Professional Documents
Culture Documents
Stjepanovic B. Gluma I PDF
Stjepanovic B. Gluma I PDF
GLUMA I
Rad na sebi
Dušku
2
GLUMA I; Rad na sebi, SADRŽAJ
SADRŽAJ
SADRŽAJ....................................................................................................3
UVOD .................................................................................................. 7
PREDGOVOR ELEKTRONSKOM IZDANJU ............................................... 8
VJEŽBANJE ...............................................................................................9
Obučavanje................................................................................................. 10
Odučavanje................................................................................................. 11
Razlozi za vježbanje................................................................................... 12
PODJELA ....................................................................................................... 14
Vrste ........................................................................................................... 14
Oblici.......................................................................................................... 15
Tipovi ......................................................................................................... 18
Stepeni........................................................................................................ 22
PRIPREMA .................................................................................................... 24
Materijal ..................................................................................................... 24
Priprema improvizacija .............................................................................. 26
Priprema završnih vježbi............................................................................ 26
IZVOÐENJE................................................................................................... 27
Prostor (mjesto) za izvođenje ..................................................................... 28
Vrijeme za izvođenje.................................................................................. 31
VOÐENJE ...................................................................................................... 31
Nastavnik ................................................................................................... 34
KOMENTARISANJE..................................................................................... 34
GLUMA SAMA .........................................................................................37
Stanje u teoriji glume ................................................................................. 37
Pojam glume............................................................................................... 41
Gluma kao dramska igra ............................................................................ 43
DJELATNICI ............................................................................................45
GLUMAC ....................................................................................................... 46
Talenat........................................................................................................ 46
Glumac kao ličnost..................................................................................... 54
Glumčeva ličnost........................................................................................ 58
OSTALI DJELATNICI................................................................................... 59
OPŠTA OSNOVA............................................................................. 62
PROSTOR.................................................................................................64
Scena .......................................................................................................... 65
Upotreba prostora....................................................................................... 67
V J E Ž B E ...............................................................................................69
1. Doživljaj prostora.............................................................................. 69
2. Struktura prostora ............................................................................. 69
3. Određenja i odnosi ............................................................................ 71
4. Distanca............................................................................................. 72
5. Hijerarhija u prostoru ....................................................................... 72
6. Veličina.............................................................................................. 73
7. Pripadnost ......................................................................................... 73
8. Vlastita geografija ............................................................................. 74
9. Pokret u prostoru............................................................................... 74
10. Scena ............................................................................................... 75
VRIJEME..................................................................................................76
V J E Ž B E ...............................................................................................80
1. Opažanje vremena ............................................................................. 80
3
GLUMA I; Rad na sebi, SADRŽAJ
2. Trenutak ............................................................................................. 80
3. Tok ..................................................................................................... 81
4. Brzina ................................................................................................ 82
ORGANSKA OSNOVA ................................................................... 83
OSLOBAÐANJE .......................................................................................86
ENERGIJA ..................................................................................................... 86
GRČ I OPUŠTANJE....................................................................................... 88
DJEČIJE IGRE ............................................................................................... 90
V J E Ž B E ...............................................................................................92
1. Energija .................................................................................................. 92
1.1 Usmjeravanje energije..................................................................... 92
1.2 Luk................................................................................................... 93
1.3 Ukorjenjivanje ................................................................................. 93
2. Opuštanje................................................................................................ 94
2.1 Skeniranje........................................................................................ 94
2.2 Uklanjanje tenzija............................................................................ 95
2.3 Opuštanje grčenjem......................................................................... 96
2.4 Razgibavanje ................................................................................... 96
2.5 Zabavljanje ...................................................................................... 97
3. Dječije igre ............................................................................................. 97
3.1 Hvatalice ......................................................................................... 97
3.2 U krugu............................................................................................ 98
3.3 Sakrivanja........................................................................................ 99
3.4 U mraku........................................................................................... 99
3.5 Zanati............................................................................................. 100
3.6 Kipovi ............................................................................................ 101
3.7 Dlanovi .......................................................................................... 101
3.8 Lanci.............................................................................................. 101
3.9 Stolice ............................................................................................ 102
3.10 Igre s konopcem........................................................................... 102
3.11 Mali poligon................................................................................. 103
3.12 Igre snage .................................................................................... 103
3.13 Trule kobile.................................................................................. 104
3.14 Igre povjerenja............................................................................. 104
3.15 Igre s loptom................................................................................ 105
3.16 Ravnoteža .................................................................................... 106
3.17 Modeli.......................................................................................... 106
3.18 Razbrajalice................................................................................. 107
ČULNO OPAŽANJE I DOŽIVLJAVANJE ..............................................109
Čula .......................................................................................................... 110
Objekti...................................................................................................... 113
Stvaranje istine ......................................................................................... 113
V J E Ž B E .............................................................................................116
1. Opažanje............................................................................................... 116
1.1 Opažanje prostora i vremena......................................................... 116
1.2 Opažanje predmeta........................................................................ 117
1.3 Opažanje svojstava........................................................................ 117
1.4 Opažanje osoba ............................................................................. 118
1.5 Opažanje samoga sebe .................................................................. 119
1.6 Dnevnik.......................................................................................... 119
2. Doživljavanje ....................................................................................... 120
2.1 Vid...................................................................................................... 120
2.1.1 Gledanje ..................................................................................... 120
2.1.2 Sjećanje na vizuelni utisak.......................................................... 121
2.1.3 Viđenje akcije.............................................................................. 121
2.2. Sluh ................................................................................................... 122
2.2.1 Slušanje ...................................................................................... 122
2.2.2 Zvuk po sjećanju ......................................................................... 123
2.2.3 Šetnja naslijepo .......................................................................... 123
2.2.4 Proizvodnja zvuka....................................................................... 123
2.2.5 Muzika ........................................................................................ 124
4
GLUMA I; Rad na sebi, SADRŽAJ
5
GLUMA I; Rad na sebi, SADRŽAJ
OSJEĆANJE ...........................................................................................171
Podjela osjećanja...................................................................................... 171
Osjećanja u teoriji .................................................................................... 172
Osjećanja u praksi .................................................................................... 174
V J E Ž B E .............................................................................................176
1. Opažanje emocija ............................................................................ 176
2. Sjećanje na emociju......................................................................... 176
3. Svakodnevna osjećanja.................................................................... 176
4. Raspoloženja ................................................................................... 177
5. Afekat............................................................................................... 178
6. Osujećenost i agresija...................................................................... 178
7. Napetost........................................................................................... 179
8. Atmosfera......................................................................................... 179
VOLJA ....................................................................................................181
V J E Ž B E .............................................................................................183
1. Svjesno nastojanje ........................................................................... 183
2. Svjesni izbor .................................................................................... 183
3. Mimovoljno...................................................................................... 184
KONTROLA............................................................................................185
Kritika ...................................................................................................... 185
Samosvijest .............................................................................................. 187
Vrste kontrole........................................................................................... 188
Igra u svoje ime ........................................................................................ 190
Igra cijelim tijelom ................................................................................... 192
V J E Ž B E .............................................................................................195
1. Parcijalizacija ................................................................................. 195
2. Integracija ....................................................................................... 195
DODATAK ...................................................................................... 196
ILUSTRACIJE ........................................................................................197
1. Kinesfera .............................................................................................. 197
2. Struktura kvadrata ................................................................................ 197
3. Strane - planovi .................................................................................... 197
4. Nivoi..................................................................................................... 198
5. Linije .................................................................................................... 198
6. Distance................................................................................................ 198
7. Kimov test ............................................................................................ 198
8. Scene .................................................................................................... 199
9. Između dvije vatre................................................................................ 199
10. Vježbaonice........................................................................................ 199
INDEKSI.................................................................................................200
1. Lica....................................................................................................... 200
2. Pojmovi ................................................................................................ 201
SPISKOVI...............................................................................................206
1. Inicijali ................................................................................................. 206
2. Citirani autori i djela ............................................................................ 206
3. Vježbe .................................................................................................. 206
BILJEŠKE...............................................................................................208
6
GLUMA I; Rad na sebi, UVOD
UVOD
7
GLUMA I; Uvod, PREDGOVOR
Boro Stjepanović
8
GLUMA I; Uvod, VJEŽBANJE
VJEŽBANJE
"...jer niko ne kori one koji su ružni po naravi, nego one što su takvi
*
zbog nevježbanja i nemara." (A)
*
Radi identifikacije citata v. ovdje Dodatak; INDEKSI, Lica i SPISKOVI, Citirani autori i djela.
Najčešće citirani autori predstavljeni su posebnim odgovarajućim inicijalima. Aristotel je "A",
Stanislavski "S" itd. O tome v. ovdje Dodatak; SPISKOVI, Inicijali.
9
GLUMA I; Uvod, VJEŽBANJE
Obučavanje
10
GLUMA I; Uvod, VJEŽBANJE
Odučavanje
Razlozi za vježbanje
12
GLUMA I; Uvod, VJEŽBANJE
postoje, ili neko želi da ih osniva, onda one treba da budu organizovane
u vidu malih pozorišta. Bez posebne teorije ili svjesne namjere mnogi
pristaju uz ovaj stav ili upadaju u njegove zamke omamljeni
atraktivnošću tog metoda. Onome ko nema strpljenja ili elementarnog
pedagoškog impulsa uvijek će biti zanimljivije pravljenje predstava i
koketovanje sa publikom nego obučavanje (i odučavanje) kao istinski
istraživački rad koji je po svojoj prirodi uglavnom daleko od javnosti.
Ovdje ćemo reći još samo ovo: glumac je potencijalno dobar
onoliko koliko mu je dobra škola, a škola je dobra onoliko koliko su joj
dobre vježbe.
Mada, treba reći i to: bez vježbanja glumac može biti dobar. Ali
ne može postati bolji.
PODJELA
Vrste
1. Opšta osnova
1.1 Prostor
1.2 Vrijeme
2. Organska osnova
2.1 Oslobađanje
2.1.1 Energija
2.1.2 Opuštanje
2.1.3 Dječije igre
2.2 Čulno opažanje i doživljavanje
2.2.1 Opažanje
2.2.2 Doživljavanje
2.3 Pažnja i koncentracija
2.3.1 Pažnja
2.3.2 Koncentracija
2.4 Mišljenje
2.5 Mašta i uobrazilja
2.5.1 Mašta
2.5.2 Uobrazilja
2.6 Pamćenje
2.7 Volja
2.8 Osjećanje
2.9 Kontrola
1. Promjena
2. Razmjena
14
GLUMA I; Uvod, VJEŽBANJE
3. Struktura
4. Pojedinačnosti
5. Organizacija
6. Vrste
7. Karakteristike
8. Identitet
1. Lik
2. Uloga
3. Sistemi
4. Modeli
5. Tehnika
Oblici
Slijepo. Vid i sluh spadaju u tzv. primarna čula jer pomoću njih
stičemo najveći broj informacija. A sam vid je još "primarniji" jer nam
obezbjeđuje procentualno, psiholozi znaju, čak i sa sluhom neuporediv
broj čulnih utisaka. Zbog takve dominacije vida, ostala čula, i s njima
naša ukupna tjelesnost, inferiorno se povlače i sa apriornim
povjerenjem primaju sve ono o čemu nas vid obavještava. Dešava se da
se i ono što bi se moralo i jedino moglo spoznati neposrednim bliskim
16
GLUMA I; Uvod, VJEŽBANJE
Tipovi
21
GLUMA I; Uvod, VJEŽBANJE
Stepeni
22
GLUMA I; Uvod, VJEŽBANJE
PRIPREMA
Materijal
25
GLUMA I; Uvod, VJEŽBANJE
Priprema improvizacija
26
GLUMA I; Uvod, VJEŽBANJE
IZVOÐENJE
30
GLUMA I; Uvod, VJEŽBANJE
Vrijeme za izvođenje
VOÐENJE
31
GLUMA I; Uvod, VJEŽBANJE
33
GLUMA I; Uvod, VJEŽBANJE
Nastavnik
KOMENTARISANJE
35
GLUMA I; Uvod, VJEŽBANJE
36
GLUMA I; Uvod, GLUMA SAMA
GLUMA SAMA
svakom posebnom slučaju ono što reditelj hoće, tj. da se o njoj ne može
govoriti kao o samosvojnoj umjetnosti koja ima svoju prirodu,
nezavisnu od svakog medija i svake režije.
Konačno, dakle, postavimo pravo pitanje: Postoji li neka
umjetnost koju bismo mogli nazvati onako kako je Gavela imao običaj
da kaže - "gluma sama" ili "čista gluma"? Ako uspijemo dokazati da
tako nešto postoji, i da je moguće utvrditi prirodu glume same, dakle
njenu osnovu, tj. elemente koji predstavljaju ono što bi se moglo
nazvati differentia specifica glume, onda bi se moglo govoriti i o
ustanovljavanju nečega što bi bila adekvatna praksa, a sledstveno tome i
pedagogija, odnosno škola, koja bi pomagala da do te glume i dođemo.
Već sama činjenica da se makar kaže "gluma sama", za početak
znači bar toliko da namjeravamo ispitati značenje koje pojam glume
ima za nas danas i utvrditi kakve su posljedice tog značenja na naše
djelovanje u budućnosti. Vjerujemo da ćemo, ako ovaj posao obavimo
kako valja, na najbolji način preduprijediti sva "reformatorska" i
asimilatorska nastojanja oko glume, da ćemo svoju umjetnost iz
pozicije sluškinje prevesti u status dostojniji i dostojanstveniji, a sebi
stvoriti uslove za kompletniji stvaralački čin.
Ovim pokušajem promišljanja glume same započinjemo zapravo
(za sebe) jedan proces njene emancipacije od tobože važnijih stvari koje
je navodno u svakom pogledu prevazilaze i u sebe uključuju (od
medija, posebno od pozorišta, od predstave i onoga što tvori tu glumi
"nadređenu" cjelinu - od režije).17 Smatramo da je konačno došlo
vrijeme da se otmemo inerciji po kojoj se gluma razumijeva pomoću
pozorišta, a pozorište pomoću literature.
40
GLUMA I; Uvod, GLUMA SAMA
Pojam glume
43
GLUMA I; Uvod, GLUMA SAMA
44
GLUMA I; Uvod, DJELATNICI
DJELATNICI
GLUMAC
Talenat
48
GLUMA I; Uvod, DJELATNICI
52
GLUMA I; Uvod, DJELATNICI
Glumčeva ličnost
OSTALI DJELATNICI
glumci koji dok igraju u isto vrijeme sami i produciraju i vrlo uspješno
režiraju. Vjerovatno je onim rediteljima koji su glumcu zabranjivali
čak i da gleda snimljeni materijal, nejasno: kako to sada glumci mogu
sami uraditi sve. A mogu.
U onome što glumci čine učestvuju i drugi ljudi sa svojim
specifičnim kompetencijama: dramaturzi, scenografi, kostimografi,
šminkeri, pomoćno umjetničko osoblje kao što su inspicijenti ili
sufleri, zatim tehničari (rasvjetljivači, majstori tona), dekorateri,
rekviziteri, administrativno osoblje itd. U obučavanju glumaca, kroz
praktičan rad i posebne seminare, neophodno je upoznati se sa svim
ovim djelatnostima i djelatnicima, najprije na način da glumci sami
pokušaju sve to da obave, a zatim i da se neposredno upoznaju sa
ljudima koji te poslove profesionalno obavljaju. U ovom procesu treba
nastojati da dođe do izražaja ona strana glumačkog talenta i karaktera
svakog glumca posebno po kojoj su oni sposobni da razumiju druge
ljude, tolerišu njihovu različitost od sebe i drugih glumaca, poštuju
njihov djelokrug rada i sarađuju sa njima na opšte zadovoljstvo. Drugi
djelatnici uglavnom poštuju i vole glumce, cijene težinu i važnost
njihovog posla i spremni su da im u njemu pomognu. Rezultate tog
zajedničkog posla najčešće ubiru glumci u vidu uvažavanja, nagrada,
materijalnog statusa itd., dok drugi stoje nesebično u drugom planu.
Simbioza glavnih i sporednih djelatnika u glumi treba da se
zasniva na etičkim principima koje glumci ne smiju samo da očekuju i
preuzimaju od drugih nego sami treba da ih iniciraju i vlastitim
primjerom se bore za njih. Međusobno poštovanje, uvažavanje
kompetencija, nužna subordinacija, odgovornost, profesionalnost itd.
samo su neki, možda važniji elementi u tom odnosu koji ukupno
možemo zvati glumačka etika (V. GLUMA III; Igra, ULOGA,
Glumačka etika).
61
GLUMA I; Rad na sebi, OPŠTA OSNOVA
OPŠTA OSNOVA
62
GLUMA I; Opšta osnova, UVOD
63
GLUMA I; Opšta osnova, PROSTOR
PROSTOR
Prostor je ono u čemu sve biva (kao mjesto, oblik ili veličina),
"osnovno svojstvo i nužan uvjet svake predmetnosti", objektivno
spoljašnje postojanje predmeta i oblik opažanja tog postojanja.
Kao postojanje, prostor je materijalizacija, partikularizacija i
individualizacija svega živog i neživog; kao oblik opažanja on je
spontan doživljaj ili racionalno organizovan uvid i iskustvena potvrda
postojanja.
Spontano prostor doživljavamo zahvaljujući činjenici da
obostrano, mi u njemu - on u nama, postojimo "iza promjenljivosti
percepcije i ispred svakog osjetilnog doživljavanja" na način ugrađene
dubinske strukture koja je nezavisna i funkcioniše izvan svakog znanja i
iskustva.
Publika prostor uglavnom doživljava spontano, a kad joj se ne
dopada ono što radimo, onda je to često i zato što mi za neko mjesto,
oblik, veličinu ili bilo koje drugo ispoljavanje prostora tvrdimo da jeste
nešto što publika intuitivno osjeća da nije. Preostaje nam ili da
uvjeravamo novim, boljim razlozima ili da svoju tvrdnju korigujemo
vlastitim intuitivnim uvidom, a ako to nismo u stanju, onda
organizovanim racionalnim pristupom, svjesnom psihotehnikom, koja
će nas dovesti do istinitog doživljaja.
Racionalno organizovano opažanje prostora zasniva se na znanju i
iskustvu o prirodi, vrstama i karakteristikama prostora, kao i na potrebi i
mogućnosti njegove produktivne upotrebe. U radu sa studentima treba
uporedo insistirati i na jednoj i na drugoj vrsti opažanja, doživljavanja i
tumačenja prostora, s tim što valja znati da se organizovano radi zbog
spontanog koje je uvijek dublje i istinitije.
Gledano iz ugla dimenzija, prostor se kao i vrijeme da svesti na
tačku koja je objekat nulte dimenzije, a zovemo je stajalište, pozicija ili
prosto, kako smo i rekli, tačka. Naša tačka je ono što obično
podrazumijevamo kad kažemo "ovdje". Iz te tačke možemo se uputiti
po jednodimenzionalnoj liniji koja je pravac tamo, a odande ovamo.
Dvodimenzionalna objektivizacija prostora je ravnina ili ploha, kao
kvadrat ili površina scene po kojoj se krećemo lijevo i desno, naprijed i
nazad. Kad se iz tačke pokrenemo na tri strane, trodimenzionalno, onda
smo u jednoj optimalnoj partikularizaciji prostora koju u matematici
nazivaju tijelo, a za nas je to najprije kinesfera, odnosno sfera pokreta, a
zatim scena kao kutija (kocka) u punoj svojoj zapremini (volumenu) sa
određenom širinom, dubinom i visinom.
Ako posmatramo scenu kao jedan trodimenzionalno definisan,
ograničen i izdvojen prostor, u strukturi tog prostora zapazićemo da
postoje strane: lijeva i desna, planovi: prednji i zadnji i nivoi: donji i
gornji. Ono što je između ovih opozicija je sredina.
Površina scene, kao kvadrat ili pravougaonik, takođe ima svoju
unutrašnju strukturu. Stanemo li u centar tog kvadrata, zapazićemo da
64
GLUMA I; Opšta osnova, PROSTOR
Scena
Upotreba prostora
68
OPŠTA OSNOVA; Prostor, VJEŽBE
Prostor
VJEŽBE
1. Doživljaj prostora
2. Struktura prostora
69
OPŠTA OSNOVA; Prostor, VJEŽBE
3. Određenja i odnosi
71
OPŠTA OSNOVA; Prostor, VJEŽBE
4. Distanca
5. Hijerarhija u prostoru
6. Veličina
7. Pripadnost
73
OPŠTA OSNOVA; Prostor, VJEŽBE
8. Vlastita geografija
(p, i; I)
9. Pokret u prostoru
74
OPŠTA OSNOVA; Prostor, VJEŽBE
10. Scena
75
GLUMA I; Opšta osnova, VRIJEME
VRIJEME
76
GLUMA I; Opšta osnova, VRIJEME
79
OPŠTA OSNOVA; Vrijeme, VJEŽBE
Vrijeme
VJEŽBE
1. Opažanje vremena
2. Trenutak
sad-ili-nikad. Signal za akciju može biti vizuelni, verbalni (sad!) ili bilo
koji auditivni (pištaljka) ili lično uviđanje sklopa okolnosti i optimalnog
trenutka za akciju.
Varijanta B: IGRE NA ZNAK (p, i; I). Igrajte igre u kojima se
reaguje na znak. Utvrdite kako opažate potrebni trenutak i kako
reagujete.
Primjeri: 1) Stolice. 2) Igre s konopcem (Varijanta C:
Navlačenje užeta).
Varijanta C: KAD... (p, i; I) Usaglašavanje dva trenutka. Opišite i
igrajte viđeni, doživljeni ili u literaturi nađeni zanimljiv događaj
zadržavajući se posebno na dva ključna momenta: momentu akcije i
momentu reakcije.
Primjeri: 1) Kad je on nagazio na kolovoz, ja sam naglo smotao.
2) Kad su mu udarili brata, izvukao je pištolj...
Varijanta D: REKONSTRUKCIJA (i, s; I). Usaglašavanje u
događaju više ključnih trenutaka koji su se mogli međusobno
uzrokovati. Pribavite originalni zapisnik rekonstrukcije nekog ubistva i
realizujte ga na sceni posebno akcentujući momente akcije i reakcije
koji su se međusobno proizvodili do neumitnog tragičnog ishoda.
Uputstvo: 1) U rekonstrukciji, na zahtjev istražitelja fotografiše se
niz ključnih momenata koji mogu biti objašnjenje ishoda. Odigrajte te
momente kao žive slike. 2) V. GLUMA II; Radnja, PROMJENA,
Opažanje promjene, Ostvarivanje promjene, Događaj. 3) V. GLUMA II;
Radnja, ORGANIZACIJA, Šibica, Radni proces).
3. Tok
81
OPŠTA OSNOVA; Vrijeme, VJEŽBE
4. Brzina
82
GLUMA I; Rad na sebi, ORGANSKA OSNOVA
ORGANSKA
OSNOVA
83
GLUMA I; Organska osnova, UVOD
84
GLUMA I; Organska osnova, UVOD
85
GLUMA I; Organska osnova, OSLOBAÐANJE
OSLOBAÐANJE
ENERGIJA
39
"Energija mjeri zalihu kretanja u tijelima."
GRČ I OPUŠTANJE
89
GLUMA I; Organska osnova, OSLOBAÐANJE
DJEČIJE IGRE
90
GLUMA I; Organska osnova, OSLOBAÐANJE
91
ORGANSKA OSNOVA; Oslobađanje, VJEŽBE
Oslobađanje
VJEŽBE
1. Energija
1.2 Luk
(p; I)
1.3 Ukorjenjivanje
(p; I)
2. Opuštanje
2.1 Skeniranje
(p; I)
94
ORGANSKA OSNOVA; Oslobađanje, VJEŽBE
95
ORGANSKA OSNOVA; Oslobađanje, VJEŽBE
2.4 Razgibavanje
(p; I)
96
ORGANSKA OSNOVA; Oslobađanje, VJEŽBE
2.5 Zabavljanje
(i, s; I)
3. Dječije igre
3.1 Hvatalice
97
ORGANSKA OSNOVA; Oslobađanje, VJEŽBE
3.2 U krugu
3.3 Sakrivanja
3.4 U mraku
99
ORGANSKA OSNOVA; Oslobađanje, VJEŽBE
3.5 Zanati
(p, i; I, II)
100
ORGANSKA OSNOVA; Oslobađanje, VJEŽBE
3.6 Kipovi
3.7 Dlanovi
(p; I)
3.8 Lanci
101
ORGANSKA OSNOVA; Oslobađanje, VJEŽBE
3.9 Stolice
102
ORGANSKA OSNOVA; Oslobađanje, VJEŽBE
103
ORGANSKA OSNOVA; Oslobađanje, VJEŽBE
104
ORGANSKA OSNOVA; Oslobađanje, VJEŽBE
3.16 Ravnoteža
Zadatak: Ravnoteža.
Opis: ODRŽAVANJE (p; I). U polučučnju prebaci se jedna noga
preko druge tako da članak jedne noge leži na koljenu druge. Odatle se
treba spustiti u čučanj. Ruke mogu biti podbočene, raširene ili
ispružene.
Varijanta A: PO LINIJI (p; I). Održavanje ravnoteže u hodu po
liniji. Zatvorenih očiju treba se u hodanju održati na pravoj liniji koja se
nacrta na podu. Ako imate visoku ili nisku gredu, možete hodati i po
njoj.
Varijanta B: IZBACIVANJE I (p; I). Izbacivanje iz ravnoteže
povlačenjem ili guranjem. Dva igrača stanu lagano raskoračeni jedan
preko puta drugog dodirujući se samo vrhovima prstiju isturenih nogu.
Uhvate se rukom za ruku i nastoje guranjem ili povlačenjem protivnika
izbaciti iz ravnoteže.
Varijanta C: IZBACIVANJE II (p; I). Izbacivanje udarcem. Dva
igrača stanu jedan preko puta drugog na udaljenosti ispružene ruke.
Nastoje udarcem (u grudi, u rame) izbaciti protivnika iz ravnoteže.
Udarac se izbjegava izmicanjem lijevo, desno ili nazad, ali samo
gornjim dijelom tijela, bez pomjeranja nogu.
3.17 Modeli
106
ORGANSKA OSNOVA; Oslobađanje, VJEŽBE
3.18 Razbrajalice
107
ORGANSKA OSNOVA; Oslobađanje, VJEŽBE
108
GLUMA I; Organska osnova, ČULNO OPAŽANJE I DOŽIVLJAVANJE
ČULNO OPAŽANJE I
DOŽIVLJAVANJE
Čula
110
GLUMA I; Organska osnova, ČULNO OPAŽANJE I DOŽIVLJAVANJE
tako, jedan predmet je glumcu drugačiji nego taj isti predmet plesaču ili
pjevaču, a posebno običnom čovjeku.
Raditi vježbe čula samo zato da bi se upoznala spoljna strana
predmeta, znači formalan pristup tom problemu. A ne vježbati čula
uopšte, predstavlja nadmeni intelektualizam. Vježbe čula, kao
opažanje i doživljavanje neposredno datih prirodnih oblika i odnosa,
neophodne su i opravdane jer se u isto vrijeme pri čulnom
posmatranju otkrivaju unutrašnja nužnost i skladnost cjelokupnog
sklopa, te na taj način to opažanje, doživljavanje i saznanje, postaju
razlog za akciju. U vježbanju čula mora se prevazići apstraktno
neprijateljstvo između osjetila i ljudskog duha jer je ljudski osjet u isto
vrijeme i doživljaj i razumijevanje prirode, proizveden je aktivnošću i
proizvodi aktivnost, drugim riječima: proizvod je života i proizvodi
život.
U jednoj Babeljevoj priči iskusan čovjek dao je mladom piscu
samo jednu primjedbu: "Nedostaje ti poznavanje prirode!" Ako bi neko
sličnu primjedbu dao glumcu, a on ne bi znao kako da tu svoju grešku
ispravi, neka se samo sjeti jedne Hegelove opaske u kojoj se kaže da je
Goethe postigao zavidnu pojmovnu povezanost zato što je "naivno
pristupio predmetima čulnim posmatranjem".
Čulno doživljavanje je elementarna ljudska potreba i u to se svako
od nas uvjerio bezbroj puta na vlastitom primjeru. Nedostatak čulnih
podražaja (psiholozi to zovu senzorna deprivacija) izaziva dramatične
promjene u ljudskom ponašanju. Do poremećaja može dovesti i
senzorna preopterećenost u vidu prekobrojnih ili suviše intenzivnih
podražaja. Izlaz je, naravno, u mjeri, tj. optimalnom nivou draženja koji
je opet različit od čovjeka do čovjeka.
111
GLUMA I; Organska osnova, ČULNO OPAŽANJE I DOŽIVLJAVANJE
112
GLUMA I; Organska osnova, ČULNO OPAŽANJE I DOŽIVLJAVANJE
Objekti
Stvaranje istine
113
GLUMA I; Organska osnova, ČULNO OPAŽANJE I DOŽIVLJAVANJE
114
GLUMA I; Organska osnova, ČULNO OPAŽANJE I DOŽIVLJAVANJE
115
ORGANSKA OSNOVA; Čulno opažanje i doživljavanje, VJEŽBE
VJEŽBE
1. Opažanje
116
ORGANSKA OSNOVA; Čulno opažanje i doživljavanje, VJEŽBE
118
ORGANSKA OSNOVA; Čulno opažanje i doživljavanje, VJEŽBE
1.6 Dnevnik
2. Doživljavanje
2.1 Vid
2.1.1 Gledanje
120
ORGANSKA OSNOVA; Čulno opažanje i doživljavanje, VJEŽBE
121
ORGANSKA OSNOVA; Čulno opažanje i doživljavanje, VJEŽBE
2.2. Sluh
2.2.1 Slušanje
122
ORGANSKA OSNOVA; Čulno opažanje i doživljavanje, VJEŽBE
123
ORGANSKA OSNOVA; Čulno opažanje i doživljavanje, VJEŽBE
2.2.5 Muzika
2.2.6 Nahsinhronizacija
2.3.1 Poza
2.3.2 Vajanje
2.3.3 Ogledalo
126
ORGANSKA OSNOVA; Čulno opažanje i doživljavanje, VJEŽBE
127
ORGANSKA OSNOVA; Čulno opažanje i doživljavanje, VJEŽBE
2.4.1 Dodirivanje
128
ORGANSKA OSNOVA; Čulno opažanje i doživljavanje, VJEŽBE
2.4.3 Miris
129
ORGANSKA OSNOVA; Čulno opažanje i doživljavanje, VJEŽBE
2.4.5 Bol
130
ORGANSKA OSNOVA; Čulno opažanje i doživljavanje, VJEŽBE
2.4.7 Ukus
132
GLUMA I; Organska osnova, PAŽNJA I KONCENTRACIJA
PAŽNJA I KONCENTRACIJA
PAŽNJA
KONCENTRACIJA
135
GLUMA I; Organska osnova, PAŽNJA I KONCENTRACIJA
136
ORGANSKA OSNOVA; Pažnja i koncentracija, VJEŽBE
Pažnja i koncentracija
VJEŽBE
1. Pažnja
1.2 Krugovi
izvesti bez radnje, ali ne bilo koje nego samo konkretne, tj. dobro
izabrane i dobro realizovane (V. GLUMA II; Radnja,
KARAKTERISTIKE). 3) Vezivanje pažnje, naravno, ne smije biti samo
sebi svrha, niti smije izići iz okvira dramaturške funkcije lika i uloge, te
mjere i dobrog ukusa.
2. Koncentracija
2.1 Pražnjenje
(p; I)
139
ORGANSKA OSNOVA; Pažnja i koncentracija, VJEŽBE
2.2 Poruka
2.3 Pojmovi
140
ORGANSKA OSNOVA; Pažnja i koncentracija, VJEŽBE
2.5 Diktat
141
ORGANSKA OSNOVA; Pažnja i koncentracija, VJEŽBE
2.6 Indikacija
142
ORGANSKA OSNOVA; Pažnja i koncentracija, VJEŽBE
143
GLUMA I; Organska osnova, MIŠLJENJE
MIŠLJENJE
144
GLUMA I; Organska osnova, MIŠLJENJE
146
GLUMA I; Organska osnova, MIŠLJENJE
Istina i vjera
147
GLUMA I; Organska osnova, MIŠLJENJE
149
ORGANSKA OSNOVA; Mišljenje, VJEŽBE
Mišljenje
VJEŽBE
1. Tjelesno mišljenje
2. Svakodnevno mišljenje
150
ORGANSKA OSNOVA; Mišljenje, VJEŽBE
3. Praktično mišljenje
4. Vizuelno - auditivno
151
ORGANSKA OSNOVA; Mišljenje, VJEŽBE
5. Argumentovanje
6. Vidovi argumentovanja
152
ORGANSKA OSNOVA; Mišljenje, VJEŽBE
7. Postupnost
(p, i; I)
154
GLUMA I; Organska osnova, MAŠTA I UOBRAZILJA
MAŠTA I UOBRAZILJA
MAŠTA
UOBRAZILJA
158
ORGANSKA OSNOVA; Mašta i uobrazilja, VJEŽBE
Mašta i uobrazilja
VJEŽBE
1. Mašta
159
ORGANSKA OSNOVA; Mašta i uobrazilja, VJEŽBE
161
ORGANSKA OSNOVA; Mašta i uobrazilja, VJEŽBE
2. Uobrazilja
2.2 Zamišljanje
163
GLUMA I; Organska osnova, PAMĆENJE
PAMĆENJE
164
GLUMA I; Organska osnova, PAMĆENJE
166
GLUMA I; Organska osnova, PAMĆENJE
167
ORGANSKA OSNOVA; Pamćenje, VJEŽBE
Pamćenje
VJEŽBE
1. Vrste pamćenja
2. Modeli pamćenja
168
ORGANSKA OSNOVA; Pamćenje, VJEŽBE
3. Posluživanje
Zadatak: Pamćenje.
Opis: SLASTIČARNA (p, i; I). Klasa u grupama posjeda za
stolove kao u restoranu. "Konobar" ide od stola do stola i prima
narudžbe, potom ode do šanka, vrati se s onim što je naručeno i
svakoga posluži. Kaže, na primjer: "Izvolite vašu tortu i čašu vode.",
već prema tome ko je šta naručio. Ako je naručilac zadovoljan, tj. ako
je tačno poslužen, kaže: "Hvala!" Voditelj prati koliko je koji
"konobar" dobio poena, odnosno zahvalnica. U osnovnoj varijanti
odabere se tip restorana i ograniči broj naručenih jela i pića.
Primjer: Slastičarna, dva slatkiša i piće - žito, torta i limunada.
Varijanta: RESTORAN (p, i; I). Ekskluzivan restoran u kome se
može naručiti sve što se na svijetu jede pa i takva jela za koja nikad
nismo čuli.
169
ORGANSKA OSNOVA; Pamćenje, VJEŽBE
170
GLUMA I; Organska osnova, OSJEĆANJE
OSJEĆANJE
Podjela osjećanja
171
GLUMA I; Organska osnova, OSJEĆANJE
Osjećanja u teoriji
Osjećanja u praksi
odete gotovo sa upalom mišića jer se, shodno teoriji o umjetnosti kao
zarazi, inficirate brojnim grčevima i agresijom na vlastiti organizam ne
bi li se na silu iscijedilo osjećanje.
Kao što se ne mogu direktno izražavati, isto tako se osjećanja ne
mogu ni direktno uvježbavati. Zato je tretman osjećanja dugotrajan i
uglavnom posredan. U uvježbavanju prije svega ćemo insistirati na
strpljivosti, postupnosti i nenasilnosti, jer se samo tako može doći do
iskrene i spontane organske emocije. Zatim ćemo upućivati studente da
opažaju i pamte svoje i tuđe emotivne reakcije stvarajući na taj način
banku dragocjenih podataka koju zovemo "emotivno pamćenje".
Glumčevo osjećanje je privid osjećanja, takvo je samo po
izgledu, "drugorodno" je, kako bi neki rekli, i dvostruko je. Dok lik
"osjeća" strah ili tugu, glumac u isto vrijeme stiče sve više hrabrosti i
raduje se što dejstvo tako vješto organizuje i izvodi da strah ili tuga
lika bivaju sve evidentniji i istinitiji. Emocija koju glumac igra kao
emociju lika je, kao što smo govorili i povodom čulnih doživljaja,
sjećanje, fiktivna je, a ne stvarna, i besmisleno je u vježbanju ili bilo
kada tjerati glumce da haluciniraju tugu lika, kad u isto vrijeme
osjećaju, i s razlogom, vlastitu radost. Važno je da se glumac osposobi
da prema zadatku umije uvjerljivo svjesnom psihotehnikom navući
"odoru, ruho tuge", a ne da mentalno problematično umišlja kako je
sam tužan.
Podsticaćemo, zatim, studente da slobodno izražavaju i
komentarišu svoja osjećanja. I konačno, kao posebne oblike ili
varijante, radićemo vježbe koje na određeni način očiglednije prate
nastajanje osjećanja, njegov razvoj i dinamiku. Naročito dragocjena u
uvježbavanju osjećanja pokazuju se ograničenja "nijemo" i
"nepokretno" jer blokiraju potrošnju energije na spoljnom planu i fokus
okreću ka unutrašnjem vidu radnje.
Kao analogon "izrijeku i nijeku", odnosno potvrđivanju i
poricanju kao sredstvima razumnog dijela duše, stoje, prema Aristotelu,
ispoljavanje i uzdržavanje u nerazumnom dijelu. Civilizacijski
(posebno građanski) pritisak na individuu svodi se uglavnom na
ustanovljavanje principa uzdržavanja. Zbog toga često dolazi do
nesklada i nesrazmjere između onoga što se osjeća i što se djelatnošću
ispoljava. Vježbanje osjećanja tu činjenicu mora posebno uvažiti i
konkretno posmatrati.
Vježbe OSJEĆANJA rade se na već usvojenom, složenom
materijalu drugih vježbi, kao nova varijanta. Pošto je i osjećanje neki
odnos, dobro je ove vježbe povezati sa vježbama GLUMA II; Razmjena
i GLUMA II; Pojedinačnosti, Situacija, jer se posebno kod ovih drugih
radi o odnosu i sukobu, zapravo sukobljenom odnosu, a emocija je
jedan od njegovih određujućih elemenata.
175
ORGANSKA OSNOVA; Osjećanje, VJEŽBE
Osjećanje
VJEŽBE
1. Opažanje emocija
(p, i; I)
2. Sjećanje na emociju
3. Svakodnevna osjećanja
176
ORGANSKA OSNOVA; Osjećanje, VJEŽBE
Opis: NADA (i; I). Studenti nađu u literaturi ili sami odrede
pojedinačnosti. Individualno ili u paru improvizuju događaj u kome
dominira iščekivanje nekog povoljnog ishoda.
Varijanta A: STREPNJA (i; I). Studenti u paru improvizuju
događaj u kome dominira iščekivanje nekog nepovoljnog ishoda.
Varijanta B: ZADOVOLJSTVO (i; I). Studenti nađu u literaturi ili
sami odrede pojedinačnosti. Individualno ili u paru improvizuju
događaj u kome dominira zadovoljstvo zbog obavljene radnje.
Varijanta C: NEZADOVOLJSTVO (i; I). Studenti nađu u literaturi
ili sami odrede pojedinačnosti. Individualno ili u paru improvizuju
događaj u kome dominira nezadovoljstvo zbog obavljene radnje.
Varijanta D: BRIGA (i; I). Svakodnevno iskazivanje ljubavi.
Odredite pojedinačnosti tako da akcentujete jedno lice koje je
kombinacija funkcija objekat - korisnik. Subjekat u odnosu na njega,
zbog njega, za njega sve čini. Taj odnos (nesebična briga za drugu
osobu) zovu ljubav.
Uputstvo: 1) "Brigu" možete kombinovati sa prethodnim
varijantama. 2) Kombinujte takođe sa vježbom Organska osnova;
OSJEĆANJE, Osujećenost i agresija.
Varijanta E: LJUBOMORA (i; I). Funkcija korisnika prebačena je
na subjekta, a suština odnosa je sebična briga za drugu osobu.
Varijanta F: MRŽNJA (i; I). Opšte sile odredite tako da je subjektu
objekat zapravo protivnik i da mu je kriv zato što je živ. Improvizujte
događaj.
Uputstvo: 1) Za početak rada sa osjećanjima dobro je krenuti od
osjećanja koja prate svakodnevnu aktivnost i svakodnevno mišljenje,
kao što su u anticipaciji strepnja i nada, a u refleksiji zadovoljstvo i
nezadovoljstvo (V. ovdje Organska osnova; MIŠLJENJE), te uobičajeni
oblici ljubavi, ljubomore i mržnje. 2) Zbog straha od ispoljavanja
osjećanja i mogućih blokada koje mogu potrajati, ne treba u početku
insistirati na burnim osjećanjima i velikim intenzitetima. 3) Važno je da
studenti savladavši ove blaže oblike osjećanja shvate da se i na sceni
može osjećati jednostavno, spontano i nenasilno, s razlogom, u funkciji
radnje i događaja, a ne u principu.
4. Raspoloženja
177
ORGANSKA OSNOVA; Osjećanje, VJEŽBE
5. Afekat
(i, s; I)
6. Osujećenost i agresija
7. Napetost
8. Atmosfera
180
GLUMA I; Organska osnova, VOLJA
VOLJA
181
GLUMA I; Organska osnova, VOLJA
182
ORGANSKA OSNOVA; Volja, VJEŽBE
Volja
VJEŽBE
1. Svjesno nastojanje
2. Svjesni izbor
183
ORGANSKA OSNOVA; Volja, VJEŽBE
3. Mimovoljno
184
GLUMA I; Organska osnova; KONTROLA
KONTROLA
Kritika
185
GLUMA I; Organska osnova; KONTROLA
Samosvijest
187
GLUMA I; Organska osnova; KONTROLA
Vrste kontrole
188
GLUMA I; Organska osnova; KONTROLA
190
GLUMA I; Organska osnova; KONTROLA
194
ORGANSKA OSNOVA; Kontrola, VJEŽBE
Kontrola
VJEŽBE
1. Parcijalizacija
2. Integracija
(i, s, st; I)
195
GLUMA I; Rad na sebi, DODATAK
DODATAK
196
GLUMA I; Dodatak, ILUSTRACIJE
ILUSTRACIJE
1. Kinesfera
gp
dgp
lgp
dg g lg
gn lgn
dgn
dp p lp
d c l
dn n ln
dop
ddop ldop
ddo
do ldo
2. Struktura kvadrata
A, B, C, D, E, F, G, H i CE - jake
tačke ili pozicije
CE - centar
AH - dijagonala
CF - dijagonala
BG - vertikala
DE - horizontala
3. Strane - planovi
LN - lijevo naprijed
LS - lijevo sredina
LP - lijevo pozadi
SP - sredina pozadi
SN - sredina naprijed
DN - desno naprijed
DS - desno sredina
DP - desno pozadi
C - centar
197
GLUMA I; Dodatak, ILUSTRACIJE
4. Nivoi
5. Linije
6. Distance
7. Kimov test
198
GLUMA I; Dodatak, ILUSTRACIJE
8. Scene
10. Vježbaonice
199
GLUMA I; Dodatak, INDEKSI
INDEKSI
1. Lica
200
GLUMA I; Dodatak, INDEKSI
2. Pojmovi
akcenat događaj
ambijent - igranje događaja
analiza - sklop događaja
- analitička priprema - tjelesni događaj
atmosfera domaći zadaci
doživljavanje
brzina - doživljavanje prostora
drama
cilj - dramski odnosi
- cilj akcije - dramsko lice
- cilj drame dramaturška funkcija
- cilj dramske igre
- cilj dramske radnje eksplozivnost
- cilj igre elastičnost
- cilj opažanja emocija, v. osjećanje
- cilj oslobađanja energija
- cilj psihotehnike - energetski nivo
- cilj vježbi (pedagoški cilj) - energetski potencijal
- cilj vježbi čula epski teatar
- praktičan cilj
- svrha fikcija
fiksiranje
čula fit
- daljinska čula
- dodir garderoba
- glad gest(a)
- kinestetičko čulo - gestikulacija
- kontaktna čula glas
- miris gledalac
- objedinjena čula gledalište
- organski osjeti gledanje
- primarna čula gluma sama
- razbuđivanje čula - asimilatorski pristup
- sluh - pojam glume
- teorijska čula - reformatorski pristup
- ukus glumačka etika
- unutrašnji organski procesi glumački šarm
- uvježbavanje čula glumčeva ličnost
- vid - ličnosni odnos
- žeđ - mehanicistički odnos
čulno opažanje i doživljavanje - organizmički odnos
govor
dejstvo - govorna radnja (v. radnja)
- fizičko/tjelesno dejstvo - govorni aparat
- organsko dejstvo - govorni nedostaci (šprahfeleri)
- planiranje dejstva - govor tijela
- predmetno dejstvo grč
- spontano dejstvo - centri napetosti
- svrhovito/razložno dejstvo - hronične tenzije
dekor - unutrašnji grčevi
detalj - unutrašnje napetosti
dijafragma
dinamika histerija
- dinamičke sile hotimično
diskontinuitet htijenje
dječije igre
djelatnici igra
- društveno-odgovorni-djelatnik - cijelim tijelom
- glavni djelatnici - dramska igra
- ostali djelatnici - konstantna i varijabilna pravila igre
- otjelotvoreni djelatnici - obuzetost igrom
djelatnost - pravila
- djelatni postupci - saigra (mitšpil)
- moralna djelatnost - u svoje ime / u ime lika
- počelo djelatnosti - uslovnosti
- razložna/svrhovita djelatnost - v. dječije igre
201
GLUMA I; Dodatak, INDEKSI
- nijemo publika
- slijepo pusti da se to desi
opšte držanje tijela
opšta osnova radikalna autopenetracija
opuštanje radikalna heteropenetracija
organska osnova radna odjeća
osjećanje radnja
- afekat - govorna radnja
- raspoloženje - niz postupaka
- emocija - organizacija radnje
oslobađanje - pojedinačnosti radnje
- oslobađanje mašte - predmetna radnja
pamćenje - fizička radnja (akcija, dejstvo)
- emotivno pamćenje - razvojna linija radnje
- tjelesno pamćenje - struktura radnje
- zaboravljanje - unutrašnja radnja
parče - vrste radnje
partitura ramena
partner rampa
pažnja ravnoteža
pisac razlog
podražavanje -v. motiv
- podražavanje radnje - v. potreba
- podražavanje svrhovitog dejstva - v. motivacija
pojedinačnosti razložnost (razložna djelatnost, razložno
pokret dejstvo)
sfera pokreta razmjena
- v. kinesfera razum
poligon reditelj
postupnost rekvizita
potpuni zaborav na sebe u ulozi ritam
povišeni vitalitet
pravo na grešku saigra
pražnjenje - sadejstvo
predmet - mitšpil
- bitna svojstva samoosjećanje
- obuzetost predmetom samozaborav u igri
- odnos prema predmetu - v. potpuni zaborav na sebe u ulozi
- opažanje predmeta sanjarenje
- predmetne radnje saradnja
- predmetnost - v. sposobnosti - sposobnost za saradnju
- predmet naslijepo scena
- predstava o predmetu - četvrti zid
- svojstva predmeta - prostor za igru
- v. objekat scenario postupaka i radnji
- v. opšta ograničenja (bez predmeta) scenografija
priča scenska norma
- skica za napetost - v. kontrola - normativna kontrola
- sklop događaja - v. ličnost - normativna ličnost
prijemni ispit sekvenca
priprema vježbi - sekvencijalna analiza
proba (probanje) sindrom (ne)odobravanja
promjena situacija
prostor - korisnik
- akcioni prostor - naredbodavac
- dimenzije - objekat
- gledališni prostor - protivnik
- lični prostor - subjekat
- objekat - v. objekat
- pozorišni prostor sjećanje
- prostorni odnos - sjećanje na zaboravljena opažanja
- scenski prostor sklonosti
- semantički prostor sloboda
- upotreba prostora snaga
- vlastiti prostor - silovit priziv snaga
- v. struktura prostora - snaga pritiska - v. intenzitet
proživljavanje socijalno-psihološki pristup
psihotehnika sopstveni modelar i stvoritelj
- svjesna psihotehnika spontano(st)
203
GLUMA I; Dodatak, INDEKSI
vježbaonica - mišljenje
vođenje vježbi - opažanje
volja - opuštanje
- (ne)svjesno nastojanje - osjećanje
- mimovoljno - pamćenje
- proizvoljno - pažnja
- svojevolja - prostor
- v. sposobnosti - voljne sposobnosti - uobrazilja
- volja
vrat - vrijeme
vrijeme
- prisutnost u vremenu zadatak vježbanja
- tok zanat
- trajanje zavjesa
- trenutak zdravlje
- usmjerenost u vremenu
- vremenski planovi žanr
vrste vježbi želja
- dječije igre - objekat želje
- doživljavanje - strasna želja
- energija žudnja
- koncentracija - promišljena žudnja
- kontrola - spriječena žudnja
- mašta
205
GLUMA I; Dodatak, SPISKOVI
SPISKOVI
1. Inicijali
A - Aristotel
AL - Alexander Lowen
G - Gavela
H - Hegel
Š - Shakespeare
3. Vježbe
207
GLUMA I; Dodatak, BILJEŠKE
BILJEŠKE
1
Jedno vrijeme u okviru računanja bodova na kvalifikacionom ispitu zakon je nametao i
kriterijum tzv. "radnog iskustva" koji je kandidatima mogao tobože donijeti po koji bod. Iz raznih
amaterskih društava donošene su potvrde u kojima se, vjerovatno s razlogom, tvrdilo da je dotični
"dugogodišnji član", sa "velikim iskustvom" itd. Kako je sticano uglavnom naprečac i od loših
učitelja, u procesu u kome nije bio važan onaj koji stiče znanje nego nekakav projekat, režija, festival
i slično, nije teško zamisliti kakve je sve suprotne efekte moglo izazvati takvo "iskustvo".
2
Na taj način radnja dobija karakter, u praksi dobro poznate, "bespredmetne radnje". Pošto je
ovaj termin neodgovarajući (jer "bespredmetno" znači "suvišno, izlišno, nepotrebno") odlučili smo da
dosljednom upotrebom izraza "radnja sa zamišljenim predmetima" ili "bez predmeta" pokušamo da
popravimo praksu.
3
U opisu vježbi pripremne su označene skraćenicom "p", a improvizacije skraćenicom "i", npr.:
(p, i; I), što znači da se vježba (ili varijanta) radi kao pripremna ili improvizacija na prvom stepenu
obučavanja.
4
U opisu vježbi označene su kao "s" (skice) i "st" (studije).
5
"Pod vežbanjem podrazumevam proučavanje pravila tehnika različitih." (Zeami)
6
U opisu vježbi stepeni su označeni kao I, II, III ili IV.
7
Na jednom mjestu u Poetici Aristotel govori o šarama sa planom i bez plana. Improvizacija je
šara s planom.
8
Zadnja zavjesa.
9
Zavjese sa strane.
10
Priča se za jednog dobrog starog glumca da je svoje studente vodio tako što im je davao da
recituju, a on ih je slušao i - plakao.
11
Postupak je prvi put ispitivan na životinjama u lavirintu. Životinje kojima su blokirane slijepe
staze ili su makar pasivno pronošene kroz lavirint - brže su napredovale.
12
"Većinu svojih znanja mi stičemo podražavanjem." (A)
13
Jedna posebno uzdržana studentkinja piše u dnevniku da je "proradila" pošto joj je nastavnik
prijateljski spustio ruku na rame.
14
"Dovesti bilo koga, ili pak određenu osobu, u prikladno raspoloženje (sposobnost i znanje, BS)
nije baš zadaća za slučajnika, već ako to itko može, onda samo onaj tko zna..." (A)
15
Vajola Spolin će čak preporučiti da se stručni nazivi izbace i zamijene svakodnevnim,
praktičnim koji omogućavaju spontano uključivanje u odnose.
16
Predlažući ustanovljavanje glumačke terminologije ne zagovaramo, naravno, bavljenje
etimologijom. Utvrđivanje i ispitivanje naziva, kad je pametno, u stvari je ispitivanje predmeta
kojima su ti nazivi davani, a u ovom slučaju to znači ispitivanje karakterističnih momenata glumačke
igre, i mogućnost da se nalazi o njima ponovo provjere u praksi, ali sada sa punom sviješću o tome
šta radimo i o čemu govorimo.
17
"Dok naša umetnost ne dođe do najvišeg stepena savršenstva u oblasti psihotehnike, koja će
dati mogućnost glumcu da sam, bez tuđe pomoći rešava stvaralačke zadatke, mi ćemo pribegavati
uslugama reditelja i drugih zakulisnih tvoraca predstave…" (S)
18
A. Popović, Razvojni put Bore Šnajdera.
19
Baš ovdje, mnogi će biti spremni da daju svoje primjedbe i netolerantno prečuju svaku
argumentaciju. Zakačiće se za "ogledalo", pašće tu i teška, a proskribovana riječ "podražavanje"
(Hamlet je takođe koristi u pomenutom govoru: "they imitated humanity"), pojednostavljeno će to
povezati sa izrazom, odrazom, i doći će se (pazi čuda!) od Shakespearea do Ždanova i socrealizma.
Preći ćemo preko ovih ishitrenih i nervoznih primjedbi jer se sada ne radi o tome, a u ovoj prilici
naznačićemo samo onoliko koliko je potrebno. Ni Shakespeare u citiranom pasusu, ni Marx kad
govori da se čovjek kao u ogledalu ogleda u drugom čovjeku, ni Aristotel kad govori o podražavanju,
ne poriču biće umjetnosti niti misle na bukvalno ogledalo ili na podražavanje u smislu imitacije kako
je danas razumijevamo. Ti izrazi su upotrijebljeni slikovito, u širem, ali mogućem značenju, i o tome
ima niz dobrih studija i pojašnjenja razumljivih i dovoljnih i najmrgodnijima. Uostalom, mi danas
sasvim rijetko upotrebljavamo taj termin i uglavnom govorimo o umjetničkom stvaralačkom
208
GLUMA I; Dodatak, BILJEŠKE
postupku ili, kada je baš gluma u pitanju, o igri koja se naravno na više načina vezuje za stvarnost u
kojoj živimo, ali je i izdvojena, fiktivna, paralelna toj stvarnosti i od nje i u sebi slobodna (i
ograničena) onoliko koliko joj njena pravila dopuštaju.
20
Nolit, Psihološka biblioteka; Beograd, 1978.
21
O čovjekovoj predispoziciji da može "izvajati sebe u bilo koje obličje da poželi" posredno
govori i Marx kad u Ekonomsko-filozofskim rukopisima iz 1844 piše o univerzalnosti kao
karakteristici ljudskog rada: "Životinja oblikuje samo po meri i potrebi vrste kojoj pripada, dok čovek
zna proizvoditi prema meri svake vrste (BS) i zna svagde dati predmetu inherentnu meru; zato čovek
oblikuje i prema zakonu lepote." Pošto je dakle čovjek u stanju da proizvodi po mjeri svake vrste, da
bira šta će učiniti, da se samoopredjeljuje, i tim izborom činjenja da se određuje, dajući tako sebi
obličje koje poželi, i pošto se na toj činjenici temelji i sposobnost da "oblikuje i prema zakonu
lepote", tj. da glumi, moglo bi se reći da je gluma ne samo "ogledalo čovjeka", nego kroz njega, kao
središte ukrštanja i prožimanja čitavog svijeta, ona je zbilja kao što Hamlet tvrdi "ogledalo prirode".
Glumeći, čovjek kroz igru ispituje, obnavlja i unapređuje svoju neraskidivu vezu sa kosmosom,
iskazujući na taj način možda najbolje svoju ljudsku suštinu, dosežući do slobode.
22
Mnogi od onih koji su se ljubazno odazvali molbi i pročitali ovu knjigu u rukopisu imali su
značajne rezerve prema pojmu djelatnici. Ništa manje rezerve nema ni sam autor. Iako se ovaj pojam
sve češće koristi u nauci (psihologiji, etici, filozofiji prakse) pa i u svakodnevnom životu, među
glumcima on je gotovo potpuno nepoznat. Pošto za sada boljeg termina ipak nema, ovome se može
poželjeti ono klasično: sa štitom ili na njemu!
23
Te isključivosti, sužavajući osnovni pojam, najčešće redukuju glumu ili na
imitativno-reproduktivni antropomorfizam ili na plesno-koreografski dezantropomorfizam.
24
Mnogi danas nemajući pojma o sadržaju, opsegu i dosegu pojma glume tragično brkaju stvari:
dovode u sumnju krušku jer nije jabuka, čude se babi što se ne ponaša kao žaba, ili, sportskim
rječnikom rečeno, ocjenjuju vrijednosti rukometne igre primjenjujući pravila koja važe u nogometu.
25
Stanislavski je među prvima sistematski posmatrao posebno talentovane, genijalne umjetnike
kako bi na njihovom primjeru utvrdio šta je to što oni imaju, a obični smrtnici nemaju i tek treba da
nauče. O tome je pisao u knjizi "Moj život u umjetnosti" i posebno naglasio neke kreativne i
karakterne crte velikih umjetnika: iskrenost, neposrednost, mekota, artizam, uvjerljivost, istinitost,
jednostavnost... Jermolova je: "...simbol ženstvenosti, snage, patosa, iskrene jednostavnosti i
skromnosti. (...) Imala je genijalnu prijemčivost, nadahnut temperament, veliku strpljivost, neiscrpne
duševne dubine. (...) Uloge je stvarala od jednog istog organskog materijala, od monolitne duhovne
ličnosti. (...) Nemoguće je bilo ne zaraziti se talentom Jermolove, stojeći pored nje na pozornici."
Kod drugih zapaža naivnu dječiju vjeru, slobodu i opuštenost, pažnju, a kod plesačice Zucci
neiscrpnu fantaziju, hitru inteligenciju, snalažljivost, originalnost, ukus prilikom izbora stvaralačkih
zadataka i pravljenja mizanscena, neobično prilagođavanje...
26
U grčkom talanton, u latinskom talentum znači "istaknute sposobnosti na nekom području (...)
nadarenost, darovitost, inteligencija, umni dar", a talentovan je "darovit, uman, inteligentan, osobito
sposoban, od prirode nadaren dobrim svojstvima"
27
"Balet je divna umjetnost, ali... ne za nas, dramske glumce. Nama treba nešto drugo. Druga
plastika, druga gracija, drugi ritam, gesta, hod, pokret. Sve, sve drugo!" (S)
28
Postoji i izjava jednog našeg uspješnog filmskog naturščika u kojoj on tvrdi da svoje uloge
nije igrao nego živio. Reditelj kod koga je "živio", čitao je Tarkovskog, a sličnog je mišljenja, talenta
i harizme uopšte.
29
Glumačka umjetnost zahtijeva "mnogo talenta, inteligencije, istrajnosti u radu, marljivosti,
vežbanja znanja; štaviše da bi se u njoj dostigao najviši stupanj savršenstva potreban je bogato
obdaren duh. Jer glumac mora ne samo da duboko prodre u duh samog pesnika i svoje uloge i da s
njima dovede u sklad svoju unutrašnju i spoljašnju individualnost, već mora svojom vlastitom
produktivnošću (BS) da vrši u mnogim tačkama dopune, da ispunjava praznine, da nalazi zgodne
prelaze i da nam uopšte svojom igrom protumači dotičnog pesnika, da nam ga učini razumljivim time
što će njegove tajne intencije i dublje skrivene majstorske poteze da istakne i da ih pretvori u živu i
vidljivu sadašnjost i da nam ih učini shvatljivim." (H)
30
Čapek u knjizi Kako nastaje pozorišna predstava kaže da pisci govore kako su oni u pozorištu
najvažniji i da sve zavisi od njih, ali ipak nastoje da im tekstove igraju najbolji glumci.
31
Klajn, na primjer, u više navrata govori o međusobnom odnosu i specifičnim kompetencijama
pisca, glumca i reditelja. On će, kao i mnogi drugi, pisca staviti na prvo mjesto: "Jedino izvesno što
imamo na početku probanja jeste komad.", dakle pisac koji ga je napisao.
32
Vrlo pojednostavljeno, osnovna razlika između ova dva tipa reditelja bila bi ta što prvi glumcu
predlaže i pomaže, a drugi od glumca traži ili mu naređuje.
209
GLUMA I; Dodatak, BILJEŠKE
33
I velika je razlika između stvaraoca i tvorca. Tvorac cjeline svjetlosti, na primjer, je Bog ("I
reče Bog: neka bude svjetlost. I bi svjetlost.", I knjiga Mojsijeva), a reditelj jedva, i to uz pomoć
majstora svjetla, može stvoriti pojedinačno svjetlo u pojedinačnoj predstavi.
34
U posljednje vrijeme mnogi su se reditelji zaklinjali u glumu i glumce i zbog toga osnivali
škole, studija, pozorišta, laboratorije. A kad se taj koncept kroz nekoliko rediteljskih predstava, koje
su zapravo bile stvarni cilj tog rada, iscrpi, kad više nema izgleda za dalju promociju koncepta ili
reditelja lično, glumci, koji su do tada kovani u zvijezde, proglašavani najboljima, uzorima,
glumcima za XXI vijek, bez tog reditelja i bez tog koncepta ostajali su nesposobni ne samo da glume,
nego i da žive.
35
U jednoj predstavi glumci strahuju na osnovu "činjenice" da je opasnost blizu. Međutim,
svakom razumnom je jasno da to što oni smatraju za blizu nije ni blizu blizog, nego je zapravo
daleko. Glumci, dakle, ne znaju šta čine, izigravaju, lažu. Iz literarne osnove jasno se vidi da likovi
znaju svoje pozicije i odnose u prostoru, a glumci im poturaju druge "da bi bilo uzbudljivije". O
sličnoj stvari izvještava i Aristotel govoreći o Karkinovom previdu: "Njegov Amfijaraj vraća se iz
hrama (BS), a to pesnik nije primećivao, jer nije živu situaciju imao pred očima. Kad je stvar došla
na pozornicu, to izazva loš utisak u gledaocima i komad propade."
36
Početak je "ono što se samo ne pojavljuje nužno posle nečega drugoga, nego se, naprotiv,
posle toga nešto drugo pojavilo ili se pojavljuje; svršetak se zove ono što je tome suprotno, naime što
se samo pojavljuje posle nečega drugoga bilo nužno bilo redovno, dok posle toga ništa drugo ne
dolazi; najzad, sredina je ono što se i samo pojavljuje posle nečega drugoga i posle toga opet nešto
drugo". (A)
37
Doduše, danas su poznati brojni načini da se taj proces "zapiše" i tako "sačuva", odgodi za
neko drugo vrijeme, kad se može ponoviti kao nešto što je iz drugog vremena. Ali to su ipak samo
zapisi, a ne gluma sama. U stvaralačkom procesu koji je uvijek u sada, glumac svakako mora voditi
računa i o tome da se to "zapisuje", ako se zapisuje, i prilagoditi se, ali ta činjenica niti spada u
temeljna određenja glume niti može da ih dovede u pitanje.
38
Američki glumci ovaj problem zovu prezentnost, a čuli smo i priču kako je jedna glumica
naučila svoju koleginicu prezentnosti: prije izlaska na scenu udarila ju je nogom u zadnjicu.
39
Iz nekog udžbenika fizike.
40
Čak i Stanislavski piše o tome sasvim neodređeno: "...Istinski umjetnici su uvijek bili
ispunjeni nečim (BS) iznutra; nešto (BS) ih je stalno držalo na određenom stupnju povišene energije i
nije im dopuštalo da se opuste".
41
"Mi opstojimo djelatnošću." (A)
42
"Savitljivo koleno je osnova za bilo kakav rad sa donjim delom tela. Kada su kolena ukočena,
ona sprečavaju proticanje bilo kakvog uzbuđenja ili osećanja kroz noge i stopala. Jedan od prvih
naloga u bioenergetskoj terapiji je, prema tome, "drži stalno noge blago savijene". Ima samo
nekoliko drugih takvih naloga kao što su - spusti ramena, ne uvlači ili ne steži stomačne mišiće. Ti
prosti nalozi mogu mnogo da učine na poboljšanju disanja i na povećanju proticanja osećanja i mogu
se preporučiti svim ljudima zainteresovanim da imaju živahnije telo koje reaguje na nadražaje." (AL)
43
"Oni koji djeluju s užitkom bolje prosuđuju i točnije postupaju u pojedinim stvarima. (...) Svi
oni pridodaju vlastitom djelu uživajući u njemu." (A)
44
"Um može usmeriti pažnju jedne osobe prema unutra ili prema spolja, prema telu ili prema
spoljašnjim objektima. U stvari, čovek usmerava energiju bilo na sebe bilo na spoljašnji svet. Zdrava
osoba može naizmenično usmeravati pažnju na dve tačke lako i brzo, tako da je skoro istovremeno
svesna svog telesnog ja i okoline. Takva osoba je svesna onoga što se sa njom dešava kao i onoga što
se dešava sa drugima. Ali nema svako tu sposobnost. Neki ljudi postaju suviše svesni sebe i razvijaju
opterećujuću samosvest. Drugi su toliko svesni onoga što se dešava oko njih da gube svesnost o sebi.
To je čest slučaj kod preosetljivih osoba." (AL)
45
Vanjski se dalje dijele na: a) receptore udaljenosti u koje spadaju mrežnica u oku koja
omogućava vid, puž u uhu koji omogućava sluh i gornji dio nosne sluznice koji omogućava miris; i
b) receptore dodira, a to su osjetila opipa raspoređena po koži, osjetila za toplo-hladno takođe
raspoređena po koži, zatim osjetila bola i na kraju ukusne kvržice na jeziku, u ždrijelu, grlu i na
mekom nepcu.
46
Unutrašnji receptori dijele se na: a) proprioreceptore, u koje spadaju polukružni kanali u
unutrašnjem uhu koji izvještavaju o položaju tijela i mišićna vretena ili kinestetički organi u mišićima
i žilama na koje djeluju napetost mišića i položaj udova; te b) organske receptore koji se nalaze u
probavnom sistemu, u žilama, u sistemu za disanje, u sistemu za izlučivanje i reproduktivnom
sistemu. U unutrašnje osjete u nekim prilikama takođe možemo svrstati i osjete opipa, toplote,
hladnoće i bola.
47
Treba reći da "propriocepcija (...) nije jedinstven oset već nadređeni pojam pod koji se može
podvesti veliki broj raznih vidova telesne percepcije" (Psihologija obučavanja). To je ono što neki
zovu "tjelesno pamćenje", a neki "tjelesno mišljenje", a tzv. "šesto čulo" u dobroj mjeri se može
210
GLUMA I; Dodatak, BILJEŠKE
poistovijetiti sa sposobnošću tijela da svojim "umnim" ili "unutrašnjim okom", "samo", bez
posredovanja razuma, a zahvaljujući vlastitoj intuiciji i spontanosti, doživi i protumači svijet. O
"duhovnom oku" govori Platon (Država, 357 C, 521 DE). Anaksagora tvrdi da "duhovno oko" jasnije
vidi i dublje prodire nego pravo oko. Hamlet vidi oca "u svom umnom oku".
48
"Ruka je primarni instrument dodirivanja. Sadrži više taktilnih tjelašaca nego bilo koji drugi
deo tela. Dodirivanje je, prema tome, prvenstveno funkcija kontakta rukom, ali to nije mehanička
operacija. Dodirivanje je osećanje kontakta sa drugom osobom. Tako je izraz 'Dirnulo me je to što si
rekao' samo drugi način da se kaže 'Izazvao si osećanje u meni' - lepši način da se to kaže, pošto
podrazumeva ideju bliskosti. 'Biti u dodiru sa nečim' znači biti svestan. Taj izraz označava blisku
vezu između dodirivanja i znanja. (...) Deca uče kroz dodirivanje." (AL)
49
"U mnogim slučajevima (možda u većini, a svakako u najboljim slučajevima) dva procesa -
mišljenje i delanje - ne mogu (se) razlučivati" (J.D. Mabbott).
50
Gilbert Ryle razlikuje mišljenje od razmišljanja, odnosno učestvujuće od neučestvujućeg
mišljenja. Razmišljanje je neučestvujuće mišljenje jer je po pravilu izdvojeno iz aktuelnih okolnosti.
Glumčevo mišljenje je učestvujuće mišljenje jer je neprestano u skladu sa konkretnom akcijom.
51
Jednom prilikom su hvalili mladog reditelja da je u tekstu pronašao i ono čega u njemu nema!
52
Na način kako je o tome maštao pjesnik. "Tako nešto moći! Sebi biti mutni mir, tebi (ovaj put
- gledaocu, BS) bistar u rukama!" (D. Trifunović)
53
"Ako hoćete da imate maštovite glumce, morate im dozvoliti i da ponekad pogriješe", rekao je
reditelj (Ljubomir - Muci Draškić) upravnici (Mira Trailović) koja je imala namjeru da "od danas!"
zabrani svaku improvizaciju.
54
Sena Mustajbašić, Mrakuša.
55
"Osećanje živog organizma ne pripada samo jednom naročitom delu kao nešto nezavisno, već
izražava to idealno jedinstvo celokupnog organizma. Ono prožima sve udove, nalazi se uopšte na
stotinama i stotinama mesta, pa ipak u istom organizmu ne postoje mnoge hiljade bića koja osećaju,
već samo jedno, jedan subjekat." (H)
56
Kažu da je Platon tvrdio da sažaljenje izaziva samosažaljenje umjesto istrajnosti kada se sami
susretnemo sa nedaćama, a da se Aristotel, braneći tragediju, suprotstavio tezom da se katarzom ljudi
pročišćavaju, tj. oslobađaju straha i tako postaju bolji. Jedni brane jedno, drugi drugo stanovište. U
slaganju sa Platonom najdalje je valjda otišao Saint-Evremond koji tvrdi: "Otkako je započela
pozorišna umetnost (u Atini, BS) puna straha i jadikovanja, sve te zbrkane strasti kojima su ljudi,
tako reći, zadojeni na tamošnjim javnim predstavama ukorenile su se i u njihovim vojnim logorima i
pratile ih u ratovima. (...) Tako je duh sujeverja prouzrokovao poraz vojske...", dakle i propast atinske
države. (Daj bože da tako propadnu sve vojske i sve države.)
57
Je li zbilja formula za dobar komad, dakle i za lik i ulogu, put "od emocije do emocije", kako
tvrdi Baker u Tehnici drame? Jesu li motivi radnji u emocijama, kako kaže Baluhati u Problemima
dramske analize? Jesu li "dominantna osećanja neke vrste postulati psihičke strukture lika", kako piše
Josip Kulundžić u Fragmentima o teatru? Jesu li osjećanja počelo ili svrha, da li pokreću ili su
pokrenuta, da li izazivaju ili su izazvana? Jesu li ona ta koja se događaju ili tek bliže određuju ono što
bi se i bez njih, doduše na drugi način, ali ipak dogodilo?
58
"Ljudi doživljavaju život kao zadatak i, mada su rođeni kao živa bića, oni da bi preživeli
moraju nastojati (BS) da prežive (...), a kvalitet njihovog nastojanja određuje kvalitet njihovog
života." (J. Shotter)
59
Molière, Mizantrop.
60
U fiziološkom smislu, kažu, da zbog treme dolazi do pojačanog lučenja adrenalina, ubrzanog
rada srca i viška kiseonika. Zbog toga je dobro opustiti se i svjesno smanjiti broj udisaja, a neki,
recimo, da bi uravnotežili količinu kiseonika i ugljen dioksida, dišu jedno vrijeme u papirnu kesu ili
u šake koje stave na usta i nos.
61
To su oni slučajevi kad se amateri bave biomehanikom, "Brechtom", "Grotowskim" i uopšte
"istraživačkim" radom.
62
Dobro bi bilo kad bi svi mogli kao profesor Mata Milošević reći: "Čini mi se da poznajem
dramsko delo i svoju realizaciju bolje nego li moji kritičari."
63
"Za mene je voda - voda, a vatra - vatra. Kad ja kažem: otkako je bog postao ja postojim onda
je to bukvalno tako sve dok ne proradi tvoja asocijacija (ili "metonimijska pakost", kako se govori na
drugom mjestu, BS), koja je tvoj ključ, a ti njen katanac." (D. Trifunović), kaže pjesnik svom čitaocu.
To isto treba neprestano da sugeriše i glumac gledaocu: "Ja kad radim, to je bukvalno tako. Tek
poslije toga dolazi tvoja metonimijska pakost koja će to dešifrovati kao igru u fiktivnim okolnostima,
kao likove i njihove odnose, sa svim mogućim referencama. 'Ja računam s tvojom zlobom i
asocijacijom.' (D. Trifunović)"
211
GLUMA I; Dodatak, BILJEŠKE
64
"Postavite glumca pred nemoguću zadaću i on će je ispuniti bolje nego moguću; dopustite mu
da u najvećoj mogućoj mjeri bude on sam, bit će tim bolji Hamlet ili Lir." (Harley Grenville-Barker)
65
Uzgred, bolje je reći proživljavanje, ali zbog nespretnog prevoda ustalio se termin
preživljavanje.
66
Neki će ovim povodom pitati: a šta sa distancom, tehničkim postupkom u kome glumac jasno
podcrtava da to ne čini on nego lik? Distancom se ne ističe u prvi plan lik nego glumac, njome se
upravo radikalizuje osnovna pozicija glumca. On poručuje publici da sve što čini, ne čini u ime lika
nego u svoje vlastito ime. Ja nisam lik, ja vam igram (pokazujem, predstavljam) šta je "činio" lik. Ja
činim ono što je "činio" lik. Glumčevo činjenje je aktuelno prisutno i prezentno, činjenje lika u ovom
postupku je uvijek u prošlosti, obavljeno, a sada posredovano mojom radnjom.
67
"Telo ne laže. Čak i kad osoba pokušava da izveštačenim položajem prikrije prava osećanja,
njeno telo protivreči položaju stanjem napetosti koje se tada stvara." (AL)
212