Professional Documents
Culture Documents
Tehnika I Sigurnost Prometa - Skripta
Tehnika I Sigurnost Prometa - Skripta
Tehnika I Sigurnost Prometa - Skripta
PROMETA
0
Andrejas Janež
1) PROMETNA TEHNIKA
3) Projektiranje u prometu:
1
4) Planiranje prometa
2
Osobnost je organizirana cjelina svih osobina, svojstava i ponašanja kojima
se svaka ljudska individualnost izdvaja od svih drugih pojedinaca društvene
zajednice
Psihički i skladno razvijena osoba je preduvjet uspješnog i sigurnog odvijanja
prometa.
Pomoću organa osjeta koji podražuju živčani sustav nastaje osjet vida, sluha,
ravnoteže, mirisa.
Zamjećivanje okoline omogućuju organi osjeta koji putem fizikalnih i
kemijskih procesa obavješćuju o vanjskom svijetu i promjenama unutar tijela.
Za upravljanje vozilom važni su osjeti: vida, sluha ravnoteže, mišići, mirisa.
a) osjet vida
3
U obavješćivanju vozača najvažniji je osjet vida. Više od 95 % svih odluka
koje vozač donosi ovisi o tim organima.
- vidno polje:
Pod vidnim poljem razumijeva se prostor u kojem čovjek: uočava predmete a da
pritom ne pokreće glavu i oči.
Vidno polje se dijeli na horizontalno i vertikalno. Širina horizontalnoga vidnog
polja iznosi od 40-140 stupnjeva a ovisi o brzini kretanja vozila. Širina
vertikalnog polja je oko 115 stupnjeva.
Vidno polje može se podijeliti:
- na oštro vidno polje, koje leži do tri stupnja sa svake strane od
simetrale tj. točke fiksiranja
- jasno vidno polje, do 10 stupnjeva od simetrale
- dovoljno jasno vidno polje, koje leži do 20 stupnjeva od simetrale;
u tom području se mogu postaviti prometni znakovi
- periferno vidno polje, koje leži preko 20 stupnjeva od simetrale
Za povećanje oštrog vidnog polja koriste se vanjski i unutarnji retrovizor te
pokreti vozača: pokreti tijela, pokreti glave i pokreti oka.
Najveća dubina vidnog polja, tj. krajnja točka mjerenja vizure vozača, u
normalnim uvjetima vidljivosti, kod koje se mogu prepoznati orisi vozila iznosi
1,5 do 2 km.
- razlikovanje boja:
sposobnost razlikovanja boja omogućuje brže opažanje prometnih znakova. Ta
je sposobnost osobito važna pri vožnji noću ili po magli. Žuta boja je
najuočljivija, a najmanje uočljivije su plava i crvena.
- oštrina vida:
oštrina vida je sposobnost uočavanja sitnih detalja. Ovisi o skupljanju i širenju
zjenice, o akomodaciji leća oka i fotokemijskim procesima mrežnice oka.
Smanjena oštrina vida može se ublažiti nošenjem naočala. Kod profesionalnih
vozača jačina naočala može biti najviše do 4 dioptrije.
c) osjet ravnoteže
taj je osjet važan za sigurnost kretanja vozila, osobito kod vozača motora.
Pomoću osjeta ravnoteže uočava se nagib ceste, ubrzanje ili usporenje vozila,
bočni pritisak u zavoju i sl.
d) Mišićni osjet
e) osjet mirisa
Psihomotoričke sposobnosti
Mentalne sposobnosti
5
Mentalne sposobnosti su mišljenje, pamćenje, inteligencije, učenje i sl.
Osoba s razvijenim mentalnim sposobnostima bolje upoznaje svoju okolicu i
uspješno se prilagođuje okolnostima.
Jedna od važnijih mentalnih sposobnosti je inteligencija. To je sposobnost
snalaženja u novonastalim situacijama uporabom novih, nenaučenih reakcija
c) Obrazovanje i kultura
7
2.1.2. Pasivni elementi sigurnosti vozila
- školjka (karoserija)
- vrata
- sigurnosni pojasevi
- nasloni za glavu
- vjetrobranska stakla i zrcala
- položaj motora, spremnika, rezervnoga kotača i akumulatora
- odbojnik
- sigurnosni zračni jastuk
8
3) CESTA KAO ČIMBENIK SIGURNOSTI PROMETA
Trasa ceste – trasom ceste određuje se smjer i visinski položaj ceste. Trasa ceste
sastoji se od pravaca, zavoja i prijelaznih krivulja, a ti elementi trebaju
biti izabrani tako da omogućuju sigurno kretanje vozila pri određenoj
računskoj brzini. Trasa ceste treba biti homogena tj. omogućavati
jednoličnu brzinu kretanja vozila. Duljine pravaca i zavoja treba
međusobno uskladiti.
Osim tehničke sigurnosti, potrebno je osigurati i psihološku sigurnost,
koja ovisi o tome kako na vozača djeluje okolni teren.
11
Od ukupne cestovne mreže Hrvatske, u duljini >28 000 km, samo
je 600 km autocesta ( četiri traka) te 160 km poluautocesta ( dva
traka).
13
Magistralne ulice – moraju zadovoljiti sve uvjete koji su predviđeni
za gradske ceste, osim što se na njima ne predviđaju biciklističke
staze. Računske brzina Vr = 60 km/h
Zbirne ulice – preuzimaju promet iz stambenih, industrijskih, i
poslovnih područja i usmjeruju ga prema cestama višeg reda. One se
obično izvode za računsku brzinu Vr = 60 km/h
Ulice u stambenim naseljima - služe izvornom i ciljnom prometu a
dijele se na dovozne i industrijske
Ostale prometne površine – obuhvaćaju biciklističke staze, pješačke
hodnike i površine za parkiranje
4) PODJELA PROMETA
5) BROJANJE PROMETA
Statičko brojenje
Dinamičko brojenje
5.3. Pa – jedinice
6) PLANIRANJE PROMETA
n
tik
Ti j ti j Fi Fj n k 1
( Fk tik )
k 1
u kojoj je:
Ti j - buduće kretanje prometa iz zone «i» u zonu «j»
ti j- sadašnje kretanje prometa iz zone «i» u zonu «j»
Fi i Fj – faktori težnje zone «i» i «j»
20
Tik – sadašnje kretanja prometa s izvorom u zoni «i» i s ciljem u zoni «k»
(k=1,2,3…)
Y = a + b × x 1 + c × x2 + d × x3
U kojoj je:
Y – broj vozila na cesti
X1 – broj registriranih vozila
X2 – broj turista
X3 – dohodak po stanovniku
a,b,c i d – parametri
Gravitacijski model
Vn = Mi × Ki × fi
Mi – broj registriranih motornih vozila na području osnovne utjecajne zone ceste
koja predstavlja izvor ili cilj, ili samo izvor odnosno cilj za više od 75% tokova
ceste
Ki – faktor ovisnosti opsega prometa na cesti u odnosu prema ukupnom broju
registriranih vozila na osnovnom gravitacijskom području ceste
fi – faktor utjecaja motorizacije širega gravitacijskog područja na opseg prometa
na cesti.
7) ELEMENTI VOŽNJE
22
Sila otpora uspona Wu - utrošak je vučne sile koji je potreban da se na cesti
duljine l podigne masa vozila G za visinsku razliku delta h. Njezina vrijednost je
h
Wu G G sin
L
gdje je kut uzdužnog nagiba ceste
W k G wk cos
gdje je:
wk = koeficijent otpora kotrljanja ( obuhvaća utjecaj trenja na ležajevima kotača,
hrapavost i deformaciju kolnika i kotača, opterećenje kotača)
Sila otpora zraka Wz - predstavlja udar zračnih masa na vozilo koje se kreće.
Ona se sastoji od pritiska na čelnu površinu, trenja čestica zraka o bokova i
unutarnje dijelove vozila te vrtloženja zraka iza vozila zbog depresije.
Sila otpora zraka Wz ovisi o brzini kretanja vozila, o čelnoj površini, obliku
vozila i gustoći zraka.
Wz = 0,05 × kz × Fč × Vr2
gdje je:
Kz = koeficijent otpora zraka
Fc = čelna površina vozila (m2)
Vr = relativna brzina (km/h)
U slučaju da je:
Vv = 0 Vr = V
= 0 Vr = V - Vv (vjetar djeluje suprotno kretanju vozila)
= 900 Vr = (V2-Vv2)1/2 (vjetar djeluje okomito na smjer kretanja vozila)
= 1800 Vr = V-Vv (vjetar djeluje u istom smjeru u kojem se kreće vozilo)
Veličina vučne sile Z u svakom trenutku kretanja vozila na cesti u usponu treba
biti jednaka zbroju svih sila otpora tj.
Z = Wu Wi+Wk+Wz
24
Prema provedenim ispitivanjima raznih vrsta i tipova guma, stanja kolnika,
opterećenja i brzine vozila, može se zaključiti da najveća vrijednost koeficijenta
prianjanja f nastaje pri proklizavanju od 8 do 30%, a jednaka je vrijednosti
statičkog trenja fst. Pri čistom klizanju vrijednost koeficijenta prianjanja jednaka
je vrijednosti trenja klizanja fkl. Razlika vrijednosti između statičkog trenja i
trenja klizanja može iznositi 20.-30 %.
Koeficijent prianjanja f ovisi o vrsti i stanju kolnika, opterećenju, brzini
kretanja, tipu i vrsti guma. Vrijednost koeficijenta f smanjuje se na mokrom i
prljavom kolniku u odnosu prema suhom kolniku
26
Pri kretanju vozila kroz zavoj mjerodavna je rezultanta iskorištenja
tangencijalnog i radijalnog prianjanja.
Prema našim propisima, dopušteno je iskorištenje 60% maksimalnog
prianjanja, tako da za preuzimanje uzdužnih sila ostaje 80% tangencijalnoga
prianjanja. Prema tomu dopušteni koef. tangencijalnog f ld i radijalnog prianjanja
f2d iznosi:
f1d = 0,8 × f1max = 0,171 × (V/100)2 – 0,512 × (V/100) + 0,492
odnosno
Pri prolasku vozila kroz zavoj, pored ostalih sila koje su poznate pri vožnji u
pravcu, djeluje na vozilo u njegovu težištu radijalna horizontalna centrifugalna
sila C čija je vrijednost dana izrazom:
v2 G v2
C m
R gR
odnosno
G V 2 G V 2
C
9,81 3,6 2 R 127 ,138 R
R – polumjer zavoja
27
Pri vožnji kroz zavoj postoji opasnost od prevrtanja vozila oko osi koja spaja
dodirne točke prednjih i stražnjih kotača s kolnikom na vanjskoj strani zavoja.
Zbog uvjeta stabilnosti, mora biti moment centrifugalne sile jednak momentu
težine vozila ili manji te se dobiva:
b b
C cos h sin G cos G sin h
2 2
Ako se cijela jednadžba podijeli sa G i uvrsti vrijednost za C dobiva se
v2 b b
h cos sin cos h sin
g R 2 2
v2 b p b p
h h
gR 2 100 2 100
b p
R g h
V 2 100
v m / s
3,6 b p
h
2 100
b p b p
v2 h V 2 h
2 100 2 100
R m
b p b p
g h 127 ,138 h
2 100 2 100
h – visina težišta vozila iznad kolnika (m)
b – razmak kotača vozila (m)
p – poprečni nagib u zavoju (%)
Ako u zavoju nije izvedem poprečni nagib (tj. p=o), brzina vozila v i
polumjer zavoja R dobiju se iz jednadžbe:
28
V R g b
v m / s
3,6 2h
2 v2 h V2 h
R m
g b 63,569 b
sin sin
f 2d G C C G
cos cos
Gv 2
G v2
f 2d G f 2 d tg G tg / g/ G
gR gR
v2 v2
f 2 d g f 2 d tg g tg
R R
p
R g f 2d
V 100
v
3,6 p
1 f 2d
100
p
v 2 1 f 2 d
100
R
p
g f 2d
100
29
V
v R g f 2d m / s
3,6
v2 V2
R m
g f 2 d 127 ,138 f 2 d
Ako je vučna sila veća od sile prianjanja, dolazi do klizanja kotača. Vučna sila Z
mora svladati tromost mase vozila i otpore kretanja te slijedi:
f1 × Gp m × a1
f1 × 0,6 G/g × a1
Gp = 0,6 × G
u – uzdužni nagib
Pri kočenju, sila kočenja djeluje na svim kotačima (uz zanemarivanje otpora
kretanja koji djeluju u istom smjeru kao i sila kočenja):
f1 × G m × a2
f1 × G G/g × a2
a2 = f1 × g = 9,81 × f1 (m/s2)
f1 × G m × a2 G × u/100
a2 = g × ( f1 u/100)
Gdje je:
Mk – moment sile kočenja (N/m)
rd – dinamički polumjer kotača (m)
Ta jednadžba vrijedi u slučaju kad je sila kočenja manja od sile trenja između
kotača i kolnika. Zato je poželjno da sila kočenja Pk bude manja od sile trenja, tj.
Pk < f1 × G
Put intenzivnog kočenja lk dobit će se ako se rad sile kočenja (na duljini puta
kočenja) izjednači s kinetičkom energijom, koju treba poništiti.
m × v2
= G × f1 × l k
2
G × v2
= G × f1 × l k
2×g
32
v2 V2 V2
lk = = = [ m]
2 × g × f 1 ) 2 × 3,6 2 × 9,81 × f 1 254 × f 1
Za cestu u nagibu :
G × v2 u
= G × f1 × l k ± G ×
2×g 100
v2 V2 V2
lk = = =
u u u
2 × G × (f 1 ± ) 2 × 9,81 × 3,6 2 × (f 1 ± ) 254(f ± )
100 100 100
Brzina prije počočet intezivnog kočočen
u
V= 254 × l k × (f 1 ± )
100
lk = v0 × tk2/ 2 × tk = v0 × tk/2
2 2 2 2
v0 v0 V0 V0
lk = = = =
2×a2 u 2
u u
2 × g × (f 1 ± ) 3,6 × 9.81 × (f 1 ± ) 254 × (f 1 ± )
100 100 100
v0 v0
tk = =
a2 u
g × (f 1 ± )
100
33
U prvoj i trećoj fazi kočenja, gdje se usporenje a 2 mijenja linearno s
vremenom, brzina v0 smanjuje se po krivulji drugo stupnja, dok je drugoj fazi,
gdje je usporenje konstantno, a2 = konst, smanjenje brzine v0 pravocrtno.
Put slobodnog kočenja lsk može se prikazati kao površina dijagrama v = f(t).
Ukupna površina dijagrama v = f(t) sastojat će se od dvaju trapeza, 00 1A1A2 i
A1A2B1B2 i trokuta B1B2C1 te je:
v 0 + ( v 0 - Δv 1 ) ( v 0 - Δv 1 ) + Δv 3 Δv 3 × Δt 3
l sk = × Δt 1 + × Δt 2 +
2 2 2
Δt 1 = Δt 3 = Δt, ; Δv 1 = Δv 3 = Δv
veličina usporenja u prvoj i trećoj fazi je jednaka
v 0 + ( v 0 - Δv ) ( v 0 - Δv) + Δv Δv × Δt
l sk = × Δt + × Δt 2 +
2 2 2
Δt 2 v 0
l sk = v 0 × Δt + v 0 × = × (2 × Δt + Δt 2 )
2 2 Da bi se
ukupno vrijeme trajanja slobodnog kocenja t sk = Δt 1 + Δt + Δt 3 = 2 × Δt + Δt 2
v0
l sk = × t sk
2
mogao usporediti odnos vremena intenzivnog i slobodnog kočenja, pretpostavit
će se ista brzina vozila v0 prije početka kočenja, bez obzira na način kočenja..
34
a2
su =
Δt
u
a 2 g × (f 1 ± 100 )
Δt = =
su su
u
1,36 × V × (f 1 ± )
V2 100
l sk = +
u su
254 × (f 1 ± )
100
Od trenutka kad je vozač stražnjeg vozila primijetio da pred njim koči ili je
ugledao neku zapreku do trenutka kad počinje kočiti, proći će određeno vrijeme
reagiranja tR koje iznosi od 0,5 – 1,5 sekundi. Za to vrijeme vozilo će prijeći put
reagiranja lR koje iznosi:
lR = v × tr = V × tR / 3,6 (m)
Put koji vozilo prođe od trenutka kada vozač ugleda nepomično zapreku do
trenutka zaustavljanja naziva se zaustavni put.
35
7.7.1. Zaustavni put pri intenzivnom kočenju
Lpi = lR + lk + rz
V× tR V2
L p1 = + + rz
3,6 254 × f 1
ako je cesta u nagibu
V× tR V2
L p1 = + + rz
3,6 u
254 × (f 1 ± )
100
duljina sigurnosnog razmaka rz može se uzeti 5 m
V× tR V2 V × f1
L p2 = + + 1,36 × + rz
3,6 254 × f 1 su
ako je cesta u nagibu
u
V× tR V × (f 1 ± )
V2 100
L p2 = + + 1,36 × + rz
3,6 u su
254 × (f 1 ± )
100
36
Duljina horizontalne preglednosti LR1 u slučaju kad je zavoj na niskom nasipu
jednaka je duljini zaustavnog puta pri zaustavljanju vozila slobodnim kočenjem
Lp2 uz uvjet da je: tR = 2,5 s; su = 1,5, u = 0, rz = 0.
2,5 × V V2 V × f 1d
L R1 = + + 1,36 ×
3,6 254 × f 1d 1,5
2 SEMESTAR
37
Visina oka vozača h1 i visina zapreke h2 osnovni su parametri za određivanje
vertikalne preglednosti pri konveksnom prijelomu nivelete. Duljina vertikalne
preglednosti izračunat će se za:
- zaustavljanje vozila pred nepomičnom zaprekom
- pretjecanje vozila
Pri određivanju duljine vertikalne preglednosti Lpv uzima se visina oka h1 =
1,2 m a visina zapreke koja se nalazi na kolniku h2 = 0,1 m.
Preglednost treba biti jednaka duljini zaustavnog puta u slučaju zaustavljanja
vozila pred nepomičnom zaprekom.
38