PROIZVODNJA ELEKTRIČNE I

TOPLOTNE ENERGIJE U
BIOGASNOJ ELEKTRANI

Nemanja Paprica, 2013.

UVOD

Nemanja Paprica, 2013.

 ENERGIJA

• Sposbnost vršenja rada

• Materija je u neprekidnom kretanju
• Kreatnje materije može biti vidljivo i nevidljivo
• Poznajemo mnoge vrste kretanja:
 mehaničko
 toplotno
 električno
 ...
• Mnoge vrste kretanja mogu prelaziti iz jednog oblika u drugi
• Opšta i univerzalna mjera kretanja materije naziva se energija
• Zakon očuvanja energije
• Sva tijela posjeduju određenu energiju, tj. kretanje.
 ENERGIJA

• Čovjek je od davnina bio zavistan od energije

• Zbog porasta svjetske populacije, povećanja životnog standarda i

tehnoloških dostignuća, čovjek iz dana u dan troši sve više energije

• Samim tim se nameće problem ekspolatisanja prirodnih

energetskih resursa koji su neobnovljivi

• Svjedoci smo neprocjenjive vrijednosti energenata, zbog kojih su

se vodili i još uvijek se vode najkrvaviji ratovi

• Danas se svijet bez nafte se ne može zamisliti

 POTROŠNJA ENERGIJE

• Današnja svjetska populacija troši 10,2 Gtoe godišnje

• Na električnu energiju otpada 18% ukupne proizvedene energije, sa

tendencijom rasta

• Energetske potrebe se podmiruju uglavnom fosilnim gorivima i

drugim oblicima neobnovljivih izvora energije

• Oni su jedni od glavnih zagađivača životne sredine

___________________________________________________________
*Gtoe (tonne of oil equivalent) je energetski ekvivalent milijardi tona nafte.
 1% Ugalj (38,3%)
0,6% 1,1%

Nafta (7,5%)

16,5% Plin (18%)

38,3%
Nuklearna energija
(17%)

17% Hidroenergija (16,5%)

Geotermalna, solarna i
7,5% biogasna energija (0,6%)
18%
Male HE (1%)

Slika 1: udio energenata u svjetskoj proizvodnji Biomasa i gradski otpad

električne energije za 2005. godinu (1,1%)
 BUDUĆNOST

• Najoptimističnije prognoze predviđaju konačno iscrpljenje zaliha

nafte za 120 godina, plina za 210 godina i uglja za 350 godina

• Ovo su samo orijenatacione brojke

• Nemoguće je potpuno tačno prognozirati do kada ćemo moći

računati na fosilna goriva

• Sve nade čovječanstva su usmjerene ka obnovljivim izvorima

energije
 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

• Izvori energije dobijeni iz prirode koji se mogu obnavljati

• Ovi izvori imaju manji stepen zagađivanja okoline
• Doprinose održivom razvoju
• Praktično su neiscrpni

• Neki od obnovljivih izvora energije su:

o biomasa
o solarna energija
o elektrane ne vjetar
o mini – hidroelektrane
o geotermani izvori
o energija plime i oseke
 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

• Većina država u svijetu je 1998. godine potpisala tzv. Protokol iz

Kjota

• Države se prema njemu odnose na različite načine

• Cilj koji su pred sebe stavile zemlje Evropske unije je da, do 2020.
godine, sve članice od ukupne proizvedene energije, namanje 20%
moraju dobiti iz obnovljivih izvora

___________________________________________________________
*Protokol se bazira na smanjenje emisije ugljen-dioksida, metana i azot-dioksida
BIOGAS

Nemanja Paprica, 2013.

 BIOGAS – DEFINICIJA I OSOBINE

• Gasovito gorivo koje se dobija anaerobnom razdradnjom ili

fermentacijom organskih tvari, kao što su:
➢ gnojivo
➢ kanalizacioni mulj
➢ komunalni otpad
➢ bilo koji biorazgradivi otpad

• Sastoji se uglavnom od metana (CH4) i ugljen-dioksida (CO2)

• Za njih znamo da su jedni od glavnih gasova koji uzorkuju efekat
„staklene bašte“
 BIOGAS – DEFINICIJA I OSOBINE

• Vrste otpada koje su pogodne za dobijanje biogasa su:

❖ stočni izmet sa svih vrsta farmi

❖ otpad iz poljoprivrede
❖ poljoprivredni proizvodi (kukuruz, žitarice, itd.)
❖ organski industrijski otpad (prerada voća i povrća, klaonički otpad)
❖ organski otpad iz domaćinstva
❖ mulj iz obrade otpadnih voda
❖ otpad iz drvoprerađivačke industrije
❖ komunalne i otpadne vode iz industrije

• Imaju visok sadržaj razgradive organske materije:

❖ ugljikovodika, proteina i lipida
 BIOGAS – DEFINICIJA I OSOBINE

• Da bismo imali dovoljnu proizvodnju biogasa potrebno je

obezbjediti:

 određenu količinu otpada tokom cijele godine

 da se u njemu ne nalaze toksične materije ili materije koje
negativno utiču na rast i razvoj pozitivnih mikroorganizama
 dovoljnu koncentraciju organske materije
 BIOGAS – DEFINICIJA I OSOBINE

KORIŠTENJE STAJSKOG GNOJIVA ZA PROIZVODNJU BIOGASA

• Stajnjak može biti različitog hemijskog sastava u zavisnosti od

vrste životinje
• Može biti kruti i tečni.
• Sastoji se od životinjskih ekstemenata (feces i urin) uz dodatak
hrane i prostirke
• Stajnjak je đubrivo
• Sastav stajnjaka i količina suve materije u njemu zavisi od vrste
stoke i načina držanja, starosti životinja, vrste obroka, itd.
 Vrsta domaćih životinja 𝒎𝟑
Prosječna dnevna proizvodnja biogasa ( 𝒅 )
po uslovnog grlu (UG)

Krave muzare 0,898 – 1,586

Goveda u tovu 0,512 – 1,024
Rasplodne krmače 1,224 – 1,980
Svinje u tovu 0,900 – 1,650
Koke nosilje 1,984 – 3,968
Pilići 1,530 – 2,856
Ovce 0,279 – 0,961
Konji 0,700 – 1,050

Tabela 1: proizvodnja biogasa iz stajnjaka kod različitih vrsta domaćih životinja

_______________________________________________________________
*Uslovno grlo (UG) je jedinica od 500 kg težine životinje
 BENEFICIJE BIOGASA
• Biogas tehnologija nudi brojne mogućnosti:

✓ smanjenje zavisnosti od uvoznih izvora energije

✓ povećanje izvoza viškova električne energije
✓ smanjenje sječe šuma, koje dovodi do erozije tla i gubitka u
poljoprivrednoj proizvodnji
✓ povećanje ispativosti i održivosti stočarske proizvodnje
✓ rješenje za organski otpad iz domaćinstava i prehrambene
industrije
✓ smanjenje odlaganja otpada i povećanje iskoristivosti deponija
✓ obezbjeđivanje jeftinih đubriva
✓ odlaganje i sagorjevanje biorazgradivog otpada koji uzrokuje
zagađivanje prirodne sredine
 UPOTREBA BIOGASA

• Dobijeni biogas se koristi za zagrijavanje prostorija i za

proizvodnju električne energije
• Energija se dobija sagorjevanjem biogasa u gasnim motorima
• Topolotna energija se koristi za zagrijavanje samog fermentora
• Višak el. energije se prodaje mreži po podsticajnim cijenama
• Nakon procea fermentacije dobija se kvalitetno đubrivo
 PROCES PROIZVODNJE BIOGASA
• U fermentor se konstantno ubacuje stajsko đubrivo sa farme
• Može se dodavati i biomasa
• Sastav unutar fermentora se razgrađuje procesom anaerobne
digestije
• Na vrhu fermentora se izdvaja biogas
• Sistemom cijevi se odvodi do gasnog motora

• Biogas dobijen anaerobnom fermentacijom sadrži:

➢ 50 – 60 % metana
➢ 35-40 % ugljen – dioksida
➢ do 5 % smjese vodonika, azota, amonijaka, sumporvodonika,
ugljen-oksida, kiseonika i vodene pare
Slika 2: proces proizvodnje biogasa
 PROCES PROIZVODNJE BIOGASA

• Čisti metan ima kaloričnu vrijednost 9100 kcal/𝑚3

• Biogas sa 55 % metana:

➢ kalorična vrijednost: 4800 – 6900 kcal/𝑚3

➢ specifična težina: 0,86 (zrak = 1)
➢ energetski potencijal 5,5 – 7,5 kWh/𝑚3

❖ 1 litra benzina = 1,33 – 1,87 𝑚3 biogasa

❖ 1 litra dizel goriva = 1,5 – 2,1 𝑚3 biogasa

o Na svaki 𝑚3 fermentora se može dobiti 0,15 – 0,2 𝑚3 gasa dnevno

_________________________________________
*kcal – kilokalorija
 PROCES PROIZVODNJE BIOGASA

ANAEROBNA DIGESTIJA

• Predstavlja proces mikrobiološke razgradnje bez prisustva vazuda

• Razgradnjom se dobije gas koji se sastoje prvenstveno iz metana i
ugljen-dioksida
• Proces ne oslobađa ugljen-dioksid ili metan u atmosferu
• Proces se odvija u fermentorima
• Proces mikrobiološke razgradnje vode bakterije koje se hrane
azotom
• U masi koja se ubacuje u fermentor treba biti 90% tečne i 10%
čvrste materije
• Razlikujemo: mezofilnu digestiju (35 stepeni, 40 dana)
termofilnu digestiju (55 stepeni, 14 dana)
 DIJELOVI
BIOGASNOG
POSTROJENJA
• FERMENTOR
• GASNI MOTOR(KOGENERATOR)
• LAGUNA
• PREDJAMA

Nemanja Paprica, 2013.

 FERMENTOR(DIGESTOR)

• Glavni su dio biogasne elektrane

• Nepropusni spremnici u kojima se odvija proces anaerobne
digestije
• Najčešće se izrađuju kružnog oblika
• Proizvedeni su od: betona (kliznih oplata), čelika, cigli, polimera
itd.
• Izrađuju se jednim dijelo ukopanim u zemlju oko 2m iz statičkih
razloga
• U fermentorima se nalaze: grijači, mješalice
• Temperatura u fermentorima se mora konstantno održavati
• Prerađena masa se sprovodi cijevima do odlaglišta(lagune)
Slika 3,4: digestori sa elastičnim
kupolama
 FERMENTOR(DIGESTOR)

• U neposrednoj blizini digestora se nalazi predjama

• U njoj se nalazi pumpa koja sprovodi materiju u digestor

• Na vrhu digestora se najčešće nalazi elastična kupola u koju se

skladišti gas
• Izrađena od polimera
• Sistem cijevi prenosi biogas do gasnih motora

• Firme se bave stalnim poboljšanjem digestora

• Cijene padaju, kvalitet i automatizacija raste
 GASNI MOTORI – KOGENERATORI

• Motor SUS koji „fercera“ na gasovito gorivo

• Na izlazni dio radilice postavljen je generator el. struje
• Stepen iskorištenja gasnih kogenerativnih motora se penje do 90%
• Radni vijek zavisi od korozivnosti vodnik sulfida koji se nalazi u
biogasu
• Kreće se od 18 000 do 35 000 radnih sati (Jenbacher = 60 000)

• Toplotna energija dobijena iz jednog biogasnog motora snage

250KW = grijanje 25 prosječnih kuća
Slika 5: gasni motor firme Jenbacher
 GASNI MOTORI – KOGENERATORI

• KOGENERACIJA:

➢ uporeda proizvodnja električne i toplotne energije pomoću

kogeneratora (sklop: motor SUS – generator el. enrg.)

• TRIGENERACIJA:

➢ uporeda proizvodnja električne i toplotne energije.

➢ dio toplotne energije (toplote) prolazi kroz apsorpcione rashladne
sisteme i koristi se kao rashladno sredstvo
 Slika 6: dijagram procesa
kogeneracije

Slika 7: procentualne vrijednosti

izlazne energije
 KALKULACIJA ISPLATIVOSTI POSTROJENJA
• Farma koju posmatrama ima 500 UG goveda

• 1 UG = 0,9 – 1,6 𝑚3 biogasa dnevno (~ 1,4 𝑚3 )

• Energetski potencijal 1 𝑚3 biogasa je: 𝐸𝑝𝑡 = 6,4 𝑘𝑊ℎ/𝑚3

• 500 × 1,4 𝑚3 = 700 𝑚3 - dnevna količina proizvedenog gasa

• 𝐸𝑢𝑘 = 700 𝑚3 × 6,4 𝑘𝑊ℎ/𝑚3 - ukupni dnevni energetski potencijal

• 𝐸𝑢𝑘 = 𝐸𝑒𝑙 + 𝐸𝑡𝑜𝑝𝑙 + 𝐸𝑔𝑢𝑏

• 𝐸𝑒𝑙 = 1612,8 𝑘𝑊ℎ - dnevna proizvodnja električne energije

• 𝐸𝑡𝑜𝑝𝑙 = 2329,6 𝑘𝑊ℎ - dnevna proizvodnja toplotne energije

 POSJETA
ZEMLJORADNIČKOJ
ZADRUZI „LIVAČ“
ALEKSANDROVAC

Nemanja Paprica, 2013.

 SITUACIJA U NJEMAČKOJ I BiH

• Njemačka danas ima preko 6000 biogasnih postojenja

• BiH ima jedno

• Situacija u Njemačkoj je mnogo povoljnija što se tiče prodaje el.

energije u mrežu, nego u BiH, misli se na razne podsticajne mjere

• Jedini način da se broj biogasnih postojenja u BiH poveća jeste da

entitetske i državne vlasti naprave povoljnu klimu čitave
poljoprivedne industrije

• Protokol iz Kjota

• EU je sebi postavila cilj da do 2020. godine od ukupne godišnje

proizvodnje energije, 20% bude iz obnovljivih izvora
ZAKLJUČAK

Nemanja Paprica, 2013.

 ZAKLJUČAK

• Biogas je obnovljivi izvor energije dobijen procesom anaerobne

digestije
• Ona se vrši u digestorima bez prisustva kiseonika
• Proces koristi sve biorazgradive supstance i time redukuje
zagađenje
• Proizvedeni biogas se sistemima cijevi prenosi u gasni motor
• Gasni motor procesom kogeneracije proizvodi električnu i toplotnu
energiju koja se dalje koristi za potrebe domaćinstva, a višak el.
energije se prodaje u mrežu
• Proces ima veoma velik stepen iskorištenja (negdje i do 90%)
• Prerađena materija nakon procesa digestije se cijevima prenosi do
lagune u obliku visoko kvalitetnog đubriva
 KRAJ

HVALA NA PAŽNJI

Nemanja Paprica, 2013.