SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“VITEZ

FAKULTET ZDRAVSTVENE NJEGE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIRANJA: I CIKLUS; III GODINA
SMJER: SESTRINSTVO

HITNA STANJA U OFTAMOLOGIJI

SEMINARSKI RAD

Travnik,novembar,2017.godine.
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“VITEZ
FAKULTET ZDRAVSTVENE NJEGE
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIRANJA: I CIKLUS; III GODINA
SMJER: SESTRINSTVO

HITNA STANJA U OFTAMOLOGIJI

SEMINARSKI RAD

Izjava: Ja, Matea Martinović student Sveučilišta/Uiverziteta “Vitez” Vitez,

Indeks broj :0394-15/RZ odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost
izjavljujem da sam ovaj rad izradila samostalno uz korištenje citirane literature i
uz pomoć asistenta.

Potpis studenta: Matea Martinović

STUDENT: Matea Martinović

PREDMET: Oftalmologija
PROFESOR: Prof. Dr. Sci. Amila Alikadić Husović
 SADRŽAJ

1. HITNA STANJA U OFTALMOLOGIJI............................................................................ 1

2. HITNA STANJA UZROKOVANA VASKULARNIM PROMJENAMA ........................ 4

3. HITNA STANJA UZROKOVANA OZLJEDAMA OKA ................................................ 5

3.1. Mehaničke ozljede ....................................................................................................... 6

3.2. Fizičke ozljede možemo podijeliti na termičke i radijacijske ..................................... 7

3.3. Kemijske ozljede možemo podijeliti na ozljede nastale kiselinama i lužinama .......... 8

3.4. Eksplozivne ozljede ..................................................................................................... 9

4. HITNA STANJA UZROKOVANA OBOLJENJIMA OKA ............................................. 9

4.1. Akutni glaukom zatvorenog tipa ................................................................................. 9

4.2. Bol ............................................................................................................................. 10

4.3. Upale vjeđa (blefaritis) .............................................................................................. 11

4.4. Ječmenac (hordeolum) ............................................................................................... 12

4.5. Upale suznog organa ................................................................................................. 12

4.6. Upala očne spojnice ( konjuktivitis) .......................................................................... 13

4.7. Upale rožnice ( keratitisi) .......................................................................................... 14

4.8. Upale bjeloočnice (površna-episkleritis i duboka – skleritis) ................................... 14

4.9. Upala žilnice ( retinitis) ............................................................................................. 14

4.10. Upala šarenice i zrakastog tijela ( iridocyclitis) ..................................................... 15

4.11. Upala očne šupljine ( cellulitis orbitae) ....................................................................... 15

5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 16

6. LITERATURA ................................................................................................................. 17
 1. HITNA STANJA U OFTALMOLOGIJI

Urgentna ili hitna stanja u oftalmologiji su takva oboljenja ili povrede oka koja traže
hitnu i neodložnu pomoć,zbog mogućeg brzog gubitka funkcije oka ili drugih opasnosti. Dok
imamo zdravo oko i uredan vid obično ne razmišljamo ili ne možemo zamisliti kako bi se snašli
ili ponašali u slučaju izgubljenog čak i privremeno oslabljenog vida. Neki ljudi gube osjet vida
postepeno,tako da se oni jednostavno navikavaju na takav način života. Međutim, u
neuporedivo težoj situaciji su ljudi koji naglo izgube vid. Vrlo važno za hitna stanja u
oftalmologiji je da se što brže dođe do što tačnije anamneze naročito kod povrede oka. Najčešći
uzroci “crvenog oka” su konjunktivitis, subkonjuktivalno krvarenje, keratitis, uveitis, akutni
glaukom, povrede i strana tijela. Konjunktivitis je najčešća uputna oftalmološka dijagnoza, i
obično prva dijagnoza na koju pomisli ljekar opće medicine kada vidi crveno oko. Kod sumnje
na konjunktivitis nikad se liječenje ne smije početi steroidnim lijekovima, samo oftalmolog
može donijeti odluku o liječenju steroidima.Ako niste u mogućnosti uputiti pacijenta s crvenim
okom oftalmologu najmanje ćete pogriješiti ako otpočnete liječenje antibiotskim kapima ili
mastima.

Osobito pažljivo treba pregledati zjenicu, jer je zjenica važan difrencijalno dijagnostički ključ
(Tabela 1).

1
Drugi važan ključ je vidna oštrina, svako akutno smanjenje vidne oštrine je znak opasnosti i
zahtjeva hitan oftalmološki pregled.

Iznenadni gubitak vida u mirnom, nepodraženom oku može biti posljedica okluzije
centralne retinalne arterije ili vene, ablacije retine, horioretinitisa, retinalnog ili vitrealnog
krvarenja, optičkog neuritisa, migrenske aure, intrakranijalne ili ekstrakranijalne vaskularne
okluzije,histerije ili se radi o simulaciji. Pacijenta treba što prije uputiti oftalmologu jer faktor
vremena može biti presudan za očuvanje vida (u okluziji retinalne arterije radise o minutama).

2
 Bol u oku se javlja uglavnom kod bolesti prednjeg segmenta i adneksa (suzni aparat,
kapci). Najbolnije mjesto je rožnica koja je bogata nervnim završecima. Spojnica je manje
bolna, uz bol, bolesti prednjeg segmenta su praćene sa „podražajnim znacima“ (fotofo- bija,
blefarospazam i epifora). Bol se javlja kod ovih stanja: erozije i oštećenja rožnice, hordeoluma,
upale suzne vrećice i suzne žlijezde, upale irisa i cilijarnog tijela, akutnog glaukoma. Najteže
bolesti oka obično nisu praćene bolovima , retina nema receptora za bol, a bolesti retine su one
koje najviše ugrožavaju vid.

Površinska bol javlja se u obliku osjeta stranog tijela, pijeska u očima, svrbeža, pečenja,
žarenja, bockanja, suhoće u očima, grebanja. Lokalizirana bol na pritisak očne jabučice u toku
je upale sklere, irisa, zrakastog tijela i akutnog glaukoma, na kapcima kod hordeoluma, pri upali
suzne žlijezde i pri upali suzne vrećice. Duboka bol iza oka i prema sljepoočnici, čelu, korijenu
nosa i gornjoj čeljusti nastaje kod akutnog iridociklitisa, akutnog napadu glaukoma, upale
sklere, Tenonove ovojnice,očne šupljine. Bol pri pokretanju oka upozorava na retrobulbarnu
upalu vidnog živca, upalu Tenonove ovojnice, rastezanje stražnjeg pola očne jabučice.

Hitna stanja u oftalmologiji prema uzroku nastanka možemo podijeliti na hitna stanja
uzrokovana povredamanoka, vaskularnim promjenama i oboljenjima oka.1

1
Risto Kozomara, Priručnik iz oftalmologije za porodičnog ljekara, 45stranica.

3
 2. HITNA STANJA UZROKOVANA VASKULARNIM PROMJENAMA

Okluzija centralne retinalne arterije spada u urgentna stanja u oftalmologiji jer se

bolesniku objektivno može pomoći samo u prvih 30-40 minuta. Pacijenta treba što hitnije
uputiti u odgovarajuću specijaliziranu ustanovu, gdje će se poduzeti odgovarajući liječenje i
pokušati ponovo uspostaviti cirkulacija u obliteriranim krvnim žilama retine, prije nego što je
došlo do propadanje visokodiferenciranog retinalnog nervnog tkiva. Klinička slika se
manifestuje naglim, iznenadnim i teškim jednostranim gubitkom vida, te jakao redukcija vida
kod okluzije ogranka centralne retinalne arterije. Etiologija je različita, najčešće je posljedica
ateroskleroze, iako može da bude izazvana i kalcifikovanim embolusima.

Pružanje hitne pomoći započeti tako što ćemo smiriti pacijenta (dati sedativ, lijek protiv visokog
krvnog pritiska, ako boluje od visokog krvnog pritiska ili nitroglicerin pod jezik ako je srčani
bolesnik), dok pacijent sjedi, nježno pritisnuti oko tvrdim dijelom dlana preko zatvorenog kapka
i početi ritmičnu „masažu“ oka. Time naizmjenično povisujemo i snizujemo pritisak u oku, u
nadi da će se možda začepljenje središnjoj arteriji pokrenuti i „otploviti dalje“, u neki njezin
ogranak, a preostali ogranci će dobiti krv i nahraniti vidne stanice.

Još jedna mogućnost pružanja pomoći prije nego se stigne na odjel oftalmologije je uzeti
plastičnu vrećicu i u nju puhati kao u balon, pri tome treba otvorom vrećice pokriti i nos i usta,
tako da udišemo onaj zrak koji smo u vrećicu netom upuhali. U stručnoj literaturi stoji
objašnjenje da se tako udiše vlastiti izdahnuti zrak, u kojem ima više ugljičnog dioksida nego u
okolnom zraku. Ugljični dioksid širi krvne žile, pa se nadamo da će tako proširujući krvnu žilu
propustiti krv do vidnih stanica, bez obzira koliko u tom trenutku ta krv ima kisika u sebi, jer
je važnije propustiti krv sa manje kisika, nego imati potpuno začepljenu arteriju.Liječenje se
sastoji u dilataciji okludiranog suda, kako bi se osigurao kontinuitet dotoka arterijske krvi u
retinu.Ovo se najlakše postiže kod spazma arterije upotrebom vazodilatatora u obliku
retrobulbarnih inijekcijai infuzija zajedno sa antikoagulansima. Masaža bulbusa ili paracenteza
(punkcija) prednje očne sobice snižava se intraokularni pritisak i postiže dilatacija arterije ex
vacuo. Lokalno terapija se daje pod kontrolom oftalmoskopa i ponavlja do uspostavljanja
cirkulacije. Nakon pružanja urgentne pomoći provodi se etiološko liječnje okluzije u saradnji
sa internistom.2

2
Šikić J. - Oftalmologija, Udžbenik za studente medicine, Zagreb, 2003.

4
 Okluzija centralne retinalne vene je skup promjena izazvanih začepljenjem retinalne
venske cirkulacije. Pad vida nije tako iznenada ni potpun kao kod okluzije centralne retinalne
arterije. U toku nekoliko dana ili sati bolesnik primjećuje pojavu magle ili opadanje vidne
oštrine da bi se konačno uz razvijenu kliničku sliku retinalne tromboze, vidna oštrina svela na
1-2/60. Vremenom vid se može popraviti, a može stalno biti izgubljen, ali je uvijek očuvana
percepcija svjetla. Faktori rizika su godine života (preko 50% slučajeva su osobe starije od 65
godina), sistemske bolesti (arterijska hipertenzija,hiperlipedemija, dijabetes melitus,
gojaznost), povišen intraokularni pritisak, inflamatorne bolesti (sarkoidoza, Behcetova bolest),
stanja hiperviskoznosti krvi, stečeni i nasljedni trombofilni poremećaji. U terapiji se koriste
antikoagulansi, najčešče heparin u infuziji sa vazodilatatorima, podijeljenoj u nekoliko doza.
Daju se i resorptivna sredstva, angioprotektori, vitamini, fibrinolitici, sredstva koja smanjuju
agregaciju i viskozitet krvi. Sa antikoagulantnom terapijom treba biti oprezan jer mogu biti
rizični za život bolesnika. Zato se koriste sve rjeđe i to kod slučajeva svježe tromoboze mladih
ljudi uz svakodnevnu kontrolu protrombinskog indeksa i vremena koagulacije.

Zato je prevencija tromboze i embolije krvnih sudova retine znatno važnija od liječenja, a ona
se sastoji u ranom otrikivanju i liječenju različtih faktora okluzivne bolesti, prije svega,
ateroskleroze i arterijske hipertenzije.

3. HITNA STANJA UZROKOVANA OZLJEDAMA OKA

Kod hitni stanja uzrokovanih ozljedama oka kao što je na početku teksta naglašeno ,
potrebno je uzeti dobru i točnu anamnezu , jer neke ozljede oka ne moraju odmah pokazati
patološko stanje u prednjem segmentu oka , jer npr. tupe ozljede mogu izazvati oštećenja samo
u stražnjem segmentu, a to se bez oftalmološkog pregleda ne može ustvrditi u hitnoći.Prema
tome hitna stanja izazvana ozljedama možemo prema anatomiji oka podijeliti na: ozljede
prednjeg i ozljede stražnjeg segmenta oka. U ozljede prednjeg segmenta spadaju hitna stanja
koja nastaju na : spojnici, bjeloočnici, rožnici, šarenici i leći, a ozljede stražnjeg očnog segmenta
zahvaćaju: staklasto tijelo, bjeloočnicu, žilnicu i mrežnicu posteriorno od pars plana cilijarnog
tijela.

Prema uzroku nastajanja ozljede možemo podijeliti na:mehaničke, fizičke, kemijske i

eksplozivne.

5
 3.1. Mehaničke ozljede

Mogu izazvati oštećenja na svim segmentima oka ,ove ozljede mogu biti tupe (kontuzije
,nagnječenja) ili penetrantne, a penetrantne dijelimo na perforativne i
neperforativne.Mehaničke ozljede nastaju u radu sa strojevima, alatima, eksplozija, različite
igre, automobilski udesi a daleko najčešće nastaju usljed traume prstom, kistom, kontaktnom
lećomi sl. Najčešće su ozljede rožnice: erozija rožnice, to je oštećenje rožničnog epitela, u
kliničkoj slici javlja se : blefarospazam, osjetljivost na svjetlost i pojačano suzenje , dijagnozu
dokazuje fluorescienski test ( fluorescin se inače kao boja još nalazi i u gumenim
bombončićima), kada se defekt oboji u zelenkasto, hitna pomoć se sastoji od ispiranja oka
antibiotskim kapima, stavljanjem antibiotske masti u donji forniks spojnice, te zatvaranjem oka
zavojem.

Strano tijelo rožnice , prva pomoć – previti oko sterilnom gazom, hitna pomoć-potreban je
detaljan pregled oka, u koliko postoje uvjeti ( osvjetljenje, lokalna anestezija, sterilan pribor),
a strano tijelo nije duboko ili centralno treba ga odstraniti ( uklanja se vrhom lancete ili vrhom
injekcijske igle, od centra rožnice prema periferiji) zatim staviti antibiotsku mast u oko i previti
oko , ukoliko strano tijelo nije odstranjeno potrebno je oko previti sterilnom gazom i uputiti
pacijenta oftalmologu.

Strano tijelo spojnice , hitna pomoć-sa spojnice se strano tijelo može otkloniti pomoću vlažnog
smotuljka vate, a nalazi li se na spojnici gornje vjeđe, vjeđni rub se mora prije toga izvrnuti
prema van, tj. Ekstroponirati. Strano tijelo bulbusa , prva pomoć – mirovanje , sterilni povoj,
hitna pomoć- mirovanje , povez oka , analgetik , hitan transport na odjel oftalmologije.

Kontuzijske ozljede se mogu dogoditi u svim segmentima i strukturama oka ,opseg

ozljeda može biti raznolik, pa je stoga potreban detaljan pregled,hitna pomoć- oko sterilno
previti i hitno pacijenta transportirati na oftalmološki odjel.Perforativne ozljede su teške ozljede
rožnice i / ili bjeloočnice, a posebno su složene one izazvane .intraokularnim stranim tijelom.,
hitna pomoć- ispiranje oka , antibiotska mast u oko , sterilno previjanje, dati analgetik,
antitetanusna zaštita, hitan transport na oftalmološki odjel.3

3
Medix, specijalizirani medicinski dvomjesečnik, http://www.medix.com.hr

6
 Slika1. Prikaz mehaničke ozljede oka.

3.2. Fizičke ozljede možemo podijeliti na termičke i radijacijske

Termičke ozljede mogu biti izazvane djelovanjem plinovitih, tekućih ili krutih termički
tvari, gdje dolazi do opekotine oka , hitna pomoć- isprati oči hladnom vodom, dati lokalni
anestetik, antibiotska mast u oko i transport na oftalmološki odjel. Radijacijske ili svjetlosne
ozljede oka nastaju pri ultraljubičastom zračenju ( pri autogenom zavarivanju- ophtalmia
photoelektrica, na snježnim terenima ili na morskoj obali- ophtalmia solaris) pri čemu se može
oštetiti spojnica i rožnica. U kliničkoj slici nalazimo: jaka bol, suzenje i blefarospazam, hitna
pomoć-se sastoji od : pacijenta staviti u tamnu prostoriju ili zavezati oči tamnim povezom,
staviti hladni oblog na oči, lokalni anestetik, pregledati oko da se isključi mehanička povreda
ili strano tijelo, staviti antibiotsku mast u oko , zbog bolova se može dati i analgetik.

7
 3.3. Kemijske ozljede možemo podijeliti na ozljede nastale kiselinama i
lužinama

Sve kemijske ozljede očne jabučice pripadaju teškim ozljedama, stoga je vrlo važna
precizna anamneza o vrsti kemijskog sredstva.Ozljede kiselinama najčešće izazivaju dušična,
sumporna i octena kiselina, koje dovode do koagulacijske nekroze, prva pomoć –ispiranje očiju
vodom, odstranjivanje veći kapljica kemikalija , hitna pomoć- lokalni anestetik, odstranjenje
veći kapljica kemikalije, ispiranje očiju s 1 M NaHCO3 , vitamin C za ispiranje oka, midriatik:
atropin u oko, sterilno previjanje očiju nakon stavljanja antibiotske masti u oči, hitan transport
na oftalmološki odjel.

Ozljede lužinama najčešće su ozljede nastale djelovanjem vapna, amonijakai natrijeve

lužine na oko. Stvaraju kolikvacijsku nekrozu, pa je prognoza za ozdravljenje slabija, prva
pomoć- isto kao kod opekotina kiselinama, hitna pomoć- lokalni anestetik, odstranjenje veći
kapljica ispiranje očiju s Acidi borici sol. 3% , vitamin C za ispiranje oka, midriatik u oko,
sterilno previjanje očiju nakon stavljanja antibiotske masti u oči, hitan transport na oftalmološki
odjel.Mora se naglasiti da ako se nema mogućnosti isprati oko odgovarajućim sredstvom ,
potrebno je ispiranje fiziološkom otopinom, destiliranom vodom , pa u krajnjem slučaju i
običnom vodom , duljina ispiranja bila bi potrebna najmanje pola sata.

Slika2. Prikaz kemijske ozljede oka.

8
 3.4. Eksplozivne ozljede

Nastaju pri eksploziji : mina, granata,zrakoplovni bombi itd.One imaju svojstva

kontuzijski ozljeda uz krvarenje u prednju očnu sobicu ( hyphema), luksaciju leće, krvarenje u
staklovinu i mrežnicu, odignuće mrežnice itd. Ozljeda nastaje udarom zračnog vala. , hitna
pomoć- takvim su pacijentima potrebni analgetici, oko se može zatvoriti, ovisno o vrsti ozljede,
tj. Njenom opsegu, a pacijent se mora hitno transportirati na oftalmološki odjel.

4. HITNA STANJA UZROKOVANA OBOLJENJIMA OKA

4.1. Akutni glaukom zatvorenog tipa

To je akutno zatvaranje kuta obično posljedica pupilarnog bloka ili iris plateau sindroma
kada naglo dolazi do prekidanja normalnog protoka očne vodice iz stražnje prema prednjoj
sobici oka i odvodnom trabekularnom sustavu. Ukoliko se kut prednje sobice potpuno zatvori
razvije se napad akutnog glaukoma, koji je karakteriziran cilijarnim podražajem, zamagljenjem
vida, jakim bolovima, mučninom, uz vrlo visoke vrijednosti očnog tlaka. Ukoliko napad potraje
duže, zbog vrlo povišenog tlaka može doći do prekida cirkulacije u glavi očnog živca, te
nepovratnog gubitka vida. Zbog trofički promjena dolazi do edema rožnice, paralize sfinktera
šarenice i zamućenja leće. Između šarenice i kuta razvijaju se priraslice koje zaostaju i nakon
napada i mogu uzrokovati trajnu opstrukciju cirkulacije očne vodice i kroničnu formu glaukoma
zatvorenog kuta. Posljedice napada akutnog glaukoma zatvorenog kuta obično su sektorna
atrofija strome šarenice, midrijaza, subepitelijalna zamućenja leće i periferne sinehije.

Prva pomoć-staviti hladan oblog, previti oko , hitna pomoć-se sastoji od : analgetik ,
manitol 20 % 250 ml I.V. , diuretik i.v. , potrebno je voditi računa da analgetik ne sadržava
kofein, kontraindiciran je atropin kao midrijatik, , zatim dati miotik ( pilokarpin sol. u oko ) ,
upozorenje , diferencijalna dijagnoza s iridociklitisom – vid je skoro normalan, otečeni su kapci,
zjenica je uska, tonus oka je normalan, daljnji postupak je transportirati pacijenta na
oftalmološku kliniku.4

4
Urgentna stanja, oftalmologija, http://www.panfarma.co.yu

9
 Slika3. Prikaz glaukoma.

4.2. Bol

Bol u oku se javlja uglavnom kod bolesti prednjeg segmenta i adneksa ( suzni aparat i
kapci). Najbolnije mjesto je rožnica koja je bogata nervnim završetcima. Spojnica je manje
bolna, uz bol, bolesti prednjeg segmenta su praćene sa tkz. podražajnim znacima , gdje spadaju
fotofobija, blefarospazam i epifora, bol se javlja kod ovih stanja: erozije i oštećenja rožnice,
hordeoluma, upale suzne vrećice i suzne žlijezde, upale irisa i cilijarnog tijela, akutnog
glaukoma.

Najteže bolesti oka obično nisu praćene bolovima , mrežnica nema receptora za bol, a
bolesti mrežnice su one koje najviše ugrožavaju vid. Radi dijagnostičke procjene potrebno je
utvrditi lokalizaciju i kakvoću , te vremenski tijek pojave.

Površinska bol javlja se u obliku osjeta stranog tijela , pijeska u očima, svrbeža, pečenja,
žarenja, bockanja,suhoće u očima, grebanja. Lokalizirana bol na pritisak očne jabučice u tijeku
je upale bjeloočnice, šarenice, zrakastog tijela i akutnog glaukoma, na vjeđama kod ječmenca,
pri upali suzne žlijezde, i pri upali suzne vrećice.

10
 Duboka bol iza oka i prema sljepoočnici , čelu, korijenu nosa i gornjoj čeljusti nastaje
pri akutnoj upali šarenice i zrakastog tijela, pri akutnom glaumatskom napadu, upali
bjeloočnice, Tenonove ovojnice, očne šupljine.Bol pri pokretanju oka upozorava na
retrobulbarnu upalu vidnog živca, upalu Tenonove ovojnice, rastezanje stražnjeg pola očne
jabučice. Upale oka su stanja koja hitno dovode pacijenta liječniku.

4.3. Upale vjeđa (blefaritis)

To je upala vjeđnog ruba koja pri tom pocrveni, a često se stvaraju ljuščice i krastice, uzrok
mogu biti alergija , iritacija, kronične upale spojnice, nekorigirana refrakcijska greška, liječi se
dodatnom higijenom vjeđa ( nježnom spužvicom svakodnevno valja prati vjeđe blagom
otopinom dječijeg šampona), a liječnik će morati napraviti korekciju refrakcijske greške, liječiti
etiološkog uzročnika.5

Slika4. Prikaz blefaritisa.

5
Cerovski B. - Priručnik za učenike srednjih škola, Školska knjiga , Zagreb, 1995.

11
 4.4. Ječmenac (hordeolum)

To je gnojna upala lojni žlijezda, pri konzervativnom liječenju medicinska sestra

previja bolesnika stavljajući mu antibiotske kapi i mast u spojničnu vrećicu te izvana na vjeđu.

Slika5. Prikaz jačmenca.

4.5. Upale suznog organa

Akutna upala suzne žlijezde ( dacryoadenitis acuta) nastaje infekcijom endogenim

putem, najčešće poslije zaušnjaka, liječi se visokim dozama antibiotika.

12
 4.6. Upala očne spojnice ( konjuktivitis)

Karakteriziran je hiperemijom, eksudacijom, pseudoptozom, prema uzročniku može biti

: kataralni, gonoroični, vernalni, najčešći je kataralni, liječi se ispiranjem oka blagim i
nepodražajnim sredstvima ( kamilica),a pri sumnji na infekciju apliciraju se antibioteske kapi i
mast u spojničnu vrećicu.

Slika6. Prikaz konuktivitisa.

13
 4.7. Upale rožnice ( keratitisi)

Najčešći je herpesni keratitis, koji se javlja iznenada i jednostrano sa pojavom boli i

osjećajem stranog tijela u oku, a često poslije prehlade ili neke druge infekcije. Subjektivni su
simptomi epifora, blefarospazam, neuralgična bol. Liječi se virostaticima.

Slika7. Prikaz upale rožnice.

4.8. Upale bjeloočnice (površna-episkleritis i duboka – skleritis)

Klinički se prepoznaje po pojavi nejasno ograničenoga crvenog i na dodir bolnog

čvorića bjeloočnice, oko kojeg se vidi hiperemij umnoženih dubokih episkleralni krvni žila,
liječenje je etiološko a lokalno se vrlo uspješno primjenjuju kortikosteroidi.

4.9. Upala žilnice ( retinitis)

Vanjski objektivni znakova nema, nema boli, akutnu upalu obilježavaju bjelkasta žarišta
neoštrih granica, od subjektivnih simptoma najvažnije je slabljenje vida.liječenje je etiološko.

14
 4.10. Upala šarenice i zrakastog tijela ( iridocyclitis)

Subjektivni simptomi : bolovi u oku, jaka svjetloplahost, blefarospazam, pojačano

suzenje, objektivni znaci : miješana infekcija, sinehije , precipitati na endotelu rožnice,
hiperemija šarenice, eksudacija produkata upale, , liječenje akutnog iridocyclitisa; ne čeka se
na etiološko razriješenje, nego se suzbijaju uočeni simptomi, najvažnija i najhitnija je midrijaza
i cikloplegija, a postiže se primjenom 1% otopine atropina, kortikosteroidi, antiflogistici
(aspirin, knavon), antibiotici lokalno, imunosupresivi.

Slika8. Prikaz upale šarenice i zrakastog tijela.

4.11. Upala očne šupljine ( cellulitis orbitae)

Akutna je serozna upala orbitalnog sadržaja, bolest počinje nagli, ograničenim

pokretima očne jabučice, uz određenu dislokaciju, praćena je općim simptomima upale , liječi
se velikim dozama antibiotika , ali i pored terapije to je jedino stanje s mogućim smrtnim
ishodom u oftalmologiji.6

6
Bošković I. - Što kad se svjetlost jednom ugasi, http://www.zzjzpgz.hr

15
5. ZAKLJUČAK

Urgentna ili hitna stanja u oftalmologiji su takva oboljenja ili povrede oka koja traže
hitnu i neodložnu pomoć,zbog mogućeg brzog gubitka funkcije oka ili drugih opasnosti. Dok
imamo zdravo oko i uredan vid obično ne razmišljamo ili ne možemo zamisliti kako bi se snašli
ili ponašali u slučaju izgubljenog čak i privremeno oslabljenog vida. Dok imamo zdravo oko i
uredan vid obično ne razmišljamo ili ne možemo zamisliti kako bi se snašli ili ponašali u slučaju
izgubljenog čak i privremeno oslabljenog vida. Neki ljudi gube osjet vida postepeno,tako da se
oni jednostavno navikavaju na takav način života. Međutim, u neuporedivo težoj situaciji su
ljudi koji naglo izgube vid. Vrlo važno za hitna stanja u oftalmologiji je da se što brže dođe do
što tačnije anamneze naročito kod povrede oka.

Hitna stanja u oftalmologiji prema uzroku nastanka možemo podijeliti na hitna stanja
uzrokovana povredamanoka, vaskularnim promjenama i oboljenjima oka.

16
6. LITERATURA

1. Risto Kozomara, Priručnik iz oftalmologije za porodičnog ljekara, 45stranica.

2. Šikić J. - Oftalmologija, Udžbenik za studente medicine, Zagreb, 2003.

3. Medix, specijalizirani medicinski dvomjesečnik, http://www.medix.com.hr

4. Urgentna stanja, oftalmologija, http://www.panfarma.co.yu

5. Cerovski B. - Priručnik za učenike srednjih škola, Školska knjiga , Zagreb, 1995

6. Bošković I. - Što kad se svjetlost jednom ugasi, http://www.zzjzpgz.hr

17