Javna ustanova

Mješovita srednja škola

Srebrenik

Seminarski rad
Tema: Drveni stubovi

Aldin Husičić, III ELTEH

Sadržaj :

1. Uvod 2
2. Drveni stubovi 3

3. Konstrukcija drvenih stubova 4

3.1 Jednostruki drveni stubovi 5
3.2 Dvostruki drveni stubovi tipa A i tipa X 6
3.3 Usidreni drveni stubovi i stubovi sa podupiranjem 7
3.4 Portalni stubovi 8
3.5 Trokraki i četverokraki piramidalni stubovi 8

4. Zaštita drvenih stubova

4.1 Zaštita impregriranjem (kreozitnim uljem) 9
4.2 Impregriranje neorganskim solima 10
4.3 Zaštita betonskim nogarima 11
5. Zaključak 12
6. Literatura 13

1
1. Uvod
Stubovi su elementi voda koji nose provodnike na određenoj visini iznad zemlje. Stub je bilo koja
konstrukcija koja služi za nošenje izolatora, vodiča i zaštitnih užadi. Elementi konstrukcije stuba su stablo i
konzola.

Stablo stuba je element stuba u obliku zarubljene kupe na koji se montira oprema za prihvatanje provodnika.
Konzola je element stuba na kojoj se montiraju noseći izolatori. Stubovi se mogu podijeliti prema funkciji
koju imaju, položaj u trasi i prema materijalu od kojeg je izrađen.

Prema materijalu stubovi mogu biti:

- drveni
- betonski
- metalni i
- od drugih materijala

2
2. Drveni stubovi
Drvo se upotrebljava za izgradnju stubova čiji nazivni napon iznosi i do 220 kV, ali se, ipak, najviše
upotrebljavaju kod vodova nižih napona. Za izradu drvenih stubova koriste se ove vrste drveta: bor, smreka,
jela, ariš, pitomi kesten, bagrem i hrast.

Drvo se siječe zimi i mora biti zdravo, jedro i sa što manje raspuklina i bušotina od insekata. Dva metra
ispod vrha stuba drvo mora biti potpuno ravno. Na donjem kraju stub se mora pravilno odrezati, a na vrhu ga
treba odrezati u obliku piramide, tako da visina piramide iznosi jednu polovinu do jedne trećine promjera
stuba na vrhu. Promjer stuba na vrhu se mjeri na oko 30 cm ispod stvarnog vrha stuba. Životna dob drvenih
stubova je veoma mala i iznosi od 5 do 8 godina.

Stabla za drvene stubove se sijeku zimi, kada drvo sadrži najmanje sokova. Drveni stubovi su najjeftiniji i
najlakše se transportuju. Dužina im je relativno mala, tako da nije moguće postavljanje provodnika na veće
visine iznad zemlje, zbog čega se najčešće primjenjuju u niskonaponskim mrežama i manjim dijelom za
srednjenaponske vodove.

Životna dob drvenih stubova produžava se impregniranjem na 15 do 20 godina.

3
3. Konstrukcija drvenih stubova
Za nadzemne energetske vodove upotrebljavaju sljedeći stubovi :

- jednostruki drveni stubovi

- dvostruki drveni stubovi tipa A i tipa X
- usidreni drveni stubovi i stubovi sa podupiranjem
- portalni stubovi
- trokraki i četverokraki piramidalni stubovi

Slika 3 - tipične izvedbe drvenih stubova

4
3.1 Jednostruki drveni stubovi
Drveni stubovi se izrađuju kao jednostruki i dvostruki drveni stubovi.
Jednostruki stubovi se koriste za niskonaponske i srednjenaponske vodove, i služe uglavnom kao noseći
stubovi.

Slika 3.1 - jednostruki drveni stub

5
3.2 Dvostruki drveni stubovi
Dvostruki stub se sastoji od 2 stabla jednake dužine priljubljena jedna uz drugo i međusobno čvrsto
povezani. Sastavljen je iz dva jednostruka stuba, međusobno spojena, moždanicima od tvrdog drveta i
stegnuta odgovarajućim vijcima. Broj moždanika je 4-6, što zavisi od dužine stuba.

Dvostruki stubovi se primjenjuju kao zatezni stubovi u vodovima niskog napona namjestima gdje, radi
ograničenja prostora, nije moguće primjeniti stub sa podupiračem. Takođe se primjenjuju kao zatezni
stubovi u vodovima visokog napona gdje sila usljed zatezanja provodnika nije velika.

Dvostruki drveni stubovi mogu biti tipa: "A" koji je dobio naziv prema svom izgledu. Primjenjuje se u
vodovima niskog i visokog napona kao zatezni stub. Pored tipa „A“ postoji još i tip "X".

Slika 3.2 - dvostruki drveni stub tipa "A"

6
 Slika 3.2.1 - dvostruki drveni stub tipa "X"

3.3 Usidreni drveni stubovi i stubovi sa podupiranjem

Usidreni i stubovi sa podupiranjem se upotrebljavaju u NN vodovima sa malim presjecima provodnika kao
zatezni stubovi (obično ugaoni).

Sidro i podupirač postavljaju se u pravcu rezultantne sile zatezanja provodnika, i to suprotno od smjera, a
podupirač u smjeru rezultantne sile zatezanja provodnika.

Slika 3.3 - drveni stub sa podupiranjem

7
3.4 Portalni stubovi
Portalni stub sastavljen je iz dva jednostruka stuba, povezana horizintalnom prečkom, a može biti ojačan sa
jednom ili sa dvije dijagonale. Upotrebljavaju se u VN vodovima sa visećim izolatorima.

Slika 3.4 - portalni drveni stub

3.5 Trokraki i četverokraki drveni stubovi

Trokraki i četverokraki piramidalni stubovi upotrebljavaju se kao ugaoni stubovi, a često služe i za nošenje
transformatora. U zadnje vrijeme primjenu drvenih stubova potiskuje sve veća upotreba armirano-betonskih
stubova, čak i u NN vodovima.

8
4. Zaštita drvenih stubova
Nedostatak drvenih stubova jeste podložnost truljenju naručito u pojasu oko površine tla. Zaštita stubova se
izvodi procesom koji se naziva impregnacija ili pomoću betonskih nogara.

4.1 Zaštitna drvenih stubova impregriranjem

Procesom impregnacije se postiže efikasna zaštita drveta od vlage, gljivica i insekata. Obično se
impregniraju jela i smreka, a za impregnaciju se upotrebljava kreozotno ulje ili razne otrovne soli.

Impregnacija kreozotnim uljem

Proces impregnacije kreozotnim uljem se koristi za impregnisanje elektro i TT stubova i željezničkih

pragova, pa samim tim u zavisnosti od vrste drveta se koristi prosta ili dupla Rippingova metoda. Stubovi i
pragovi zaštićeni na ovaj način odgovaraju teritorijama na kojima je temperatura, salinitet vazduha i vlaga
viša od prosječnih. Impregnaciono sredstvo, kreozotno ulje je proizvedeno po posljednjoj generaciji i
ekološki prihvatljivo u EU.
Nakon završene impregnacije vade se probni čepovi radi utvrđivanja prodora impregnacionog sredstva.
Stubovi se posle impregnacije mjere, a razlika u težini pokazuje količinu ulja koju je upila šarža čime
dobijamo prosečnu težinu po m³. Svaki impregnisani stub se označava ekserima na kojima se obavezno
nalazi dužina stuba, logotip proizvođača i godina impregnacije.

Slika 4.1 - impregnisani stubovi kreozotnim uljem

9
4.2 Impregnacija neorganskim solima
Proces impregnancije stubova neorganskim solima se još i naziva tzv. hladna impregnancija, a kao
impregnaciono sredstvo se koristi rastvor neorganskih soli u vodi bez hroma čije je hemijsko svojstvo i
kvalitet zaštite ekološki prihvatljivo po standardima EU. Neorganskim solima se impregnišu elektro i TT
stubovi.

Prije početka impregnacije određuje se koncentracija rastvora koja će se primijeniti, u zavisnosti od vrste
drveta, dimenzije i postupka. Postupak se kontroliše preko dnevnika impregnacije i grafikona koji nakon
završenog procesa potpisuje ovlašćeno lice. Svaki stub impregnisan neorganskim solima označava se
ekserima na kojima se nalazi dužina stuba, logotip proizvođača i godina proizvodnje.

Slika 4.2 - impregnisani stubovi neorganskim solima

10
4.3 Zaštita betonskim nogarima
Drveni stubovi se ukopavaju u zemlju direktno ili preko nogara (nogavica). Nogare se primjenjuju u slučaju
kada je drveni stub neimpregniran. Nogari su impregnirani i postavljaju se u zemlju, dok je drveni stub
obično neimpregniran i odignut od zemlje. Na taj način se povećava životna dob drvenih stubova. Stub je
iznad zemlje spojen s nogarama pomoću tri zavrtnja i buldog-pločom. Armirani betonski nogari se najčešće
upotrebljavaju za drvene stubove.

Armirano betonska nogara namijenjena je za temeljene drvenih niskonaponskih stubova. Nogara je ukupne
visine 2,60 m od čega je 1 m iznad tla. Oblik nogara je trapezni i omogućava smještaj drvenog stuba i
njegovo pričvršćavanje sa dvije pocinčane metalne stege. Drveni stub je izdignut iznad tla 20 cm čime je
zaštićen od vlage.

Slika 4.3 - drveni stub ukopan u zemlju preko armiranog betonskog nogara

11
5. Zaključak
- Drveni stub upotrebljava se za napone do 220 kV (crveni bor), ali mu je glavna primjena kod vodova
srednjeg i niskog napona.
Kod nas se drvo koristi za vodove napona 0,4 kV, 10 kV i 20 kV a iznimno i za 35 kV.
- Prednosti drvenog stuba: mala težina, brza montaža, jeftin po cijenu u izgradnji.
- Nedostaci: relativno mala trajnost (poboljšava se postupkom impregnacije).
- Vrste drva koje se koriste za izradu drvenih stubova : bor, smreka, jela, ariš, pitomi kesten, bagrem i hrast.
Tabela 5.1 Dimenzije normalnih drvenih stubova prema JUS D.B2. 020/1955.
Dužina Debljina pri vrhu
lišćari četinari
m cm cm
6 12 14
6,5 12 -
7 12 14
7,5 13 -
8 14 15
9 15 15
10 15 16
11 16 16
12 17 17
13 18 18
14 18 18
15 09 19

12
6. Literatura :
- Imran Kasumović: Električne mreže za 3. razred

- Rajko Misita: Elektroenergetske mreže

- http://mabacic.eios.hr/oo/vodovi.pdf

- http://impregnacija.rs/proizvodi/stubovi-za-elektro-i-tt-vodove/2/

- http://grupex.ba/product/ab-betonska-nogara-za-drvene-stubove/

- http://www.kolibica.com/drveni-stubovi/impregnacija-drvenih-stubova.html

- http://marjan.fesb.hr/~rgoic/dm/skriptaDM.pdf

- https://www.scribd.com/doc/97353691/maturski-rad-mre%C5%BEeeeee

13