7.

POKOSI USJEKA I NASIPA

Najbolji oblik trajne zaštite dovršenog nasipa, a osobito dovršenog pokosa i tijela
nasipa, bila bi trajnost i stabilnost njegove konstrukcije te stalna djelotvornost površinske
(vanjske) i unutarnje odvodnje nasipa. Osobito je značajna trajna zaštita pokosa nasipa.
Trup nasipa početno je najbolje zaštićen, osim trajnom učinkovitošću njegove stalne
odvodnje, kvalitetom njegove ugradnje posebice njegovom zbijenošću. Trajnost nasipa može
se u suvremenim prilikama građenja također postići njegovim armiranjem pomoću posebnih
geomreža i sličnih pletenih konstrukcija od umjetnih materijala. Trajno kvalitetnom zaštitom
pokosa nasipa štiti se ujedno tijelo nasipa. Zaštita pokosa mora trajno onemogućavati
abrazija ili eroziju nasipa uslijed djelovanja atmosferilija, udara pokretnih objekata itd.
Odvodnja i zaštita pokosa nasipa predviđa se unaprijed po projektnoj dokumentaciji a po
vrsti, obliku i trajnosti vezana je uz buduću namjenu odnosno korištenje zamljane građevine.

Površinska erozija usjeka u naslazi fliša

 7.1. Oblikovanje kosina usjeka i nasipa

Treba zadovoljiti uvjete:

- stabilnosti
- sigurnosti prometa
- estetsko uklapanje u teren
- održavanja

1:1.25 1:1:25 nasip

2:1
1:1

20:1 20:1

stijena
Primjer oblikovanja pokosa u usjeku

Nagib kosina se određuje na osnovi parametara određenih geotehničkim ispitivanjima

(analiza stabilnosti kosine).

Primjer iskustvenih vrijednosti nagiba pokosa usjeka i nasipa:

 7.2. Zaštita kosina od površinske erozije

Pokosi se štite od erozije uslijed djelovanja vanjskih utjecaja. Zaštita se može podijeliti na
biološku zaštitu i oblaganje.
Prije početka izrade zaštite treba:
- pokose izraditi sa nagibima koji osiguravaju stabilnost
- nestabilne pokose sanirati
- površinske i podzemne vode kontrolirano provesti
- nožice nasipa i gornje dijelove pokosa izvoditi u obliku kružnog luka
- površine pokosa grubo isplanirati

7.2.1. Zaštita pokosa primjenom humusiranog materijala i travnate vegetacije

- primjenjuje se do nagiba 1:1.5
- debljina 15 - 25 cm
- na humusirani sloj sije se odgovarajuća vegetacija

7.2.2. Zaštita pokosa primjenom busenja i busenja u rolama

- primjenjuje se kada preko pokosa dolazi do protoka većih količina oborinskih voda
- veličina busena 25 - 30 cm, debljine 7 cm, kod rola 0.3 x 2.0 m
- postavlja se u formi šahovskog polja, a između se postavlja humus
- pričvršćuje se vrbovim ili drugim koljem, ili se polaže na podlogu od netkanog
geotekstila

Busen trave u rolama

 7.2.3. Zaštita pokosa travnatim pokrivačem po sistemu hidrosjetve
- djetelinske travne smjese koje se miješaju sa visokomolekularnim polimernim
emulzijama i vodom uz dodatak gnojiva i celuloze
- vrši se na tlo bez pripreme
- hidrosjetva se provodi posebnim strojem koji prska masu

Hidrosjetva

7.2.4. Zaštita pokosa primjenom prekrivača od netkanog geotekstila s uloženim

sjemenom trave
- sjeme se bira ovisno o pedološkim svojstvima tla na koji se polaže
- prije početka postavljanja tlo se očisti od grubih otpadaka i razrahli do dubine 50 cm, te
pognoji
- geotekstil se pričvršćuje klinovima

7.2.5. Zaštita pokosa sadnjom niskog grmlja i travnate vegetacije

7.2.6. Zaštita pokosa primjenom pletera
- osnova je vrbovo ili drugo kolje debljine 20-50 mm i dužine 70-80 cm, oko kojih se
plete pruće od svježih vrbovih šiba
- kolje se postavlja na razmaku oko 50 cm
- pleter se postavlja koso na smjer toka vode
- ispuna može biti busen, humus ili kamen

Izrada pletera po pokosu

7.2.7. Zaštita pokosa pomoću košara (gabiona)

Gabioni sa vegetacijom
Gabioni sa ozelenjenom površinom
7.2.8. Zaštita pokosa oblaganjem kamenom (roliranje)

Primjeri oblaganja pokosa kamenom

7.2.9. Zaštita pokosa primjenom mreža

Primjer mreže od razvučenog aluminijskog lima za zaštitu pokosa (mreža se pričvršćuje

kolcima za površinu, te puni materijalom pogodnim za sadnju trave)
Oblaganje pokosa u stijenskoj masi sa pocinčanom mrežom u svrhu hvatanja komada stijene

Mreža od čelične sajle sa sustavima uništavanja energije kretanja kamenog bloka

 Geoćelije (geosintetici) za oblaganje površine pokosa

7.2.10. Zaštita pokosa torkretiranjem (mlazni beton)

7.2.11. Zaštita pokosa učvršćivanjem pojedinih blokova

Zaštita se obično provodi sustavom sidara i mreža sa čeličnim sajlama.

Štapno samobušeće injektirano sidro

Glave sidara na pokosu zasjeka u stijeni