Professional Documents
Culture Documents
Edvard Sapir PDF
Edvard Sapir PDF
XX VEK
17
Urednik
IVAN COLOVIĆ
2 Edvard Sapir i
Preveo
Aleksandar I. Spasić
Izbor i predgovor
dr. Ranko Bugarski
Koriee
Ivan Mesner
akad. slikar
Tehnički urednik
Vukosava Sibalić
$ * #
* * *
Dr Ranko BUGARSKI
OGLEDI IZ KULTURNE
ANTROPOLO Gl JE
2
JEZIK
a«
20 Edvard Sapir i
S
34 Edvard Sapir
з*
36 Edvard Sapir i
PRAVA KULTURA
s
82 Edvard Sapir
6*
84 Edvard Sapir
GEOGRAFIJA KULTURE
Često zapažana osobenost razvoja kulture jeste činje-
nica da ona svoje najveće domete postiže u relativno
malim, samostalnim skupinama. U stvari, neizvesno je
da И prava kultura ikada uistinu pripada ičemu širem
od takve ograničene skupine, skupine za čije se članove
može reći da medu sobom održavaju nekakav neposredni
i snažni duhovni dodir. Taj neposredni dodir obogaćen
je zajedničkim kulturnim nasleđem, kojim se hrane
umovi svih članova grupe; on se brzo uspostavlja i bre-
menit je hiljadama osećanja i ideja, koje se prećutno
pretpostavljaju a stalno svetlucaju u pozadini. Takve
male, kulturno samostalne skupine bili su Atina u doba
Perikla, Avgustov Rim, nezavisni gradovi-države u Ita-
liji krajem srednjeg veka, London za elizabetinskih dana
i Pariz u poslednja tri stoleća. Uobičajeno je za пеке od
96 Edvard Sapir
7
97
Edvard Sapir
T
100 • Edvard Sapir
II
III
Mada se religija ne može definisati pomoéu verovanja,
ipak je isto toliko tačno da religije primitivnih naroda
teže da se grupišu око izvesnog broja tipičnih verova-
nja ili klasa verovanja. Nemoguéno je dati makar i
površni prikaz mnogih tipova religijskog verovanja о
kojima je izveštavano u vezi s primitivnim čovekom, pa
ću se stoga zadovoljiti da .ukratko pomenem tri takva
tipa: verovanje u duliove (animizam), verovanje u bo-
gove, i verovanje u svemirsku silu (mana).
Opšte je mésto antropologije stav da su primitivni
ljudi animisti — drugim rečima, da oni veruju kako u
svetu i u njima samima postoji neizmerno mnoštvo ne-
kih nematerijalnih a moćnih suštastava. Tajlor (Tylor)
je pokušavao da iz animističkih verovanja izvede sve
forme religijskog ponašanja, a mada mi vise ne možemo
pridavati animizmu toliki značaj koliki su mu davali
Tajlor i drugi klasieni antropolozi, ipak je još uvek
ispravno reći da se malo koja od primitivnih religija
ne vezuje s učenjem о duhovima, u ovoj ili onoj poje-
dinosti. Veéina naroda veruje u neku dušu koja oživ-
ljuje Ijudsko telo; neki veruju u više različnih duša
(kako biva kad se načelo života razlikuje od onoga što
bi psiholozi nazvali svešću psihe); a većina naroda ta-
kode veruje da duša, u vidu nekog duha, živi i posle
smrti.
Iskustvima duše ili duha tipično se objašnjavaju po-
jave kao što su san, bolest i smrt. Često se ovaj ili onaj
Ogledi iz kulturne antropologije QQ
8
114 • Edvard Sapir
5»
116 • Edvard Sapir
IV
* Navođ prevodiočev.
126 •EdvardSapir
s»
32 • Edvard Sapir
P r i t a j e n o n e p r i j a t e l j s t v o i z m e đ u d v e j u osoba može da
se ublaži prisustvom te treće strane, pošto ova, iz ovog
ili onog razloga, može biti zgodna meta svesnog ili ne-
svesnog neprijateljstva obeju tih osoba. Prisustvo treće
strane može da posluži zaoštravanju neprijateljstva iz-
medu tih dveju osoba, zbog njene privlačnosti za obe,
i sledstvenog ubrizgavanja svesne ili nesvesne Ijubo-
more u veze koje među njima već postoje. Precizna
proučavanja u oblasti psihologije ličnih odnosa nipošto
nisu nevažna za dublje psihološko razumevanje grupe,
jer ta psihologija grupe teško da može biti išta drugo
doli složena ishodnica spajanja, pojačavanja, obustav-
ljanja, prenošenja i simboličkog reinterpretovanja upra-
vo takvih posebnih procesa. Kako psihologija sve jas-
nije razabira jalovost nastojanja da se pojedinac prou-
čava kao samodovoljni entitet, sociolog će biti sve slo-
bodniji da osnove postojanja grupne forme, funkcije
grupe, grupne promene i međuodnose proučava s jednog
formalnog ili kulturnog stanovišta.
OBIČAJ
10
146 • Edvard Sapir
10*
148 • Edvard Sapir
* Kurziv prevodiočev.
14*
178 Edvàrd Sapir
12*
180 • Edvard Sapir
14*
194 • Edvard Sapir
13«
196 • Edvard Sapir
14*
210 • Edvard Sapir
14*
212 • Edvard Sapir