Professional Documents
Culture Documents
Cesticna Grada Tvari - Biljeznica
Cesticna Grada Tvari - Biljeznica
razred
1. TVAR
Tvar je ______________________________________________________________.
TVARI
SMJESE TVARI
ČISTE TVARI
sastoje se od više čistih
sastoje se od samo jedne tvari
vrste tvari
HOMOGENE SMJESE
npr. vegeta
ISPARAVANJE – _______________________________________________________
KONDENZACIJA – _____________________________________________________
SUBLIMACIJA – _______________________________________________________
RESUBLIMACIJA – _____________________________________________________
TALJENJE – ___________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
2. ATOM
Ukupni broj nukleona, tj. protona i neutrona u atomu nekog elementa naziva se
_____________ ili _______________________, a označuje se slovom A.
A = N(p+) + N(n0)
Za svaki kemijski element karakterističan je broj protona u jezgri njihovih atoma. Taj broj
protona naziva se _____________ ili ____________ broj, a označava se slovom __. Budući da
je atom neutralna čestica možemo zaključiti da je broj protona u jezgri nekog atoma uvijek
jednak broju elektrona u elektronskom omotaču. Stoga vrijedi:
Z = N(p+) = N(e-)
Ako pogledamo u periodni sustav elemenata možemo vidjeti da su svi elementi poredani
prema porastu atomskog broja, počevši od atoma vodika koji u jezgri ima jedan proton (Z=1).
Primjer 1. Određivanje broja (N) protona, elektrona i neutrona za atom kisika (O).
A = 16 A = N(p+) + N(n0)
N(p+) = 8
16 = 8 + N(n0) N(n0) = 16 - 8
N(e-) = 8 =8
Atom kisika ima 8 elektrona, 8 protona i 8 neutrona. Broj neutrona dobili smo tako da smo
od masenog broja oduzeli broj protona (već smo prije rekli da je maseni broj zbroj protona i
neutrona).
Tablica periodnog sustava građena je tako da elementi sličnih kemijskih svojstava izgrađuju
okomite stupce – _________________, a elementi s jednakim brojem ljusaka (ima ih 7 i
označavamo ih brojevim od 1 do 7 ili slovima K,L,M,N,O,P,Q) čine vodoravne nizove –
______________.
Na krajnje lijevoj strani periodnog sustava i u njegovoj sredini nalaze se elementi metalnih
svojstava – _________________. Krajnje desno nalaze se elementi nemetalnih svojstava
__________________. Između metala i nemetala nalaze se ___________________ (B- bor,
Si – silicij, Ge – germanij, As – arsen, Se – selenij, Sb – antimon, Te – telurij, Po – polonij i At –
astat).
Potrebno znati!
Objasniti periodičnost svojstava elemenata – kako se kroz PSE mijenjaju energija ionizacije,
polumjer atoma, afinitet prema elektronima … (str.34.)
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________ .
Ako atom ima dva elektrona u prvoj ljusci ili osam elektrona u nekoj od drugih ljusaka,
kažemo da mu je elektronska konfiguracija stabilna. Stabilnu elektronsku konfiguraciju imaju
samo plemeniti plinovi (18. skupina), a svi ostali elementi teže tome da postignu stabilnu
konfiguraciju. Zbog toga u prirodi rijetko nalazimo elemente u njihovom atomskom obliku,
većinom dolaze kao molekule ili u različitim spojevima.
Prva ljuska ima samo 1s orbitalu koju možemo popuniti sa dva elektrona.
Druga ljuska ima osim 2s orbitale još i 2p orbitalu (3 kvadratića - u koju stane maksimalno 6
elektrona), što znači da u drugu ljusku stane maksimalno 8 elektrona (2 iz 2s + 6 iz 2p).
Broj ljuske
Oznaka
ljuske
Vrsta
orbitala
Broj
orbitala
Broj e- u
orbitalama
Maksimalan
broj e- u
ljuski
Sumpor se nalazi u 3. periodi, odnosno u 16. skupini. Stoga možemo pretpostaviti da ima 6
valentnih elektrona. Budući da mu je atomski broj 16 znamo da ima 16 elektrona koje treba
razmjestiti u orbitale. Prva ljuska ima samo 1s orbitalu u koju stanu dva elektrona. Nakon što
smo popunili 1s orbitalu popunjavamo 2s orbitalu. Nakon 2s popunjavamo 2p, zatim 3s, pa
3p. P-orbitale popunjavamo tako da prvo stavimo elektrone u smjeru prema gore, a nakon
toga popunjavamo elektrone u suprotnom smjeru.
5. IONSKA VEZA
Budući da većina elemenata u PSE nema stabilnu elektronsku konfiguraciju oni se povezuju s
drugim elementima kako bi postigli energetski što povoljnije stanje. Tako nastaju kemijske
veze.
Natrij je metal koji se nalazi u prvoj skupini PSE. Ima ukupno 11 elektrona (jedan valentni
elektron). Da bismo to bolje shvatili napisat ćemo njegovu elektronsku konfiguraciju.
Vidimo da Na ima jedan valentni elektron u posljednjoj, odnosno trećoj ljusci. Da bi postigao
stabilnu elektronsku konfiguraciju od osam elektrona mora primiti još 7 elektrona ili otpustiti
taj jedan. Energetski je povoljnije da otpusti jedan elektron iz 3s orbitale. Međutim da bi Na
otpustio elektron mora postojati netko tko će prihvatiti taj elektron.
Vidimo da Cl ima sedam valentnih elektrona što znači da mu treba još jedan elektron kako bi
postigao stabilnu elektronsku konfiguraciju od osam elektrona. Taj jedan elektron će u ovom
slučaju primiti od Na.
2 Na 2 Na+ + 2e-
zatim zbrojimo te dvije jednadžbe
Cl2 + 2 e- 2 Cl-
Nakon što natrij otpusti jedan elektron on postaje pozitivno nabijeni ion –
_______________, a klor nakon što primi jedan elektron postaje negativno nabijen ion –
__________________.
6. KOVALENTNA VEZA
molekula vodika
H• + •H H-H H2
molekula metana
Prilikom spajanja dva elementa svaki od njih daje najmanje jedan elektron za stvaranje
zajedničkog elektronskog para. Na taj način svaki element postiže stabilnu elektronsku
konfiguraciju. U slučaju metana ugljik (C) ima osam elektrona, a vodik (H) dva elektrona što
znači da su oba postigla stabilnu elektronsku konfiguraciju.
Osim Lewisovom simbolikom valentna veza još se prikazuje i valentnom crticom, npr. H - H
7. VODIKOVA VEZA
Prikaži nastajanje vodikove veze u molekuli vode koristeći udžbenik str. 73.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________ .
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________ .