KPP –KOLOKVIJI

1. Na koje se sve načine može rješavati sukob nastao KD?

o Kaznenim postupkom
o Alternativno (sporazumom sukobljenih osoba, mirenjem, posredovanjem, arbitriranjem...)

2. Značenje kontradiktornosti dokaznog postupka

o Argumentativno
o Kontradiktornost dokaznog postupka

3. Podjela ratione materiae

Podjela prema težini kaznenog jela:
1. Redoviti postupak (za KD za koja je propisana nadležnost Županjsikog suda)
a) Prethodni postupak
b) Rasprava i presuda
c) Pravni lijekovi
2. Skraćeni postupak

4. KP kao pravni odnos i karakteristike

Kazneni postupak kao pravni odnos pretpostavlja postojanje postupovnih subjekata. Oni imaju određena
prava i dužnosti pa se stoga nalaze u međusobnim odnosima. Pretpostavka o postojanju pravnih odnosa
postoji u sustavu postupka u kojem su 3 osnove funkcije postupka (optužba, obrana i suđenje) podijeljene
između 3 osnovna subjekta (tužitelj, okrivljenik, sud). Karakteristike kaznenog postupka su da je on:
o Prisila – osim privatnog tužitelja i oštećenika kao tužitelja, svi drugi subjekti moraju sudjelovati u kaz.
postupku kada su za to ispunjeni uvjeti.
o Isključiv – o kaz. zahtjevu može se odlučivati samo u kaz. postupku
o Sekundaran – zasniva se na prethodnom materijalnopravnom odnosu okrivljenika i države koji je nastao
počinjenjem KD
o Instrumentalan – kaz. postupak služi kao sredstvo utvrđivanja meterijalnopravnog odnosa
o Spoznajni sustav odnosa

5. Iznimka od ''Cuius regio, eius jurisdictio''

Propisi kp-a se primjenjuju na sve osobe sukladno zakonskim propisima(cuius regio, eius jurisdictio).
Od toga općeg pravila postoje iznimke. Primjena propisa kp isključena je kao posljedice isključenja važenja
materijalnog kaznenog zakona u odnosu na dijete. Kp se ne može voditi niti protiv osobe koja uživa kazneni
materijalnopravni imunitet jer je isključena kaznena odgovornost. Takva je iznimka neodgovornost za
izraženo mišljenje ili glasovanje zastupnika u Saboru. Suci i suci porotnici imaju materijalnopravni imunitet
u suđenju – neodgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju odluke.
Najvažnije iznimke od osobne važnosti su izuzeća ili imuniteti.

6. Kako na postupak u cjelini utječe izostanak pretpostavki o poduzimanju postupovnih radnji?

Kazneni postupak postoji, ali je nevaljana ta konkretna radnja. Presuda koja se odnosi na tu radnju može se
pobijati žalbom. Ako nedostaju osnovne pretpostavke, presuda ne postoji! Ništetnost

7. Kriteriji razlikovanja općih i posebnih ciljeva kaznenog postupka?

Razlikuju se po više kriterija: po svojstvu osobe, po sadržaju i po nekim drugim okolnostima.

8. Kazneni postupak u užem smislu

9. Cjeline KPP u ustavnog prava

1. Ustavna i međ.jamstva kaznenog postupka:
o zahtjev postojanja vjerojatnosti- osnovanosti sumnje
o određenost radnje u zakonu (nullus actus sine lege certa)
o sudski nadzor nad radnjama
o postupnost
o razmjernost
2. Uvjeti zahvata u slobode i prava čovjeka u svezi s kaznenim postupkom
3. Ustavne osnove ustroja i djelovanja tijela kp-a
4. Ustavnopravni nadzor nad radnjama kp-a

1
10. Cilj prema tradicionalnom načelu
Cilj je ostvarenje državnog prava na kažnjavanje

11. Pojmovi kaznenog prava pod koje su podvedeni svi drugi pojmovi – trostruka perspektiva
o pravne radnje,
o pravne situacije i
o pravni odnos

12. Kaz. postupak kao pravni položaj

Stranka ocjenjuje svoj pravni položaj kao stanje prilika u kojima se nalazi, na toj osnovi ocjenjuje svoje
pravne izglede na povoljniju ili nepovoljniju odluku. Postupovni položaj ima pravni značaj onda kad su
izgledi za ostvarenje njegova sadržaja pretežno povoljni. Pretežna sigurnost postoji samo ondje gdje je
sudska odluka pravno vezana. U protivnom riječ je o faktičnom, a ne pravnom izgledu i u skladu s tim, o
faktičnom, a ne pravnom položaju.

13. Maxima: ne eat iudex, ex officio – objasni i u kojem postupku se koristi?

Postupak može biti pokrenut samo na osnovi tužbe tužitelja (nemo judex sine actore), ne po službenoj
dužnosti (ne eat judex ex officio). Koristi se u akuzatornom ili optužnom postupku

14. Odnos KPP i prekršajnog prava

Odredbe Kpp-a su supsidijarni izvor pravila za prekršajni postupak. Odnos između kaznenog i prekršajnog
prava uređen je prema pravilu jednostrane kumulacije- počinitelj koji je u kaznenom postupku pravomoćno
proglašen krivim za kd koje obuhvaća i obilježja prekršaja, ne može biti kažnjen u prekršajnom postupku.

15. Objasni kriterij blaže-strože odredbe

16. Navedite 2 uvjeta koji moraju biti ispunjeni da bi kazneni sud odlučivao o imovinskopravnom
zahtjevu?
O imovinskopravnom zahtjevu odlučuje se samo uz uvjete:
o da je ovlaštena osoba podnijela imovinskopravni zahtjev (pozitivni uvjet) i
o da se time znatno ne odugovlači kazneni postupak (negativni uvjet).

17. Objasnite smisao identiteta između optužbe i presude

Identitet između optužbe i presude mora postojati, najprije glede sadržaja i opsega predmeta postupka.
Presuda mora obuhvatiti djelo kao cjelinu, sve točke optužbe prema stanju stvari u predmetu. Sud presudom
mora potpuno riješiti predmet optužbe, ali ne smije prekoračiti optužbu. Takav smisao identiteta predmeta
kaznenog postupka izvire iz optužnog (akuzatornog) načela (nullum judicio sine accusatione.) Sud odlučuje
o kaznenom djelu kako je opisano u optužbi.

18. Objasnite kako se određuje mjesna nadležnost primjenom kriterija forum praevensionis
Nadležan je sud koji je na zahtjev ovlaštenoga tužitelja prvi započeo postupak, a ako postupak još nije
započet, sud kojem je prije podnesen zahtjev za pokretanje postupka.

19. Navedite 2 ključna načela koja određuju položaj državnog odvjetnika

o Načelo oficijelnosti - postupak za kazneno djelo pokreće državni odvjetnik neovisno o volji oštećene
osobe.
o Načelo legaliteta - državni odvjetnik mora poduzeti kazneni progon ako su ispunjeni zakonski uvjeti

20. Navedite kako će postupati kazneni sud ukoliko je odluka o prejudicijelnom pitanju donijelo
nadležno tijelo? Dali ju može izmjeniti? Za koji dio odluke nije vezan?
Odluka o prejudicijelnom pitanju koju je donijelo nadležno tijelo ne može biti izmijenjena u kaznenom
postupku, ali ona ne veže kazneni sud što se tiče ocjene je li počinjeno kazneno djelo.

21. Navedite 3 smisla kroz koja se pojavljuje objektivni identitet

o odnos optužbe i presude
o uvjet djelovanja pravomoćnosti
o odnos više kaznenih optužbi.

2
22. Navedite 5 slučajeva obvezne obrane
Pri prvom ispitivanju okrivljenik mora imati branitelja
1) ako je nijem, gluh, slijep ili nesposoban da se sam brani i
2) ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisan redoviti postupak.
ostalih deset slučajeva obvezne obrane
1) ako je okrivljenik ostao bez branitelja jer je rješenjem uskraćeno pravo branitelja na radnju ili zastupanje
2) od dostave naloga o provođenju istrage za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora
do pravomoćnog okončanja postupka,
3) od donošenja odluke kojom je protiv okrivljenika određen pritvor ili istražni zatvor,
4) u slučajevima donošenja naloga o prekidu istrage propisanih ovim Zakonom
5) od dostave optužnice do pravomoćnog okončanja postupka za kazneno djelo za koje je propisana kazna
zatvora od 10 ili više godina,
6) tijekom pregovora o uvjetima priznavanja krivnje, sporazumijevanja o sankciji i potpisivanja izjave za
donošenje presude na temelju sporazuma
7) od donošenja rješenja o suđenju u odsutnosti
8) tijekom rasprave koja se održava u odsutnosti okrivljenika
9) nakon podizanja optužnice u postupku prema okrivljeniku s duševnim smetnjama
10) u drugim slučajevima koje propisuje Zakon.

23. Funkcionalna nadležnost kaznenog suda

Funkcionalna (ili poslovna) nadležnost uređuje pitanje koje tijelo suda poduzima radnju u postupku (sudac
istrage, sudac pojedinac, izvanraspravno vijeće, raspravni sud).

24. Navedite kada oštećenik može pokrenuti kazneni progon

(1) ako državni odvjetnik odbaci kaznenu prijavu
(2) kad sudac istrage obustavi istragu, a protiv toga rješenja je žalbu podnio samo oštećenik
(3) ako je državni odvjetnik odustao od kaznenog progona nakon završene istrage
(4) ako državni odvjetnik povuče optužnicu
(5) ako državni odvjetnik odustane od optužnice na raspravi

25. Navedite svrhu koja se nastoji postići pripremanjem i iznošenjem obrane u kaznenom postupku
(1) iznošenje činjenica u korist okrivljenika,
(2) primjena propisa koji su za njega povoljniji i
(3) postizanje povoljnije sudske odluke.

26. Pojam činjenice i vrste

Činjenica je stvar, stanje ili odnos koji se utvrđuje u kaznenom postupku
Podjela:
1. činjenično stanje – ukupnost odlučujućih činjenica
2. odlučujuće činjenice – one na koje se primjenjuje pravo
3. koneksne – služe dokazivanju ili provjeravanju činjenica
a. indiciji (dokazne činjenice) – tvore dokaz indicijem u kojem se najprije dokazuje činjenica –
indicij, zatim se indicij ili dokazana činjenica upotrebljava kao dokaz za odlučne činjenice
b. pomoćne (kontrolne) činjenice – činjenice koje služe provjeri dokaza ili činjenice
4. važne činjenica – sve činjenice u kaznenom predmetu
5. stanje stvari – ukupnost važnih činjenica u kaznenom predmetu

27. Za određivanje istražnog zatvora moraju se kumulativno ispuniti

o fumus commissi delicti - opća osnova- osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo
o pericula libertatis - posebna osnova - opasnost od ostanka na slobodi

28. Kada oštećenik može pokrenuti ili preuzeti kazneni progon?

o ako državni odvjetnik odbaci kaznenu prijavu
o kad sudac istrage obustavi istragu, a protiv toga rješenja je žalbu podnio samo oštećenik
o ako je državni odvjetnik odustao od kaznenog progona nakon završene istrage
o ako državni odvjetnik povuče optužnicu (članak 365.),

3
o ako državni odvjetnik odustane od optužnice na raspravi

29. Mjere opreza su:

Mjere zabrane:
o Zabrana napuštanja boravišta
o Zabrana posjećivanja određenih mjesta ili područja
o Zabrana približavanja određenoj osobi
o Zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom
o Zabranom obavljanja određene poslovne aktivnosti
Mjere privremenog oduzimanja isprave:
o Privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom
o Privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz državne granice
Mjere obveznog povremenog javljanja
o Obveza okrivljenika da se redovito javlja određenoj osobi ili državnom tijelu

30. pozitivna i negativna prava okrivljenika:

pozitivna:
o pravo na iznošenje obrane,
o pravo na branitelja,
o pravo predlaganja i sudjelovanja u izvođenju dokaza,
o prava osobne nepovredivosti
negativna prava
o uskratu iskaza i odgovaranja na određna pitanja
o sloboda od samoopotužbe

31. Forum domicilii sivae residentiae

Ovisno o odluci privatnog tužitelja, privatna tužba može se podnijeti ili sudu iz stavka 1. ili sudu na čijem
području okrivljenik ima prebivalište ili boravište

32. Zakon predviđa četiri posebne osnove za određivanje istražnog zatvora:

1.opasnost bijega (periculum fuga).
Istražni zatvor se može odrediti ako postoje okolnosti koje upućuju da će osoba pobjeći tj. da se krije ili da
se ne može utvrditi njezina istovjetnost.

2. koluzijska opasnost (collusio).

istražni zatvor može odrediti ako postoji osnovana sumnja da će osoba:
a) uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili
b) da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, sudionike ili prikrivače. Svrha istražnog zatvora u
ovom je slučaju osiguranje dokaza.

3. Reiteracijska oprasnost
Istražni zatvor se može odrediti ako osobite okolnosti opravdavaju bojazan da će okrivljenik: a) ponoviti
kazneno djelo (iteratio), ili
b) dovršiti pokušano kazneno djelo ili
c) da će počiniti kazneno djelo kojim prijeti.

4. istražni zatvor može se odrediti samo za najteža kaznena djela, za koja je propisan dugotrajni
zatvor.

33. Dužnosti okrivljenika

a) upustiti se u kazneni postupak,
b) odazivati se pozivima suda,
c) trpjeti zahvate u svoja prava tj. podnositi da bude predmet dokazivanja

34. Pritvor – osnove na kojima se može osnovati

(1) utvrđivanja istovjetnosti,
(2) provjere alibija te
(3) prikupljanja podataka o dokazima

4
ii neka pitanja za koja Toni misli da će biti korisna (koja su njemu bila
na ispitu):

35. Factum infectum fieri nequit

Odnosi se na zabranu uporabe izvedenih dokaza pribavljenih

zakonitim putem, ali se za taj dokaz saznalo iz nekog izvornog
dokaza pribavljenog na nezakonit način.

36. Odlučujuće činjenice

Odlučujuće činjenice su one činjenice na koje se primjenjuje

pravo tako da se one podvode podvode pod propise materijalnog
ili postupovnog prava. Odlučujuće činjenice su u odnosu na
ostale činjenice glavne. Ukupnost odlučujućih činjenica čini
činjenično stanje.

37. Slučajevi kada je policija ovlaštena uhititi osobu:

1)osobu protiv koje izvršava dovedbeni nalog te rješenje o

pritvoru ili istražnom zatvoru

2)osobu za koju postoje osnove sumnje da je počinila kazneno

djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, kad postoji
neki od razloga za određivanje istražnog zatvora iz članka 123.

3) osobu zatečenu u kaznenom djelu za koje se progoni po

službenoj dužnosti

38. Istraga je glavni stadij u:

a)akuzatornom postupku
b)inkvizitornom postupku
c)_________________

39. Navedite 5 mjera opreza