Professional Documents
Culture Documents
Rizik Revizije
Rizik Revizije
Tema rada:
Revizijski rizik
Student: Mentor:
Svetlana Jakšić Prof.dr Blagoje Paunović
08/144
II Revizijski rizik 4
2.1.Komponente revizijskog rizika 4
IV Kontrolni rizik 10
4.1. Pokazatelji rizika prevare 11
4.1.1. Rizik usled podložnosti imovine protivpravnom pirsvajanju 11
4.1.2. Rizik prevare vezan za kontrolu 11
4.2. Razumevanje sistema interne kontrole 11
4.3 Procena kontrolnog rizika 12
VI Rizik detekcije 17
6.1. Rizik korišćenja uzorka 17
1
6.2. Rizik koji se ne odnosi na korišćenje uzorka 17
Zaključak 19
Literatura 20
2
I Razlozi za sprovođenje revizije
1
Upravljajući imovinom društva menadžeri obavljaju posao za račun deoničara. U
takvom odnosu računovodstvo i revizija igraju važnu ulogu. Odnosi između vlasnika i
menadžera opterećeni su različitom nivoom informisanosti o finansijskom stanju
kompanije. Menadžer ima više informacija o finansijskom položaju i rezultatima
poslovanja kompanije nego što to ima vlasnik. Budući je menadžer odgovoran za
izvještavanje, a vlasnik u društvu nije svakodnevno prisutan i ne može pratiti njegove
aktivnosti, nije isključeno manipulisanje izvještajima od strane menadžera. Kako bi
sprečio takve situacije vlasnik se štiti od potencijalnih manipulacija angažujući ovlašćene
revizore.
1
I. Filipović, Revizija, Sveučilišni studijski centar za stučne studije sveučilišta u Splitu, 2008.god.
2
I. Filipović, Revizija, Sveučilišni studijski centar za stučne studije sveučilišta u Splitu, 2008.god.
3
M.Vasiljević, M. Janković, „Procena kontrolnog rizika u funkciji smanjenja rizika revizije“, Revizor
(43/2008), Institut za ekonomiku i finansije, Beograd, 2008.
3
II Revizijski rizik
4
Ceo proces revizije izložen je riziku koji se nikada ne može svesti na nulu. Zato
revizor tokom procesa revizije teži da sprovođenjem niza postupaka i procedura prikupi
dokaze kojima će smanjiti rizik na prihvatljivu meru.
5
Revizor je prema medjunarodnim standardima revizije u obavezi da revizorske
postupke organizuje i obavi na način koji mu omogućuje iznošenje mišljenja o
finansijskim izveštajima, uz što manji rizik da će izneto mišljenje biti pogrešno.
6
Osnovne dve vrste rizika s kojima se revizor sreće pri reviziji finansijskih
izveštaja jesu revizijski rizik i poslovni rizik.
Revizor treba da planira i vrši reviziju na način koji je u skladu sa ciljem revizije.
Da bi umanjio revizorski rizik neophodno je da osmisli i kvalitetno sprovede revizorski
postupak. Revizorski postupak je osnova za prikupljanje odgovarajućih dokaza na osnovu
kojih se donose zaključci.
Rizik koji je prisutan tokom celog procesa revizije treba smanjiti na prihvatljivo
nizak nivo.
2.1. Komponente revizijskog rizika
4
M.Vasiljević, M. Janković, „Procena kontrolnog rizika u funkciji smanjenja rizika revizije“, Revizor
(43/2008), Institut za ekonomiku i finansije, Beograd, 2008.god.
5
B.Jovković, „MRS – 400 ocena rizika i interna kontrola“, Revizor (25/2004),Institut za ekonomiku i
finansije, Beograd, 2004.
6
I. Filipović, Revizija, Sveučilišni studijski centar za stučne studije sveučilišta u Splitu, 2008.god.
4
U kontekstu procene revizijskog rizika uobičajeno se razmatraju tri vrste rizika
koji su sastavni delovi revizijskog rizika:
RR = IR + KR + RD
KR = kontrolni rizik (rizik da sistem internih kontrola neće sprečiti ili uočiti
značajnu grešku koja se može dogoditi),
Rizik da finansijski izveštaji sadrže netačne tvrdnje čini dva rizika: inherentni
rizik i kontrolni rizik.
Ova dva rizika su komponenete rizika revizije koje nisu pod kontrolom revizora i
on ih može samo proceniti. Na bazi te procene planira tok revizije, vremenski okvir, obim
posla (broj i vrste testova, procedura) i same troškove revizije.
5
III Inherentni rizik
7
Inherentni rizik predstavlja sklonost nekog računa ili skupa transakcija
pogrešnom prikazivanju, pod pretpostavkom da ne postoje odgovarajuće interne kontrole.
Ovaj rizik je svojstven svakoj poslovnoj aktivnosti i ne može se kontrolisati.
Postoje brojni faktori koji povećavaju ili smanjuju inherentni rizik. Na početku
revizijskih aktivnosti revizor procjenjuje sve faktore vezane za klijenta koji mogu
povećati ili smanjiti verovatnoću pojavljivanja značajne prevare i/ili greške.
6
o napetosti u odnosima između menadžmenta i postojećeg ili
prethodnog revizora,
o kršenje zakona o vrednosnim papirima, neefikasan nadzornog
odbora.
Kada oseti takve okolnosti revizor treba pažljivo da ispita posebno one stavke
finansijskih izvještaja koje je uprava mogla preceniti ili podceniti.
Kada revizor uoči čestu fluktuaciju članova menadžmenta treba s većim oprezom
da sprovodi planirane revizijske postupke. Zato što pošteni pojedinci radije napuštaju
odgovorne dužnosti ne želeći da čine prestupe i deluju protivzakonito. Revizor isto
postupa i kada uoči da se često menjaju odgovorne osobe u računovodstveni odeljenjima.
U takvim situacijama potrebno je povećati obim revizijskih aktivnosti.
7
3.1.1.4 Napeti odonosi menadžera i revizora
8
Finansijski izvještaji poslovnih subjekata, čije delatnosti nisu finansijski ''zdrave'',
mogu imati više stavki koje su značajno nerealno iskazane. Od izuzetne je vaznosti da
revizor poseduje informacije o delatnosti kojoj njegov klijent pripada.
9
IV Kontrolni rizik
8
Kontrolni rizik je rizik da može doći do pogrešnih iskaza stanja na nekom računu
ili vrsti poslovnih događaja koji mogu biti materijalno značajni, a koje računovodstveni
sistem i sistem interne kontrole neće blagovremeno sprečiti, otkriti i ispraviti.
Ako sistem interne kontrole postoji, u meri u kojoj determiniše interna kontrola
determinisan je kontrolni rizik. Ukoliko su kontrolni procesi dobro definisani sistemom
internih kontrola i pritom se efikasno sprovode, mogućnost pojave materijalno značajne
greške je mala, a samim tim i nivo kontrolnog rizika je neznatan.
Uvek kada revizor proceni nizak nivo kontrolnog rizika treba da dokumentuje
razloge koji su ga naveli na takav zaključak.
8
Međunarodni standardi revizije, prevod sa engleskog jezika, SRRS, Beograd, 1998.
10
4.1 Pokazatelji rizika prevare
11
produžava vreme sprovođenja. Revizor je u mogućnosti da proceni da li delotvorno
funkcioniše sistem interen kontrole. Ako revizor oceni da su politike i procedure pravilno
planirane i da funkcionišu ispravno, izvedi zaključak da je rizik od pogrešnog
prikazivanja nizak i obrnuto.
12
Bilo je dosta pokušaja da se razvije osnovni matematički model ocene rizika, ali
je praktični uspeh izostao. Razlog je što se komponente rizika ne mogu objektivno
numerički izraziti jer na njih utiče više faktora od kojih je vićina subjektivne prirode.
13
V Faktori kontrolnog rizika
Možemo reći da na kontrolni rizik i njegovu procenu deluje mnoštvo faktora koje
možemo grupisati u dve velike grupe faktora :
1. subjektivne faktore
2. objektivne faktore
9
Slika 1. Faktori kontrolnog rizika
Faktori kontrolnog rizika
(KR)
Efikasnost
Politički faktori Iskustvo revizora
sistema interne kontrole
Poznavanje grane I
Sociopsihološki faktori
delatnosti
9
M.Vasiljević, M. Janković, „Procena kontrolnog rizika u funkciji smanjenja rizika revizije“, Revizor
(43/2008), Institut za ekonomiku i finansije, Beograd, 2008.
14
5.2.1 Direktni objektivni faktori kontrolnog rizika
Zbog obima posla u reviziji provera se često vrši na bazi uzorka. Imajući to u
vidu, prisutan je rizik da stavka koja nije uzeta u uzorak sadrži grešku koja bi, da je
otkrivena, uticala na potrebu modifikovanja finansijskog izveštaja.
Veličina uzorka je bitan faktor. Što je uzorak veći to je kontrolni rizik manji i
obrnuto.
5.2.2 Indirektni objektivni faktori
Objektivni faktori koji utiču indirektno su faktori koje revizor može posmatrati na
nivou privrede i na nivou preduzeća. Indirektni uticaj sagledavamo kroz uticaj
ekonomskih, političkih, regulatorno-pravnih, socioloških i kulturnih faktora.
15
5.2.2.2 Politički faktori
Politički faktori koji imaju uticaja su tip političkog sistema, broj političkih partija,
stabilnost u zemlji i sl. Uticaj ovih faktora nije prevelik, ali može biti značajan prilikom
procene kontrolnog rizika. Nestabilna situacija je signal revizoru da kontrolni rizik može
biti visok.
Sociološki faktori kao indirektin faktori imaju značajan uticaj revizijsku procenu
kontrolnog rizika.
Kultura kao indirektni faktor nije manje značajna za revizora i njegovu procenu
kontrolnog rizika.
16
VI Rizik detekcije
10
Jedina komponenta rizika revizije koja je pod kontrolom revizora je upravo rizik
detekcije ili otkrivanja. Odnosi se na mogućnost postojanja grešaka koje revizor ne može
otkriti analitičkim postupcima i suštinskim testovima. On postoji nezavisno od
inherentnog i kontrolnog rizika.
10
M.Vasiljević, M. Janković, „Procena kontrolnog rizika u funkciji smanjenja rizika revizije“, Revizor
(43/2008), Institut za ekonomiku i finansije, Beograd, 2008.
17
VII Međusobni odnos vrsta rizika
Linija inverznosti
18
Sledeća niža stepenica za revizora jeste pregled sistema internih kontrola, tj.
procena kontrolnog rizika i na taj način verovatnoću pojave materijalno značajnih
grešaka može smanjiti ispod nivoa inherentnog rizika. Primenom analitičkog preglede i
nezavisnih postupaka revizor smanjuje verovatnoću pojave materijalno značajne greške
gotovo na minimum.
Zaključak
Nema praktičnog načina da se rizik revizije svede na nulu, zbog čega se revizori
trude da ispoštuju standarde i obezbede dovoljno dokaznog materijala kao podlogu za
mišljenje.
19
Literatura
http://www.srrs.rs/
http://www.revizorska-komora.hr/
20