Postići će šta želi onaj koji se očisti i spomene ime
Gospodara svoga pa molitvu obavi!'' (El-E 'la, 14,
15) .
~':" gj , ::; ·.;...
":~U'.r-- JJ
u·. ~ ::-.J <J' -= '-= ... ~:;, -:;n; G . . ~
~r P .Jr
~~~Iii
"Gospodam naš, sami smo sebi krivi, i ako nam Ti
ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigumo ćemo biti
izgubljeni." (El-E'raf, 23).
• J' • ~
-'~ ~ ULI .:.r
"(...r. ~' <.r
·<"\ <..i:!"~
· "'J'J'"
J ·'':i'u~.).
/:"' ".
"Ako mi ne oprostiš i ~e smiluješ mi se, liićtt izgub
ljen" (Hud, 47) .
..e~ t UJI ~ ,~
"111{~ <?!-
0-! •
.( ~l.$~ ,;_..J\rl til
~ ~ "
\r.).
"Nema boga, osim Tebe, bvaljen neka si! a ja sam se
zaista ogriješio prema sebi!" (El-Enbija', 87) .
Imam A hmed navodi hadis Ibn 'Umera da je Božiji Posla
nik ;Jii rekao: "Kada ljudi počnu škrtariti rza dina1·ima i dirhernama, a
počnu poslovati sa 'inom', slijediti repove krava 2, a ostavljati džihad
na Allahovom Ptttte, Allah ~ će im poslati nesreću i neće je ukinuti
sve dok ne preispitajlt svoju vjeru".3 H ad is bilježi Ehu Da vu d u vje
rodostojnom senedu.
Ibn Ehi-d-Dunja navodi Ibn 'Umerov hadis: "U moje.3ri
1
'Ina je predavanje robe za od redenu cijenu na odgođeno plaćanje, a
zatim kupovanje te robe od istog čovjeka za manji iznos, či me se želi
na lukav način izbjeći direktna kamara.
T j. baviti se privredom u vrijeme kada se treba od.~zvati u džihad.
' Ahmed: M usned, br. 4810; E bu Davud: Knjiga o k upoprodaji, br.
3462. Hadis je, uzimajući u obzir sve puteve predaje, vjerodostojan.
(V.: Es-Silsile es-sahiha, br. t l.)
Bolesti rl]ell 79
1
Ibid.
1
Ovaj hadis je da'if. Šcjh Albani ga je uvmio u Da'if ci-Džami ', pod
1
Tj. podjela plijena i harnča iz te riznice p!cpu~[a sc §irokogrudnirua.
z Hcjscmi u Mcdžmc'u-z-zevaidu ovu predaju pripisuje Bezzaru kao
hadis koji prenosi Mu'az. On kaže: "U scncdu ovog hadisa se nalazi
Habib b. 'Imran ei-Kela'i, koji mi nije poznat. Ostali prenosioci su
Q
Bolesti DJeli 81
zastupljeni u Sahihu".
1
Nisam našao ovaj hadis u Jlampanoj verziji Taberanijeve knjige.
Prim. ur.
1
Ahmed: Musncd, br. 24727. U skraćenom obliku ovaj hadis bilježi
Ibn Madže u Knjizi o smurnjama, br. 4004. Sened ovog hadisa je slab
zato što se u njemu nalazi 'Asim h. 'Umer b. 'Usman, koji je nepoz
nat. (V.: Taqrib, br. 3070.)
82 Ibn QalJim ei·DiewzUJe
1
Nasi lnika, nepravednika.
2 Ebu Davud: Knjiga o boju, br. 4337; Tinnizi: Knjiga o tumačenju
Kur'ana, br. 3057; Abmed: Musned, br. 30, 31. Hadis je sahih. (V.:
Albani: Sahih Sunen Et-Tirmizi, br. 2447 i Miškat, br. 5142.)
1
Hejsemi u Medžme'u ovaj had is pripisuje Taberanijcvom Evsatu, pu
tem Ebu Hurcjrea. U senedu ovog hadisa sc nalazi Mervan b. Salim
ci-Gi fari, čije se predaje ne prihvataju. Hadis je zabilježen i u Kenz el
'ummalu, br. 5539. Alba ni, rahimehullah, u Es-silsilc cd-da'ife tvrdi
da je ovaj had is apokrifan (mevdu'.)
• Ovo je murse! hadis koji nisam u dostupnim hadiskim zbirkama na
~ao kao predaju od Pos lanika. U Kcnzu-1-'ummalu je zabilježen pod
brojem 5539.
Bolestl liJek 83
1
Ni ovaj hadis nigdje nije z.1bilježen kao predaja od Poslanika ~. Na
vodi ga Kcnzu-1-'ummal pod brojem 8463.
Ebu Davud: Knjiga o boju, br. 4339; Ibn Madže: Knjiga o sm utnja
ma, br. 4009; Ahmed: Musned, br. 18710, 18731, 18745,18768. Hadis
je hasen. (V.: Sahih ei-Džami', br. 5749.)
1
Buhari: Knjiga o počerku stvaranja, br. 3267; Muslim: Knjiga o zub
du (askezi) i suptilnosti, br. 2989.
84 Ibn Qalllm ei-DlewzJUe
1
Ahmed: Musned, br. 3808. Hadis je sahih. (V. : Es-Silsile es-sahiha,
br. 389.)
2
Buhari: Knjiga o suptilnosti, br. 6492.
' Buhari: Knj iga o početku stvaranja, br. 3318; Muslim: Knjiga o miru,
br. 2242.
Bolest IUJel 85
1
Ahmed: Musncd, 4367. l-ladis je sahih. (V.: Es-Silsilc es-s~hiha, br.
1552.)
Bolesti liJek 87
lPO~UEDICE GRIJEHA
- Tama koju osjeća u srcu kao što osjeća tamu guste noći.
Grijeh postaje tama za njegovo srce kao ~to je mrkli mrak 7-a nje
govo oko. Pokornost je svjer.lo, a grijeh tama. Što je tama gušća,
njegova izgubljenost je veća. T akav čovjek nesvjesno pada u novo
tarije, zablude i neopros tive greške, kao slijepi čovjek koji sa m šeta
po tamnoj noći. Ova tama sc pojačava tako da postaje vidljiva u
oku, a zatim i na licu, tako da će je svako moći vidjeti.
'AbduUah b. 'Abbas je rekao: "Dobro djelo obasjava lice i
srce; proširuje nafaku, daje snagu cijelu i budi ljubav kod ostal ih
ljudi. Grijeh uzrokuje crnilo u licu, tminu u kaburu i srcu; slabost
u cijelu; oskudnu nafaku i mržnju u srcima ljudi".
- Grijesi slabe s rce i tijelo. Slabos t srca je vidljiva i vrlo lah
ko može dovesti i do sm rti.
Slabos t tijela proističe iz slabosti srca. Kada je čovjeku
vjerniku srce jako, jako mu je i tijelo. A poročan čovjek - i ako je
snažnog tijela- srce mu je slabo kada ustreba. Kada mu je snaga
najpo trebnija, ona ga izdaje. Pogledajmo snagu Perzijanaca i Bi
zantinaca koja je nestala kada im je najviše trebala - sljedbenici
i mana su ih savladali snagom svojih rijela i srca.
-Nemogućnost činjenja dobra. Dovoljna kazna za grijeh bi
bila u odvraćanj u od činjenja dobra; zauzimanju njegova mjesta i
ukidanju svih puteva koji ka njemu vode, tako da u startu nestaje
mnogo dobrih djela od kojih svako vrijedi koliko dunjaluk i sve
što je na njemu. Ovo je slično čovjeku koji se zasiti nekom hra
nom i od toga se razbol i, nakon čega se mora odreći mnogo ukus
nijih i lj ep~ih jela. A od AUaha se traži pomoć.
- Grijesi skraćuju život i umanjuju njegov berićet i plod
nost. Jer, kao što dobročinstvo produžava život, tako i poroci bi
vaju uzroko m njegovog skraćivanja. Ljudi su se razišli o ovom pi
tanJ u.
Jedni kažu se skraćivanje vijeka grješnika očitava u lišenosti
tog vijeka od ikakve koristi i berićeta. Ovo je tačno, i svakako je
jedna od pos ljedica grijeha.
90 Ibn QaJJim ei-Dzewzme
1
Ajer koji autor uzim,a kao dokaz tič~,se kipoya. Uzvišeni kaže: ::r.Ji!J)
*
(~l ';,;.. :::,,;f 0_,.:il~; ~j \!;::. t~ 'J ;.lli ;;J; (.fl 0;.~ - "A oni
kojima se oni, umjesto Allahu, kla.njaj u - ništa ne stvaraju; on i su
sami Stvoreni; tvari su, nisu živi.. ." (En-Nabi, 20, 21.)
Bolest lliJek 91
Umnožavanje grijeha
- Medu posljedicama grijeha je da se oni razmnožavaJU t
granaju, tako da sc čovj e k vrlo teško može osloboditi njih. Neki
prethodnik je rekao: "Vid kazne za loše djelo je drugo loše djelo, a
nagrada za dobro djelo može bici drugo dobro djelo." Jer, dobro
djelo koje je bl izu njega kaže: Izvrši i mene, i tako unedogled. Ta
ko se dobit umnožava, a dobra djela uvećavaju. Isto se događa i sa
lošim djelima. Na kraju loša i dobra djela postaju stalne osobine i
neizbrisive navike. Kada bi pobožan čovjek prekinuo s činjenjem
dobra, zemlja bi mu posta.la tijesna pored svoje širine; osjećao bi se
kao riba na suhom sve dok se ne vrati činjenju dobra. Tada se nje
gova duša smiruje. A ako bi grješnik prestao činiti zlodjela i pris
tupio dobrim djelima, osjećao bi tjeskobu u duši i mrak pred oči
ma. Stvari sc vraćaju na svoje mjesto tek kad on ponovo počne či
nit i zlodjela. Mnogi zloči nci ne nalaze s lasti u onome što rade, niti
imaju motiva za to. Medutim, bol ih tjera na ta z lodje la, kao što je
rekao poglavar plemena Hasan b. Hani' 1:
Prvu času sam sa sfašću popio
)ltfmga mi je 6i(a fije~za prvu!
Drugi pjesnik je rekao:
(]Ji{a mije {ije~ a sada mije 6ofest
1(po što se pijauica afl(gfio(om fiječz:
Čovjek sc na početku trudi u ibaderu, voli da ga izvršava i
posvećuje mu zasl uženo vrijeme. Nakon ove faze, Allah ~ mu
Svojom mi lošću šalje meleke koji ga podstiču na njih i d ižu ga iz
1
Nije on autor ovog sti ha, već E'ša, Bckr b. Va'il Mej mun b. Qajs, po·
znat bo San nad ža ei-'Areb (cimbalist Arapa). - Prim. ur.
92 Ibn Qalllm ei-Dlewzllle
1
Buhari: Knjiga o pona~anju, br. 6069; Muslim: Knjiga o zuhdu (aske
tizmu) i suptilnosti, br. 2990.
Bolest 1liJek 93
vih podanika;
1
Ahmed: Musned, br. 5094, 5643. Hadis je sahih. (V.: lrva' el-galil, br.
1269.)
94 Ibn Qaiiim ei-Džewzijje
Prokletstvo grijeha
- Od posljedica grijeha je i to da ostali ljudi i ž ivotinje trpe
zbog prokletstva koje navlači na sebe grješnik. Ebu Hurejre je re
kao: "Doista, mladunče droplje može uginuti u svome gnijezdu
zbog tuđeg zla".
Mudžahid je rekao: ":Životinje u sušnim godinama proklinju
grješni ke iz redova Ademovih sinova: 'Ova nesreća je zbog ljuds
kih grijeha'", govore životinje.
'Ikrime je kazao: "Ž ivoti nje i insekti, pa čak i žoha ri i škor
pioni govore: 'Uskraćena nam je kiša zbog grijeha Ademovih
. "'
SJilOVa .
Grijesi razaraju um
- Razum ima svoje svjetlo, a grijesi nezaustavljivo gase to
svjetlo. N eki prethodnici su rekli: "Svako ko bude nepokoran Al
lahu izgubit će razum". Ovo je jasno, jer, da je čovjek bio pri zdra
vom razumu, on bi ga odvratio od grijeha. Čovjek je uvijek u Alla
hovoj ruci; izložen Njegovoj sili. On ga prati čak kada leži u svojoj
kući na dušeku. Njegovi meleci ga neprekidno nadziru. Kur'an ga
opominje; iman ga opominje; smrt ga opominje; Vatra ga opomi
nje. Dunjalučke i ahiretske koristi koje on propušta čineći grijehe
su višestruko brojnije od onoga što je tim grijesima dokučio. Zar
čovjek koji ima zdrav raz um može ovo potcjenjivati i ponižavati?
je i postavljaju svjetiljke,
onoga ko želi da iskvari sliku žene kod čovjeka ili roba kod
gospodara,
dok ne osvane,
,f.S" cr-
. , ..... ::.
01.. - J~.J-. ~Y-.J
::. ,
.::.,,_;,_;· - ' . •11 -., •-., - , ;u~ .L1J'"L..il'l--~<
. .
'•
. .J
r-i-'
~- .., ~ .J Y. 01. - - f f lc-":;'J J
98 Ibn Qalllm el-llžeWZUJe
... -: .. .. f .. •
.....:;_; l~..\...S.
v- .
j ~
_,, .:,.:W.
,
..:..L:>::_
...
~ ~..:.~tj G ; * , ..,-:t.,
. ~... . ~ . .. .
·
l . , .....
.~ ,, ..;__;,..!.\.Jj' -c·~ -
.r-!J"'
... ,.. ...".
, ;;-
,
u
.}
J
·
l~~;
,J.J.,-J r~
·' -
: p ·
· ::..·c1. ...,....:
...
Kazne za grijeh
Božiji PosJanik ili$ je čes to govorio ashabima:
"Da li je sanjao (i) jedan od vas (išta) od sna (tj. ikakav
san) ?" Rekao je: Pa poče pričati njemu (san) onaj kome je Allab doz
volio da priča. l 2aista on je rekao uama jednoga jutra:
"Zaisr.a m ono došla meni noćas ( neka/...'Va) dva posjetioca, i
zaista njiiJ dvojica Sit poslala mene (tj. podigl<1 su, uzdignula stt njih
dvojica mme) , i zaista njih dvojica su rekla meni: "Odi (Idi s na
ma)." l zaista, ja sam otišao sa njima dvojimm. l zaista, mi smo došli
nad jednoga čovjeka !egloga (tj. koji leži na wojoj strani, a ne na le
Bolestl liJek 99
dim11), i kllda li drugi (jeda11 čovjek) je stajač (stoji) nad njim sa sti
jenom (tj. sa nekakvim kamenom), i kada fi on pada sa (tom) stije
nom za (tj. na) njegovte glavu (tj. i kada li Oil baci tu stijeme na nje
govu glavu), pa razbtje njegovu glavu. Pa se valja (spusti se, sleti taj)
kamen ovdje (ovamo prema onome koji ga je bacio), pa slijedi (taj
čovjek, bacač kamena taj) kamen, pa ga uzme. Pa neće se vratiti k
njemu (ka onome što leži) do (da) ozdravi (dok ne ozdravi) njegova
glava kao što je bila (tj. i 11e vrati se k njemu, a već mu je ozdravila
glava postavši zdrava kao što je i bila pnje nego je razbijena). Zatim
se wati na njega (njemu), pa čini (pa učini) s njim slično (onome)
što je činio (toga) prvoga puta (kao i prvi put). Rekao je: Rekao sam
njima dvojici: "Slava Allahu! ~ta su (Ko su) ova dvojica?" Rekao je:
Rekla m njih dvojica meni: "Odi, odi (Idi, idi da.ije)!" Pa smo otišli
(krenuli dalje). Pa smo došli rw (tj. rwd jednoga) čovjeka na Leđima
leg/oga za (tj. na) svoj potiljak (zatiljak, zatiok), i kada li drugi (čov
jek je) stajač (stoji) nad njim sa (neka!..:·uom) kukom od željeza, i ka
da li 011 dolazi (dođe) jednoj (od) dvije poLovine njegovoga lica, pa
rasiječe njegov nuglac (ugao od usta, gdje se usne sastaju) ka njego
vome potiljku (tj. do njegovoga potiijkll), i 11jegovu nozdrvu ka nje
govome potiljku i njegovo oko ka njegovome potiljJm!"
Rekllo je: A možda je (ili: A ponekad je) rekao Ebu Redia':
"..... p11 cijepa (raspolovijava) ...." Rekao je: "Zatim se okrene ka (svo
joj) dmgoj strani, pa čini s njom slično (onome) što je činio sa (nje
govom) prvom stranom! Pa ne svrši od te (jedne njegove) strane do
(da) ozdravi ta (druga njegova) strana kao što je (i) bila (tj. pa ne
rorši, ne završi, ne okonča rasijecanje, cijepanje, raspolovijavanje jed
ne strane, a već je ona dmga strana ozdravila i postala zdrava kao što
je bila i prije rasijecanja). Zatim se 'IIYati nad njega, ptt (ponovo) uči
lli sličtzo (onome) što je činio (onaj) p1-vi put. Rekao je: Rekao sam:
"Slava Allah~<! ~ta (tj. Ko) Sit ova dvojica?" Rekao je: Rekli
Stt njih dvojica me11i: "Odi, odi (Idi, idi, - Kreni, kreni dalje)! Pa
smo otišli (krenuli smo dalje). Pa smo došli uad nešto slično (izvjes
noj) peći (/umni, fimti). Rekao je: Pa mislim da je on bio (običaja
da) govo1·i: Pa kada li u njoj (nekakva) galama i glasovi! Rekao je:
Pa smo se n11tkt~čili 11 nju (u 111 peć), pa kada li su u njoj (nekai...'V1)
ljudi i žene, goli (nagi)! I kada li su oni (u ta/..'Vom sta11ju da) dolazi
100 Ibn Qalllm el-D!BWZIIIB
od) zlata i ćerpičem (od) srebra. Pa smo došli vracima (toga) grada,
pa smo traii/i ot.varanje (tj. da nam se ot-vori). Pa se ot.vorilo nama.
Pa smo unišli (u) grad. Pa su sreli nas u njemu (neki) lj~tdi; polovina
od njihovoga stvorenja (tj. njihovoga tijela) je kao najijt'P!e !to si ti
vidjelac (!to vidiš- nešto najljep!e što vidiš, što se može vidjeti), a
polovina (njihovoga tijela) je kao (ne!to) najružnije što si ti vidjelac
(što vidiš, što se može vidjeti). Rekao je: Rekla m njih dvojica njima:
"Odite (idite), pa padnite (skočite) u tu rijeku!" Rekao je: l
kad (tu jedna) rijeka ispriječena (tj. popriječila se), teče, kao da je
njezina voda čista u (toj izvjemoj) bjelini, (tj. kao da je čisto bijele
boje). Pa su (oni) otišli, pa su pali (skočili) u nju, zatim s11 se vratili
k nama, (i) već je otišlo to (izvjesno) zlo od njih, pa su postali tt naj
ljepšem obliku. Rekao je: Rekla su nji/J dvojica meni:
"Ovo je raj (zvani) Adn (tj. mj boravka, vječnoga boravka)!
Pa je gledao (moj pogled, moj vid) penjanjem (tj. Pa sam podigao
svoj pogled vrlo visoko), pa kad (tu jedan) dvorac sličan oblaku bije
lome! Rekao je: Rekla su njih dvojica meni: "Ovo ti je tvoj stan!" Re
kao je: Rekao sam njima dvojici: "Blagoslovio Allah vas dvojicu! Pu
stite vas dvojica mene, pa da udem u njega." Rekla su njih dvojica:
"Što se tiče sada, nel A ti si onaj koji ~tlazi (u) njega." Rekao je: Re
kao sam njima dvojici: "Pa zaista, ja sam vidio noćas (tj. za vrijeme
ove no6 jedno veliko) čudo. Pa !ta je ovo koje sam (tj. Pa šta je to što
sam) vidio?" Rekao je: Rekla S/l njih dvojica meni:
"Zar ne (tj. Pozor, Pazi, Pažnja)! Zaista, mi ćemo izvijestiti
tebe (o tome). Što se tiče (onoga) prvoga čovjeka koji (je taj što) si
došao nad njega, (i) razbija se njegova glava (onim) kamenom, pa,
zaista, on je (taj) čovjek (koji) uzme KltT'an, pa (onda) baci (ostavi,
napusti) njega, i spava od (izvjesne) propisane molitve (namaza koji
je Jard, farz). A što se tiče (onoga) čovjeka koji (je taj što) si došao
nad rtjega, (i) rasijeca se njegov nuglac (ugao ttSta gdje se sastavljaju
usne) ka njegovome potiljku, i rljegova nozdrva ka njegovome potiij
kJ,, i Hjegovo oko ka njegovom potiljku, pa, zm:sta, orz je (izvjesni)
čovjek (koji) porani (ide rano jutrom) iz svoje kuće, pa slaže (izvjes
nil) lai (koja) dopre do svib obzora borizonta. A što se tiče (onih
izvjesnih) ljudi i žena golih (nagih) koji st< 11 sličnoj zgradi (izvjesne)
peći, pa, zaista, oni su (izvjesni) bludnici (preljubnici) i bludnice! A
102 Ibn Qajjjm ei-Dzewzme BolesiiiUBII 103
što se riče (onoga) čovjeka koji (je taj što) si došao nad njega, (koji) ... , •.. • s...
(<>~/- ~
, ., . .. .. ... . ... ~ , ·r . . . .. . ...· .. l .
I_,J.,.š. <,?:il l ~ ~ ..,kJI ~ ..:..,...S ~ .r,;JIJ l reče:
pliva 11 (onoj) rijeci i zalaže se (onim) kameuom, pa zaista on je ko "fako mi Allaha, ovdje se ne misli na more, već na svako mjesto
rimik (te) kamate! A što se tiče (onoga) čovjeka ružnoga izgleda, koji koje leži na tekućoj vodi".
je kod (o11e) varre, (i) potpimje je i nastoji (tj. rrči) oko 11je, pa, zais 'lkrime je iznio isto mi§ljenje o ovom ajeru.
ta, on je (to je) Malik, rizničar pakla. A šro se riče (onoga) čovjeka
dugačkog11 koji je u (onoj) bašči, pa, zt~ista, on je (to je) Ibmhim, Qatade je rekao: "Pod kopnom se podrazumijeva sjedilačko
pomilovao ga Allah i spasio. A što se tiče (one) djece koja stt okolo stanovništvo, a pod morem s tan ovnici se la i nomadi".
(oko) njega, ptt (to je) svako novo1·odenče (koje) je umrlo na (tom) . Uzviše ni Allah i sl~tke vode naziva morem: .JI;.;il <,?~ Cj)
načimt stva.ranja (tj. n islamu koji je tt1/..."Va vjera dtt je čovjek tako
(t_~f CJ.: IX.j ~1:,:. tJC ;';;..1:,> :,_,ls. IX. - "Ni dva mot·a' nisu jearaaka:
stvoren da je može shvatiti i prihvatiti)." jedno je slatko i pt·zjatno- voda mu se lahko pije, a dmgo je sla11o i
Rekao je: Pt~ je rekao neki (od p1·isutniiJ) muslimana: "0, Po gorko" (Fatir, 12). U svijetu ne pos toji slatkovod no more. Tekuće
slaniče Allaha! l djeca (tih izvjesnih) idolopoklouiktt?" Pa je rekao vode su slatke, a slane su stajaće. Naselja koja se nalaze na tekućim
Posla11ik Allaha, pomilovao ga Allah i spasio: "l djeca (tib izvjesnih, vodama se nazivaju po njima. Ibn Zejd je o ajeru: :;i1..,j ~· ii1 Ai-)
ili: svih) idolopoklonika (stt 11 raju, ili: bit će u raju). A što se tiče (,;.;i(/ rekao: 'To je zbog grijeha". -
(onoga) narodtt (ljudi) koji su bili (takvi da) je polovina od njih li
jepa, a polovina od njih je mina, pa zaisra oni su 11arod (ljudi koji) Uzvišeni nam ovim ajetom ukazuje da su grijesi uzrok me
su pomiješati (miješali jedan) posao dobar, a (ili: i jedan) dmgi loš, teža i poremećaja koji su se pojavili. Kada bi sami grijesi bili nered
prešao je Allah od njih (tj. pa oprostio je Allah njima). "1 koji se pojavio, rada bi prefiks "J' (li) u ajetu imao svrhu objašnja
vanja i posljedice. A, prema prvom tumačenju, onda bi se pod me
Grijesi stvaraju nered na Zemlji težom i poremećajima podrazumijevale nesreće, oskudice i bol i
kojima Allah kažnjava za grijehe. Cim ljudi počnu (masovno, jav
- Grijes i su uzrok svakojakih poremećcnosti u vodi, zraku,
njivama, plodovima i staništima. Uzvišeni ka:i.e: no) činiti neki grijeh, On im ~a lje kaznu, kao što je rekao jedan
• f • ..q:..~ ~'li• - :;,JI. . J)L:.......i.J1
, . ,
predstavn ik prvih gene racija muslimana.
'-7L.:Jl t$ L, .. ,· '-
. ;,~J . tl ' ~ 1:. :~.
1
Prijevod ajeta je naveden u pro§lom pasusu.
Prijevod preu'lCl iz rukopi~a rahm. F uada Suba§ita.
1
·~rojnvio se metež i na kopnu i na rnoru''.
1
104 Ibn QaUim 11-llewiiUe Balellllllek 105
ashabima da ulaze u njihove kuće, da piju njihovu vodu, da zahva obistinila Allahova riječ i Njegov vječni i un iverzalni zakon. Za
ćaju iz njihovih bunareva. Čak je zabranio da se devama daje kaša krupne zločine slijede oš tre kazne, a za sirni je greške manje kazne.
koja je pomiješana s njihovom vodom -sve da bi se izbjegle pos Tako naš Gospodar sudi Svojim stvorenjima na ovom svijeru, Ber
ljeruce grijeha koje su on i čin ili. Isto tako, grijesi mogu uricati na zehu i Kući ispaštanja.
smanjenje roda i bolesti plodova. Imam Ahmed u Musnedu navodi
Analizirajmo šejtanovo približavanje, njegovo mjesro i bo
predaju u kojoj se kaže: "U riznici jednog umejevićkog vladara sam
ravište. Kada se približi čovjeku i ovlada njime, njegov život (vijek)
naišao na pšenice čija su zrna bila poput koštice hurme. Na posuru
u kojoj se nalazila je pisalo: "Ovo je raslo u vrijeme pravednosti". gubi beri.ćet. ~im se njemu p~k~r~ jedan cfj? z:mlje,vberi.ćet nestaje
iz tog mJesta, IZ postupaka, rt)eČJ 1 nafake tih ljucU. Cak 1 u kućama
Mnoge bolesti kod biljaka Allah je stvorio zbog ljudskih grijeha.
tih !juru nema duha i milosti, niti berićeta.
Jedan starac iz pustinje mi je pričao kako pamte da su plodovi bili
krupniji nego sada. Većina dana!njih bolesti tada nije postojala, već Grijesi uništavaju revnost i žar
se nedavno pojavila.
• Jedna od posljedica grijeha je ga!enje žara u srcu, koja je
- Odražavanje grijeha na fizionomiju i gradu ljudi je potvr ravna gašenju toplote u tijelu. Revnost je toplora koja iz srca izba
đeno u barusu koji navoru Tirmizi u svome D ža mi'u, gdje Božiji cuje sve nečiste i pokudene osobine, kao što vatra izbacuje nečis
Poslanik !liS kaže: "Allah je stvorio Adema šezdeset lakata visokog, roće iz zlata, srebra i željeza. Najbolji, najvredniji i naj revnosniji su
ali su se ljudi kasnije sma njivali".' Kada Allah odluči da očisti Zem oni koji u srcu imaju najviše žara i ljubomore, kao što se kaže u
lju od nasilnika, tiranina, varalica i grješnika, on će iz poroda Nje had isu koji bilježe Sahih: "Ć11di li vas Sa'dova ljubomora i revnost?
govog Poslanika ;l izvesti čovjeka koji će raširiti pravdu, kao što je Ja sam doist<t re'lmomiji od njega, a Allah je revnosniji od mene". 1 U
bila raširena nepravda. Mesih će iskorijeniti jevreje i kršćane i us Sahih u se navodi kako je on,"'' na hurbi prilikom pomračenja, re
postavit će vjeru koju je Allah preko Svoga Poslan ika ;l dostavio. kao: "0, Mnhammedov nmmete! Niko nije ljubomomiji od Allaha
Zemlja će ponovo biti blagorodna. Ljudi će tada moći jesti nar i da mu mb ili ropkinja čine blud". 2 u toj knjizi se, također, navoru
ispod njegove kore se zaklon iti od Sunca. Grozd grožđa će napu hadis: "Niko nije revnomiji i ljt1bomomiji od Allaha; Zbog toga je
niti breme kamile. Mlijeko jedne deve će biti dovoljno za veliku On zabranio vidljive i sakrivene poroke. Nikome nije draže iZ'IJinje
grupu ljudi. Znači, kada se Zemlja očisti o d z lodjela i grijeha, na nje do Allahu; zbog toga je poslao poslanike koji obveseljavaju i upo
njoj se javljaju beriće ti koji su bili zatrpani grijesima i ku from. zoravajtt. Nikom nije dra:la hvala do Allahu. Radi toga je Sam Sebi
Nema sumnje da su kazne 3to ih je Allah spustio na Zemlju 11putio hvalu".l U ovom hadisu je sadržana revnost (ljubomora)
i dalje prisutne i sada traže ostatke tih zlo djela uslijed kojih su na koja označava mržnju prema ružnim stvarima i ljubav prema izvi
roru uništeni. Današnji grijesi su os taci tih kazni, kao što su i pos njenju koje iziskuje savršenu pravdu, milost i dobročinstvo. Allah
tojeća nedjela ostaci nedjela drevnih, uništenih naroda. Ovdje se
1
Buhari: Knjiga o zakon ima, br. 6846, Knjiga o cevb.idu, br. 7416; Mu
' Ovaj haclis autor pripisuje Tirmiziju, ali ga ja nisam našao kod njega. slim: Knjiga o med usobnom z.1klinjanju, br. 1499.
Bilježi ga Buhari u Knjizi hadisa o poslanicima, br. 3326, u Knjizi o
2
Buhari: Knjiga o džumi, br. 1044; Muslim: Knjiga o pomračenju, br.
traženju dozvole, br. 6227; i Muslim: Knjiga u opisu Dženneta, br. 901, putem 'Ai~e, r. 'anha.
2841. ! Buhari: Knjiga o tcvhidu, br. 7416; Muslim: Knjiga o međusobnom
zaklinjanju, br. 1499.
106 Ibn Q&UID181·DIIWZID8 Bolest IIUak 107
~. pored Svoje žestoke ljubomore, voli da Mu rob traži oprost. Kada grijesi ne bi povi:lči li drugu k~~nu os~ što njihov~m
On prihvata to izvinjenje. Neće kažnjavati čovjeka iako je počinio izvršiocu pripisuju osobi ne suprorne ~?ŽIJiffi, t~ b1 bila dovo~Jna
ono što je zabranio sve dok ga ne upozori na to. !z tog razloga On kazna. Jer pomisao sc prctva':' u ops~SIJU, opseSIJa ~ volJu, v~IJa u
je poslao poslanike ~ ob!avio Knjige koje su opo mena i koje ne os namjeru, a namjera u .~zv~šenJe, da b• se to na kra!u. prervonlo ,u
tavljaju prostora za .•spnke. ~o JC. vr~u~ac. ve~•čanstvenom~ dobr~ ulnu osobinu i ukonJCnJcno svojs tvo. U tom s lucaJu, nemoguce
činstva 1savršenosti. J er, većma ljud• ČIJ3 JC ljubomora snazna veli Je.naći izlaz. kao ~to sc ne mogu promijeniti osobine i navike.
kom brzinom pristupa sankcijama i kaznama, bez davanja prilike Drugim riječima, kada čovjek postane vez~n za grijehe, iz
za izvinjenje i bez prihvaćanja eventualnog izvinjenja. Šta\'iŠe, po njegovog srca nestaje osjećaj ljubo~ore i revno~u prema samom
nekad opravdanje postoji, ali njegov žar i ljubomora ne dopuštaju
sebi, svojoj porodici ili ostalim ljud1ma..Kada st~gn.e do ovog ste
da ono bude primljeno. Često oni koji prihvataju opravdanja, us pena, ~ovje k je na i.vici.propasti. U mn?g•m slučaJeVIma s~ za~ta~
tvari, nemaju u sebi mnogo žara i ljubomore, tako da nalaze oprav
lja na IZOstanku OSJCĆ3Ja za ružno, čov1:ku se ra~~tn~ dJela ~ nasl
danja. Oni čak pri~vataj.u i ono što ne. može bi~i .opravdanje. Ni Ije čine dobrima. On ih uljepšava drug• ma; poz1va ih 1 pod~uče .da
jedna ni druga osobma rusu pohvalne. VJerodostOJnim putem se od ih čine. Zbog toga je dejjus 1 najoga~nije Allaho~o srvor~nJe. NJe
Poslanika ;lit prenosi da je rekao: "Neke vrste ljubomore Allah ~vo mu će Džennet biti ":Gabra njen kao 1 onome koJI dozvoljava. da. se
li, a 11eke mrzi. A ona koju Allah mr-ti je površna ljubomora".' Ovo cini razvrat i nepravda i to u ljep~ava drugima. Sve su ovo poslJedice
je dio podužeg hadisa.
nedostatka ljubomore.
Pohvalno je da uz ljubomo ru ide opravdanje; gdje je potre Iz ovoga vidimo da je osnova vjere ljubomora i .br~ ga o dru
bno biti ljubomoran, to se treba ispoljiti, kao ho treba primjti ne
gim činiocima društva. Ko nema ljub?•l_lore ne~a. ru VJ:re. Ona
cije izvinjenje ili opravdanje kada za to postoje uvjeti. Ko postign.e štiti s rce koje zatim štiti osta le organe 1 nme odbiJaJU ~lo 1 r~zvrat.
ovakvu ravnotež u, o n doista zasluž uje hvalu. Poho Allah ll( dosti Nedostatak ljubomore ubija srce. Us lijed toga umiru 1 ostali o.~ga
že savršenstvo u svim svojstvima, On zas lužuj e pohvalu više od ni koj i gube svu svoju zaštitu. Ljubomora je poput snage u tJ)elu
bilo koga drugog, i niko Mu nije ravan u tome - samo On može koja odbija bolest i bori se pro tiv L~ je..Kada nestane snage, bolest
izraziti adekvatne riječi hvale. Žusta r i ljubomoran čovjek se oki tio
nailazi na dobru pod logu koJa ne dnje m kakav otpor. Bol~~t.se use
jedn im od svojstava Uzvišenog; a onaj ko se okiti nekim Njegovim ljava u to tijelo i ubija ga. Ljubomo ru možemo usporediti t sa ro~
svojstvom, ono će ga povesti b Njemu. Uves t će ga kod Njega, govim;~ bivola kojim o n brani sebe i svoju mladun čad. Kada se tl
približiti ga Njegovoj milosti i učin iti ga Njemu dragim. J er, Uzvi
rogovi polome, neprijatelji us pijevaju dn ga ~vladaJU .
šeni Allah je milostiv i voli milostive; plemenit je i vol i plemenite;
znalac je i voli one koji z naju; snažan je i voli snažne vjernike- oni Grijesi brišu stid
su mu draži od slabih; On voli stid; lijep je i vol i ljepotu; neparan
je i voli one koji rade djela u neparu . - J ed na od pos ljedica grijchn je brisanje stida, koji je ele
mentarni faktor života srca. Stid je osnova svakog dobra, a kada.on
1
nestane, nestalo je svako dobro. U Sahihu se bilježi hadis BožtJeg
Ebu Davud: Knjiga o džihadu, br. 2659; Ncs:ti: Knjiga o zekjatu, br.
2558; Ahmed: Musncd, br. 23235, 23240. Hadis je hascn (V.: l rva' cf.
galil, br. 1999) . 1
Dejjus: onaj ko ne vodi računa o svojoj ženi i nije ljubomoran šta god
ona radi.
108 Ibn QaJJim ei-Dzewzme
1
Mu~lim: Knjiga o iman11, br. )7; Eb\1 D~vud; Knjiga o lijepom pona
šanju, br. 4796, u predaji 'Imrana b. H usajna • ·
2
Buha.ri: Knj iga hadisa o poslanicima, br. 2484, Knjiga o lijepom pona
šanju, br. 6120.
Bolest i IUell 109
rzik dok krade; neće oteti neku vrijednu imovinu zbog čega će ljudi
dići poglede k njemu dok je vjernik. Pazite! Pazite (se ovih stvari)!
Teoba je dostupna svakome". 1
Izlazak iz okvira imana
Ko izgubi društvo vjernika i zaštitu koju im Allah pruža, jer
Oo štiti one koji vjeruju, taj je izgub io svako dobro koje Allah lMi}
obećava vjernicima. Tih dobara je oko stotin u, a svako od njih je
bolje od dunjalu ka i svega što je na njemu. Ovo nekih od tih doba
ra:
velika nagrada: (!'_j;~ (,.~{~}JI :.i.J1 pj; ~:,=..:,) - "A Allah će
sigurno vjernicima veliku nagradu dati" (En-Nisa', 146) j
' t1)
zašti ta ~jern ika od nesreća ovog i budućeg svijeta: illi
-
(IJ:.i ;;.,u1 ,Y. d'~ Allah doista štiti vjernike (El-Hadždž,
38)j • .
meleci ~oji nose 'Arš traže oprosr za njih: ~:;.il;:,)_,:..; ;;.~1)
(1;:.1;;.,.ill ;:,.J~/•=' ;:, ~ ;:,_h}.J ~J~ '<J)>:· ; :J:,;.;;:, - "Meleki
koji drže prijesto i orzi koji su oko njega veličaju i bvale
Gospodara svoga i vjeruju u Nj i mole se da budtt oprošteni
grijesi vjernicima ..." (Gafir, 7) j
- pnjateljstvo između Allaha i vjernika, a Allah()}'e prijar,.elje
niko,.l!e može poniziti. Uzvišeni kaže: ::r.JJ1 ; J_, ..111)
(1_,:-.1- "Allah je zaštitrtik onih koji vjeruju" (El=Beqare,
257);
naredba, meiecima da učvrste vjernike: ~)G.il Ji ~) <.?."; ~!)
(i_t.~ ;;.,u1 i_p ~ Jf - "Kada je Gospodar tvoj nadahmio
meleke: 'Ja sam s vama, pa učvrstite one koji vjeruju!'" (El
Enfal, 21);
njih čekaju počasti, o p rost i obilna opskrba kod Gospodara
njihovaj2
1
Bubari: Knjiga o pićima, br. 5578; Muslim: Knjiga o imanu (vjerova
nju), br. 57, putem Ebu H urejrea <lJ;,. ,
2
Uzvišeni kaže: (~) 2;jJj i~:, ~J~ ::..t;,.;>
. . . t:J &;.. ;:,_H}Ji r_:. ;.l: i~l)
~
Bolest lUJak 11 3
s;..
• • ,, • ll'
moć: (~J·. i:; 'J ~L::'..! l~~ ~}..!.Jj :Jj '~' ~j)- "A snaga
je tt Allaha i Poslanika NjegO'I.Ja i rt vjernika, ali licemjeri
neće da znajrt" (El-Munafiqun, 7);
.. .
uzdignutost na' ovom i.. na budućem svijetu: 12.1
(~:;; ~~ I)JI ::.Jllj ~ - "... i Allah će na visoke stepene
.,
~l :.i.J1 ').,.j:,;)
r
(~ .:1.5:: <r. :,~~~~~;.s. ~:J• ;,:, :,>:, ~l>i ~ :,_h}. 'J- "Reci:
(Fussilet, 44) .
- "Oni su, zbilja, pravi vjernici, - njih počasti, i oprost, i obilje pleme
nito kod Gospodara njihova čekaju" (EI-Enfal, 4.)
1
Tj. ~a rekatima.fa_rz- namaza1 kada učimo EI-Fatihu: l.1~1 L...J',~.Ai)
(~ ~( ::.Jll .1.1:".0 • i.!' 11 - "Uputi nas na Pravi P ut, na Put onih
kojima si milost Svoj u darovao".
114 Ibn QaJJim ei-Džewziiie
prošlosti, to je tuga.
1
Bu hari: Knjiga o dovama, br. 6369; Muslim: Knjiga o zikru i dovi, br.
2706, u predaji Enesa b. Malika.
Bolesti lijell 115
~..#
"Kakva god vas bijeda zadesi, to je zbog grijebova
koje ste zaradili, a On mnoge i oprosti" (Eš-Šura,
30) .
._;;.. 1 _;.J~ul @:::rT~,_::;~.!, .;f&,~L~...!..U)t
, , -:. 4 ,
"( • "'\.,L;;\.''·'
"'<~- ~..t:"-!-
"....to je zato što Allab neće lišiti blagostanja narod
kome ga je podario -sve dok se on sam nepromije
ni....." (El-Enfal, 53).
Znači, Allah ~ neće lišiti blagostanja koje je podario bilo
kome sve dok to lice samo sebe ne liši, tako što pokornost Allahu
ukloni grij ešenjem; zahvalnost nezahvalnošću; uzroke zadovoljstva
1
Buhari: Knjiga o dovama, br. 6347, Knjiga o sudbini, br. 6616; Mus
lim: Knjig;t o zikru i dovi, br. 2707, u predaji Ebu Hurejrea ~-
116 Ibn Qalllm ei-ĐžowzUJe
1
Tj. stvari koju želi. - Prim. prcv.
120 Ibn QaiJim ei-DžeWZUie
1
Ahmed: Musned, br. 12108, putem Enesa '*·
Bolest i liJek 121
1
Ahmed: Musncd, br. 21524, 21602. Had is je daif (V.: Miškat el
mesabih, br. 184 i Da'if ei-Džami', br. 1488.)
Bolestlliiell 123
1
H udžurat, l l . Prijevod Dž. Čauševića i M. Pandže.
Bolest IIUell 125
1
Kako je šejtan loša zamjena nevjernicima...
128 Ibn QaJJim ei-Dlewzl)le
1
Hejsemi ovaj hadis navod i u Medžme'u (4/74.) Prenosi ga Huzejfe, a
bilježi ga Qudama b. Zaidc, o kojem knjige biografije ne govore ništa.
Ostali prenosioci su vjerodostojni. Ovu predaju bilježi Albani u Sa
bih el-Džami' kao hadis Ebu Umamea, br. 2085, uz primjedbu da je
sahih.
l Pod zadovoljsrvom i srdžbom se misli na Allahovo zadovoljsrvo i
srdžbu -prim. prev.
BolestiiUek 129
1
Pod ručje Srednjeg [stoka koje obuhvata dijelove teritorija današnje
Sirije, Palestine, Jordana, Iraka i Libanona.
130 Ibn QaJIIm ei-DfewlJJJe
1
Tirmizi; Knjiga o zuhdu, br. 2322; Ibn Madžc: Zuhd, br. 4112, u pre
daji Ehu Hurcjrea .;;.; 2.11im Dari mi u Muqaddimj (predgovoru), br.
324, u predaji K.1'bab. Malika. Hadis je hascn. (V.: Miškat, br. 5176.)
' Ovu predaju Albani smatr:t slabom (Da'if ci-Diami', br. 3190.)
J Najviša mjesta raja.
Bolesti liJek 131
ram/jeni". Sto više ulazi u grijeh, čovjek sve vi~e tone u ponore, sve
dok ne stigne do najnižih sfera. A što više dobrih djela čini, njegov
položaj se uzdiže, sve dok ne stigne do najviših mjesta. Čovjek u
svom životu doživljava uspone i padove. Koji segment bude domi
nantan, njemu će biti priključen. Jer, nije isti onaj ko se uzdigao za
stotinu stepena, a spustio za jedan, .kao onaj ko je suprotno učinio.
Medutim, ovdje su ljudi skloni činjenj u velike greške. Jer,
čovjek sc može spustici jako nisko, toliko daleko koliko je između
istoka i zapada ili izmedu nebesa i Zemlje. Ne može ga povratiti
uzdizanje za stotinu stepeni nakon rog jed nog pada. O tome govo
ri hadis Poslanika fi koji bilježi Sahih: "Čovjek radi jedne riječi ko
joj nije d4o nikakvu važnost može pasti 11 vatm dublje nego što je ,-a
ukzljina izmedu istoka i zapada". 1
Kakvo uzdizanje se može mjeriti sa ovim padom? Pad je za
čovjeka normalna pojava. Međutim, nečiji padovi su posljedica
nemarnosti, i, kada nestane te nemarnosti, on se vraća na svoj ste
pen ili na još viši, shodno snazi tog buđenja. Neki ljudi se srozava
ju radi dozvoljenih stvari koje ne upotrebljavaju u korist ibadeta.
Ova vrsta sc može vratiti na svoj, na malo niži stepen, ili čak na
viši. Jer, možda će imati više entuz ijazma nego ranije, možda će
povmtiti ' ran iji, ili će biti manji entuzijaste nego prije. Treća grupa
gubi stepen činjenjem malog ili vel ikog grij eha. Da bi se vratili na
raniji stepen, oni moraju iskreno učiniti tcobu (pokajati se) i oka
niti sc grijeha.
Ulema sc razišla oko toga da li se nakon teobe čovjek vraća
na raniji stepen budući da teoba briše posljedice grijeha i poništava
ih kao da ih nije bilo, ili se neće vratiti na taj stepen imajući u obzir
činjenicu da teoba utiče na poništavanje grijeha, a ne i na uzdizanje
stepena.
Razrada: Čovjek je bio spreman u svojoj pokornosti na ko
rak naprijed i novo uzdizanje uz pomoć korpusa dobrih djela koja
1
Muslim: Knjiga o zuhdu i suprilnosci, br. 2988.
132 Ibn QaJJim ei-Diewzme
je činio, kao što se zarada uvećava kada čovjek ima veći kapital. On
je u periodu griješenja propustio uzdizanje i zaradu koju su dono
sila njegova djela. Kada se vrati dobročinstvu, ponovo počinje uz
dizanje sa nižih sfera, a prije roga se uzdizao sa mnogo viših sfera.
Između te dvije situacije je velika razlika.
To se može objasniti primjerom dvojice ljudi koji se para
lelno uspinju stepenicama koje nemaju kraja. Ako jedan od njih
zakasni makar jednu stepenicu i nakon toga nastavi s penjanjem,
onaj koji nije zaostajao je bez sumnje u prednosti.
Šejhu-1-islam Ibn Tejmije je oba mišljenja pozitivno ocije
nio, rekavš i:
"Neki od onih koji se pokaju dostižu više stepene, neki se
vraćaju na isti, dok neki ne uspijevaju dostići raniji stepen".
•
Ja smatram da ovo zavisi od jačine i iskrenosti teobe tc ka
janja koje čovjek izražava kroz skrušenost, pokoravanje, vraćanje
na Pravi Put, opreznost, bogobojaznost i plakanje .iz strahopošto
vanja prema Allahu. Ovo ga može toliko osnažiti da mu pripadne
viši stepen nego ranije tako da poslije teobe bude bolji nego prije
griješenja. Za ovakvog čovjeka grijeh predstavlja milost. On ga čis
ti od samodopadljivosti, pretjerane samouvjerenosti i oslanjanja na
djela. Zal:i~aljujući tom grijehu~ čovjek je ponizno i skrušeno klek
nuo pred vrata njegovog Gospodara i Vladara. Spoznao je Njegovu
moć i uvjerio se u svoje siromaštvo i potrebu za zaštitom i opros
tom Gospodara. Taj grijeh je iz njegovih grudi potakao bujicu do
bročinstva i slom.io sve čime se uzdizao i gordio pred ostalima. On
sada sebe ne smatra boljim od drugih već je zbog tog grijeha pog
nute glave stao ispred Gospodara kao grješ nik, postiden i bojažljiv;
sva dobročinstva mu izgledaju sitna, a svi grijesi ogromni. Spoznao
je svoju bezvrijednost zbog griješenja i Allahovo jedillStveno savr
šenstvo, vel ičans tvo i istinitost. Pjesnik je rekao:
. jl.{[ali jejedi.nst:ven po aos(jeffnosti i veEičanst:vu,
aof?Je mafiane prepustio čovjeftu.
Svaka blagodat koju dobije od Allaha čini mu se većom ne
Bolest i 1111111 133
~1·.;p
~<~SIS~J.~··;.;.f:
•.; ....; . ' f ., ~ ~f
"Allah bra11i da se ravnoteža nebesa i Zemlje pore
llleti. A da se poremete, niko ih drugi osim Njega ne
bi zadržao; Or1 je zaista blag i prašta grijebe" (Fatir,
41).
Obratimo pažnju na završetak ovog ajeta, u kome se spo
minju dva Allahova imena- Blagi i Onaj koji prašta. Znači; da nije
Njegove blagosti prema prijesrupnicima i oprosta prema nepokor
nima, poremetila bi se ravnoteža nebesa i Zemlje. A koliko je težak
kufr nekih ljudi najbolje nam govori ajet:
, • • " ' \.l l.. , , • , -;. .. ' ... , - ~
. • l l • ' .-· ..._:..,) • L~:~ ..;:..1 '1' • 11 ~t_S:;
J t...:,Ll ' z'
· ,; ~J<.)"'J .r--->J - ~ J ..........
~lli
"Gotovo da se nebesa raspadn11, a Zemlja provali i
plar~ine zdrobe" (Merjenz, 90).
Uzvišeni je iz Dženneta izveo prarocliceljc z~og samo jed
nog grijeha koji su počinili kršeći time Njegovu zabranu. Isto ta
ko, On je prokleo Ib lisa, izgnao ga i protjerao iz nebeskog carstva
134 Ibn QaJIIm ei·Dfewzme
~-i~d-'.i..Ji\11* ~
l.)---"
~
. ~ ~:l~\..:..__j~\01*
,
.i. ' •-IL.. i'r"
"~::.;:-'""'
' l·<-
. ..
•
y J <.Y'
. ~r -
-::i,-~
1
Ovdje se očito misli na smisao 18. ajeta sure El-Hidžr - prim. prev.
BolestiiUel 141
l
.( ~ . ;li •-- • :$- .•
.
" _.. . ... "
.&i -: ••• <V- : J. J
...1.
.. .,
' • l'
r.> '-:-!r ~.J
v • .-
~~.r if'~ ....- ~ e.>? J
O, vjernici, ho6ete li d:Z. vam 'ukažem na trgovinu,
ona će vas spasiti patnje nesnosne: u Allaha i Posla
nika Njegova vjemjte i imecima svojim i životima
svojim na Allahovu Putu se borite - t·o vam je, da
znate, bolje -, On će vam grijehe vaše oprostiti i u
džennetske bašče vas, kroz koje 6e rijeke teći, twesti,
i u divne dvorove 11 edenskim vrtovima; - to 6e biti •
uspjeh veliki -, a date vam i drugu blagodat koju je
dva ćekate; Allahovu pomoć i skoru pobjedu! Zato
obraduj radomom viješ6u vjernike! (Es-Saft, 10
13).
Allah ~ je Svoja najdraža stvorenja- ljude- iskušao šcjta
nom samo zato što Mu je džihad najdraža stvar i stoga što učesni
ke u njemu podiže na najviše stepene. Uzvišeni je bajrak ovog rata
povjerio srži N jegovi h stvorenja - srcu. Ono je centar Njegove
spoznaje, ljubavi prema Njemu, ibadetu i vjernos ti (i hlasu). Ono
se oslanja na Njega i vraća se Njemu. Iz ovih razloga, srcu je Allab
povjerio ovaj rat i u pomoć mu poslao vojsku meleka koji nikada
čovjeka na napuštaju: (~ l ;r ~~J~;:.;~::.~~~~;;.;. ::..t:i:', ~)
"Uz svakog od vas Ste meleći, ispred njega i iza njega, -po Allaho
vu naređenju nad r1jim bdje." (Er-Ra'd, 11). Ove vojske smjenjuju
<w(i:',) jedna drugu. Njihova uloga je da čovjeka učvršćuju, da mu
naređuju dobro i na njega ga podstiču. Oni ga podsjećaju ua Alla
Bolest 1Ulek 145
' Kao što je Uzvišen i rekao: (1~_,; ~! ~j,:'· ll ;.:.:..;. Cji ...
~-.~ r'.',_.;)
"On im obećava i pri mam ljuje ih lažnim nadama, a ono"što im šejtan
obeća samo je obmana" (En-Nisa', 120.)
Bolesti liJek 147
' Ovaj hadis u cij elosti glasi: "Naš Uzvi~eru Gospodar svake noći silazi
na najniže nebo u zadnjoj trećini noći i govori: 'Ko Me (na nešro)
~
Bolestlll)ell 149
1
Nesai: Knjiga o džihadu, br. 3 l34; Ahmed: Musncd, br. 15528. H adis
je sahib. (V.: Sahih El-Džami', br. 1652.)
152 Ibn oamm ei-Diewzme
1
Tirmizi: Knjiga o smurnjama, br. 21 91, Ahmed: Musned, br. 10759,
Ebu Davud: Knjiga o cdcbu, br. 4784; Ahmed: Musncd, br. 17524.
nje Allaha i kroćenje strasti. K.1da vidite čovjeka koji krotL svoje
st ras ti i ne slijedi ih, bježite i od njegove sjene! Nipo~to mu se ne
pribltžava!"
RezLme svega ovor,ra je da s u grijesi i nedjela o ružje i pomoć
koje čovjek pruža svojim neprijateljima i pomaže ih protiv samog
sebe, da bi ga oni tim istim oružjem napali. Neznalice rade sami
pro riv sebe iz neznanja, što je ujedno i vrh unac maloumnosti i og
raničenosti. Pjesnik kaže:
~~
, ~;r·fu~
- ,- . 1 Ju• ..r..
.)-' • , 1 (:1., ~ ~G.iljl.:.u i.)-!
··
.. .. .. ~~_,!1 ::
"A koliko ste godi11a na Zemlji proveli?" "Proveli
smo dati ili samo dio dana" - odgovoriće -, "pitaj
otze koji Sit brojali." "Pa da, kratko ste proveli" - reći
će On - "da ste samo znali!" (EI-Mu'mimm, 112
114).
* tJ.).).-! ..L...!;.; ... ";' :.__t l } { • -:, - ~- ll . ~ ~.
, • Y- ~r-=- ~.J ~.J- 1), ~ i .r---!Y
1 ,. • ...)..
~(.}:il
"A llah je od vjernika kupio živote njihove i i metke
njihove 11 zamjenu za Džennet koji će im dati- oni
će se na Allahovu Putu boriti, pa ubijati i ginuti.
011 im je to zbilja obećao 11 Tevratll i lm/žilu i
Kur'a1111 -, a ko od Allaba dosljed11ije ispmzjava obe
ćanje Svoje? Zato se radujte pogodbi s·vojoj koju ste
s Njim ugovorili, i to je veliki uspjeh" (Et- T evbe,
111).
Ovo je prv~ gotovina koja se stiče u ovoj trgovini. Zato
1
Ovo je fragmem badisa koji biljdi Muslim putem Ebu Malika ci
Eš'arija u Knjizi o čistoći, br. 223.
Bolest l liJek 159
1
Tirmizi: Knjiga o dobročinsrvu i spajanju rodbinskih veza, br. 1972.
Hadis je munker. 0J.: Es-silsile ed-da'ife, br. 1828.)
Bolest 1liJek 161
* &J....;. ! r! ·<
J y ~ , -~1,; :itd .. hJ
. . J.r,-! !~1'n
J-'.r ~u~l
J ".
- ~·,,,;>;. \1;Y..J., d:Ul.ril
- , - Y.,r: (!l:rf ~ . <
J ~ ~.T"'
"Onima koji govore: 'Gospodar naš je Allah' pa pos
lije ostanu pri tome -dolaze meleci: 'Ne bojte se i ne
žalostite se, i rad11jte se Džermetll koji vam je obe
ćan. Mi smo zaštitnici vaši u životu na ovom svijet1t"
(Fussilet, 30, 31).
Kada melek preuzme vlast nad čovjekom, tada je on u ru
kama dobronamjernog i korisnog dobročinitelja koji ga podučava
dobru a i učvdćuje i ojačava ga na Pravom Putu. Uzvi~eni kaže: ;J)
.(.f
(i;i ::r-,U1i";;:;~ ~;c..it )l~~ if.";, - "Kada je Gospodar tvoj
nadahnuo meleke: 'fa sam s vdma, pa učvrstite one koji vjeruju!"'
(El-Enfal, 12). Čovjeku na samrti melek kaže: ''Ne boj se i ne tu
guj! Raduj se onome što priželjkuješ!" Na taj način ga učvršćuje
pravim riječima kada mu je to najpotrebnije u ovom životu. Melek
ga savjetuje, dakle, pred smrt, u kaburu i kod postavljanja pitanja.
Ništa za čovjeka nij e bolje od melekovog društva. On mu je
najbolji prijatelj na javi i u snu; u životu i na samrti; u kaburu gdje
mu pravi društvo u samoći. S njime dijeli tajne, bori se protiv nep
rijatelja. O n mu obećava dob ro i donosi radosne vijesti. Podstiče
ga na iskrenost, kao što se navodi u predaji koju neki smatraju ha
disom: "Čovjeku u srce do~aptava melek i do~aptava šejtan. Mele
kovo do~aptavanje je nagovještaj dobra i ispunjenje zavjeta. Šejta
novo do~aptavanje je nagovještaj zla i o povrgavanje istine".'
1
Tirmizi: Knjiga o tumačenju Kur'ana, br. 2988. Hadis je da'if (s lab.)
0/.: D:l'if ei-Ož.1 mi', br. 1963.)
162 Ibn Qalllm ei-Dlewzme
1
Hejsemi u Medžme'u (9/70) kaže da ovaj hadis bilježi Tabcrani sa
dobrim senedom, kao predaju koja se zaust.wlja m. Ibo Mes'udu.
Njegov tekst gl«si: "Nismo isključivati mogućnost da smirenosr silazi
sa Omcrovog jezika" ...
2
Ebu Davud: Knjiga o odgoju, br. 4896; Ahmed: Musned, br. 9341.
Hadis je hasen (dobar.) (y.: Es-silsile es-sahiha, br. 2231 i 2376.)
3
Ovim se uk.uuje na predaju imama Muslima u Knjizi o zikru i dovi
br. 2732, putem Ebu Derda'a u kojoj Božiji Poslanik :!15 kaže: "Kada
god musliman učini dovu u samoći za svoga brata po vjeri, melek do
daje: 'l ocka tebi Allah to da"'.
Bolest i liJek 163
1
Ovo se navodi u Poslanikovom ti hadisu: "Kada imam kaž.c amin, ka
žite i vi, jer, zaista, i mclcci am maju". Hadis bilježi Buhari u Knjizi o
dovama, br. 6402, i Muslim u Knjizi o namnzu, br. 4 10. ~ • ' l
' Kao ! to se kaže u a1'clU: l'!'•
: ·• ...:..;.. ~·.;..
;:,..:..::..; ,:.':11;)~'-:. : ·.·<~t)
• ••; ; , •
J
" S .. . ..
l Y • -«-u ..._.,. "-"> ' •
•; '.:.; , .· l . . J •>!;: , ..:.,..... "-'
· J _ .; .f
..:... • \J .....,_, " \J..:... •
- • __ 'J,• . !J ·.· ,_-,Y.J
l ":"~ t".J ..!lJ,.,:.. l ,_.,;t_, - Melect ko)l drže Pn Jesto 1 om koJ• su
o jega veličaju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Nj i mole se da
budu oprošteni grijesi vjernicima: "Gospodaru naš, Ti sve obulwataš
milošću i znanjem; zato oprosti onima koji su sc pokajali i koji slijede
Tvoj Put i saču vaj ih patnje u Vatri!" (Gafir LMu'mio], 7).
> Aluzija na Poslani kov :'IS hadis: "Ko bude jeo bijeli ili crni luk i prazi
Q
164 Ibn QaJflm ei-DžeWZIHe
vide čovjeka koji je bestidan i koji javno čini grijeh pa i ako čine to
isto, kako sc onda mogu osjećati plemeniti pisari? Neka je Allah na
pomoći!
kažnjava šeriacs kim kaznama samo one koji su uzročnici ili nepos
redni izvršioci nedjela.
Što se tiče sudbinskih kazni, one će obuhvatiti šire mase.
Znamo da tajni grijeh može nauditi samo o nome ko ga čini. Među
tim, ako se on javno čini, onda on šteti i učesnicima i svjedocima
tog postupka. A kada ljudi vide pokuđeno dje lo i udruže se u neo
sudivanju tog djela, realna je opasnost da će svi biti izloženi Alla
hovoj kazni.
Vidjeli smo da su šeriatske kazne propisao e prema šteti gri
jeha i učešću prirodnih nagona u tome. Uzvišeni ih je podijelio na
rri vrste: ubijanje, amputacija i bičevanje.
Ubijanjem se sankcioniše nevjerovanje, zatim ono mu slije
di i što je slično njemu- poput bluda i sodomije; prvo je kobno po
vjeru, a drugo po samo g čovjeka. Imam Ahmed, Allah mu sc smi
lovao, kaže: "Ne znam da postoji veći grijeh, poslije ubistva, od
bluda". Kao dokaz navodi hadis 'Abdullaha b. Mes'uda: "Boiiji
Poslaniče, koji je grijeh najveći?" "Da Allalm ne{ro drugo smatraš
ravnim, a On te je stvorio". "Koji je grijeb iza toga?" "Da počini! bl11d
sa supmgom komšije" 1• Ovo l?orvrđujc Uzvišeni Allah u Svojoj
Knjizi: 'l~ J;.i4 ~,~l r? J, JJ,
~l :,Jj:;;';~ }-14}) 2 :,;.~'l ::,;,u l~)
(~;~ - " ...l oni koji se 11iimo Allaha dmgom bogu ne klanjaju, i
koji, one koje je Allah zabranio, ne ubijajll, osim kada pravda zab
tiji!'!Ja, i koji ne bl11dniče (EI-Furqan, 68).
Božiji Pos lanik ~ je od svake stvari spomenuo najgoru, ka
ko bi dao potpun odgovor pitaocu. On ga je pitao o najvećem gri
jehu pa mu je on dao odgovor koji obuhvata najgore oblike grijeha
i najgore vidove svakog oblika. Tako je najgori oblik š irka- mno
goboštva- da Allahu nekog smatraš ravnim. Najgori oblik ubistva
je da čovjek ubije dijete iz straha da će mu oduzeti njegovu hranu i
piće. Najteži oblik bluda je da čovjek počini zinaluk sa suprugom
1
Buhari: Knjiga o tumačenju Kur'ana, br. 4477; Muslim: Knjiga o ima
nu, br. 86.
168 Ibn QaJJim ei-DieWZIUe
1
Muslim: Knjiga o imanu, br. 46.
2
Muslim: Knjiga o vladavini, br. 1897.
3 Ovo sc navodi u hadisu koji putem Ebu Hurejrca bilježi Muslim u
Knjizi o in1ru1u (br. 107): "Sa trojicom ljudi Allah ~ neće govoriti na
Sudnjem danu; neće ih očistiti niti će ih pogledati, nego će ih žestoko
k:u.niti; to su: bludnik u godinama, vladar -lažac i um išljeni oholnik".
Bolesti liJek 169
1
Iskupljivanje zn određene prekr~nje, kao ~to je prekršaj zakletve i sl.
Prim. prev.
' Da se čovjek Z."trekne da neće općiti sa svojom ženom rekavši: Ti si za
mene kao leđa moje majke. Ovi propisi su objašnjenj u 4. ajeru sure
El-Ahzab.- Prim. prev.
170 Ibn QaiJim ei-DžewziJJe
1
Na str. 173 autor će dopuniti ovu misao i reči da se u Bench u kažnja
vaju i tijelo i duša, a ne samo duša, kao što se čini iz ove tvrdnje.
Prim. prev.
Ehu D:wud: Knjiga o braku, br. 2118; Nesai: Knjiga o džumi, br.
1404; Tirmizi: Knj iga o braku, br. 1105; Ibn Madžc: Knjiga o braku,
br. 1892. Hadis je sahih. (V.: EI-Miškat, br. 3149.) Albanije napisao
1
Uvjetna rečen ica je "... koga T i toga dana zaštitiš", a imperativna "i
poštedi ih ...• (prim. p rev.)
Bolest lillak 173
1
Duševna, unutrašnja sljepoća. - Prim. prcv.
1 Buhari: Knjiga o lijepom ponašanju, br. 61J.l; Muslim: Knjiga o dob
ročinsrvu i rodbinskim vezama, br. 2609.
' Buhari: Knjiga o zc kjaLU, br. 1479; Muslim: Knjiga o zckjatu, br.
1039.
176 Ibn QaUim ei-DfewzJIJe
' T irmizi: Knjiga o dO\•ama, br. 3510; Ahmed: Musncd, br. 121 14, pu
~
BolesiiiUoll 179
1
Buhari: Knjiga o džumi, br. J 195; Muslim: Knjiga o hadždžu, bt·.
Šejtanski grijesi
U ovu vrstu grijeha spada oponašanje šejtana po zavisti, va
rnnju, bestidnos ti , nepovjere nju, spletkarenju, navođenju na grije
hc, uljepšavanje nepoko rn osti, zabranjivanje i odvraćanj e od dob
ročinstva, uvođenj e novotari ja u vjeru, poziva nje u jeres i zabludu.
Ova vrsta je na drugom mjestu po štetnos ti.
Divljački grijesi
To su grijesi neprijateljstva, srdžbe, prolijevanja krvi, ugnje
tavanja slabih i nemoćnih. Iz njih se granaju sve vrste zlostavljanja
ljudskog roda, nepravde i neprijateljstva.
Životinjski grijesi
U ovu grupu spadaj u grijesi nekontrolisanog zadovoljava
nja potreba stomaka i spolnih organa, iz čega proizlaze krađa,
blud, uzurpacija imetka siročadi, škrtost, sitničavost, kukavičl uk,
rvrdičluk, malodušnost itd.
Bolest liii ek 183
lVELIKI l MALI6RIJE~I
Kur'an, Sun net, konsenzus asbaba, cabi'ina i imama ukazuje
na to da postoje mali i veliki grijesi. Uzvišeni kaže: C. :,;t;S i.,;?.J .:>!)
(l!,$ ~ ~j ~!!;:.. ~ }.S:; ~ il~ - "Ako se budete klonili
fJe1ikih grijebova, onih 'koji su vam zabra11jeni, Mi ćemo prijeći
preko manjih isp_ada vaših i uvest ćemo vas 11 di'IJ110 mjesto" (En
Nisa', 31); P' r'i'
;l ~l;i(, :,;~il~ ~1)- "One koji se klone
veliki/J grijehova 'i naročito razvrat4" (En-Nedim, 32). Sahih bi
lježi hadis Bož.ijcg Poslanika ;'![;: "Pet dnevni/J 1111maza, dimna za
di111nom i ramazan za ramazanom brišu. sve grije/Je osim velikih koji
su se počinili izmeđt< njih". 1
Djela koja brišu grijehe dijele se na tri stepena:
l. ona koja mogu brisati samo male grijehe zbog svoje slabosti,
slabosti ihlasn i posvećenosti u njima, kao što lijek može biti
nedovoljan za liječenje bolesti zbog svoje količine i kvaliteta;
2. djela koja mogu efikasno neutralizirati male grijehe, ali nisu
dovoljno jaka da bi uticala na velike grijehe;
3. djela koja neutraliziraju male grijehe i neke oblike velikih. Ra
zmislimo o ovome, zato što nam to može rije~iti mnoge nedo
umice. S:~ h ih bilježi da je Božiji Poslanik~ rekao: "Hoćete li da
vmn kažem šta je najveći g7·ijeh?" "Hoćemo, Božiji Poslaniče",
1
Buhari: Knjiga o lijepom pona§anju, br. 5976; Muslim: Knjiga o ima
nu, br. 87, putem Ebu Bekm..._
' Buhari: Knjiga o oporukama, br. 2767, Knjiga o kaz.nama, br. 6857;
Muslim: Knjiga o imanu, br. 89, putem Ebu Hurejrea •·
Bolest 1mell 185
~~·L.·~
"{ ~~- J.~f
~ ..& U'"""!
"Allah je sedam nebesa i isto toliko Zemalja stvorio;
Njegovo naređenje na sve se njib odnosi, a nek znate
da je Allah kadar sve i da Allah znanjem Svojim sve
obubvatal" (Et-Talaq, 12);
fl_;:i.l ;+!-lt) ..,...85 t..;q fl_;.il.: ::h; ::. s:.h ~~J-;~'
..:..l)t;..:..JI
.. J. .. L;; r !:.;~1 ~ii~ 'i~:t .!LJ1 D~l) l$l..:il)
.......
~ r-::-
• ' , •• , •r \ '
~ 1<. ... tC :J.! <JI ' · ' )'\ .J. \;;J'
.r,r ()"''ć J ,J'.)
"Allah je učinio da Kaba, Gami bmm, lJude pr;;po
rod za ljude, a tako i sveti mjesec i km·bani, naročito
oni ogrlicama označeni, zato d.a znate da je Allabu
poznato ono što je na nebesima i ono što je na Zem
lji, da Allah, zaista, sva zna" (El-Ma' ida, 97).
Iz ovoga vidi mo da je svrha stvaranja i obligacija upoznava
nje sa Njegovim imenima i osobinama, obožavanje Njega Jedinog,
pravedno ophodcnje s ljudima:
<JI
,
~ ll'
~J.
• '
.:..Gs:JI}
, ~
J
,--G~-,-
• E
ul -:--,~.,~~
.J'J ,
•
·· ;.
-
.)
a.;. )'tft''~
..l..ll
1
PO~REDNICIIZA60VARAČI UZROK ~U
AllAHOVE UUTNJE l ~RDŽBE
Postoji jedan problem: kada muhik želi da veliča UzViše
nog Gospodara ~. ali, zbog Njegove uzvišenosti, želi da do Njega
dođe uz pomoc posrednika i zagovarača, kao što je slučaj sa kralje
vima. Mušrik nema cilj da potcijeni Gospodara, već da Ga veliča.
"Ja robujem ovim posrednicima kako bi me oni približi li Njemu,
uputili me i uveli Njemu" - to je cilj rnnogobošca, a to što izgleda
kao predmet obožavanja samo su posrednici i zagovarači. Zašto bi
ovo bilo uzrok srdžbe i ljutnje Uzvišenog Allaha? Zašto za tO sli
jedi vječni boravak u Džehennemu, prolijevanje krvi i porobljava
Bolest l liJek 189
1
Ahmed: Musncd, br. 19109. Hadis je sahih (\'.: Sahih El-Ožami', br.
3625.)
192 Ibn QBJJim ei-DžewziJJe
•
.:;L.:.,
• ,, # • .,..
!l • ~ ' ~Wo ')l..4.l, c,.r--::-'
.. ' ';. ~ J ..
t ~ ~-,.~-.Ul
""
.... J
,
• ...
" .)lS
, ~_fl
,
.C\J;.i ~"'
'l: ,.J
"Reci: 'Ja sam čovjek kao i vi, meni se objavljuje da
je vaš Bog - jedan Bog. Ko žudi da od Gospodara
svoga bude lijepo primljen neka čitzi dobra djela i
neka, klanjajuti se Gospodam svome, ne smatra
Njemu ravnim nikoga!'"
što znači: kao što ne postoji Božanstvo os im Allaha, tako
ne treba ni ibadct nekom drugom posveći vati. Jedinost u Božan
stvu znači jedinost u robovanju. Dobro djelo je čisto od pretvara
nja i vezano je za sunnet. 'Umcr b. Hattab 4;1. je znao činiti dovu:
"Gospodaru moj, učini moja djela u cijelosti dobrim, posvećenim
samo Tebi, bez imalo ičijeg drugo udjela".
Ovaj š irk u ibadctu poništava nagradu za djela, a ponekad
povlači za sobom kaznu, ukoliko je to djelo farz. Ono se smatra
neizvršenim i raj čovjek sc k:t'l.njava zbog roga. Uzvišeni Allah je
propisao iskreno robovanje: (.~::,:Ut ;j~ :.iJ11/<::J ~~ IJ~f Cj)
"A naređeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu is/ireno, kao
pravovjemi, vjeru ispovijedaju" (El-Bejjine, 5). Onaj ko ne ispo
vijeda iskreno vjeru Allahu taj nije izvršio Njegovo naređenje. Sta
vi§e, to što je uradio protivno je zapovije&ma - neispravno je i ne
prihvatljivo. Uzvišeni će reći: "Meni je od svih pripisanih drngO'IJa
najmanje potreban širk. Ko ttradi neko djelo posvebtjući ga još ne
kome osim Meni ono će pripasti tome- sa Mtzorn nema ništa. "1
Ovaj širk se, zatim, dije li na veliki i ma li - oprostivi i neop
rostivi. Prva vrsta sc dijeli na veliki i veći ši rk. Obje podvrste su
neoprostive. U ovo spada mnogobošrvo u vidu ljubavi ili veličanja
1
Muslim: Knjiga o askezi i suptilnosti, br. 2985; Ibn Mndic: Knjiga o
askezi, br. 4202, putem Ebu Hurejrea, Q .
Bolesti liJek 193
Prvi hadis koga prenosi Ibn 'Abbas i koji se odnosi na "one koje pos
jećuju groblje (posjerireljke) .. . bogomolje i svjetiljke" je slab.
1
Hadis bilježi Imam Malik (Muvetta', Knjiga o pozivu na namaz, br.
376) i Ahmed (Musned, br 7311.) Šejh El-A ibani kaže: "Ovaj hadis
biljež i Malik kao murse! predaju putem 'Ata'a b. Jesara. Kao predaja
koja doseže do Poslanika :li! zabilježena je putem E bu Hurej rea Ji;,"
(v.: El-Miškah , br. 750, Tahzit es-sadžid min itrihazi el-quburi me
sadžid, str 25-26.)
2
Buhari: Knjiga o namazu, br. 427; Muslim: Knjiga o džamijama, mjes
ta za klanjanje, br. 528, putem Ummu Habibe i Ummi Selc.nc, r. An
huma.
l Ahmed 2/246, Ibn Sa'd: Et-Tabeqat:, 2/362. Albani ovaj hadis smatra
sahihom (Ahkam el-džena'iz, str. 2 16.)
' Ibn H ibban: Sahih, 9/470, br. 4162, sa dobrim senedom.
196 IbnQaiiim ei-Džewzlile
može značiti samo najs rrožiju šeriatsku zabranu, kao što Uzvišeni
kaže: (t:J:; ~ .;( ~A.._.;;.; t;) - "Neza!nislivo je da Milostivi ima
dijete" (Merjem, 92); (:.i~ e.:;~~ :a
e.:;)- "Mi poslanika nismo
pjesništvu učili, to mu11e priliči" (fa sin, 69); *~t;::.! t~ 8];; e.:;)
~ .~.e.~ ~ "X,ztr'atl tle dono~e. šejta.ni, ,nez~mf!liv~je ~'!. t? ?ni
eme (Es-Su ara, 210, 211); (.gJI .;r. .!!;__,, .;r. J.i.:.' ...,f 8 ~ ...-l> t..)
"...nezamislivo je da smo mi pored Tebe ikakve zaštitriike ll-Zima
li.. ." (El-Furqm1, 18).
1
Ebu Davud: Knj iga o zavjetima, br. 3251; Tirmizi: Knj iga o zavjeri
ma, br. 1535; Ahmed: Musned, br. 6936, putem Ibn 'Umera, r. 'an
huma. Hadis je sahib (v.: Irva' cl-ga lil, br. 601/783.)
' Buhari: El-edeb el-mufl-cd. Hadis je sahih. V.: Albani: Sahih el-edeb
el-mufred, br. 601 / 783.
Bolest i lliek 197
Suština širka
PoštO si shvatio ovaj uvod, vrata odgovora na ovo pitanje
su ti odškrinuta. Mi kažemo, a jedino od Al lal1a crpimo istinu:
198 Ibn Qailim et-Dzewzme
1
Os lanjanje na Al laha.
200 Ibn QaJJim eHileWZIIJe
1
Eho Davud: Knjiga o odjeći, br. 4090, Ibn Madže: Knjiga o askezi,
4174. Hadis je sahib (v.: Es-silsilc es-sahiha, br. 531.)
2
Buhari: Knjiga o odijevanju, br. 5951; Muslim: Knjiga o odijevanju i
ukrašavanju, br. 2108, putem 'Abdullah b. 'U mera, r. 'anhuma.
) Buhari: Knjiga o tevhidu, br. 7559; Muslim: Knjiga o odijevanju i
ukrašava nju, br. 21 11, pu tem Ebu Hurcjrea 4;.
• Buhari: Knjiga o lijepom ponabnju, br. 6206; Muslim: Knjiga o ma
nirima, b r. 2143, purem Ebu Hurejrea ~-
5 Muslim: Knjiga o maniri ma, br. 2l43; Ahmed: Musned, br. 27393.
Bolest l liJek 201
1
Ovo je dio badisa koji glasi: "Crni kamen je Allahova desnica na Zem
lji..." Ovo je slab hadis (v.: Es-Silsile ed-Da'ife, br. 223, Da'if ei
D:bmi', br. 2773.)
' Buh~ri: Knjiga o dženazama, br. 1390; Muslim : Knjiga o džamija
ma ..., br. 531.
> Ahmed: Musned, br. 3843, putem 'Abdu llaha b. Mes'uda ~. Hadis je
ocijenjen kao hasen (v.: Ahkam el-džena'x - El-Al bani, st r 217.)
' 1Mus 1·1m.·Kn..
J•ga o d"uuruJama...
.. , br. 53?- ·
' Tirmizi: Knjiga o namazu, br. 320; Nesai: Knjiga o džcnazama, br.
2043; Ebu Davud: Knjig:t o džcnazama, br 3236; Ahmed: Musned,
br. 2031,2598,2977,3108- sve u predaji Ibn 'Abbasa, radijallahu 'an
huma, a u kojoj sroji "one koje posjećuju groblje".
Sto sc tiče predaje u kojoj sc spominju "oni koji često posjećuju grob
lje", nju bilježe Ibn Madže (Knjiga o dženazama, bo·. 1576), Ahmed
(br. 8456} - putem Ebu 1-l urcjrca, zatim Ibn Madžc (Knjiga o džc na
zama, br. 1574), Ahmed (br. 15230) putem 1-la.~san b. Sabita, tc Ibn
Madže (br. 1575) putem Ibn 'Abbasa. Sve ove predaje ne sadrže reče
..
nicu "one koji ih koriste kao bogomolje i na njima svjetiljke postavlja
JU •
204 Ibn QaJJim ei-Diewzute
J
"
:.;,.; fl
~
llf ~\:JI
~
,:r, lJ~...... ;j..~," JJ5... \J~..... ;j..~\'
~
f , ·~ . . . . J J :;
fl .j'j"il ~;j..~ts .....~~11~J l~i ~-:\-JI
Gl J
~ ~·~ts ~~
; }H_.
~ .. '" 1 1:!..:
"Mi nismo uzalud stvorili nebo i Zemlju i ono Što je
izmedu njib; tako misle nevjernici, pa teško nevjer
nicima kad budzt u vatri! Zar ćemo postupiti s oni
ma koji vjeruju i čine dobro kao s onima koji prave
nered na zemlji, ili, zar ćemo postupiti s onima koji
se grijeba klone isto kao i s grešnicima?" (Sad, 27,
28).
~
.;.r.,
.U\5":1
'1:~ .Ji .::..e.:...J\ l ) -< . , ~ _u,..:._;:. · !~
@ • - • ~.P:" .:.r. - .. P'
L.; .L:. · ~w~Jr'L.:1.t~
r-r . .::..~WII....i;J' )t - "~-i
J ' - - J -
) •• L
<.Sj....;::)j ~~ .)>j)' l JyiJI,;.:-JI .tl U-J.> J
-
• ' , ... ,
* ,.J~
,
,
-'0
'l:
- ' ! --<l'.
J! li:.!- 'J r. , J . ~e: .r"-'~~ JS_,
"Misle li oni koji čine zla. djeftt, da ćemo s nj{,na pos
tupiti jed1zako kao sa onima koji vjeruju i dobra dje
la či11e, da će im život i smrt biti isti? Kako loše ra
suduju! a Allah je nebesa i Zemlju mudro stvorio i
zato da bi svaki čovjek bio nagrade11 ili kažnjen
Bolest i liJek 207
robuje bilo čemu drugom osim Allahu mj ibadct će bici upućen šej
tanu. Obožavani će uživati u tom veličanju i u uzdizanju na nivo
Boga. To je krajnji cilj šejtana. Zbog togaUzvi~cni kaže: ry.j)
l,.; ';:ll~ ~:'5.:.:..1 ,J :r-.i1 ~·· :·_ ~ 1:_,~;.:.~·;_:-"A na Dtm kada On sve
sakitpi: '0, skupe šejtanski, vi ste mnoge ljude zave/t'!" (El-En'am,
~ ' JJ8 ~
12s'. . -....,...
-,:,ct;..!
. dt· .· · "' . ::.e;;;--:-;
• .) ~ e
· ,. :· , .) ..r·\l'
~ ·. ·.r.·
· ':lJ1JJ·J l
'-"'• !'""J
(~ ~ ~~ ~~ ~~ .G~ 'l! t+.,; ~_,IJG. rs'~ ~t.:J, - "'Gospodant naš,'
re6 će ljudi, štićenici njiliovi- 'mi smo jedni drugima bili od ko
risti i stigli smo da roka našeg koji si nam odredio Ti!' - 'Vt~tra će
biti prebivalište vaše' - reći će On -, 'u njoj ćete vječno ostati, osim
ako Allah drugačije ne odredi.' Gospodar tvoj je zaista mudar i
sveznaju6"
(EI-En'am, 128). Ovdje se na latcntan način ukaz uje na razlog tre
tiranja ši rka kao najvećeg i ncoproscivog grijeha kod Allaha. Taj
grijeh samo On može oprostiti nakon čovjekovog po kajanja. Širk
uzrok-uje vječni b oravak u Vatri. Ovaj postupak nije zabranjen i
ružan formalno. Štaviše, nemoguće je da Allah obaveže Svoje ro
bove na robovanje nečem drugom, kao što je nemoguće da se desi
ndto što je suprotno Njegovim uzvišenim svojsrvima i Božanskim
atributima. Kako neko može pomisliti da Jedini koji se odlikuje
Božanstvom, veličinom, uzvišcno~ću, Gospodarstvom može odo
briti da Mu se neko dru gi smatra ravnim u tome ili da tim e bude
zadovoljan? Neka je uzvišen Allah od svega. toga!
ostaje otvoren i n:l Sudnjem danu zato što on nije z:~dovoljio svoje
pravo ti me što je nasljednik p reuzeo imetak. Jer, njega je smrt spri
ječila da u njemu uživa za vrijeme svoga života, tako da nepravda
ostaje nenadoknadena, već drugi koriste i uživaju u tom dugu.
Ovaj stav je baziran na pravil u da, ukoliko imetak prijeđe sa jednog
na jednog, a nasljednika je više - pravo imaju svi, zato što je to
pravo trebalo biti razdijeljeno na svakog od njih budući da su svi
nasljednici. Ovaj stav zastupa d io Malikovih sljedbenika i Ahmed.
Naš šejh, Allah mu se smilovao, napravio je sintezu između
ova dva stava: Ako davalac nasljedstva uspije da preuzme ili zatraži
svoje blago, a ne preuzme ga prije smrti, tada briga o rom imetku
prelazi na nasljednika, na dunjaluku ili na Ahircru. Ukoliko bude
sprij eče n nasiljem i neprijateljstvom da ga zatraži i preuzme, mda
raj zahtjev prelazi na Ahiret.
Ova sinteza je najbolje što se može reći o ovom problemu.
Je r, imetak koji potroš i uzurpator i onemogući nasljednika da ga
uzme od njega, raj slučaj postaje poput slučaja kada mu neko ubij e
roba, zapali kuću ili hranu i piće pojede i popije. Ovaj gubitak se
desio oporučiocu, a ne nasljednikta. Pravo odštete ima onaj čije je
blago uzurpirano, pa ukoliko je imetak nekretnina, zemlja ili pre
dmet koji traje i nakon njegove smrti, oni prelaze u vlasništvo nas
ljednika i uzurpator u svakom trenu tku treba da mu ga vrati. Uko
liko mu to blago ne bude vraćeno, ima pravo da ga traži kod Alla
ha, kao što je imao pravo da ga traži na ovom svijetu.
Ovo je te~ko pitanje na koje se može odgovoriti samo ova
ko: Obojica polažu pravo na raj imetak. Jer, ukoliko neko uzurpira
imetak koji pripada nekol ic ini ljudi {ortacima), svaki od njih ima
pravo na odhcru. Sličan primjer je i kod čovjeka koji je uzurpirao
vakuf (zadužbinu) odredenog plemena. Na Sudnjem danu svi če
. .;·~·;,; ·"''"""II~~~N~I~~;;;;~~~~~;~~i~~;~
tOme kaže:
1• i: ..r- . · Ll ...,.-::.
l :; i:r' 'l .- LS. 1 ~-:<.!u~ 1 .:.f : :~...
l ,1-..r'· ~u . , ...,.--; ~y
: " ~ ' L_:ll l~ ,-;(i; · '~l . ~l' l ·( ~< ' ~
i:r'J -· ...,.. ..r- "" <T' J <J. . J r ~
-"t;.;.
"'(
' 81 Gf
- · <.)" •
~-~
'<:'
~Gf
•
"Zbog toga smo Mi propisali sinovima Israilovim:
ako neko ubije nekoga ko nije ubio nikoga, ili onoga
koji na zemlji nered ne ćini- kao da je sve ljude po
ubijao; a ako neko bude uzrok da se III!Čiji život sa
čuva, - kao da je svim ljudima život sačuvao'' (El
Mn'ida, 32).
Mnogi ljudi su naišl i na pordkoće kod razumijevanja ovog
ajeta. "Mi znamo da je ubistvo stotine ljudi veći grijeh od ubistva
jednog čovjeka ..." Ovo je rezultat njihovog shvaćanja da se ovdje
poredenje odnosi na veličinu grijeha i kazne. Ajet sc ne odnosi na
to. Poredenje nečega sa nečim ne znači da su te dvije stvari u sve
mu iste. Uzvi~cni kaže: (~G.:.;~~;::<- ~11.AA ~ ~~:;. (Y. ~(š) -"... a
1yima će se učiniti, onoga Dann kada ga doitve, dn su samo jednu
večer ili jedno jutro 11jezino ostah"' (En-Nazi'at, 46); ~ ;.;~:,; (Y.~Iš)
2
()il ; ~L.. ~J t_AA :.,J~;. - "A onoga Dana kada dožive ono čime
iin se prijeti; učimt će im se da su ostali samo jedttn ''as dana" (El
Abqaf, 35). Ovo ne mora značiti da su oni taj period proveli oa
dunjaluku. P oslanik ~ je rekao: "Ko klanja.jctciju-uamtlz u džemnttt
kao da je klmzjao pola noći. Ko klanjt1 st~bah u dtemaw kao da je
klanjao cijelu not'1, tj. uz jaciju, kao š to je precizirano u drugoj
verziji. Još jasniji primjer nalazimo u had is ima: "Ko isposti ramazan
i isprati ga sa šest dana ševvala kao da je cijelu godinu postio"2 ; "Ko
prouči 'Ku/ hwvallahu ehad' kao da je pmučio trećinu Kur'ana"'. Lo-
1
Muslim: Kl1jiga o džamijama ..., br. 656; Tirmizi: Knjiga o namazu,
Muslim: Knjiga o postu, br. 1164; Tirmizi: Knjiga o postu, br. 759;
' Imam Ahmed: Musncd, br. 23042 - putem Ehu Ejjuba, br. 20768
~
216 Ibn QaiJim ei-Dzewziiie
putem Ubejja b. Ka'ba. Ovo je vjerodostojni hadis koji itna više verzi
1
Buhari: Knjiga o ponašanju, br. 6011; Muslim: Knjiga o dobročinstvu
1
Bu hari: Knjiga o hadisima poslanika, br. 3336; Muslim: Knjiga o ras
podjeli, br. 1677.
Ovo je navedeno u hadisu koji bilježi Buhari u Knjizi o zaslugama,
br. 3521 i Muslim u Knjizi o Džennetu, br. 2856, putem Ebu Hurcj
rca 4'0 - da je Poslanik ;!ll rekao: "Vid io sam 'Amra b. 'Amira b. Luhajja
EI-Haza'ija kako vuče svoja crijeva u Vat ri. Oo je prvi pustio robove".
J "Onome ko hotimično ubije vjern ika kazna će biti - Džehennem, u
kome će vječno ostati" (EI-Nisa', 93.)
' Tirmizi: Knjiga o tumačenju Kur'ana, br. 3029; Nesai: Knjiga o sve
tOsti krvi, br. 4005. Hadis je sahih. (v.: Albani: Sahih Suoeo et
Q
218 Ibn Qaiiim oi-OzowziiiB
-' Buhari: Knjiga o vjerovanju, br. 48, Knjiga o (l ijepom) ponašanju, br.
6044, Knjiga o sm utnjama, br. 7076; Muslim: Knj iga o vjerovanju, br.
2635; Tirmizi: Knjiga o dobročimtvu i vezama, br. 6044, Knjiga o
vjerovanju, br. 2635; Ncsai: Knjiga o sverosti krvi, br. 4105, 4 107,
4 109, 4110, 411 l, 4112; l bn Madže: Knjiga o smmnjama, br. 3939;
Ahmed: Musned, br. 3639, 3893, 4J15, 4250, 4332- svi putem 'Ab
dullah b. Mes'uda <~;;.. Hadis koji prenosi Ebu Hurejre bilježi Ibn Ma
dže u Knjizi o smumjama, br. 3940 i pod brojem 394l putem Sa'd b.
Ebi Vcqqasa.
' Bubat·i: Knjiga o sm umjarna, br. 7077; Muslim: Knjiga o imanu, br.
66, putem Ibn 'Umera r. 'anb uma. Na ovu temu govore i predaje Ibn
'Abbasa, Ebu Bekre i Džerir b. 'Abd illaha.
Bolest i JUek 219
1
Čovjeka (ehlu kitabija) koga štiti ugovor sa državom.
' Buhari: Knjiga o džizji i prijem jama, br. 3166; Nesai: Knjiga o raspo
djeli, br. +750, putem 'Abdullaha b. 'Umera, r. 'anh uma.
J Xao što se navodi'' hadisu koji prenosi Buhari u Knjizi o navodnja
vanju, br. 2365, i Muslim u Knjizi o miru, br. 2242, putem 'Abdullaha
b. 'Umcra, r. 'anhuma, da je Božiji !Poslan ik ;!ii rekao: "Jedna žena je
••služila .Džehennem zbog mačke; zatvorila je dok nije lipsala; nije joj
dala da jede i pije, niti je pustila da sc sama hrani!"
' [bo Madže: Knj iga o krvarinama, b r. 2619, putem Bera'a b. 'Aziba.
Ovo je vjerodostojan hadis i prenosi. ga jedino Ibn Madže, (v.: Sahih
el-Džami', br, 5078.)
220 lbo Qalllm ei-Diewzflle
l VRATA 6RIJEHA
Hitri pogledi
Oni su provodnici i poslanici strasti. Čuvanje hitrih pogle
da je, ustvari, čuvanje spol nih organa. Ko ne kontroliše svoj pogled
izložio je sebe propasti. Poslanik ;lit je rekao: "0, Alija, ne dozvoli
da ti pogled prati pogled; prvi ti se oprašta, a d1·ugi ne"'. U Musnedu
se navodi da je o n rekao: "Pogled je otrovna lblisova strijela"'. Kada
vjernik spusti svoj pogled pred ljepo tom žene, Allah će mu u srcu
probuditi slast ibadeta do Sudnjeg dana. Ovo je s mtsao hadisa. Bo
žiji Poslanik ~ je takoder rekao: "Spustite svoje poglede i 6wajte
svoja stidna mjesta''\ "-Izbjegavajte sjedenje po pu.tevima! -Božiji
Poslaniče, rn01·amo se ok«pliati na njima .. . -Ako već morate, onda
dajte putu njegovo pravo. - Sta je pravo puta? -Spuštanje pogleda,
odgovori Boži}i Poslanik ili - uklanjtmje prep1·eka i uzvraćanje sela
1
Ebu Davud: Knjiga o braku, br. 2149; Tirmizi, Knjiga o (lijepom)
ponašanju, br. 2777; Ahmed: Musned, br. 22482, 22512- putem Bu
rejdea b. Hasiba ~- Ovaj hadis je basen (v.: Hidžab el- mer'e el
muslime, iz. 1412, str. 77.)
1
Hakim: EI-Mustedrek, Knjiga o ropstvu, br. 7875. Had.is je veoma
slab. (v.: Es-silsile ed-da' ife, br. 1065.)
' Ahmed: Musned, br. 22251, putem 'Ubadea cs-S;tm ita. H adis počinje
sa: "Garanrujte mi šest stvari ..." U lema sc kritički osvrće na ovu pre
daju, ali nju slične verzije umprcđuju na nivo hascna. (v.: Es-Si lsile
es-sahiha, br. 1470.)
BOIBSliiiJBk 223
ma"1•
Pogled je osnova svih nedaća koje mogu zadesiti čovjeka.
Jer, pogled budi misao; misao ideju; ideja strast; strast želju koja
j~ča dok ne postane čvrsta namje ra, nakon čega neminovno slijedi
postupak ukoliko ga nešto ne spriječi. Radi wga se kaže: "Strpjeti
se kod spuštanja pogleda lakše je nego Strpjeti se kod onoga što
slijedi". Pjesnik je rekao:
Sve netfaće počinju otfpogfetfa
1
Buhari: Knjiga o uzurpacijama i otimanju, br. 2+65, Knjiga o traženju
dozvole, br. 6239; Muslim: Knjiga o odjeći i ukra!avanju, br. 2121,
Knjiga o selamu, br. 2121, putem Ehu Se'ida ei-Huderija -"'·
224 Ibn Qamm ei-Đlewzme
to i fi u·većava i širi.
Misli
Misli su jo~ opasnije- iz njih se radaju želje, namjere i na
urni. Ko vlada svojim mislima raj je zauzdao svoj u dušu i svladao
njene prohtjeve. Koga misli svladaju njime vladaju prohrjevi i želje.
Ko porcijeni mis li one će ga odvesti u propast. Misli opsjedaju srce
sve dok ne p9stanu pu~te žeij~: ;J:.~ 1>1 J>,(.
~r.1J1 ::· :..; ::..:: \':"1:,:.S)
(~l ~.;... ~ l) ~~jj~~ aJI ~JJ Q ::0:-! - "... kao varka 11 ra'V
nici 11 kojoj žedtm vidi vodu, ali kad do tog mjesta dode, niita ne
nađe, - a zateći će da ga čeka kraj njega Allahova kazna i On će
mu potpuno isplatiti. račun njegov jer Allah veoma brzo obračuna
va" (En-Nttr, 39). Najbjedniji i najogavniji ljudi su oni koji se po
red činjenica zavaravaju lažnim predstavama pripisujući ih sebi i
hvaleći se njima. To su, tako mi Allaha, kapitali bankroriranih i
tržnice besposlenih. One su snaga prazne d uk koje zanimaju samo
besmislene zamis li i lažna očekivanja, kao !to je rekao pjesnik:
9vf.oja maštanja o Su' adlease mi žei!;
aa
a i TTisu, mi s njima fijepo živimo.
ku,
misli kojima želi otklon iti ono što je štetno za njegov ahi
rctski život.
Riječi
1
Bilježi Ahmed: Musned, br. 12636, putem Enesa b. Malika _. u vjero
dostojnoj predaji.
Tirmizi: Knjiga o dobročinstvu i održavanju rodbinskih veza, br.
2004; Ibn Madže: Knjiga o zuhdu, br. 42 46; Ahmed: Musned, br.
7847, 8852, 9403, pu tem Ebu H urcj rca ~. Hndis je hasen. (v.: Sahih
Sunen Et-Tirm izi, br. 1630.)
l Da bi ovaj dio bio jasan, potrebno je navesti had is u cijelosti:
Mu'az b. Džebcl pripovijeda kako je bio u društvu s Posl:tnikom il! na
jednom putu. "Jed nog dana sam se zatekao blizu njega pa ga upitah:
'Božiji Poslaniče, kaži mi koje će me djelo uvesti u Džennet i udalj iti
od Vatre.' 'Pita! me za veliku stvar, koja je lahka za onoga kome Allah
olakša: Budi pokoran Allahu j nemoj Mu ni~ta ravnim smatrati! Kla
njaj namaz, dijeli zekjat, posti ramazan i hodočasti Ka'bu. Hoćd li da
ci otkrijem vrata dobra? Post je štit; sadaka briše grijehe, kao ~to voda
2asi vatru, i noćni na"!az.' Zatim pr<?uči aje!e ~ ~ ~. ~h fl)
~.;. r.! ~~~.....;;t i:; >U * :J,•_;·; r.;.s}:, ~j L..:..l.j u~~:,;:,_;.~
(;:,~ 1_,lLS ~ ,,:;_;,.~~- ''Bokovi njiuovi se postelja li~avaju i oni se
Gospodaru svome iz s'rraha i želje klanjaju, a dio onog što im Mi da
jemo udjeljuj u. I niko ne zna kakve ih, kao nagrnda za ono što su čini
li, skrivene radosti čekaju" (Es-Sedžde, 16, 17.) Potom reče: 'Hoćeš li
da ti kažem šta je glava svega, osovina i vrh unac?' 'H.oću, Božiji
~
232 Ibn Qalllm ei·Džowzme
1
Buhnri: K.njig<1 o suptilnosti, br. 6478; Ahmed: Musned, br. 8206,
putem Ebu Hurejrea $.Muslim bilježi ovaj hadis u verziji koja slije
di.
Bu hnri : Knjiga o supti lnosti, br. 6477; Mus.lim: Knjiga o zu hdu i sup
tilnosti, br. 2988, putem Ebu Hurejrea $.
; Tirmizi: Knjiga o zuhdu, br. 2319; Ibn Madže: Knjiga o smumjama,
br. 3969; Ahmed, br. 15325; Ma li k: Mu vctta', br. 1562. Hndis je zah
valjujući svim verzijama vjerodostojan (v.: Es-s ilsile cs-sahiha, br.
888.)
• Tirmizi: Knjiga o zuhdu, br. 2316. H adis je slab. (v.: Da'if Suncn Et
Tirmizi, br. 402.)
' Hadis spominje Hejsemi u Mcdžme'u (10/ 306) uz napomenu: "Ovaj
hadis prenosi Ebu Ja'la, a u njemu sc nalazi Jahja b. Ja'la el-Musu li koji
e>
234 Ibn Qalllm ei.OfewzJJJe
nro i tn i". 1
Jedan od se/efa, časnih prerhod11ika, sebe je prekoravao
zbog riječi: topao dan ili hladan dan. Jedan veliki učenjak je sanjao
kako je umro. Ljudi ga upitaše kak--vo je bilo njegovo stanje, a on
reče: "Prekoren sam zbog riječi koj u sam izgovorio. Rekao sam:
'Koliko je lj udima potrebna kiša'. Bi mi rečeno: 'Otkud ti znaš? Ja
najbolje znam ~ta je dob ro za M oje robove'." J edan ashab je rekao
svome robu: "Daj nam sofru da se igramo njome", a zatim reče:
"Estagfinellt~h 2 ! N ikada ne iz govorim rij eč a da je ne zauz.da m i uk
rotim, a ova mi je pobjegla bez uzde i ulara!" O d po kreta svih or
gana, najpogub niji i naj~tetnlji za čovjeka su po kreti jezika.
Raniji i kasnij i učenjaci su se razišli oko toga da li se čovje
ku piše sve što izgovara ili samo dobre i loše srvari. Prvo mišljenje
. . ..
JC ISpraVOIJC.
1
Tirmizi: Knjiga o :zuhdu, br. 2407; Ahmed: Musncd, br. 11498, pu
tem Ebu Sc'id EI-Huderija <Go, a hadis je basen. (v.: Sahih Sunen Et
Tirm izi, br. 1962.)
1
Tražim oprost od Allaha.
236 Ibn QaiJim ei-DlewzJJJe
1
Hadis je spomen ur na 222. strani. - Prim. ur.
(Na navedenoj strani, na kojoj se govori o remi "Vrata grijeha" ne na
lazi se ovaj hadis, iako ro ured nik rvrdi. Vjerovatno je mis lio na had is
koji se spominje na str. 231, u fusnoti br. 2. - Prim. prev.)
1
Buhari: Knjiga o krvarini, br. 2878, Muslim: Knjiga o raspodjeli i rn
rovima..., br. 1676, putem 'AbduUaha b. Mes'uda, u Muslimovoj ver
ZIJI·
238 IbnQailim ei-Dzewziiie
1
Izvor hadisa već spomenut.
2 Bubari: Knjiga o braku, br. 5223; Muslim: Knjiga o pokajanju, br.
2761, purem Ebu H urejrea ~.u Muslimovoj verziji.
3 Buhari: Knjiga o tu mačenju Kur'ana, br. 4634; Muslim: Knjiga o po
kajanju, br. 2760, putem 'Abdullaha b. Mes'uda </ii..
' Bu bari: Knjiga o džumi, br. 1044; Muslim: Knjiga o pomračenju, br.
901 , purem 'Aiše, r. 'anha, u Muslimovoj verziji.
Bolest t liJek 239
1
Buhari: Knjiga o kaznama, br. 6808; Muslim: Knjiga o znanju, br.
Zuhdu (str. 128, 129), Ebu Nu'ajm u Hil-ji (2/372) i Gazali u Jhja'u
1
Oarimi: Knjiga o pićima, br. 2001; Ahmed: Musned, br. 6853, putem
'Abdullah b. 'Amra. Ovo je hasen venija. U sličnoj verziji ovaj hadis
prenosi Taberani u Ewsatu, br. 145, ali je ta verzija bez. oslonca. (v.:
Es-silsi lc cd-da'ifc, br. 1287.)
242 Ibn Qalllm et-DiewziiJe
.. " • • s • • • • f • • f • ')
lfz~iš«;n!_ ~a~c :. . :..U}"!~~ f,>-;,.:r;_')·,:;i 'l t!; ;; _p t_ti:;. ::,.~t ~j-~ J;
(~)'.>~tr " l ~ ...,.._,;JJI -~- ReCI: O, robO'Vl mOJI ko1z ste se
prema sebi ogriješili, ne gubite 11adu 11 Allahovu milost! Allah te,
sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, umogo prašta i On je
milostiv"' (Ez-Zwner, 53). Iz ovog pravila ne izlazi nijedan grijeh.
Medutim, ovo opraštanje se odnosi samo na pokajnike. Što se, pak,
riče o noga ko je u svojoj starosti loš kao i u mladosti, ko se nije
iskreno pokajao, dobra dj ela činio, nije nadoknadio ono što je pro
šlo, oživio ono što je umrlo, niti je svoja loša djela zamijenio dob
rim - taj pred smn ne može učiJliti nešto što će ga uvesti u Džcn
ncL. To mu je kaz na za počinjeno djelo. Uzvišeni A llab će ga za
loše djelo kazniti drugim lošim dje lom. Kazne za grijehe će sc go
milati jedne na druge, kao šro sc dobročinitelji nagrađuju za dobro
djelo upućivanjem na drugo dobro djelo.
Ako ana liziramo Stanje velikog broja ljudi na sam rtnoj pos
relji, vidjet ćemo kako nešto sprječava njihov lijep kraj - kao kazna
za počinjena nedjela.
Hafiz Ebu Muhammed 'Abdulhaqq b. 'Abdirrahman ei
Ešbi li, Allah mu se smilovao, kaže:
"Znaj d.a loš kraj - da n.as Allab zaštiti od toga- ima svoje IIZ·
roke, puteve i vmta! Najveći je privrženost dtmjaluku., zaslijepljenost
i pohlepa za njime, nemar prema Ahiretu i hrabrost i volja za grijefe
njem. ČO'I.ljeka može savladati neka sona grefke, vnta grijeha, seg
ment 11e1nam, fragment hrabrosti i volje - što njegO'I.l razum zaroblja
va, njegovu svjetlost gasi i njegove argumente pobija. Njem11 ne po
maže opomena, na njega ne djeluje savjet. Smrt mu tt tom trenutku
može naići. On čuje poziv izdaleka, ali ne može razabrati njegovo
značenje, čak i nakon brojnib ponavljanja...
l KAZNA ZA HOMO~EKmAUZAM
Zbog ro ga što ho moseksualizam predstavlja jednu od naj
štetnijih pojava, kazna na ovom i budućem svijetu :t.a ovo nedjelo
je najveća.
Ljudi su sc razi~li oko toga da li će kazna za homoseksuali
zam biti teža ili lakša od kazne za blud ili će, pak, biti jednake.
Ebu Bekr es-Sidd iq, 'Ali b. Ebi Talib, Halid b. EI-Welid,
'Abdullah b. Zubejr, 'Abdullah b. 'Abbas, H:Uid b. Zcjd, 'Abdullah
246 Ibn QaJilm ei-DfewzJJJe
dija treba od redi ti ta'zir, kao kod osobe koja jede strvinu,
ma. Zbog toga za ovo nema fiksne kazne, kao što nema ni
1
Ncfiksimna knna čije definisanje je prepušteno odgovornim. Ubis
tvo može biti ta'zir, kao za droge i sl.
Bolest lliJek 247
1
Ebu Davud: Knjiga o kaznama, br. 4462; Tirmizi: Knjiga o kaznama,
br. 1456; Ibn Madže: Knjiga o kaznama, br. 2561; Ahmed: Musned,
br. 2722. Had is je sabili.
' Ahmed: Musncd, br. 2812, 2908. Hejsemi u Medžme' u kaže: "Ovaj
hadis prenosi Aftmed, a njegovi prenosioci su zanupljeni u Sahihu".
Bolestl Ulek 249
(',.;..{.] i:'J ~; ui tJ * ·' L:.J 41JJ *' ' /·ii .:Ju~- "To su
z'",;i~ta, p~uk; za oize k~}io:p~s;natraju::On je p;red puta, i
sada postoji; to je doista pouka za one koji vjeruju" (El
Hidžr, 75-77). Kažnjeni su iznenada, dok su spavali. Katak
lizma je nastupila dok su, opijeni, lutali. N ije im pomoglo
ono što su stekli. Dugo su užival i u rim užicima da bi upra
vo njima bili na kraju kažnjeni.
Stvari koje su u ži•CJotu fjzufima stvara[e
patnju i nafi..on smrti su patnja.
Užici su nestali, patnje su nas tupile; strasti su prošle, a nes
reće došle; malo su uživali, a puno parili; rasipali su se bla
godatima da bi im one doš le glave. Opili s u ill nji hovi užici
i oni su se probudili usred patnje; letargija ih je obuzela i
osvijestili su se tek pošto su im kuće počele tonuti. Tako
mi Allaha, žestoko su se po kajali onda kada kajanje ne po
maže; zbog onoga što su učinili plakali su krvlj u, ne suza
ma! Kada bi mogao vidjeti gornje i donje iz ove grupe kako
vatra kuJja iz otvora na njihovim licima i tijelima, kako se.
prže i zmeđu gromada vatre pijući umjesro ukusnog pića
vrelu tekućinu i kako im se govori dok ih po licima vuku:
"Kušajte ono što ste zaslužili": .1;. lJ:,;.,; ~ ~( lJ~ ~~1)
(0J!· :; ć5 G 0~~ LJ1 ;J::!; -"Priite se u njoj, isto vam je
trpjeli zli ne trpjeli, -· to vam je kazna za ono što ste radili"
(Et- Tur, 16)! Uzvišeni Allah je smanjio razliku u kazni
između ovog ummcta i onima koji čine ista djela, On se
obraća najs trožim tonom: ('.::; ~Ih! :r-
' l ~' e:,) "... a o no
nije daleko ni odjednog nasilnika" (Hud, 83).
O, 'CJi, ((sJji općite s mušRg.rcima, sretno vam. 6ilo!
ma, br. 1362; Nesai: Knjig3 o bral.."U, br. 3332; Darimj: Knjiga o bra
ku, br. 2 141 . Hadis je sa hih (v.: Inva' el-galil, br. 235 1.)
br. 2564; Ahmed: Musncd, br. 2722. Hadis je da'if (v.: Inva' el-galil,
br. 2352.) Autor ovaj hadis pripisuje Ebu Davudu, ali ga nismo uspjeli
1
Hcjsemi u Medžme'u kaže: "Ovaj badis prenosi Taberan i. Među pre
nosiocima se nalazi Rcfde b. Qada'a. Njega povjerljivim smatra Hi
Jam b. 'Ammar dok većina b adis ke uleme odbija njegove predaje. Os
uli prenosioci su povjerljivi. Hadis je, prema tome, da'if, a u potpu
nosri glasi: 'Ko povrijcdi dvije svetosti udarite ga sabljom gdje je
. ..,"(V.: Da•'f
naJtanp. t EI - o·
za mJ.,, '5
' 15)
.
1
U drugoj predaji od njega. prim. prcv.
256 Ibn QaJJim ei-ĐžewziJJe
1
Ehu Davud: Knjiga o kaznama, br. 4464; Ti nnizi: Knjiga o kaznama,
br. 1455. Hadis je sahih (v.: lnva' el-galil, br. 2348.)
Bolest lliJek 257
' Amrab. Ebi 'Amra nije vjerodostojan. Ta hnvi kaže: "Taj hadis je
da'if. Po red roga, prenosi ga I bn 'Abbas koji i sam smatra da to ne
povlači kazn u." Ebu Davud kaže da ta dodam o slab i had is.
~ HOMO~EK~UALIZAM ILEZBIJHVO
Tvrdnja onih koji govore da su homoseksualizam i lezbij
stvo jednako tretirani pogrešna je analogija. Jer, u drugom slučaju
ne dolazi do penetracije i može se uporediti samo sa homoseksual
nim odn osom bez čina pe netracije. Jedan hadis kaže: "Kada žena
opći sa ženom, to je blud"1, ali to o e povlači kaz.nu zato š to nije doš
lo do penetracije iako se to naziva blud om, kao što se kaže b lud
oka, ruke, noge ili usta.
Nakon ovog pojašnjenja, ukazujemo na to da muslimani je
dnoglasno smatraju da se homoseksualni odnos sa robom tretira
kao i svaki drugi. O ni koji misle da je od nos čovjeka sa svojim r,o
bom dozvoljen baziraj u ći se na ajetu: ~~{:-(i·. ~~~ ;,.e.ljj[ Ji- 'il)
(~):. d ~~ - "...osim od žena svojih ili onih koje si1 u posjedi~
11jihovu, oni; doisttt, prijekor ne zaslužuju" (El-Mu'mimm, 6), izje
dnačavajući to sa općenjem sa robinjom, raj je kafir. Njega treba
pozivati na reobu kao što se poziva odmetnik. Ako se ne pokaje,
kida mu se glava. Homoseksualni odnos sa vlastitim robom je jed
nako težak i griješan kao i o dnos sa tud im robo m.
l liJEK ZA HOMO~EK~UAUZAM
Neko će, nakon svega ovoga,upitati postoji li lijek za ovu
1
Bejheqi: Sunen, 7/233 . Hadis je slab (v.: Da'if cl-Džami', br. 282,
Inva' cl-galil, br. 2349.)
258 Ibn QaJJim ei·DlewziiJe
1
Ovaj had is je komeuriran na početku knjige.
Bolest1liJek 259
što se kaže u ajet ima: t~}-.1!~ ~;..:.r, ;pt1 !-4~) - "Snaga je u Al
laha i Po,slanika NjegQVJa i u vjernika" (El-Mrmafiqun, 18); 'f,)
~~}.~.J! ~~'11 ~~~ I~P .~ 1.,Y- "111e gubit.e l~rab~o:t i rt~
zalosltle se; Vl tete poht]edttt ako budete pravt VJenuct" (Ah
'Imra11, 139). Iman se sastoji od riječi i djela, vanjštine i unutra
šnjosti. Uzvišeni A[lah je rekao: ~~~ i~ l ~ i~l~;. ~tS .;.)
(:.:.i:i. f.!L...l1 ~1:; :.;t.J1 ~l ',:·a;- "Ako neko ieli veličiilll, pa
11 Alliiha j e sva veličina! K Njemu se dižu lijepe riječi, i dobro
djelo 011 prima" (Fđtir, 10), tj. ko že li veliči nu neka je traži u
pokornosti Al lahu, spominjanju Allaha lijepim riječima i dob
rim djelima. U Kunut-dovi se kaže: "Nije nemoćan onaj ko je
Tebi odan, niti je snažan onaj ko sc Tebi protivi"'. Ko bude po
koran Allahu on Mu je odan u onome što čini i bit će moćan
shodno svojoj pokornosti. Onaj ko je nepokoran taj se protivi
Allahu u tome što čini, a bit će nemoćan i slab shodno svojoj
nepokornosti.
8. Ovaj postupak zatvara šejtanu pristup srcu. Jer, on ulaz.i preko
pogleda i izlazi putem njega u srce brže nego što zrak ulazi u
prazan prostor. On otjelovljuje čovjeku sliku gleda ne stvari i
uljepšava je. Pretvara je u kip za koji se s rce veže. Zatim mu
obećava i p rimamljujc ga paleći u srcu plamen strasti nalažući
ga drvima grij eha kojima ne bi imao pristupa bez te slike. Srce
se tada pretvara u plamen i owda potiču udisaji u kojima sc os
jeti plamen vatre i vreli uzdasi. Jer, srce je sa svih strana o kru
ženo vatrom i podsjeća na ovcu usred furune. Zbog toga one
koji s lijede strasti kroz zabranjene slike u Bcrzehu čeka furuna
od Vatre; u njoj će im se pržiti du!e sve dok ne budu proživlje
ni. To je Uzvišeni Allah pokazao Svome Poslaniku ~ u snu,
prema vjerodostojnom (muttefequn 'alejhi) hadisu 2•
9. Srce je slobodno 7-3 razmišljanje o svojim dobrobitima i za za
nimanje nJima. Puštanje pogleda razbija ovu koncentraciju i
l ' j • •
-:.,""- '-"' .i"!. 'i J ..:..,J1J '-"' JJ." 'i .,; l·
' Hadis koji smo citirali, a koji prenosi Semure b. Di.undub.
262 Ibn QaJJim eHižeWZIJJe
~ KARAKlERIHIKA IBADETA
Ibadet se oči tuje kroz ljubav, pokornost i poniznost prema
božanstvu. Ko zavoli neku stvar i ponizi joj sc, taj srcem obožava
tu stvar. Štaviše, ibadet je najviši stepen ljubavi. Prvi stepen ljubavi
jeste vezivanje- zato šro se srce čovjeka veže za voljenu stvar, kao
što kaže pjesnik:
'!lezao sam se za LejEu, a ona još nosi fiamajfije;
vršnja u:ju.jama ni/i.sl/i.sl'IJ znak_zrefosti l/e pok_azuje, l
Drugi je rekao:
ZAr si se -vezao za '!le{uf01JU majli.J1 nali.Jm što
tije f<gsu prek_n[o 6ije(o inje?
Zatun nastupa utopljenost ~ababa)- zato što sc srce čovje
ka stapa sa voljenim. Pjesnik je rekao:
Lju6mmici se na utopljenost požafiše, a žefio 6ifi
aa primim s-ve što metlu njima !(_ruži siim
1
Običaj predislamskih Arapa je bio da maloj djeci privezuju hamajlije.
Nošenje hamajlije je alegorija za dijere. Božiji Poslanik :\'i je najstroži
je zabran io noš~nje hamaj lije. Neki učenjaci dozvoljavaju nošenje
bamajlija na kojima su napisani ;tjeti, Allahova imena i osobine, ali je
ispravno da i ovo uitti u zabranu.
266 Ibn QajJim ei-DiewziJie
1
Nesai: Knjiga o dvoumljcnju (sehvu), br. 1305, 1306; Ahmed: Mus
ned, br. 17861, 17859, putem 'Am mara( b. Jasira, r. ':tnJlUma. Hadis je
vjerodostojan (v.: Sahih ci-Džami', br. 1301.)
' Buhari: Knjiga o suptilnosti, br. 6508; Muslim: Knjiga o zikru i dovi,
br. 2686, putem Ebu MusM ci-Eš'arija, .:4;.
BolestIIIJel 267
lm)."'
Ovaj Boži ji (qudsi) b adis ne mogu razumjeti oni čije su na
ravi grube i srca skorjela.
Ovim hadisom se uzroci ljubavi žele svest i na dvije stvari:
o bavljanje propisanih stvari i približavanje Njemu dobrovoljnim
ibadctimn (nafi lama). Uzvišeni ukaz uje na to da je izvršavanje
propisanih obaveza nešto što On najviše cijeni kod ljud i. Nakon
roga dolaze nafi lc. Čovjek koji vol i Allaha us trajava na nafilama
sve dok ne postane drag Allahu. Kada mu postane drag, u njego
vom srcu sc javlja viši stepen ljubavi od prvobitne. Ta ljubav će mu
obuzeti srce i odvratiti ga od razmišljanja i brige o drugima; to će
mu obuzeti duh ne ostavljajući prostora za bilo ha osim Voljeno
ga. U toj fni spominjanje Voljenoga i ljubav prema Njemu posraje
najviši princip. To čovjeku obuzima srce, ovladava duhom onoga
koji iskreno voli i sve njegove snage ugrad uje u tu ljubav.
Nema sumnje da onaj koji posjeduje ovakvu ljubav čuje s
Voljenim, gleda s Njime, pokreće udove s Njime, hoda s njime ...
On mu je u srcu i neprestano se druži s njim e. Prijedlog "s" u
ovom hadisu označava društvo. Ovom društvu ništa nije s lično i
nikakvim opiso m se ne može dočarati. To je imaginarna pojava ko
ju nauka ne može o bjasniti.
Ovu ljubav čovjek može osjeti ti i prema stvorenju koje po
svojoj prirod i i konstrukciji to ne zaslužuje, kao što kaže jedan
ljubavnik:
Tvoja sifueta mije pretiočima, twje ime 1uz usnama,
tvoje mjestoje u mame srcu, pa gtf}e si satfa?
Drugi pjesnik kaže:
?rtoje olig ifi trai~ a u zjenici mi stoje,
1
Buhari: Knjiga o suptilnosti, br. 2502, putem Ebu Hurcj rea ~. Hadis
je prcu1.ct iz rukopisa prijevoda rah. Fuada Suba~ ića.
Bolest JliJek 269
.,u··
r.J
~
·t - ~-- " ._,,~
~ ·~ ~ •
~~
·
.. ..
.. ... " .....
•. >trt • '-.,.,••. ~·t • ' • •, , ·,
• . > l .J AJ" ~..u rJ. '·_•!::! "
,!' ,J,... ,
" - J ... .. ...
Bolestl liJek 273
~®0~
"Vjeru Ibrahimovu izbjegava samo onaj koji ne drli
do sebe. A Mi smo njega na ovom svijetli odabrali, i
na ouom će biti među dobrima. Kada mu je Gospo
dar njegov rekao: 'Budi poslušat~!'- 011 je odgovorio:
'ja sam poslušan Gospodaru svjetova!' I Ibrabim os
tavi 11 amanet sinovima svojim a i Jalmb: 'Sinovi
moji, Allah vam je odabrao pravu vjeru, i nipošto
11e umirite drugačije nego kao mttslima11il' Vi niste
bili prisumi kada je Jakubu smrtni čas došao i kada
je sinove svoje upitao: 'Kome ćete se, poslije m ene,
klanjati?'- 'Klanjat ćemo se'- odgovorili su- 'Bogu
tvome, Bogu tvojib predaka Ibrahima i Ismaila i Is
bt~ka, Bogu jednome, i mi se Njemu pokoravamo!"'
(EI-Beqare, 130-133).
Zbog toga je najveći grijeh kod Allaha širk. On neće opros
titi da Mu se neko smatra ravnim, a oprostit će manje grijehe od
toga onome kome On hoće.
Osnova mnogoboštva (širka) jeste: smatranje nekog rav
nim Allahu u ljubavi, kao što kaže Uzvišeni:
"'l -;... .J !o l :' ... , -:."" ) } (.,. .. ::. ~ / ..
~ ~~ bl~l ~~ '3P.:;: ~<J' '-(L.:.) l ~J l
l
274 Ibn Qaiilm ei-DzewmJe
l :s;r..:s::.:u 01~ 1
" ".. .. Jo ..
.!J.--~i
l f
..-;__
" ..
JJ>)\1\)
..
..;..<.:•
.. ..,
''~$.t.>ii
..
e. . .. , r ;., ~... .. * ...
"-'\~
- uJfi'-..U
- ,... ~. -. :>u
,.,.,,•J~'-'r--'J
.. ,.t.
,,.,., -<~. --~~~~-
J J
.--;~
... .. ...
,j))
..
..J...., ~I .;,..
"' ,
..;. ':'• ··:-: t::) u""j'~lj ..:.o~'
"'
• ~~~e.>~~~~
,
1
~ ~
.
J ,. • "'
. , .. ..
~ (~~ ~ -~"C. yi~~J ~l"J_ji ~~~J~ .;r. l/b:.:il
"Pred njima je Džehennem, i ni od kakve koristi im
neće biti ono što m stekli, ni kumiri koje m, pored
276 Ibn QaUim ei-DiewzJUe
1
Buhari: Knjiga o imam•, br. 16, 2 1; Muslim: Knjiga o ima nu, br. 43,
putem Enesa b. Malika.
' Ebu Davud: Knjiga o sunnctu, br. 468 1, putem Ebu Umamea ; ovo je
njegova verzija; Tirmizi: Knjiga o opisu Sudnjeg dana, br. 2521; Ah
med: Musoed, br. 15190, 15211, putem Mu'aza b. Encs.t ~.
Bolest liii el 277
. ·"l
fl)erl .
Ova ljubav je nerazdvojivo vezana za ljubav prema Allahu.
Što je jača, jači je i njen korijen.
l VRHE UUBAVI
Ovdje se s usrećemo sa četiri vrste ljubavi koje moramo do
bro razlu čiti. Mnogo je ljud i zalutalo zato §to ne razlikuju te vrste.
l . Ljubav prema Allahu. O na nije dovoljna da bi se čovje k spas io
od Allahove kazne i zaslužio Njegovu nagradu. Jer, mnogobo
šci, krstopoklonici, jevreji i drugi takoder vole Allaha (Boga).
2. Ljub:tv prema o nome što Allah voli. Ovo čovjeka uvodi u is
lam i izvodi iz kufra. Najdraži ljudi Allahu su oni koji su najis
pravniji i najdosljedniji u ovoj ljubavi.
3. Ljubav zbog Allaha, koja je kauzalno vez:~na za prethodnu
vrstu. Ne može ljubav prema onome što Allah voli biti potpu
na sve dok se ne uravnoteži ljubav zbog Njega.
4. Ljubav pored Alla ha. To je mnogoboška ljubav. Sve što se voli
pored Allaha, a ne zbog Allaha i ne prema onome što On voli
ubraja se u mnogoboš ku lj ubav.
5. Ova vrsta se ne tiče teme o kojoj gpvorimo. To je prirodna
ljubav, tj. naklonos t p rema onome što odgovara njegovoj p ri
rodi - kao što je ljubav žednoga prema vodi; ljubav gladnoga
prema hrani; ljubav prema spavanju; ljubav majke prema djete
tu. Ova vrsta ljubavi nije pokuđena ukoliko ne odvraća čovjeka
od spominjanja Allaha i ne okupira ga od ljubavi prema Njemu,
k~o š,to je Uzvi~eni kazao: • ~'0 'r,;,s:i(;.l ~'J tf.:.! ~t ~'ft!)
lJJt .h _;j • "0, vjenzici, ner;;a vas imanja vaša i djeca V<fŠ11 ne
zabave od sjetanja na Allaha" (El-Mzmafiqzm, 9); ~ '/ :.1.;,)
Ct.
{..lit ..s~ .;j 'Jj i)~ - "...ljudi koje kupovina i prodaja Ile ome
tajz/da A llaha spominju" (En-Nur, 37).
1
Ibn Madie: Predgovor, br. 141, ali ga Albani smatra apokrifnim (v.:
Da'if EI-Džomi', br. 1530, 153 1.) Bej heqi u Medžmc'u kaže: "Ovaj
badis bilježi Tabcrani a u njemu se nalazi 'Ali b. jezid el-Eihani, koji
je nepouzdan (slab)"; v.: Er-Taqrib, br. 4817.
Muslim: Knjiga o vrijed 11os ti ashaba, br. 2383, putem 'Abdu llaha b.
Mas'uda ~.
' Tirmizi: Knjiga o znamenitostima, br. 3655; Ibn Madže: Predgovor,
br. 93; Ahmed: Musoed, br. 3570, 368 1, 4110, putem 'Abdulbha b.
Mcs' uda ..,. l-ladis je snh ih (v.: Sahih EI-Džami', 2635).
Bolest llllell 279
Već
l DAVANJE PREDNOHI VAŽNIJEM
je rečeno da čovjek ne ostavlja nešto što mu je drago i
što vo~ osim zbog n ečeg drugog što želi i voli. Medutim, os tavlja
1
Kao šco sc navodi u had isu koji bilježi Bu hari u Knjizi o namazu, br.
349; Tirmizi u Knjizi o namazu, br. 213; Ncs:ai u Knjizi o namazu, br.
448, putem Enesa b. Malika •·
EI-Beqare, 222 - (~1~1 ~ . ,..;_ ~l t1).
1
Ali 'lmran, 146 - (::_.,-.IlL..!J ~).
Al .1 'lmr.m, 148 - (..:,~1
- • • l~') .
1
Ali 'Imra n, 76 • (0;.::: '\y.;).
' El-Maide, 42- (~j,_ ; 11 ~).
280 Ibn Qa)Jim ei-DžeWZIIie
ono što manje voli zbog onoga što više voli. Isto tako, on iz.vršava
ono što ne želi kako bi dostigao nešto prema čemu je intenzitet
ljubavi veći nego intenzitet averzije prema izvršenju tog neželje
nog djela - ili kako bi izbjegao neku nedaću koja je veća od neže
ljenog djela koje izvršava.
Rečeno je i da je zna k inteligencije odabir važnije voljene
stvari nad manje važnom i prihvaćanje manje štete kako bi se iz
bjegla veća šteta. Ovakva je, kao što smo rekli, izbalansirana snaga
ljubavi i mržnje.
Ovo se postiže samo dvjema stvarima: moću percepcije i
hrabroU u srca. Jer, svako posustajanje u ovim s posobnostima re
zultat je slabe percepcije, kada čovjek ne može da spozna stepene
željenih i neieljenih stvari u svojem okruženju, ili je rezultat du
ševne slabosti ili srčane nemoći koje (srce) zakazuje kada treba da
ti prednost boljoj stvar iako on shvaća da mu je ro bolje. A kada je
čovjeku percepcija ispravna, snaga du ha potpuna i srce dovoljno
hrabro da pretpostavi važnije, taj je osvojio ključeve sreće.
Kod nekih ljudi snage s trasti prevladavaj u nad snagama ra
zuma i vjere tako da jači razbija slabijeg. Kod drugih, pak, snage
imana i razuma prevladavaju nad snagama s trast i. Vidimo da mno
gim ljudima ljekar zabranjuje ndto što je štetno za njega, ali nje
gova duša i prohcjevi ipak to moraju uzeti. Kod takvog čovjeka
strast je jača od razuma. Ovaj fenomen ljekari zovu nestabilna lič
nost. Ovakvo je stanje kod većine srča11ih bolesnika- konzumiraju
o no š to povećava njihovu bolest zbog velike strasti prema tome.
Porijeklo zla leži u slaboj percepciji, nejakoj duši i prosto
dušnosti; a porijeklo dobra je zdrava percepcija, jak duh, plemeni
tOSt i hrabrost.
l PRETPOHAVUANJf KORI~N1Jf6
Voljno izvršavanje ili neizvršavanje čovjek prihvata zbog
koristi koja se u tome krije, ili zbog boli koja će se otkloniti time.
Zato se kaže: lijek za srce ili lijek za dušu. Pjesnik kaže:
Ona će me izfiječiti af?.g je ao6ijem,
afi oa nje [ije ft ne postoji.
Ovo je izbor koji pravi pametan čovjek. To će uraditi čak i
nerazumne životinje. Međutim, većina ljudi pravi ružnu grešku u
ovom pitanju. Oni prihvataju neku slast koja im kasnije donese
najveći bol. On sebi nanosi bol misleći da sebi donosi uživanje. Li
ječi se nečim što mu najveću bolest donosi. Kratkovidni ljudi prave
ovakve poteze ne vidjevši da se iza prividnog uživanja kriju teške
posljedice. Predviđanjc posljedica je osobina razuma. Najpamemiji
čovjek je onaj ko se odrekne trenutnih uživanja prožeti h bolovima
i Strahovima i kratkotrajnih i slasti zbog vječnog života u savrše
nim blagodatima i velikim uživanjima. Jedan učenjak je rekao: "Ra
zmišljao sam o cilju pametnih ljudi i vidjeh da oni imaju samo je
dan cilj, iako su im putevi ka njemu razl ičiti : svi nastoje da od sebe
odagnaju tuge, brige i žalosti. J edni to čine kroz jelo i piće, drugi
kroz trgovinu i sticanje, neki kroz ženidbu, neki kroz slušanje pje
sme i akustičnih instrumenata, neki kroz zabavu i igru. Pomislih:
Ovo je cilj - cilj pametnih ljudi. Medutim, svi ovi putevi su pogre
šni; ~taviše, većina njih vodi na suprotnu stranu, iako većina njih
treba da vodi ka Alla hu, Njegovom zadovoljstvu prvenstveno.
Među svim ovim putevima samo jedan sam našao ispravnim- to je
282 Ibn Qalllm ei-Dfewzljje
l VRHE UUBAVI
Ljubav se dijeli na ljubav zbog sebe i ljubav zbog drugoga,
koja se na kraju opet vraća sebi, jer ne može kružiti u beskraj. Sve
osim istinski voljenog voli se zbog drugoga, a ni~ta se rad i sebe ne
voli osim Allah Jedinog. Sve što se voli osim njega, ta ljubav je re
~ultat Allahove~ ljubavi, poput ljubavi prema melekima, poslani
cima ili evlijama. Ta ljubav rezultat je ljubavi prema AJla11U i njen
sas tavni clio. Jer, ljubav prema nekome podrazumijeva ljubav pre
ma onome šro on voli. Ovom pitanju sc mora posvetiti velika paž
nja jer se njime postavlja precizna razlika izmedu korisne i nekori
sne ili štcme ljubavi.
Znaj da sc ne može sam po sebi voljeti niko osim Onoga
kome je savršenstvo osnovna osobina; Onaj kome su božansrvo,
gospodstvo i nezavisnost nerazdvojne osobine. Prema svemu osta
lom sc osjeća avc rzija .i mržnja zato što je oprečno onome ho On
~oli. Stepen averzije i mržnje zavisi od intenziteta ove oprečnosti.
Sto je veća oprečnost, veća je i mrlnja prema toj pojavi, osobini,
postupku, želji i dr. Ovo je pravedna vaga kojom se mjeri da li smo
u harmoniji, nesuglasju ili neprijateljstvu sa Gospodarom. Kada
vidimo osobu koja voli ono ~to Gospodar ne voli, a mrzi ono što
On voli, znat ćemo da on u sebi nosi neprijateljstvo prema Gos
poda ru srazmjerno come. A kada vid imo nekoga ko voli ono što
Gospodar voli i mrzi ono što On mrzi i ko tnccnzivira simpatije ili
averzije prema nekoj srvari onako kako su one intenzivirane kod
Allaha, znat ćemo da je taj čovjek vjeran Allal1u srazmjerno tome.
BolesiiiUBII 283
BolestIliJek 285
"' J• .. ; .J·~}
' • t} ..... t•'!'T"'h
.. ,_ . '-">- ' ! "'' 1t"'
) )'","'
o) '..vu't '<!"'.'"" .0:1 '"'· '.1'.J.J)
"
..Uu
•
.:..O~ <..>
; .J , J
.J.J• • r- .
~ · · .' .
~ ,~:!;.)
1
Ebu Davud: Knj iga o dl.enazama, br. 3116; Ahmed: Musned, br.
21529, 21622, putem Mu'aza 4o. Hadis je bascn ili sahih (v.: Tahridl.
el-'aqide et-tahawijje, br. 13.)
2
Ibn Madžc: Knjiga o lijepom ponašanju, br. 3795; Ahmed: Musned,
br. 1387, putem Talhe b. 'UbcjdiUal1a. Hadis je sahih (v.: Sahih El
Džami', br. 2492.)
Bolest i Jiiek 287
što život tijela zavisi od duha i kao što će onaj ko umre nakon iz
govaranja ovih riječi biti u Džennetu i uživati u njemu - tako će i
dub onoga ko bude živio izvršavajući i realizujući ove riječi biti u
Džennetu i živjeti najljepšim živorom. Uzvišeni kaže: ~ ;; t:!j)
(.sjt.il ~ ~~ ~~ • .s~ l 0s- ~~ .#j ;:, rl.:. - "A onome koji je pred
dostojatzstvom 'Gospodara svoga strepio i duJ11 od prohtjeva uzdr
žao Die1met 6e boravište biti sigumo" (En-Na·zi'at, 40, 41). Džen
net će, dakle, bici boravište duše na Sudnjem danu; kao i džennet
spoznaje, ljubavi, Allahove blizine, žudnje za susretom sa Njime,
radosti zbog Njega i zadovoljstva Njime. U rom Džc nnctu će bo
raviti duh i na ovom svijetu. Kome taj džennet bude boravište na
ovom svijetu vječni Džennet će mu biti boravište na Obećanom
danu. Ko bude uskraćen za džennet na ovom svijetu njemu će pra
,,; Džennet još možiji biti uskraćen. Ćestiti ljudi sc nalaze u bla
godatima (džcnnctu} čak i kada im je život surov i oskudan na
ovom svijetu. Griješnici se nalaze u Vatri čak i ako im je živor
ugodan i luksuzan. Uzvišeni kaže: :r.:;. ~j _;;i~~ );.;.~~~;;)
(Q, ~ :~:;..:(; - "Onome ko čini dobro, bio muškarac ili irma, a
vjemik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život" (En-Nahl, 97)-raj
ujep život je ovosvjptski džennet. Allah je rekao: ~,4; .;{ :.li1 ,;_ ~)
0-
(t::.:,;.. 1i> ;:,:..:., J;,;.;~.:>!;;..;.:, ()L.;>\!::,:..:.. "Onome koga Al
lab želi da uputi - On srce njegovo prema islmmt raspoloži, a
onome koga želi da 11 zabludi ostavi - On srce njegovo stegne i
llmomim učini" (El-En'am, 125) . Ima li veće blagodati od širokog
rodnosti i veće patnje od tjeskobe u duši?! Uzvišeni je rekao:
-;)_..-; )j;'j~ -gj_:. ~:i;J~ '1 ~~ ;V_~j{ .::_,~;yi 1
.
....... J
-
- , .J , .,. . ...
J .... j" .i
~~ ~ lj_;;;JI
''l neka se ničega ne boje i ni za čim neka ne tuguju
Allahovi štićenici, oni koji b11d11 vjerovttli i koji se
budu A/laba bojali, za njih su dobre vijesti i 11a
288 Ibn QaiJim ei-DžeWZIJJe
1
Korijen ove riječi ukazuje na posjedovanje, imanje. - prim. prev.
2
ObjMnjenje dijelova Kur'ana.- Prim. prev.
294 Ibn QaJJim ei-DZ8wziJie
• •
.
- Jr
~~'U.0)G;J ~J Z>$ ;J ~)f
"Oni kojima se oni mole sami traže načina kako će
se što više Gospoe/am svome približiti, i nadaju se
milosti Njegovoj i plaše se kazne Njegove" (El-Isra',
57) .
Tj. oni koje obožavate pored Mene Moji su robovi kao i vi.
Nadaju se Mojoj milosti i strahuju od Moj~ kazne. Zašto ih, onda,
obožavate pored Mene?
Drugo, Uzvišeni nije rekao 'onda bi do Njega potražili put'.
Ovaj izraz se koristi u kontekstu približavanja, kao što je slučaj u
ajetu (ii __.~l ~~ i;_:;(; :.i.J1 i.,Z1) - Allah se bojte i 11astojte da Mu se
umilite" (El-Ma'ide, 35). U kontekstu rivalstva koristi se druga
konstrukcija: ()\;.. ~.:lc. i_;.:;~ ~~ ~~) - "Kad vam postarm pos
/ušne, onda im zu/uni ne činite!' (En-Nisa', 34) .
Treće, oni nisu rekli kako njihovi bogovi pariraju Njemu i
nastoje da ga nadvladaju ((;',) ~ t:..š 4/l ~ i>IŠ} y) -
"Reci: 'Da po
red Njega postoje dnegi Bogovi, kao što oni go·vore"... Oni su govo
rili kako ih ti bogovi približavaju Njemu i uzdižu njihove stepene
kod Njega. Znači, kada bi bilo onako kako vi kažete, i ti bogovi
Bolest i liiek 297
~ POKAZATEUI UUBAVI
-~· ...
0 ·--y··-
"'"' ,
-.J.;;;;<'j.J~" · - · '4...l.<i; ,J~""'"·'Y~* < .
~
~~~
' ~
~.:,~
J • , ' . .. , •
;:.;s'Jtt:.>l'
1 - :~1 'IS lA~' 'l ..ill •.-.,:_- , '
y .:.r--> ("t'f.":::
. ' ·- J
"... jer njih neće zadesiti ni žeđ, niumor, 11i gldd na
Allahovu putu, 11iti će stupiti na neko mjesto koje će
nevjemike naljutiti, niti će ikakvu nevolju od 1lepri
jatelja pretrpiti, a da im to sve neće kao dobro djelo
upisano biti, -Allah zaista neće dopitStiti da propa
dne nagrada onima koji čine dobro -, i neće dati ni
kakva prilog, ni mali ni veliki, niti će ikaf._ovu dolinu
prevaliti, a da im to neće zapisano biti, da bi ib Al
lab nagradio za djela njihova nagradom ljepšom od
one koju su zaslužili" (Et-Tevbe, 120, 121).
U prvom ajetu Uzvišeni ukazuje na to kako će posljedice
njih ove pokornosti i djela biti tretirane kao dobra djela, a u dru
gom govori kako će njihova djela koja su nepos redno počinili biti
doslovce upisana. Razlika između ove dvije stvari jeste u tome što
prvo nisu počinili, već je to samo posljedica koja se tretira kao do
bro djelo, a drugo je neposredan postupak koji se doslovce piše.
Neka žrtve ljubavi dobro obrate pažnju na ovo poglavlje,
kako bi spoznali u koju grupu spadaju.
Z11at će se, 11a IDanu izfaga11ja, šta je
IOIBSlllUBik 299
1
Muslim: Knjiga o namazu putnika i njegovom s kraćivanju, br. 746;
Ebu Davud: Knjiga o namazu, br. 1342; Ahmed: Musncd, br. 24080,
25850.
~\:J.:;.),
J .:r."'< ..\> '.:r..-'< '/ •..\> .:r..-'< '/.))li ,.;, ~, ...itl ~>.
300 Ibn Qatllm ei-DlewziJJe
1
'1a pouvam Allaha za svjedoka, a i vi posvjedočite da ja nemam ništa s
tim !to vi druge Njemu ravnim smatrate, pored Njega".
BoleSIIIOek 303
1
0\oa dova na arapskom glasi:
.!J_)u.i ;_;,~~:J ~G.~ ..,.;;,..u~~~~ !J~ ··~l;)',:<. ·1 r',!j,"
·..:r. ,~r:::,,·r.~8
• J . • ,d.'~r-·r·r.:.(.:.,·-·'·
'.;' J
.::.u ·· r--~-',·...._;.~n~t.r
•. .. • • ,... u--; •
•;y)
!· • •• ~
,, CJ'J
•.s;- ••· · lilTJ"'
,,, ~:.;
•
~~ ..:,,~•• .....1J1
•. • .. ·-··t.,
~• u!•...eJ.r J r ~
•
~ .";.1j ;_".~~j t-Š!:;..;~~~~
2
Ahmed: Musncd, br. 4306, putem 'Abdullaha b. Mci'uda. Hadiš je
sahih (v.: Es-silsilc es-sahiba. br. 199.)
304 Ibn QaUim ei-DžeWZIJJe
1
Nesai: Knj iga o postupanju sa ženama, br. 2939, 2940; Ahmed: Mus
ned, br. 11884, putem Enesa 4<, ali bez dodatka "Mogu se strpjeti..."
Hadis je hase n (v.: EI-Miškat, br. 526 1.)
Bolest l Diek 3 05
13. Njen suprug ne ispo ljava ljubomoru niti ponos, koj i bi ga nave
li na ro da ih razdvoji i udalji jedno od drugog. Naprotiv, naj
stroži njegov ton je bio obraćanje Jusufu: "Ti, Jusufe, ostavi se
toga"' i ženi: "a ti traži oprošte11je za grijeh svoj, jer si zaista
htjela da zgriješiš"2• Velika ljubomora čovjeku predstavlja naj
veću zapreku, a nje ovdje nije b ilo.
lHOMO~EK~UALNA ŽUDNJA
*
~,;l ,~;~j{ 1)LJ \.l.J~J~j~ll_,j;I.J .;_,.!. ;, ~; *
;.1!~~:;S.~tJ,:~ ·b!.J~ ·'i~Ju•&.J~'
-t~.J&~ ::r:~~
"U to dodoše stanov11ici grada, veseli. 'Ovo su gosti
moji'- reče 011 - 'pa me ne sramotite, i bojte se Alla
ha, i me11e ne ponizujte!' 'A zar ti nismo zabranili da
Bolesti liJek 307
lLUEK ZA UUBAV
Ova se bolest liječi spoznajom bolesnika da je njegova bo
lest oprečna tevhidu. To je posljedica njegovog newanja i nemar
nosti prema Allahu. Mora poštovati Allahovu jedi.nost u prirodnim
zakon ima i pojavama, a zatim to provesti u vidljivim i unutrašnjim
ibadetima i svemu onome što će ga okupirati od razmišljanja o toj
bolesnoj ljubavi. Što više će tražiti utočište i spas kod Allaha U zvi
šenog od toga srcem Mu se prepuštajući. Međutim, nema boljeg
lijeka od ih lasa-iskrenosti i vjernosti Allahu. Taj lijek Uzvišeni Al
lah spominje u Svojoj knji:;:;i: 1::14 ~~~·~'·~lj ;~, :l;.. w~ ~15)
(0-_,...j.;::JI • "... tako bi, da odvratimo od njega izdajstvo i blud, jer je
on uistinu bio Naš ·iskreni rob" (Jusuf, 24). Uzvišeni nam govori
kako je odvratio od Jusufa zlo- štetnu ljubav, razvratna dje la, zah
valjujući njegovom iblasu. Jer, kada čovjek postane vjeran Allahu,
310 Ibn Qaiiim ei-Džewzi)Je
u patnjama se prevrće,
Cf>aćenif<.
ne može se sve tfo smrti osvijestiti.
1
Ebu Davud: Knj iga o ponašanju, br. 5130; Ahmed: Musncd, br.
21186, 27000, putem Ebu Dcrda'a, 4'0. Hndis je slab (v.: Es-silsilc cd
da'ife, br. 1868.)
312 Ibn QaJJim ei-Dzewziiie
mr.aau
)'l.{i, f<s!M. 1tp[()'lli u more strasti,
1
To je Vjerna, kćerka Vjernog (Siddiqa), čim majka vjern.ika, koja je
oslobodena optužbi iznad sedam nebesa, supruga Božijeg Poslanika
1i, 'Aiša*· Ovo pojašnjenje je došlo od Allaba. Priču prenosi Buhan
u Knjizi o turn,\Čenju Kur'ana, br. 4720; Muslim u Knjizi o vrlinama
Q
314 Ibn QaJJim ei-DiewziJJe
1
Muslim: Knj iga o vladanju, br. 1897; Ncsai: Knjiga o džihadu, br.
3189, 3190, 3191; Ehu Davud: Knjiga o džihad u, br. 2496.
316 Ibn QaJPm ei-Džewzllla
aa
Pro6ajl Ostavije! :Mislio si je to
raz6orito. 7fe! :M.ožaaje to poorešna misao.
Imamo i primjer 'Umera b. 'Abdul'aziza koji je volio rop
kinju svoje žene Fatime, kćerke 'Abdulmelika b. Mervana. Ta priča
je poznata. Ona je bila prekrasna djevojka i on ju je jako volio.
Tražio je od svoje žene da mu je pokloni, ali ona nije htjela. On
nije prestajao misl iti na nju. Kada je preuzeo hilafet, 'Ab
dul'azizova supruga odluči da se promijeni. Naredila je da dotjera
ju tu ropkinju neopisive ljepote. Zatim dodc kod 'Umera i reče
mu:
O, Vladaru pravovjcrnih 1 Tebi sc svidala ta moja ropkinja i
tražio si mi da ti je poklonim. Ja sam to odbila. Sada prista
JCm na tO.
Kada to ču, hali fino lice se ozari radoUu.
Umro je.
- Je li imao djece?
- Jeste.
U kakvom su stanju?
Lošem - odgovori ropkinja.
Spremi se i vrati se u svoje mjesto - naredi joj halifa.
Zatim napisa svom namjesniku u 'I raqu da mu pošalje toga
čovjeka. Kada on stiže, reče mu:
Popiši mi sve čime tc je Hadždžadž oglobio ela ti to vratim.
Tako i bi. Nadoknadio mu je sav oduzeti imetak. Zatim na
322 Ibn Qalllm ei·DieWZIJJe
Ne treba mi o na.
hali fa.
1
Bagdadi: Tarih: 5/ 156,262, 50-51. Ovaj hadis je apokrifan (Šire obja
šnjenje v. kod šejha Albanija u knji:oi Es-si lsilc ed-da'ife, br. 409.)
Sam Ibn Qajjim u knjizi Zad el-me'ad kaže: "Ne treba se osvrtati oa
hadis koji je lažno pripisao Božijem Poslaniku !Iii, a koji prenosi Su
vcjd b. Se'id od ' Alija b. Mushira; on od Ebu Jabjaa b. El-Qamta; on
od Mudžahida, a on od I bn 'Abbasa, neka je Allah zadovoljan njima."
Nakon citiranja had isa on kaže:
"Ovo nisu riječi Božijeg Poslanika :lis i ne mogu to ni biti. Jer, *ehadet
(smrt na Allahovom putu) vrlo visoka je počast kod Allaha. Ona stoji
uu stepen vjernih robova (siddiqa.) Ovakva smrt ima svoje preduvje
te i stanja koja prethode njenom dogadanju. O ni se dijele na dvije vrs
te: opće i posebne. Posebni uvjeti su šehadet na Allahovom Puru, a
općih uvjeta je šest. Navedeni su u vjerodostojnim predajama i ljubav
ne spada ni u jedan od nj ih. Zar bolesna i mnogoboškn ljubav, udalje
nost od Allaha, neispunjenost Allahom, zarobljavanje srca i duše lju
bavlju prema drugome može biti način zarad ivanja stepena šehida? To
je nemoguće ..." Zati m kaže: "Kako se obožavanjem nečeg drugoga
osim Allaha može zaraditi stepen najboljih monmeista, vjernih robo
va i najbližih pobožnjaka? Čak j da je lanac prenosilaca ovog hadisa
čist kao sunce, greška bi sc opet poznala. Riječ 'zaljubljenost' (stras
tvena ljubav) nije zastupljena nj u jednom vjcrodostojnom hadisu od
Božijeg Poslanika ;ii.. ." • Ako ni ovo nije dovoljno kako bi se dokazalo
da ovaj had is nije povezan sa Poslanikom !!;!, reči ćemo to da stručnja
ci hadiskc nauke dobro poznaj u slabosti i nedostatke ove predaje. Ni
jedan od velikih imama hadisa ne bilježi ovu predaju kao hadis, niti ju
je okarakterisao kao vjerodostojnu. Staviše, ni kao dobru. Naprotiv,
osudili su Suvejda zbog ovog hadisa i o ptužili ga za ce~ke grijehe. Ne
ki su, čak, smatrali da ga rreba kazniti zbog takve predaje!
Ebu Ahmed b. 'Adijj u svome Kamilu je rekao: 'Ovaj hadis spada u
grupu odbijenih Suvcjdovih hadisa'. 6cjheqi je isrog mišljenja, kao i
Ibn Tahir u knjizi Zehir:J. Ovu predaju navode Hakim u Historiji
Nejsabura i EI-Fercdž b. Dževzi u Mcwdu'arima..."
Ovo su •·iječi Ibn Qajjima, Allah mu so smilovao, koje o povrgavaju
ono što je rvrdio u knjizi El-Džavab cl-kafi, koja se ubraja u njegova
ranija djela.
324 Ibn QaHim ei-DlewzJUe
***
Ebu Bekr reče: "Vezir nije prihvatio ono ~to je priznao sve
dok ne dovede dva svjedoka da je ostao nevin. Ibn Surejdž mu od
govori: 'Moram učiniti ono što si i ti morao nakon stihova:
Oamaram svoje oči na oašči vrfina
i ustežem se oaza6ranjenifi stvari. 1
Vezir se nasmija i reče: 'Primjedba je umjesna i pametna"'.
Ovu predaju bilježi Ebu Bekr el-Hatib u svome Tarihu. Jednom
prilikom je čuo fetvu koja govori:
Sine l])amufov, iračl(j pravniče,
Sl i čna
ovoj je i fetva iznijeta šejhu Ebu-1-Hattabu Mahfuzu
b..~medu el-Keluzaniju, jednom od vodećih han beli ja u njegovo
VriJeme:
:Na·velfi imamu 'E6u-C-:Hatta6u profi{em:
tešf?.g će ga nef?.g ani[Ji riješiti.
On na ovo odgovori:
~ci pjesni/Ut f?.gji mi je iz{ožio profi!em:
srce mi se oanjega stegnuw.
one koja te voli?' ...Nakon toga ništa o njoj nisam čuo niti
1
Saz.viježđe Blizanaca.
Bolestl liJek 329
Rekoh mu:
Bratiću moj, pokaj se Allahu i traži oprost od Njega! Straš
na te kazna čeka ako tako nastaviš!
Nema za mene nade sve dok se Qarizani' ne vrate- odgo
vori mladić.
Ostadoh u njegovom društvu sve do zore. Predložih mu da
pođemo do džamije E I-Ahzab. Možda mu Al lah otkloni muke na
taj način .
Možda Allah co učini zbog da tvojih dobrih djela.
Otidosmo do džamije EI-Ahzab, a oo poče citirati:
Ljudi, srijeda je ~6an dan!
1
Qarizani su dvojica ljudi iz plemena 'Aneze koj i su oti§li da naberu
mimo:z.ino li~će (qarz) kojim su stari Arapi štavili kožu. Oni se nikada
nisu vratili tako da je to posrala poslovica za onoga ko se neće vratiti,
npr.: "To će se desiti kada se vrate Qari:z.ani".
330 Ibn QaJJim ei-Džewzllle
smo neke žene kako dolaze, ali ona nije bila među njima. One mu
prido~e i rekoše:
O, 'Utbe! Šta misliš o djevojci koja traži tvoju ljubav i koja
je zbog tebe sjetna?
Šta je s njom? - upita 'Utbe.
Otac ju je uzeo i odveo da žive u Semawi 1•
Ja ih upitah ko je ta djevojka, a oni rekoše da je ona kćerka
Gitrif Es-Sulemija2• 'Utbe podiže glavu ka njima i reče:
IPrijategu moj miris se iz pupoljak.g ponwo širi,
a njena '<f!ravana se kg Semawi uputifa.
1
Mjesto izmedu Kufe i Šama.
l Pjesnikinja iz emevijskog perioda poznata po priči koju autor upravo
Cltlr:l.
Bolest lliJek 331
rati slugama
1
Miskal - mjera od 25 qirata ili 4,86 g.
BolesliiUek 333
.:r
.;.J· _;r ::".;~,:riJ~~"! ,:;.r,:.i;..~:, :.u,~,, ~j:.~.:, .. }..!.~tšG:,)
.-. '-
~t:~ jJI r-""'
.J~-
-. :f.illl :J·= ~( *~
~
· ~~ ·•·. ,. .L:. .ut
•.· r illi"J._...
~ ~J~- •
e;., ~ ~
- .
•• 'i)I,:J·~
~<r.J
'-v-.,
V'J
:..l) ~i".. aJI ...;.;
~: · ··· ! · aJI .!.- ~·' ;.,·;,_ ..!L.f
)-"JJ
-'}J • •
ol..i •
~ <::,r... :.t,
17 J'J";:-;
(~' ·!' ·'
-· J JP
"'r
<.U1iJIS· • ...
··~r··'
~~
J
.
··.Ll'/· • ..
..i.H ".
i:: :j~
.,.- :.,;.· ::~. ...r.-
.. . d·J
... ".,.-.
."h· :r·· · rr
J.:..
•• r-'!!W.Iw
·l:'i .. • ; ,
~-~S::J•
•• e..-. · 'i·
.,;--:J
"... niti je posinke va~e smovima vašim učinio. To su samo vaše riječi,
iz usta va~ih, a Allah istinu govo ri i na Pravi Put izvod i. Zovite ih po
očevi ma nji hovim, to je kod Allah isprnvnijc. A ako ne znate imena
očeva njihovi h, pa, braća su vaša po vjeri i štićenici su vaši. Nije grijeh
ako u ro me pogrij ešite, grijeb je ako co namjerno učin i te; a Allah pra
Šta i snm ilostan je" (EI-Ahzab, 4, 5.)
Uzvišeni niječe od posinaka ovu kfV[)u vezu ukazujući na to da jezik
ne može izmijenit i srvamosr. On nareduje da se o ni pripisuju svojim
pravim očevima, uko liko ih poznaju. Uko liko ne, o nda nek se naziva
ju Taj je ~tićenik t?ga il.i brat ~oga_misleći na bratstvo po vjeri, kao što
se kaže u ajeru (;;...;q Z.., H}.ll l.:Jl) - "Vjernici su samo braća" (El-
Hudžurat, 10.) • •
Na kraju prethodnog ajeta U zvišeni podvlači da se oprašta greška ko
ju jezik nesvjesno napravi, kao kad se kaže: "Ovo je moj sin", bez
namjere adopcije. Meduo m, ne oprašta se o ni ma koji žele uključiti
dotičnog čovjeka u svoje potomstvo pripisujući mu sva prava zako n
skog sina i dodjcljujući mu neadekvatn u kol iči nu nasljedstva. O vaj
plemeniti ajet je o bjavljen kako bi sc poništ ila ovn ncisprnvna praksa
koja se bila raširila među Arapima, kako bi sc isbmsko dt·uštvo iskris
talisalo u svim domenima i kako bi se očuvala svetost i neotudivost
poto mstva, kao i prava koja sc na to nadovezuju. Tako sc u njih ne
može uvući nikakva čzmjena niti zamjena. Niko sc sa cime ne smije
igrati niti ga falsifikovati. N ijedno m čovjeku sc ne može uskratio vla
stito pravo niti iko smije uzurpirat i tuđe pravo. Sve ovo rezultira pos
tavljanje temelja države na čistoti, ljubavi i bratstvu. Njena konstruk
cija je kompaktna i njeni činioci su povezani.
Zbog toga islam ukida ustanovu adopcijc i stavlja je izvan zakona.
Prestaje ovaj običaj koji sc bio raširio medu Arapima i dobio ~iroke
okvire medu njima. Ar~umcntacija ove zabrane je upravo ono što
na'!1 Ku r'an govori: l~ l;! ~~;1 ~.Jji .j V~}JI .ft Z..~ 'J :,q)
::.H"...
(I:,J..J kako sc vjemic•'ne bi ustruČava li više da sc žene ženama
posinaka svojih kad se oni od n jih razvedu".
To može uspjeti samo onaj kime ne vladaju stras ti i pro btjevi, već Za
kon Gospo dara, a to je P oslanik ;!ii - uzor i voda muslimana. Zbog ro
9
336 Ibn QaJJJm ei-DžeWZUJe
Ako izabere vas, vodite ga be'z nadoknade. Ali, ako izabere mene, ja
ne mogu primiti nikakvu nadoknadu 1.a njega". Poslanik ;!li pozva Zej
da i upita ga da li poznaje rc ljude. O n odgovori potvrdno: "To su moj
ome i amidža". "Vidio si kakva je moja ljubav i pažnja prema rcbi- re
če mu Poslanik !il: - Odluči se izmedu odlaska sa njima i ostanka sa
mnom." Zejd reče: "Ja pored tebe ne mogu nikoga izabrati. Ti zamje
njujd mog oca i amidžu". Njih dvojica povika§e: "Jadni Zejdel Zar se
odlučuješ za ropstvo pored slobode i pored svoga oca, amidže i poro
dice?" "Od ovog čovjeka mc nije zadesilo ništa što bi me navelo da se
za nekog drugog odlučim", odgovori Zejd. Kada Poslanik :K ču ove ri
ječi, izvede Zejda iz prostorije i reče: "Budite svjedoci da je Zejd moj
sin koji me nasljeduje i koga nasljedujem". To je odobrovolj ilo Zcjdo
vog oca i amidžu i od rog dana, ovaj čovjek se zvao Zejd sin Mubam
mcdov.
Božiji Poslanik :i je oslobodio Zejda i posvetio mu toliko ljubavi i pa
žnje da su ga nazvali Miljenik Božijeg Poslanika !li. Kada je Uzvišeni
~ htio da ukine običaj i propise adopcije, naložio je svom Poslanika
da oženi Zejda a Zejnebom b. Džahš. On se pokorio naredbi svoga
Gospodara i izložio je ro Zejncbi. Ona je odbila ova prijedlog smatra
jući da je Zejd slabijeg r.orijckla od nje. Povodom toga Uzvišeni ob
javljuje ajet: i;.;J1 ~~~,:,l (;.l :.i;.:,:, ~l ;_;.j 1;! *}. ~).:,.:}...!;:,IS C.j)
(rt;,r ~-."Kada A!lah i Poslan ik Njegov nešto'~drcdc, 6n?a ni vjer
ruk ru VJermca nemaJU pravo da po svom nahodenJu postupe '.
Zcjneb je za ovo saznala i smjesta se pokorila Allahovoj odredbi. Me
dutim, ona se stalno dičila pred Zejdom svojim porijeklom i prepirke
su trajale sve dok Zejd nije doho kod Božijeg Poslanika ji tražeći do
zvolu da se rastavi od nje. On mu je odgovorio: "Zadrli ženu svoju i
boj se Allaha!" svjestan da će do tOg razvoda neminovno doći i da će
se on oženiti s njome kako bi ukinuo običaj adopcijc koja podrazumi
jeva odredbe koje nemaju veze sa Allahovom vjerom. Medutim , zbog
svoje ljudske prirode Božiji Poslanik !li sc usrmčavao da i:da:l.e priča
ma ljudi. Povodom toga Uzvi~eni objavljuje ajere sure EI-Ahzab. Na
kon ovog uvoda, komentari tih ajeta su nam kristalno jasni:
. .. l . ..
Uzvi§eni kaže:(~ :..Ul~ ~ J"Z ~l))- "A kad ti reče onome kome
je Allah milost darovao -tj. isl:unom (: }~ ;- ··'[j) - "a kom; si i ri
dobro učinio:" - rime što si ga oslobodio- (~l j1j $.-jj ;.(i; ~[)
"Zadri.i ženu svoju i boj sc Allaha!" - tj. odnosi se prema njoj lijepo,
e>
338 Ibn Qalllm ei-DžewziUe
·!'·"!"illi.Jt.r'
(j·.;.; u~ · \~ll ~J~. f
1
Ova priča o Davudu ltil3 spad2 u israilijjate (priče prenesene iz judai
zma.) Ibn Kesir, Allah mu se smilovao, kaže: "Mufessiri ovdje navode
pri ču koja je većinom preuzeta iz israilijjara. O ovom pitanju, od Pos
lan ika~ nije zabilježen nijedan hadis koji se može slijediti" (v.: Tefsir
Ibn Kesir, 4/41.)
' Ahmed: Musned, br. 25993. Scned ovog hadisa je ispravan. Piranje
poljupca rokom posta spom inje se u dva Sahiha u 'Aišinoj predaji
kod Buharije u Knjizi o postu, br. 1927, kod Musli ma u Knjizi o
postu, br. 1106.
Bolest l liJek 341
.) J • ,JJ , -~
1
Hadis je već komentiran.
Prema hadisu koji bilježi Buhari u Knjizi o ponašanju, br. 5999, i
Muslim u Knjizi o pokajanju, br. 2754, putem 'U mera b. Hattaba Q
~
346 Ibn Qalllm el-llžawziUe
1
Muslim: Knjiga o i manu, br. 181; Tirmizi, Knjiga o opisu D:l.eruma,
br. 2552: Ibn Madžc: Predgovor, br. 187, putem Suhajba ~.
1
Hadis bi lježi lbn Madi.e u sličnoj verziji od one navedene u Predgo
voru pod brojem 184, putem Džabira b. 'Abdullaha ,., Had is je slab.
(v.: Tahridžu-1-'Aqideti-1-wasitijje, br 141.)
Bolest i liiak 349
za susret s Tobom"'.
U knjizi Sun net koju je napisao 'Abdullah sin Imama Ah
meda navodi se hadis Poslanika ~: "Ljudi će na Sudnjem damt ima
ri osjećaj da nim dotad čuli Kttr'an, kada ga čuju od Milortivoga'".
Najbolji i najdjelotvorniji način da sc postigne ovo uživanje
jeste najveće uživanje na dunjaluk u, a to je s last spoznaje Uzviše
nog Allaha, ljubav prema N jemu. U tome se otjelovljuju sva ovo
svjetska uživanja i blagodati. Prema ovom uživanju, sve os tale ovo
svjetske slasti su kao kap u mo ru. Jer, duša, srce i tijelo su stvorene
radi toga. Najbolje što je na ovom svije tu jeste spoznaja i ljubav
prema Allahu. Najveća slast u Džennetu jeste gledanje u Allaha i
boravak u Njegovoj blizini. Spoznaja i ljubav prema Njemu radost
su za oko, slast za du~u, ushićenost srca, najveće uživanje na ovom
i na budućem svijetu. Svaka uživanja osim ovih sc pretvaraju u par
nju i tragediju, a čovjeka dovode do tdkog života. Sretan život se
može voditi samo uz Allaha. Neki ljubavnici bi z nali govoriti: Ako
džcnnetlije uživaju ovako, oni su zaista u blagodatima. Drugi bi
govorili: Kada bi kraljevi i njihovi sinovi znali za uživanja u kojim
živimo, o timali bi nam to sabljama.
Čovjek koji osjeća štetni oblik ljubavi, koja je patnja za srce
.
u tom stanJU, govon:
.
** *
1
Scncd ovog hadlsa je slab. Bilježi ga Dejlemi u Firdcvsu putem Ebu
** *
***
ni dmgima bili od koristi i stigli smo da roko našeg koji si nam od
redio Til' - 'Vatra će biti prebivalište vaše' - reći će On -, 'u njoj
ćete vječno ostati, osim ako Allah drugačije ne odredi." Gospodar
tvoj je zaista mudar i svez~~aj1tći. Tako isto Mi prepuštamo vlast
jednim silnicima nad drugim zbog onoga što Sit zaradili"' (El
En'am, 128, 129). U ovu vrstu spadaju uživanja razvratnika, nasil
nika i izgrednika koji čine nered na Zemlji i nepravdu. Takva uži
vanja su, ustvari, postepeno odvođenje u propast i u još reže i opa
snije patnje. Zbog tih izgreda oni će biti lišeni većih uživanja, kao
kada neko podvali drugome otrovanu ukusnu hranu, kako bi ga
odveo u smrt i propast: ~~!~.;:t, • ';;;, 1:: 'i~;;~.>·,:·,. )
(~-i- - "...malo po malo ćemo ib, a aa oni neće ni znati, ll phrpast
voditi i dafJat Ćlt im flremena, obmana Moja doista je trajna" (El
E'raf, 182, 183).
Prva ulema je ovako komentarisala ovaj ajet: "Kada god
zgriješc, mi njima blagodat .llošaljemo"- ~~l;:.[ I)Jil..; i;..) 1;1 ~)
' it;j1 :_
(=' i/-
.,;-' ...i.J. J.:.;.i(J H' .,. ·;'l'.r.u (:!·ii*
·. _jJI r_,.., • ~.·
~~ r
1''. ' ~~~~.:"
-..- . ...a
kad bi se 011ome što im je dato' obradwali, iznenaaa biSmo ih kaz
nili i oni bi odjednom waku nad11 izgubili, i zameo bi se trag na
rodu koji čini zlo, i neka je !JValjen Allab, Gospodar sfljetova!"
El-En'am, 44, 45) . Uzvišeni ovakvim ljudima kaže slijedeće:
f'(J .... .. ~ .: .::;(':-i, j ::l d
J r-l o.r- . ft"" " ' cr .)
?k' * ·.." '-&.J
.t ~. ..... r..:.~• t:Jf ~~
'· • '[)
"Misle li oni - kad Ih imel' ·om i siIlovima pomažemo, da žurimo
da im neko dobro uči11imo? Nikako, ali oni ne opažt1j11" (El
Mu'mimm, 55, 56); ~~Ji-~ :..U1J.._; t:J1?'1~1 'f, ~ 1;.1 :.(~' Sti)
(:.,J}.ISr;.:, ~~ ~J) y~ll (:..it - ' "Ne'ka te ne oduševljavaju
bogatstva njihova, a ni djeca njihova! Allab boće do ih "jima
kaz11i na ovom svijetli i da skončajtt kao llevjemici" (Et-Tevbe,
55). Ti užici se pretvaraju u najveće patnje:
Swari Rgje su na tfunja{u/{Jt 6ife s(atfi.!
na)lfiirettt se u patnje pretvaraju..
Treća vrsta: užici koji za sobom ne povlače ni užitke ni pa
rnje na budućem svijetu. Oni ne sprječavaju užitke na Ahiretu iako
ih, možda, umanjuju. Ovi dozvoljeni užici koj i nisu sredstvo za
sticanje ah irerskih užitaka neminovno zaokupljaju čovjcb od
352 Ibn Qaillm 81-DžOWZIIJB
1
Tirmizi: Knjiga o vrijednostima džihada, br. 1637; Ibn Madže: Knjiga
o džihadu, br. 2811, putem 'Uqbea b. 'Amira El-Džuhenija; zatim
Rakim u Mustcdreku: Knjiga o džibadu, br. 2468, putem Ebu Hurcj
rea~.
Bolest i IUek 3 53
vi§e korisri nego što sc može navesti. Nijedna ljubav nije bolja od
ove. Ljubav prema bilo čemu drugom fatalna je ukoliko ne vodi ka
ljubavi prema Allahu i ne podstiče na nju.
,. l:.~
'S(.;
~ .. - .:t~.... . '.Js; n~~t.r..
i..,.JJ .u,
• =-~ ... L ...(Jr~
·- ~ ~ 1;.
"'w~t..::'"t
~ .....
~, i - :~·~.';;;t,Jf~,i,~*
~ ~J"::-J r - .. -~-
"Allah ieli da vam objaSni i da vas putevima kojima
su išli oni prije vas uputi, i da vam oprosti. -A Al
lah we zna i mudar je. Allah ieli da vam oprosti, a
oni koji se za strastima s·vojim povode iele da daleko
s Pravog Puta skrenete. Allah želi da vam olakša- a
čovjek je stvoren kao nejako biće" (En-Nisa', 26-28).
1
Muslim: Knjiga o braku, br. 1403; Tirmizi: Koj ign o dojen ju, br. 1158
i Ebu Oavud: Knjiga o braku, br. 2151.
1
Ibn Madic: Knjiga o braku, br. 1847; Hakim: Knjiga o braku, br.
2677, putem Ibn 'Abbasa r. 'anhuma. Hadis je sahih (v.: Sahib ei
Džami', br. 5200; Es-silsile es-sahiha, br. 624.)
' Ova priča nije vjerodostojna i spada u israilijjatc, kao što je već reče
no.
356 Ibn QaJJim ei-Džewzme
Zatim je iza zatvorenih vrata povikao: "0, Zej neb! Božiji Poslanik
;!IS te prosi!" Ona reče: "Neću preduzeti ništa sve dok se ne savjetu
jem s mojim Gospodarom". Zatim se uputila ka svome mihrabu i
poče la klanjati. Tada Uzvi~en i Allah preuzima vjenčanje iznad 'Ar
ša poslavši objavu: (~~} 1}.:, ~ ~ ._.:..; Wi) - "I pošto je Zejd s
njom živio i od nje se razveo, Mi smo je za tebe udali" (El-Ahzab,
37). Istog časa Bož iji Poslanik ;!IS krenu kod nje... Nakon udaje,
Zejneb se hvalila pred ostalim Poslanikovim ;115 suprugama: "Vas su
udali vaši rodaci i porodica, a mene je udao Allah iznad sedam ne
besa". Ovo je priča o Božijem Poslaniku ii sa Zejncbom'.
Nema sumnje da su Poslani ku ~ drage žene, kao što stoji u
Sahihu, u predaji Enesa koju također bilježe Ncsai u Sunenima i
Tabcrani u Ewsatu: "Od v11!eg s--vijeta su mi dragi miris i iene," =J
veća radost mi je u namazu"'. Ovo je ispravna ver.l:ija hadisa, a ne
ona: "Od vašeg svijeta mi je drago troje..."3 I m am Ahmed u Knjizi o
zu h du bilježi i ovu verziju: "Mogu se strpjeti kod hrane i vode, a ne
mogu se strpjeti kod njih"'. Allahovi neprijatelji jevreji su mu zavid
jeli na ovome, pa su rekli: "On samo misli na žene", na što im je
Uzvišeni odgovorio, braneći Božijeg Poslanika~: ~l ;)J~ (f)
•• ~ ~~
(t:....liš. • ) ~•••.k) ~~ · 1''1;.n Ci
. • ,..."."' • ~ ...L.;,j
•• l'"" e. u
. ~~ "Ill
<.r. i:
"... ili bi ljudima na Mome što im je AllaiJ iz obilja Svoga darovao
zavidjeli. A Mi smo Ibra/;imovim potomcima Knjigu i mudrost
dali, i carstvo im veliko darovali" (En-Nisa', 54).s
Allahov prijatelj, imnm monoteista, je i pored Sare, najljep
še žene na svi jeru, zavolio Hadžeru i otputovao sa njom.
1
Kraća verzija ove priče nalazi se u Buharijevom hadisu u Knjizi o tev
hidu, br. 7420. Hadis takoder bilježi Tirmizi u Knjizi o tumačenju
Kur'ana, br. 3213.
' H adis je već komentiran.
3 Ibn Qajjim, Allah mu se smilovao, u Zadu kaže:
1
Većsmo naveli da je ova priča israilijjat.
2
Kao što se navodi u l1adisu koji bilježi Buhari u Knjizi hadisa o pos
lanicima, br. 3424, u Knjizi o braku, br. 5242 i Muslim u Knjizi ovje
rovanju, br. 1654, putem Ebu Hurejrea. Buharijeva verzija glasi: "Su
lejman ilS'I je rekao: 'Večeras ću obići stotin u žena' ..."
3
Buhari: Knjiga o zaslugama, br. 3662; Muslim: Knjiga o vrijednosti
Jna ashaba, br. 3284; Tirmizi: Knjiga o zaslugama, br. 3885, putem
'Amra b. EI-'Asa 41..
' Musli.m: Knjiga o vrijednostima ashaba, br. 2435, putem 'Aiše, r. 'an
ha.
358 Ibn QaUim ei-DleWlJJJe
ne. Ne žeLim ga". Kada je otišao, Božiji Poslanik ~ reče svom ami
dži 'Abbasu: "Zar te ne ču di ljubav Mugisa prema Beril·i i njena
mržnja prema njemu?" Poslanik :ii nije kritikovao Mugisa zbog te
ljubavi, čak i nakon rastanka, zato što čovjek to ne može ko ntrol i
san.
Poslanik ~ je ravnomjerno opskrbljivao svoje ženama i go
vorio je: "Gospodaru moj, ovako dijelim ono što posjedujem. Ne
moj mi zamjerati za ono što ne posjedujem", tj. za ljubav. Uzvišeni
kaže: (;.~··~:,Jj .Gl::;. i)~ ,:,l i;.y· ; Jj)- "Vi ne možete potpuno
jednako postupati prema ženama s·vojim ma koliko to željeli" (En
Nisa', 129); tj. u ljubavi i odnosu - (pi J5 i).:; SU) - "ali ne
dopustite sebi t<lkvu naklonost" (En-NisrL', 129).
P ravedn i hal ife sc ubrajaju u najpažljivije ljude po ljubavi.
Oni su posredovali izmedu zaljubljenih koji mogu uspostaviti do
zvoljenu vezu, kao što smo vidjeli u postupcima Ebu Bekra i 'Us
mana. I 'Ali ~ je zatekao jednog mladića Arapa u ruđoj kući nave
čer. "Šta si htio?", upita ga hali fa. ''Nisam lopov, ali me saslušaj:
Zavoljeli u fi.p.ći <R.§6aliija nježnu ljepoticu;
pun mjesec se otfnjene fjepote uvija.
Ona mu odgovori:
tDo6ro si vidio. Sve što si sanjao
1
Misli se na mladolike mladiće.- Prim. prev.
Bolest liiiak 361
1
Ib n Qajjim u Zadu-1-Me'adu (4/277) kaže: Ova predaja je diskura
biloa čak i kao riječi Ibn'Abbasa.
Bolest l liJek 363
1
Nepouzdani. - Prim. p rev.
1 Naprotiv, ova predaja nije vjerodostojna ni od njega, kao ~to smo
skoro vidjeli.
364 Ibn QaiJim ei-DIBWlliJB
l uTERATURN
(~1)1 U""~)
·r-.;·s:J l ,Jl_,il l
·cjW'll ~~ ~~ )\.:J;.I (K.-i
._;l,.! 'll t:-ill J:..-!1 J~:..,. ~.)~->l r!i_;i t) J.:L.ll ''JA
.J:?S .:r, l ..WL>..l.l ~l+J lJ ~ I..L,l l
r,I..LO..J. l ~
..'-r . •
.)1..1..0.... C:..J
• l:;
.~
·U'}I
. ..:...~ 11 ...l>L......
e_-::-- . · 'li
J r." ~l .J"
· .bLJ
. I .)"!.jj.
...,....._,J)U.:r....u-'11W\$ t) ~l·~
·ifr.-li (:"l_"1:-1 ~
.._;l,.! 'll~ ~ l •1)1 '-:"'4-->
.<..!'. .;...•.ll ~l
·Uyl e:- . -Wa>.
.
·~ .:r-1 illL:...ll ~\!JI ~Ul 0l"&-f i) U~JI ~~ill
.~1 ~) tf. 'J .\.4\.;.j.l ~ ~.l
·L?l..;J l <.i--
.. ;u 1 <.r--
.t.;t. .:r.' <.i--
'<!';1.1.1 1 <.i--
.~1 <.i--
.;w 'll ~ 1r::JA yJ 1<~-t .:r.'J ...._,w...~ 1 ~ 1c.r-
~u 1 .:r. .;-1 J.,.o-1 ~:, .J" ;~f !) '-:-"ll 1 ..;..~.;...:.
·~~
·~ .;;:SJ l .LU..;J l
BOLEST I LIJEK............................................................................ 15
KUR'ANJE LIJEK.......................................................................... 19
Dova i kader........................................................................................... JO
SA1'rfOOBMANE.............................................................................. 65
POSLJEDICE GRIJEHA................................................................ 87
Kazne za grijeh......................................................................................98
Grijesi su uzrok gubitka ugleda i časti kod Allahn l kod lj udi ........l 22
ALLAHU........................................................................................ 209
Misli.................................•.................................................................... 225
llijeci..................................................................................................... 230
1'đJESTA .........................................................................................
236
BOIBSIIIUell 373
STRPT"........................................................................................... 362
SADRŽA.T....................................................................................... 369