1. Koje su osnovne skupine zahtjeva bitne pri izboru materijala?

Objasnite što je
to eksploatabilnost.
Funkcionalnost, eksploatabilnost, tehnologičnost, raspoloživost i nabavljivost,
standardnost, recikličnost i ekologičnost, estetičnost.
Optimum = O M = funkcija (F, E, T, N, S, R, ES)
Eksploatabilnost je svojstvo koje govori o funkcioniranju djela sklopa ili cijele
konstrukcije u ukupnom životnom vijeku.
2. Koje vrste podloga i pomagala koristimo pri izboru materijala
a.) klasične podloge i pomagala: katalozi, priručnici, standardi;
b.) kompjutorizirane podloge i pomagala: informacijski sustavi (bibliografski ili
faktografski), CAMSM;
3. Navedite s kojeg se gladišta mogu sistematizirati materijali
a.)Prema sastavu, strukturi i načinu dobivanja
b.) prema svojstvima i uvjetima primjene
c.) prema namjeni
4. Navedite sistematizaciju osnovnih skupina i podskupina materijala.
a.) materijal na bazi željeza : željezni lijevovi, konstrukcijski čelici, alatni čelici
b.) neželjezni materijali i legure
c.)nemetalni materijali: konstrukcijska keramika, konstrukcijski polimerni materijali
d.) kompozitni materijali: s metalnom, polimernom ili keramičkom matricom
5. Objasnite načelo označavanja nelegiranih čelika
Č 0 X1 X2 X3 X4
0 - ugljični čelik sa negarantiranim sastavom
X1 -Razred Rm (vlačna čvrstoća) 19
X2, X3 - čistoća čelika
X3 - udarnja radnja loma (1- +20° , 2- 0°, 3- -20°)
X4 - dopunska oznaka (daje proizvođač)
Č 1 X1 X2 X3
1 - ugljični čelik sa garantiranim sastavom
X1 - deseterostruka vrijednost max. sadržaja ugljika u % zaokruženo na cijeli broj
X2, X3 - redni broj čelika prema namjeni
6. Objasnite načela označavanja legiranih čelika
Č X1 X2 X3 X4 X5
X1 - redni broj najutjecajnijeg elementa
X2 - redni broj 2 najutjecajnijeg elementa (kod jednostruko legiranih - tada 1)
X3, X4 - redni broj čelika prema namjeni
X5 - dopunska oznaka
7. Koji su međusobno, a koji mješovito ili stabilno kristalizirani željezni ljevovi?
Metastabilno - (čelični i bijeli tvrdi) - ugljik u cementitu ili karbidu
Mješovito - (stabilno metastabilno) - ugljik u grafitu i cementitu
Stabilno - ugljik samo u obliku grafita
8. Koje su osnovne razlike u sastavu i strukturi između čeličnog i sivog lijeva?
Čelični lijev: - metastabilna kristalizacija, manje od 2% C, Widmannstatenova feritno-
perlitna struktura
Sivi lijev: - mješovita kristalizacija, više od 2% C +Mn + Si + P +S, struktura -
primarne - lamele grafita + željezna osnova, ponekad i slobodni cementit
9. Koje su osnovne razlike u sastavu i strukturi između čeličnog i bijelog tvrdog
lijeva?
Čelični lijev - potpuni nedostatak kristala, manje od 2% C, Widmannstatenova
feritno-perlitna struktura
Bijeli tvrdi lijev - može biti da je jezgra mješovita ili stabilna, 2.5-3.5%C + Mn
(cementator), prevladava cementit ili karbidi
10. Koji čimbenici utječu na vrstu kristalizacije kod željeznih lijevova?
Sastav litine, posebno udjeli Si (grafitizator) i Mn (cementator) kao i uvjeti
ohlađivanja u kalupu
11. Što su to elementi “grafitizatori”, a što “cementatori”?
Grafitizatori (Si, P) su elementi koji omogućuju stvaranje grafita iako ohlađivanje nije
izuzetno sporo. Cementatori (Mn, S) pospješuju stvaranje karbida, tj. sprečavaju
stvaranje grafita
12. Koja struktura odgovara stabilnoj kristalizaciji željeznog lijeva?
Divergentna - željezna osnova (Feritna, perlitna ili feritno-perlitna) + grafitne
nakupine (lamelarne, kuglaste,ili čvoraste)
13. Navedite osnovne oblike grafita kod pojedinih vrsta željeznih ljevova
Lamelarni - sivi lijev
Kuglasti - žilavi lijev
Čvorasti kovkasti lijev
14. U kojim će slučajevima primjene čelični lijev imati prednost pred drugim
lijevovima?
- ako nije dovoljna čvrstoća sivog i kovkastog lijeva
- ako se primjenjuju kvalitete sa istovremeno visokim %C i visokolegirane
- ako se zbog oblika i visokih dimenzija ne može primjeniti drugi lijev
15. Koji je osnovni postupak toplinske obradbe čeličnog lijeva i zašto se on
provodi?
Normalizacija - zato da bi se gruba lijevačka Widmannststtenova feritno perlitna
struktura usitnila. (Povećana istezljivost i žilavost)
16. Navedite razlog provođenja normalizacije čeličnog lijeva?
- zato da bi se gruba lijevačka Widmannststtenova feritno perlitna struktura usitnila.
(Povećana istezljivost i žilavost)
17. U kojim situacijama i zašto se primjenjuje bijeli tvrdi lijev?
Za odlijevke jednostavnijeg oblika koji trebaju biti tvrdi i otporni abrazijskom
trošenju - u strukturi prevladavaju karbidi
18. Koja su posebna svojstva lijevova kji sadrže grafitnu fazu?
- visoka sposobnost prigušenja vibracija
- dobra klizna svojstva
- dobra tlačna svojstva
- dobra obradivost odvajanjem čestica
19. Koja su osnovna svojstva sivog lijeva?
- mogu se lijevati odljevci svih masivnosti, jeftina masovna proizvodnja, vrlo dobra
livljivost, nisko tališta, dobra obradljivost odvajanjem čestica, slaba zavarljivost
- niska vlačna čvrstoća, visoka tlačna čvrstoća, vrlo niska istezljivost A1%,
promjenjiv modul elastičnosti E=60155000 N/mm, slaba žilavost
- dobra ležišna svojstva (samopodmazivanje grafita), prigušenje vibracija, bubrenje
pri povišenim temperaturama 400°C, otporan atmosferilijama
20. Što je to stupanj zasićenja kod sivog lijeva? Što nam kazuje njegov iznos?
Stupanj zasićenja povezan je s određenim sastavom, govori o postizanju određene
strukture, a time i svojstva
%C %C
SZ  e

%C 1
4.26  ( Si  P)
3

Sz  - podeutektička vrsta SL
Sz  - eutektička vrsta SL
Sz  - nadeutektička vrsta SL
21. O čemu ovisi vrijednost vlačne čvrstoće odlijevka od sivog lijeva?
Ovisi o stupnju zasićenja i debljini stijenke odlijevka
Rm = 1045 - 785Sz - 2.5d N/mm2 optimalno Rm=250 N/mm2
22. Objasnite o čemu ovisi vlačna čvrstoća sivog lijeva pomoću empirijskog
izraza
Ovisi o stupnju zasićenja i debljini stijenke odlijevka
Rm = 1045 - 785Sz - 2.5d N/mm2 optimalno Rm=250 N/mm2
23. Odlijevak SL-a debljine stijenke 20 mm odljeven je od SL 20 srednje vlačne
čvrstoće. Izračunajte vlačnu čvrstoću odlijevka.
Rm = 1045 - 785Sz - 2.5d N/mm2
RmSL = 225 N/mm2
1045 - 785Sz - 2.530 = 225
785Sz = 1045 - 2.530 - 225 = 745
745
Sz = 0.95
785
Rm = 1045 - 785Sz - 2.5d =1045 - 745 - 2.520=250 N/mm2
24. Odlijevak je odlijeven od eutektičkog sivog lijeva. Odredite standardnu
oznaku tog lijeva uz pretpostavku da je savojna čvrstoća u propisanim granicama.
(Rm = 1045 - 785 Sz - 2.5d) SL 20
25. Na temelju kojih mehaničkih svojsatava se provodi klasifikacija i
označavanje vrste sivog lijeva. Objasnite jednu oznaku sivog lijeva.
Kategorizira se na osnovi vrijednosti vlačne čvrstoće dobivene ispitivanjem na
epruveti promjera 30 mm i vrijednosti savojne čvrstoće
SL X1X2
X1X2 - Rm/10 - zaokruženo na manju cvrijednost
26. Objasnite način dobivanja i svojstva kovkastog (temper lijeva).
Dobiva se decementacijskim žarenjem odljevaka od bijelog lijeva. Žarenjem u
neutralnoj atmosferi dobiva se CRNI, au oksidacijskoj atmosferi BIJELI kovkasti lijev
Svojstva: - radi visokog %C teško se zavaruje, ali dobro lemi
- perlitni se može površinski zakaliti čime se povisuje tvrdoća i otpornost trošenju
27. Navedite razlike u načinu dobivanja i strukturi odlijevaka između crnog i
bijelog kovkastog (temper) lijeva.
Crni: - žarenje u neutralnoj atmosferi
- ovisno o brzini prijelaza područja pretvorbe postoje feritni i perlitni
- grafit u obliku čvorića
Bijeli: - žarenje u oksidacijskoj atmosferi
- razugljičeni slojevi do 6mm duljine
-
28. U čemu se sve razlikuju čelični i žilavi lijev?
Čelični lijev: - 02 % C, talina je čelik, F/P struktura, loša obradljivost odvajanjem
čestica
Žilavi lijev: - 3.23.8 % C, talina je sirovo željezo, struktura je grafit u obliku kuglica
(nodula), nadeutektički sastav (Sz  1), dobra obradljivost odvajanjem čestica
29. Opišite strukturu i svojstvažilavog lijeva.
Nadeutektički lijev (Sz  1)
Struktura: - Feritna -  čvrstoća,  istezljivost
- F/P
- Perlitna -  čvrstoća,  istezljivost
- grafit u obliku kuglica (nodula)
Svojstva: - visoka dinamička izdržljivost i čvrstoća (nodule)
- visok modul elastičnosti  180000 N/mm2
- donekle prigušuje vibracije
- dobar za odvajanje čestica
- zavarljiv
31. Definirajte što je čelik
Čelici su metastabilno kristalizirane Fe - C legure s najviše 2 % C. Podrazumjevaju se
čelični poluproizvodi dobiveni nekim od postupaka gnječenja i čelični lijev.
32. Što znate o grupi čelika kod kojih je prva znamenka u osnovnoj oznaci 0?
To su čelici sa negarantiranim kemijskim sastavom.
33. Što znate o čelicima Č 0561, Č 0562 i Č 0563?
To su ugljični čelici sa negarantiranim kemijskim sastavom. Vlačna čvrstoća im je 5.
razreda 490580 N/mm2. Imaju garantiranu udarnu radnju loma(mehanička svojstva).
34. Po čemu su različiti, a po čemu slični čelici Č0361, Č0461, Č0561?
Svi su čelici sa negarantiranim kemijskim sastavom i garantirane udarne radnje loma
pri 20 °C. Različit im je razred vlačne čvrstoće (3,4,5).
35. Koje se sdkupine čelika mogu primjeniti za zavarene konstrukcije u uvjetima
udarnog opterećenja pri -20°C.
Opći konstrukcijijski čelici sa garantiranom udarnom radnjom loma pri -20°C -
skupina D Č 0361, Č 0463, Č 0563.
Sitnozrnati normalizirani čelici Č RN XXX.
36. Koje skupine općih konstrukcijskih čelika posjeduju zadovoljavajuću
zavarljivost i zašto?
Skupine B,C i D zbog niskog sadržaja ugljika smanjuje se mogućnost zakaljivanja
oko mjesta zavara.
37. Što znate o općim konstrukcijskim čelicima podskupine “M”? Navedite i
objasnite jednu oznaku čelika iz te skupine.
To su čelici za strojne elemente. Slabo su zavarljivi, visoke su čvrstoće (500700
N/mm2), ali niže istezljivosti (1020%).
Č 0545:
- 0 bez garantiranog kemijskog sastava
- 5 razred nazivne vlačne čvrstoće
- 4 redni broj
- 5 hladno deformirano stanje
39. Koja je razlika u svojstvima i primjeni između čelika Č 0361 i Č 0645?
Č 0361 - skupina D - garantirana U.R.L: pri +20°C, zavarljiv, nazivna V.Č. 3 razreda
(360380 N/mm2)
Č 0645 - za strojne dijelove, hladno deformirano stanje, slabo zavarljiv, razred
čvrstoće 6 ((590680 N/mm2)
41. Po čemu se sve razlikuju čelici Č 0545 i Č 4145?
Č0545 je čelik za strojne dijelove u hladno deformiranom stanju sa negarantiranim
kemijskim sastavom
Č 4145 - legirani čelik sa Cr za alate
42. Što znate o čelicima čija oznaka počinje slovima ČR?
To su sitnozrnati normalizirani čelici. Oni su mikrolegirani (0.1% Al, Nb, Ti, V
itd...) što stavra nitride, karbide i karbonitride koji koče porast austenitnog zrna -
poboljšana zavarljivost, viša granica razvlačenja (3501000 N/mm2)
43. Što znate o čeliku Č RN 420?
To je sitnozrnati normalizirani čelik za niske temperature Remin=420 N/mm2
44. Kakva svojstva posjeduju sitnozrnati mikrolegirani čelici? Navedite oznaku
jednog čelika.
Sitna austenitna struktura, mikrolegirani (0.1%), povišena vrijednost granice
razvlačenja (Re=3501000 N/mm2), dobro zavarljivi, nisu osjetljivi na krhki lom.
Postoje 3 skupine: za normalne temperature, povišene i snižene.
45. Na koji se način dobiva sitno zrno kod konstrukcijskih čelika i koja se
svojstva na taj način poboljšavaju?
Mikrolegiranjem sa  0.1% Al, Nb, Ti, V itd.... Poboljšavaju se zavarljivost, granica
razvlačenja i osjetljivost na krhki lom.
46. Što se postiže primjenom konstrukcijskih čelika povišene i visoke čvrstoće?
Smanjuju se nosivi presjeci kod jednakih opterećenja tj. ,masa konstrukcije.
47. Za kakve će se uvjete rada primjeniti čelici za cementiranje.
Za one dijelove koji u radu moraju istovremeno biti otporni na trošenje i podnositi
dinamička opterećenja.
48. KOja su osnovna svojstva čelika za poboljšavanje u odnosu na druge skupine
čelika?
Homogena struktura bez nemetalnih uključina, nizak sadržaj nečistoća. Nakon
podvrgavanja postupku poboljšavanja postižu se visoke granice razvlačenja i vlačne
čvrstoće uz visoku žilavost i dinamičku izdržljivost.
49. Na temelju kojih svojstava se provodi izbor vrste čelika unutar skupine
čelika za cementiranje?
Na temelju mehaničkih svojstava jezgre (%C, prokaljivost)
51. Za koje uvjete rada se primjenjuju legirani čelici za cementiranje?
Za veće dimenzije presjeka, radi bolje prokaljivosti.
52. Po čemu se razlikuju čelici Č 1220 i Č 4320?
Č 1220 - čelik sa garanntiranim kemijskim sastavom 0.2%C za cementiranje
Č 4320 - legirani čelik Cr - Mn za cementiranje
53. U kojim će se skupinama primjeniti Č 1220, a u kojim Č 5421?
Č 5421 je legiran, dakle primjenit će se za veće dimenzije presjeka kad je potrebna
veća prokaljivost. I jedan i drugi su čelici za prokaljivanje.
54. Objasnite tijek promjene tvrdoće po presjeku cementiranom dijela.
Jezgra sadrži nizak % C pa je i tvrdoća mala, prema površini raste do praktično
maksimalno pozitvnih vrijednosti.
55. Objasnite na čemu se temelji izbor čelika za prokaljivanje.
na temelju zadanih dimenzija, visine opterećenja i traženih mehaničkih svojstava.
58. U čemu se razlikuju svojastva i primjena čelika Č 1531 i Č 4732.
Č 1531 je ugljični čelik sa garantiranim kemijskim sastavom 0.5%C za poboljšavanje
Č 4732 je legirani čelik Cr-Mo za poboljšavanje za velike dimenzije.
59. Po čemu se sve razlikuju čelici Č 4130 i Č 4150?
To su čelici legirani sa Cr, a razlikuju se po primjeni. Č 4130 je za poboljšavanje, a Č
4150 je za alate.
60. Po čemu se razlikuju čelici Č 0745 i Č 1730?
Č 0745 je sa negarantiranim kemijskim sastavom 7 razreda vlačne čvrstoće i 4
razreda čistoće (Rm = 690-780 N/mm2) (ograničen sadržaj nečistoća), u hladno
deformiranom stanju sa garantiranim mehaničkim svojstvima.
61. Koja svojstva i kako propisuje norma za čelike za poboljšavanje?
Kemijski sastav u %, minimalne vrijednosti mehaničkih svojstava u poboljšanom
stanju (Rp0,2, Rm, A5, Z, KU) za različite dimenzije okruglih šipki. ukazuje se i na
raspon dimenzija unutar kojeg se preporuča primjena
62. Zašto mehanička svojstva poboljšanog strojnog dijela iz čelika za
poboljšavanje ovise o dimenzijama presjeka?. Kod kojih vrsta čelika je to jače
izraženo?
Povećanjem dimenzija presjeka opada prokaljivost. To je jače izraženo kod slabije
legiranih čelika s manjim %C.
64. Koji se osnovni zahtjevi postavljaju na čelik za opruge?
Visoka granica razvlačenja, visoka vlačna čvrstoća Sigurnost protiv krhkog loma
(A6%), visoka dinamička izdržljivost, otpornost udarnom opterećenju.
65. Kako se ostvaruju željena svojstva čelika za opruge?
Legiranjem (Si, Cr, Mn, V), hladnom deformacijom ili poboljšavanjem
66. Koje je osnovno svojstvo čelika za automate i kako se ono postiže?
Dobra obradljivost odvajanjem strugotine. Postiže se kemijskim sastavom: povišen
sadržaj S, P, Mn i Pb (olovo)
67. Što znate o čelicima za automate? Navedite jednu oznaku čelika.
To su čelici dobro obradljivi odvajanjem čestica zbog povišenog udjela S, P, Mn, Pb.
Isporučuju se u vruće valjanom, hladno vučenom, ljuštenom i brušenom stanju.
Primjenjuju se za manje opterećene sitne dijelove na visokoproduktivnim automatima.
Npr. Č 1190
68. Koji su osnovni uvjeti potpune antikorozivnosti čelika? Navedite podjelu
kemijski postojanih čelika prema strukturi i karakteristike njihovog sastava.
a.) minimalno 12% Cr u krutoj otopini (ne u karbidima)
b.) monofazna struktura: austenitna, feritna ili martenzitna
70. Na koje se načine može spriječiti ili izbjeći pojava interkristalne korozije kod
austenitnih nehrđajućih čelika?
Ako je došlo do senzibilizacije austenita čelik treba ugrijati na 10501150 °C i gasiti
u vodi. To rastvara karbide nastale na granicama zrna. Ako je konstrukcija
preglomazna treba izabrati stabilizirani austenitni čelik.
72. Koje vrste korzijski postojanih čelika poznajete? Što su to s tablicom
austenitni čelici?
Feritne, austenitne i martenzitne. Stabilni austenitni čelici su čelici koji sadrže
minimalno 18% Cr i i minimalno 8% Ni + dodatak Ti, Nb ili Ta. Otporni su na
interkristalnu koroziju.
73. Koje su osnovne karakteristike austenitnih nehrđejućih čelika?
18% Cr,  8%Ni, austenitna struktura, nemagnetični, dobro oblikovljivi u hladnom
stanju, dobra otpornost puzanju, otporu na kiseline, lužine i soli, podložni
interkristalnoj koroziji.
74. Koje su osnovne karakteristike martenzitnih nehrđajućih čelika?
Visoka tvrdoća i čvrstoća, zbog potrebe za kaljenjem imaju povišen %C
(0.150.5%C)
75. Objasnite pojavu interkristalne korozije kod austenitnih čelika?
Nakon dužeg vremena provedenog na temperaturi 500800 °C doći će do stvaranja
karbida Cr23C6 duž granica austenitnih zrna, što granice zrna osiromašuje kromom i
čini ih neotpornim na koroziju. Ako dođe do kontakta površina s kiselinama ili
njihovim otopinama, čelik će korodirati po granicama zrna u dubinu presjeka.
78. Koja se mehanička svojstva koriste pri izboru konstrukcijskih čelika za
povišene temperature?
Rp0,2/T - vrijednost konvencionalne granice razvlačenja pri nekoj (radnoj) temperaturi;
Rm/T - vrijednost vlačne čvrstoće pri nekoj temperaturi;
ET - vrijednost modula elastičnosti pri nekoj temperaturi;
Rp/t/T - vrijednost granice puzanja pri nekoj temperaturi, za definirano vrijeme ispitivanja
1.000, 10.000, 100.000 sati. To je ono naprezanje, koje nakon djelovanja kroz definirano
vrijeme pri definiranoj temperaturi, izaziva trajnu deformaciju od 1 %.
R DVM/T - granica puzanja po DVM pri definiranoj temperaturi;
Rm/t/T - vrijednost statičke izdržljivosti pri definiranoj temperaturi, za određeno vrijeme
djelovanja opterećenja - 10.000, 100.000 ili 200.000 sati. To je ono naprezanje koje
nakon definiranog vremena djelovanja na nekoj temperaturi izaziva lom.
79. Kako se povisuje mehanička otpornost konstrukcijskih čelika za povišene
temperature?
Potrebno je ostvariti što manju pokretljivost atoma
a.) Legirajući elementiCo i Mo tvore intersticijske mješance i smanjuju pokretljivost
atoma
b.) Cr, Mo, W, V, Ti tvore teško topive karbide, nitride i intermetalne faze koji u
obliku sitno dispergiranih čestica sprečevaju gibanje dislokacija
c.) Austenitna (FCC) struktura daje manju pokretljivost atoma
80. Koje se skupine konstrukcijskih čelika primjenjuju pri najvišim
temperaturama?
a) ugljični čelici
b.) niskolegirani čelici
c.) visokolegirani feritni čelici
d.) visoko legirani austenitni čelici za najviše temperature
81. Što norma propisuje za čelik za kotlovske limove?
Garantirani su sastav i mehanička svojstva:
a.)  0.2 %C zbog zavarljivosti
b.) Rm pri 20°C
c.) Rm pri 20°C i pri povišenim temperaturama do 400°C
d.) RDUM (granica puzanja) pri 400475°C
e.) istezljivost A5min=9800/Rm %
f.) udarna radnja loma KU
82. Koja se svojstva traže od vatrootpornih čelika i na koji način se oni postižu?
a.) dovoljna granica razvlačenja pri povišenim temperaturama
b.) dovoljnu otpornost puzanju
c.) visoku otpornost oksidaciji, tzv. ljuskanju (povisuje se legiranjem s Cr, Si, Al koji
stvaraju zaštitne slojeve oksida. Prilikom toga smanjuje se žilavost koja se povisuje
legiranjem sa Ni)
83. Što je to otpornost ljuskanju i kako se povisuje?
Pri temperaturama višim od 500°C intenzivnije se stvara oksidni sloj na površini
metala, koji se zatim ljušti. Kod nelegiranih čelika proces prodire u dubinu materijala.
Legiranjem s Cr, Al, Si stvara se na površini čelika zaštitni, postojani sloj oksida koji
ga čini otpornim na ljuskanje
84. Koji se legirajući elementi dodaju vatrootpornim čelicima? Objasnite način
njihova djelovanja?
Cr, Si, Al, Povisuju otpornost ljuskanju, NI povisuje žilavost pri visokim
temperaturama i otpornost ljuskanju (  2.5% Ni)
85. Koji je osnovni zahtjev u primjeni čelika za niske temperature? Koja skupina
čelika se može primjeniti do najnižih temperatura?
Osnovni zahtjev je dovoljna žilavost, odnosno neosjetljivost na krhki lom. Cr - Ni
austenitni čelici i blizu apsolutne nule imaju dovoljnu žilavost
86. Navedite skupine čelika za primjenu pri niskim temperaturama.
a.) Nelegirani i nisko legirani te sitnozrnati mikrolegirani čelici
b.) Čelici(legirani s Ni za poboljšavanje
c.) Cr-Ni austenitni čelici
87. Navedite primarne i sekundarne zahtjeve na alatne čelike.
primarni: otpornost trošenju, otpornost popuštanju, žilavost
sekundarni: obradljivost odvajanjem čestica, zakaljivost, prokaljivost, što manje
deformacije pri kaljenju, sposobnost prebrušavanja, sposobnost poliranja, otpornost
koroziji, mogućnost nabave, cijena
88. Koji su uvjeti za visoku otpornost trošenju alatnih čelika?
Što viši udjel slobodnih karbida u kaljenom čeliku, što viša tvrdoća kaljenog čelika
(martenzitna struktura).
89. Koji su uvjeti za postizavanje visoke otpornosti trošenju alatnih čelika i koja
podskupina čelika ima to svojstvo naročito istaknuto?
Što viši udjel slobodnih karbida u kaljenom čeliku, što viša tvrdoća kaljenog čelika
(martenzitna struktura). Odavde slijedi da su svi alatni čelici nadeutektoidnog ili čak
podeutektičkog sastava, jer takvi mogu uz martenzit sadržavati sekundarne i
eutektičke karbide.
90. Koja od dva temeljna svojstva alatnih čelika ne mogu istovremeno biti dobra
i zašto?
Žilavost i otpornost trošenju. Za otpornost trošenjupotrebna je visoka tvrdoćašto se
postiže povećanim udjelom C što smanjuje žilavost.
91. Što određuje temeljna svojstva nelegiranih alatnih čelika?
% C i toplinska obrada.
92. Po kojim se osnovnim svojstvima razlikuju legirani od nelegiranih alatnih
čelika za hladni rad?
Nelegirani imaju nižu prokaljivost što smanjuje otpornost trošenju ali povisuje
žilavost. Legirani imaju višu postojanost dimenzija pri npr. kaljenju.
93. Navedite mikrostrukturne konstituente nadeutektoidnog legiranog alatnog
čelika nakon kaljenja.
Martenzit + karbid + z
94. Kakva je struktura nakon kaljenja podeutektičkog alatnog čelika? Koja
svojstva proizlaze iz takve strukture?
C + K’’+Ke + z
Visoka otpornost trošenju, niska obradljivost, niska žilavost, visoka otpornost mjera i
oblika.
95. Definirajte osnovna svojstva alatnih čelika za topli rad.
Vrlo dobra otpornost popuštanju.
96. Objasnite pojam “sekundarna tvrdoća”. Kod kojih je čelika prisutna ta
pojava?
Pojava se javlja kod nadeutektoidnih alatnih čelika legiranih sa Cr i V. Nakon kaljenja
u strukturi ostaje 2030% z koji se tijekom visokog popuštanja na 500580°C
raspada na karbide popuštanja i sekundarni martenzit što povisuje tvrdoću.
97. Navedite mikrostrukturne konstituente nakon kaljenja brzoreznih čelika.
C + z + K’’+Ke
98. Koja su istaknuta svojstva brzoreznih čelika i na koji su način postignuta?
Izvrsna otpornost trošenju i popuštanju pri temperaturama 500600°C To je
postignuto povišenim sadržajem C i legiranjem s jakim karbidotvorcima (Cr, W, V,
Mo), plastiočnom toplom preradom, kaljenjem i popuštanjem (sekundarna tvrdoća).
99. Navedite podjelu bakrenih legura prema kemijskom sastavu
1. legure bakra s cinkom: mjedi, novo srebro
2. legure bez bakra, bez cinka: kositrene bronce , aluminijske bronce, olovne bronce,
berilijska bronca, manganska i silicijska bronca, legure bakra s Ni
100. Kako se razvrstavaju mjedi prema strukturi? koja faza smanjuje njihovu
deformabilnost?
-mjedi i (+’)-mjedi. Deformabilnost smanjuje ’-faza
101. Kakva je razlika u kemijskom sastavu, mikrostrukturi i svojstvima između
 i +’ mjedi?
-mjedi: hladno oblikovljive jednofazne homogene legure s 37°Zn.  faza je čvrsta
otopina cinka u mješancima kristala bakra
+’ mjedi: toplo obradljive legure s 37% Zn
103. Po čemu se razlikuju gnječilačke od ljevačkih bronci?
Gnječilačke broncesu one koje imaju dobru deformabilnost u hladnom stanju (7%
Sn). Ljevačke bronce sadržavaju do 15% Sn i -faza koja smanjuje deformabilnost, a
povećava krhkost.
104. Koja se bakrena legura može toplinski očvrsnuti i zašto?
Legura bakra s niklom. Cu i Ni su susjedi u periodnom sustavu, atomi su slične
veličine, kristalna struktura je ista itd..., pa se žarenjem postiže stanje jednolične
čvrste otopine, što povisuje čvrstoću.
105. Na osnovi kojih svojstava se upotrebljavaju legure bakra s niklom?
Dobra obradljivost, korozijska otpornost, visoka čvrstoća na povišenim
temperaturama.
107. Što znate o aluminijskoj bronci?
Zadržava čvrstoću na povišenim temperaturama, ima visoku oksidacijsku otpornost na
povišenim temperaturama, dobru otpornost trošenju, atraktivan izgled, otpornost na
koroziju
108. Što znači oznaka AL 99.7? Koja su područja uporabe tog materijala?
Primarni aluminij čistoće 99.7%. Primjena mu je u građevinarstvu, elektrotrhnici,
zrakoplovi i vozila, tehnika hlađenja, alu-folije, zrcala, kemijskai prehrambena
industrija.
109. Navedite podjelu gnječivih Al- legura uz podatke o vlačnoj čvrstoći
pojedinih tipova legura.
Vrsta legure Način očvršćivanja Vlačna čvrstoća N/mm2
1. Al-Mn deform. u hladnom stanju 200-350
2. Al-Mg deform. u hladnom stanju 200-350
3. Al-Mg-Mn deform. u hladnom stanju 200-350
4. Al-Mg-Si percipitacijom 330
5. Al-Cu-Mg percipitacijom 450
6. Al-Zn-Mg percipitacijom 400
7. Al-Zn-Mg-Cu percipitacijom 550
8. Al-Li-Cu-Mg percipitacijom 500
110. Navedite podjelu i svojstva Al-legura za lijevanje
1. Al-Si - dobra livljivost, eutektički sastav (približno)
2. Al-Mg -dobra korozijska otpornost, lijep izgled, loša livljivost
3. Al-Cu dobra obradljivost O.Č., otporne povišenim temperaturama
111. U kojem se mikrostrukturnom stanju Al legure najbolje obrađuju
odvajanjem čestica, a u kojem plastičnom deformacijom?
Plastična deformacija - mikrostruktura u potpunosti od čvrste otopine
Odvajanje čestica -
112. Što znate o sekundarnom aluminiju?
Dobiva se pretaljivanjem aluminijskih otpadaka, koristi se za izradu odlijevaka.
povećan je sadržaj nečistoća pa mu je smanjena antikorozivnosti električna vodljivost.
113. Što znate o “siluminu”?
To je Al-Si ljevačka legura sa 1013% Si koji povećava livljivost. Sastav im je
približno eutektički. Upotrebljavaju se za tlačni lijev zamršenih presjeka. Kemijski su
otporne i lagane.
116. Koje su moguće kristalne strukture Ti i kako se prema mikrostrukturi dijele
Ti- legure?
Na 20%°C HCP, na 885°C BCC. Legure su ,  i +
117. Navedite osnovna svojstva titana
Povoljan odnos čvrstoće prema gustoći od -200550°C, otporan na umori puzanje,
male toplinske rastezljivosti, postojan prema agresivnim sredstvima.
120. Koje se legure titana mogu očvrsnuti i kako?
 i legure pomoću toplinskog očvršćavanja
121. Objasnite princip očvršćavanja  Ti-legura uz prikaz T-t dijagrama
postupka.
Vidi 118.
122. Koja su osnovna svojstva legure TiAlV4?
+ legura, povišena čvrstoća, otpornost puzanju, dobro istezanje
123. Zbog kojih svojstava se primjenjuju Ni legure.
FCC kristalna struktura - nema prelaza žilavog u krhki prijelom kod niskih
temperatura - odlična korozivna i toplinska otpornost
124. Što su to “superlegure” i koja su im osnovna svojstva?
Superlegure su višekomponentni sustavi na osnovi Ni, Fe, Co s visokim udjelima Cr i
manjim udjelima Mo i W te Ti i Al.
- sposobnost za kratkotrajan rad na 1400°C te trajno opet na 1100°C visoka
naprezanja otpornost na toplo puzanje i visokotemperaturnu koroziju.
125. Na koji se način povisuje mehanička otpornost Ni-superlegura?
Otapanjem legirajućeg elementa u kristalima mješancima matrice i percipitacijom
intermetalnih spojeva ili karbida. Legiranjem sa Mg, Zn, Bor - otežavaju difuziju
drugih elemenata
126. Na koji se način povisuje mehanička otpornost Co-superlegura?
- pomoću izlučivanja karbida W,Mo,Ti,V,Nb,Ta,Zn,B.
127. Koji se metalni materijali primjenjuju do najviših temperatura?
Ni-superlegure
128. koji je osnovni kriterij pri izboru magnezijskih legura?
Njihova mala masa.
129. Navedite podjelu i svojstva materijala za klizne ležajeve.
- tradicionalne dvofazne legure (bijele kovine i bronce)
- dvofazne legure s mogućnošću podmazivanja (olovna bronca, legura AlSn)
- monofazni materijali (najlon, PTFE)
130. Objasnite zašto materijali za klizne ležajeve moraju imati heterogenu
strukturu.
- nosivi kristali - tvrđi i mekši kristali mješanci ili meki eutektik - jedni preuzimaju
opterećenje dok drugi poboljšavaju mazivost
131. Navedite skupine materijale za klizne ležaje i svaku skupinu kristala nosioce
opterećenja.
Cu - Su - iglice, Sn i antimon - kockice - bijela kovina / Sl - cementit i steadit Cu-Pb -
bakar /Al - Sn legura - Al/
132. Kvalitativno usporedite svojstva metala i tehničke keramike.
- viša tvrdoća (na višim temperaturama), viša tlačna i savojna čvrstoća, - viša
otpornost puzanju, viši modul elastične krutosti, bolja izolacijska svojstva, visoka
otpornost trošenju, mala gustoća, niska toplinska rastezljivost, kemijska inertnost
133. Navedite neke od prednosti konstrukcijske keramike u odnosu na metale.
nedostaci: - mala žilavost, niska otpornost topl. umoru, niska vlačna čvrstoća , veliko
rasipanje vrijednosti za mehanička svojstva, visoki troškovi sirovina i postupka
oblikovanja, veza metal-keramika i keramika-metal nije zadovoljavajuće riješena
134. Navedite podjelu i glavne predstavnike konstrukcijske keramike.
1. Oksidna - Al2O3, ZrO2,Al2TiO5
2. Neoksidna - SiC, Si3N4, B4C, kubični BN
135. O čemu ovise mehanička svojstva konstrukcijske mehanike?
Ovise o načinu vezivanja materijala
136. Navedite faze i postupke proizvodnje konstrukcijske keramike.
1. Sirovina: pretvaranje u prah, mehaničko drobljenje, kemijska redukcija,
elektrolitičko taloženje
2. Priprema sirovine: utvrđivanje sastava, mješanje i granuliranje
3. Oblikovanje sirovina: suho prešanje (30 MPa), hladno izostatičko p. (400 MPa),
injekcijsko p.,
4. spajanje čestica: -završna obrada - lepanje lemanjerezanje i obrada laserom
137. Od kojih legura i zašto se izrađuju neiskreći alati?
berilijske i Al - bronce zbog toga što ne iskre, dobra el. vodljivost i nemagnetičnost
138. Što su to “tvrdi metali” i na osnovi čega se razvrstavaju? Zašto “tvrdi
metali” imaju visoku otpornost trošenju?
Vrsta neoksidne keramike. Razvrstavaju se u 3 grupe:
1. K - za materijale s kratkom strugotinom. 90% WC, 4% TiC, ostalo Co
2. M - za sve materijale do sred. brzina rezanja 80%WC,. 10% TiC i TaC, ostatak Co
3. P - za mat. s dugom strugotinom različite brzine obradbe 43%TiC i TaC
Zbog vrlo jakih karbida
139. Po čemu se razlikuju neoksidna keramika i “tvrdi metali”?
Za razliku od neoksidnih keramika kod tvrdih metala izražena su metalna svojstva
(toplinska i el. vodljivost).
140. Koje vrste kompozita prema vrsti matrice poznajete? Koji se primjenjuju za
najviše temperature?
Metalni kompoziti, keramički kompoziti, polimerni kompoziti
141. Navedite i objasnite prednosti i nedostatke polimernih materijala u odnosu
na druge konstrukcijske materijale i primjere primjene koje poznajete.
- temperaturno mekšanje plastomera, temperaturna postojanost oblika duromera, dobri
izolatori, kemijska postojanost, gustoća, udio dodataka
142. Opišite osnovne strukturne oblike koje susrećemo kod polimernih
materijala, te objasnite povezanost strukture i ponašanja pri zagrijavanju tih
materijala kao i njegovu sitematizaciju.
- međuatomske i međumolekularne veze.
- linearne umrežene i potpuno umrežene molekule
144. Objasnite povezanost strukture i ponašanja pri zagrijavanju polimernih
materijala.
Linearne makromolekule - mekšanje - plastomeri
Rahlo umrežene - svojstvo elastičnosti, elastomeri
potpuno umrežene - mekšanje nije moguće - duromeri
145. Definirajte i objeasnite pojmove “konfiguracija” i “konformacija”linearnih
makromolekula i prikažite osnovni oblik nepravilnosti makromolekularne
strukture.
“Konfiguracija” - određen raspored atoma u makromolekulikoji se može mijenjati, a
da ne dođe do promjene primarne kemijske veze
“Konformacija” - mogućnost za kretanje i preklapanje segmenata makromolekule oko
kovalentnih veza (ne dolazi do njihovog kidanja)
147. Što su kompoziti? Navedite i objasnite definiciju, te nabrojite kompozitne
materijale koje poznajete, kao i primjere njihove primjene.
Kompoziti su metali dobiveni spajanjem 2 ili više različita materijala s ciljem
dobivanja takvih svojstava kakva nema ni jedna komponenta z sebe (materijali po
mjeri) brodogradnja , zupčanici, ležaji, lopatice ventilatora, metalni kompoziti
CoWC, TiC, TaC.
148. Kako možemo sistematizirati kompozitne materijale? Navedite primjere
kompozita koje poznajete.
prema materijalu matrice: metalni, keramički polimerni