Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • 79 views

    Rana Višejezičnost

    Uploaded by

    Zorica Jurcevic
    Rana višejezičnost, dvojezičnost

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content

    You might also like

    Rana Višejezičnost

    Uploaded by

    Zorica Jurcevic
    79 views8 pages
    Rana višejezičnost, dvojezičnost

    Original Title

    Rana višejezičnost

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Rana višejezičnost, dvojezičnost

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    79 views8 pages

    Rana Višejezičnost

    Uploaded by

    Zorica Jurcevic
    Rana višejezičnost, dvojezičnost

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 8
    UDK 81'246.3 - 053.5 371,12481 Blavenka Filipan-Zigni¢ ‘Visoka uditeljska skola Cakovec RANA VISEJEZICNOST (NI)JE UTOPIA. U ovom ée se radu progovoriti o znatenju vi8ejezitnosti u vremenu globalizacije, $ obzirom da je gotove 70% ljudiu svijet vsejezitno, Kako bi ve provjerilo kakva je stuacija s ranom vitejeziénoseu {inas, provedena je anketa o viSejezitnosti u djeve u Varazdinu koja je pokazala da sva anketiana djeca tovore vise od jednogajezika (otprilike samo 7,7% djece govore dva jezika, a mnoge ¢ak Ctr ili pe). ‘Buduci da su rezultat istraZivanja dokazali da je rana vi8ejezitnost zastupljena u visokom postotku iu ras, navode se | neurolingvisti¢ke sponaje koje govore u prilog vitejezitnosti, a protiv utemeljenosti strahova roditelja neki pedagoga da su djeca koja uée vige jezika u Skoli preopteretena. Danas postoji potpua usuglasenosto tome da ranu viSejezi¢nost treba insttucionalizirati, no to otvara imnoga ptanie a Koja je potrebno pronaci Kvalitetne odgovore kako bi sc insttucionalizaija mogla uspjeSno provest, poput redoslijeda udenjajerika, odredivanja Kolitine usvojenoga znanja te sadrdaja iz pojedinih jezika, E odabira samoga modela viSejezitnosti i usavrSavanja uéitelja i profesora za visejezi¢nost. Namjera je {i ovome radu upozoriti na tinjenicu da rana vi8ejezignost nije utopija u nao} stvarnosti, all da promijene rane visejeziénostijo$ uvijek nedostaje u na8im i europskim Skolama Kijuéne rijeft; rana vigejezitnost, insttucionalizacija, modeli uvodenja stranih jezika, kadar 2a viSejezitnost, modeli usavrSavanja kadra. 1, UVOD Danas se u svijetu govori otprilike Sest do sedam tisuéa razlititih jezika', a u Europi, koja je Abenih, Struénjaci predvidaju. oduvijek bila visejezitna, govori se oko 225 jezika, od éega je oko 40 slui da ce u sijedeéem stoljeéu izumrijeti polovica od navedenih jezika, a to mati da ge nestati + neprocjenjivo blago pojedinih jezika’). Oksaar (2002:11) navodi da u suvremeno doba previadava. Visejezi¢nost, jer oko 70% ljudi svakodnevno rabi dva ili vibe ezika, dok preko 50% djece u svijetu u Skol uti na joziku koji nije njihov materinski jezik. Europljani, kako se sada Gini, ne pridaju dovoljnu 1 ovome ée se radu pod jezikom podrazumijevati svaki idiom, bio on organskoga ili neorganskoga tipa, oslanjajuti so ina Katiticevu misao da"... postjijasan krterij po Kojem bi se cijalekt razlikovao od jezik". 1971. ste 18. 1ejs/info/sprachenvielfalt.html Yehest taj Ginjeniei pa tako djeca u skoliuée jedan jezik, a strani se jezik opéenito prekasno wodi, a da bi se mogla postigi visejeziénost u djece. Treba, medutim, tako viSejezi¢nost donosi i bogatstvo kultura, kulturama, Posebice z drugagijem svjetlu. | a istovremeno pridonosi toleranciji i dijalogu medu (European Languages aroeito je znatajno da se ard curopski idemttet u Hud, a jedan od preduyjeta jest i njegovanje visejezicnosy, er upravo ono Pridonosi njegovu stvaranju, i fo otkrivanjem raziitosti, ali i jednakosti koje nadilare eranice (Krumm, 2002a:2). I sama Ginjenica da je okruzje u k Prospektima, intemmetu te u spotovima, ra ‘ojem djeca Zive zapravo visejezitno (na ulic, televiziji, sredstvima javnog prijevoza i prodavaonicama izlozeni su Over acama)drebala bi biti poticajem da se takvu stvamost i insitucionalizira. Razlogom Reodgovorajude insttucionalizaije vitejeziénosti ne bi smjelo biti i misljenje kako viejevitnost nove psrovit Tinguu francu dananjice, jer to niposto nije toéno, Naproti, engleski ée jezik 1 dalje ostati Jevikom zanosti, postovnih komunikacija i modemnih tehnologija dok bi vi8ejezitnost trebala nadopunjavati ostala podrugja Zivota i rada.2 _ 2. ISTRAZIVANJE I ANALIZA REZULTATA Kako bih pokazala da rana vis ejezitnost doista nije utopia, provela sam istrazivanje u Cetvrtom razredu IV, Osnovne Skole u Varazdinu s nakanom da istradim u kojem je postotku ona lu u manjoj gradskoj sredini, a koja se k tomu pravila razliku izmedu horizontalne (unutar jezika) i verikalne vi8ejezitnosti (koja ukljutuje samo strane Jezike), veé sam Kao keiterij za vigejezitnost uzimala tri idioma jer smatram da viadanje dvama idoming zapravo predstavija dvojezitnost. Aiketrala sam IV. b razred koji broji trideset uéenika, a anketu je ispunilo dvadeset Ses \ieaika. U anketi je bilo postavijeno Sest pitanja na koje su uGenici morali pismeno odgovoriti i donijeti primjerak ankete s potpisom roditela. Pitanja su bila sljedeca. 1 Koji jezik govorite kod Usp. i Schneider i Clana, 2002,, st. 10, 200 ¢ godine? Kada si podeo usiti navedene strane jezike i szik? Koji od navedenih jezika (slovenski, njematki, yd kuée niti si ga utio u ‘Skoli ili kude? Koje si strane jezike utio do ove skolsk gdje? Koliko si dugo utio odredeni strani je falijanski, engleski, madarski) razumijes, a da ga ne govonite ko privatno? Na koji si natin postigao da taj jezik razumije8? ‘Na prvo je pitanje 7 usenika odgovorilo da u kui govore hrvatskim standardnim jezikom, dok svi ostali govore kajkavskim dijalektom. Na drugo pitanje 10 je uéenika odgovorilo da ne uti odgovorili da uée jedan od navedenih strani jezika (engleski, jezik. ni jedan strani jezik, dok su svi ostali njemadki,talijanski ili neki drugi strani worilo da su strane jezike poteli utiti u vrtiéu pa su kasnije Na treée je pitanje 12 udenika odgo dok je njih 4 navelo da pohadaju privatne sate stranih usenje nastavili u nekoj od Skola stranih jezika, jezika. 120 util jezike odnosili su se na razdoblje od 1 do 6 COdgovori na pitanje o tome koliko su du godina. nika odgovorilo da razumije njemaéki jezik, dok je njih 18 navelo da Na peto pitanje 5 je ube razumije slovenski jezik, a samo | wenik razumije englesk ‘na zadnje, Sesto pitanje fak je 19 ubenika navelo da su ta} ledajusiteleviij, 2 uéenika navela su da im roditelj il rodaci govore tim jezicima, avila da esto posjetuju zemlju u kojoj se govor tim jezikom. ‘Rezultatt koje sam dobila obradom ankete, a koji su vazi za situaci unas jesu sljedeti jezik koji razumiju nautili a3 su udenika igi ju s ranom viSejeziénoscu a) Broj jezika® emo je dvoje usenika (ili 7,7%) dvojezitno (kajkavski dijlekt i hrvatski standardni jezik) 12 je utenika (ili 46,1%) trojeziéno = 9 je usenika (ili 34,6%) Eetverojezitno = 2 uvenika (ili 7,7%) poznaje pet jezika 1 usenik (ili 3,85%) poznaje Sest je: engleski, njemacki, talijanski). vika (j to kajkavski dijalekt, hry. standard, slovenski, ») Strani jezik ~ 14 ueenika (ili 53,8%) uti engleski jezik 6 ueenika (ili 23,1%) uei njemacki jezik (od t 1 ugenik (ili 3,8%) wei talijanski jezik. .oga broja 5 usenika uti i engleski jezik) ore 3 Kad bi se jetinako ovakvo istraziv utenici bili vi8ejezitni s obz poveéao ui nekih uéenika jer osim re jezike. fazreda, rezultati bi bili bitno druktiji: svi bi ik, a usto bi se i broj stranih jezika koje wee yhadaju i izbornu nastavu engleskoge rnje provelo na kraju detvrtoga f irom da je uveden obvezni njemactki jez rdovite nastave njematkoga jezika pol 201 ©) Receptivno poznavanje jezika (uéenici nisu dosada utili te jezike) ~ 18 uenika (ili 69,2%) razumije slovenski jezik > S weenika (ili 19,2%) razumije njematki jezik = Lutenik (ili 3,8%) razumije engleski jezik Iz ove ankete dakle proizlazi da 2 udenika nisu viejezitna, a to je samo 7,7%, odnosno da je 92,3% uéenika vi8ejezitno, tj, da rabi tri ili vige idioma. Zanimljivo je pats tim 1 vert napomenuti da ‘u svi anketirani uéenici u Skoli dosada uéili na jednom jeziku, i to na hrvatskom standardnom jeziku’, U ‘okviru vigejeziénosti potrebno je posvetiti vise pozomosti i regionalnom 3. ZNACENJE VISEJEZICNOSTI Da bi dijete moglo doista postati visejezi¢no nuzno je zaposeti s drugim i stranim jezikom sto ranije, Stutnjaci tvrde da je najpogodnije vrijeme odmah nakon usvajanja prvoga jezika, Jet se sam ar nately Janis ne razlikuje bitno od onoga kod usvajanja prvoga jezika, Bleyhl (2000-22) navodi da snieeia Preradivanja th jezika u mozgu gotovo identiéna, odnosno da utenje usljeduje u stupnjevima, da je redoslijed usvajanja kod sve djece ist i da pouavanje ne utieve u velikoj mjeri na nega. Stoga su se pokazali neopravdanima strahovi, najéeS6e roditelja, ali i nekih pedagoga, da ée deca biti preoptereena ako u vrtcu ili Skoli uée vise jezika, jer su Prouéavanja dvojeziéne diece pokerala da jezil pozitivno djelyju na njihov kognitivnirezvoj (Diaz, 1983.) te dda se svaki sliede¢i Jezik lakSe uéi nego li je to slut

    You might also like