| Zelena gradnja | Proizvodnja lješnjaka | Metal product | Žene poduzetnice |

privredni vjesnik
www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik 23. studenoga 2015., godina LXII, broj 3903

Poslovna demografija 2010.-2014.

Život i smrt tvrtki

Svaka druga tvrtka u prerađivačkoj industriji ne doživi
četvrtu godinu poslovanja

intervju

Ivana Kolar
Terme Tuhelj
Skupština HGK

Reformom do novih
usluga

Klasteri u zdravstvu

Medicina po osobnom
kroju
 Potvrđena
kvaliteta u novom
formatu.

Tjednik za one
koji odlučuju.

Analitičan,
aktualan, ozbiljan
i vjerodostojan.

Svaki tjedan!
 retplatite se na tiskano izdanje
P
privredni vjesnik Privrednog vjesnika.
Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr
 sadržaj 3903 / 23. studenoga 2015.

tema tjedna

6 6 Život i smrt tvrtki

Svaka druga tvrtka u prerađivačkoj industriji
propada u roku od četiri godine. U poslovanju s
nekretninama još je i gore

aktualno
10 HGK: sustavnim reformama do novih usluga
Prelazak na dobrovoljno članstvo je vizija novog
čelništva HGK, no na taj se model ne smije prijeći
bez ozbiljne pripreme u prijelaznom razdoblju

intervju
12 Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj
Zdravstveni turizam može biti okosnica razvoja

uzgoj lješnjaka
22 Talijani nude veliki posao uzgajivačima lješnjaka
Besana Grupa ubrzo će pozvati ozbiljne
kooperante na razgovor o uvjetima poslovanja
24 PP Orahovica - najveći proizvođač u Hrvatskoj

22
Ove godine lješnjak s plantaža Poljoprivrednog
poduzeća Orahovica iznimne je kvalitete, a urod
je rekordan
Velika prilika
za uzgajivače aktualno
lješnjaka 28 Gospodarska diplomacija na djelu
Otvoren ured Mađarske nacionalne trgovačke
agencije u Osijeku

dalmacijavino
30 U 10 dražbi cijena pala za 210,5 milijuna kuna
Novi vlasnik Marinko Zadro potvrdio nam je
da će nastaviti proizvodnju. Proizvodnju Pipija
planira upeterostručiti

savjet više
46 Sigurnost naplate potraživanja
Savjet više čitateljima Privrednog daje financijski
vještak i revizor Davor Banović - Fiba

12
Ivana Kolar
64
BUSINESS & LIFESTYLE
Joze Manuel Torres
Ne pobjeđuju najpametniji, nego najbrži

privredni vjesnik

Glavni urednik Boris Odorčić, Sanja Plješa, MARKETING Nakladnik

Darko Buković
Izvršne urednice
Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari
dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek,
Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak,
Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,
Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Tel: +385 1 5600 012 Privredni vjesnik d.o.o.
Jozo Vrdoljak, Igor Vukić marketing@privredni.hr Kačićeva 9, 10000 Zagreb
Tajnica redakcije I glavnog Direktor
Lektura urednika Darko Buković
Sandra Baksa Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
PV grafika Faks: +385 1 5600 002
Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr www.privredni.hr

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 3

 gost komentator Alma Harašić Bremec
Znanje je cilj i
smisao našeg posla
Do sada smo imali dosta manifestacija u kojima su kuhari bili
glavni akteri, a Grand Gourmet u Makarskoj popularizirao je sva
ugostiteljska zanimanja
Alma Harašić Bremec,
voditeljica projekata i
događanja pri Savezu kuhara
mediteranskih europskih
zemalja
Budite naš gost
komentator i
podijelite svoje misli i ideje
s našim čitateljima u ovoj
rubrici. Pišite nam na e-mail:
redakcija@privredni.hr
4 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.
U
gostiteljski kadrovi su sve bolje
educirani i osposobljeni, ali postoji
još puno prostora i potreba za nji-
hovu edukaciju.
Prije svega nužno je ulagati u popularizaci-
ju ugostiteljskih zanimanja kako bi se pojačao
interes za ova zanimanja, a samim time dobila
veća baza za selekciju ugostiteljskih radnika.
To bi rezultiralo podizanjem kvalitete ugosti-
teljskih usluga te usavršavanjem i kreiranjem
novih proizvoda u ugostiteljstvu. Činjenica je
da upravo tih kreativnih i novih proizvoda po-
najviše nedostaje.
Pogotovo je na neki način ostala po strani
konobarska struka i na razini je kuharske od
prije petnaestak godina. Međutim, raznim na-
tjecanjima, kvalitetnom promocijom naprav-
ljeni su veliki pomaci u kuharskoj struci, tako
da je danas zanimanje kuhara vrlo atraktivno
i poželjno. Mladi ljudi se mogu poistovjetiti s
tim zanimanjem koje je, u konačnici, i solidno
plaćeno.
Činjenica je da kuhari i konobari jedni bez
drugih ne mogu funkcionirati, ali činjenica je
i da postoji velika razlika u atraktivnosti tih
zanimanja.
Idealno bi bilo kada bi se ono što je naprav-
ljeno za kuhare preslikalo i na slastičare i ko-
nobare te bliska zanimanja konobarima - bar-
mene, bariste, sommeliere… Važna su također
i usavršavanja prilagođena različitim vrstama
ugostiteljskih objekta.
Upravo to cilj je manifestacije Grand Gour-
met Makarska 2015. Do sada smo imali dosta
manifestacija u kojima su kuhari bili glavni
akteri, a Grand Gourmet koji je nedavno prvi
put održan u Makarskoj popularizirao je sva
ugostiteljska zanimanja.
U sklopu manifestacije održano je natje-
canje konobara profesionalaca u različitim
kategorijama. Imali su natjecanje u pripremi
tatarskog bifteka, u rezanju pršuta, u poslu-
živanju vina, razrezivanju voća te serviranju
ribe. Sve su to znanja i vještine koje suvreme-
ni konobar mora savladati. Naši se konobari
nisu navikli natjecati, a i nema ih baš puno
koji su osposobljeni za vrhunska natjecanja.
Nakon ove manifestacije uvjerena sam da će
ih biti sve više.
Barmeni su se pak natjecali u kategoriji
Flair i kategoriji Long drink. Barmeni su jako
važni u turističkoj ponudi neke zemlje. To smo
mi u Savezu kuhara europskih i mediteran-
skih zemalja prepoznali. U tom smislu i orga-
niziramo niz besplatnih edukacija kako bi se
potaknuli mladi ljudi da izaberu to zanimanje.
Organizirali smo i natjecanje restorana, ali
ne samo u pripremanju jela, nego tako da re-
storan predstavljaju i kuhar i konobar. Zajed-
no su osmišljavali jelovnik, aranžiranje...
U Hrvatskoj nemamo
školske hotele gdje
bi učenici mogli imati
praktičnu nastavu
Naravno, kuhar je kuhao, a konobar poslu-
živao, no osim hrane i načina posluživanja bo-
dovan je i izbor jelovnika, slijedovi te njihovo
funkcioniranje kao tima.
Svi sudionici manifestacije te lokalni ugo-
stitelji mogli su dosta toga naučiti. Možda je
čak i najveći dobitak to što su ugostiteljske
škole od Zadra do Dubrovnika dovodile auto-
buse učenika kako bi promatrali ovu manife-
staciju i na taj način se educirali.
Mi u Hrvatskoj nemamo školske hotele
gdje bi učenici mogli imati praktičnu nastavu
pod nadzorom mentora te tu doživjeti ozrač-
je kakvo postoji u ugostiteljskim objektima.
Ovakve manifestacije donekle im zamjenjuju
takve hotele.
Savez kuhara mediteranskih europskih
zemalja izdaje certifikate koji su cijenjeni u
svim državama regije i Mediterana. Međutim,
znanje je ono što je cilj i smisao našeg posla.
Ne bi bilo pošteno prema onima koji dobiju taj
certifikat niti prema onima kojima ga oni pre-
dočuju da iza njega ne stoji znanje.
 BROJKE, BROJKE

PROIZVODNJA
POVRĆA U 2014.
cvjetača i brokula kupus (bijeli) ostale kupusnjače salata - sve vrste
ukupno 2360 t ukupno 23.399 t ukupno 4673 t ukupno 3300 t
za tržište 2037 t za tržište 20.988 t za tržište 3705 t za tržište 1773 t
za vlastite potrebe 323 t za vlastite potrebe 2401 t za vlastite potrebe 968 t za vlastite potrebe 1527 t

poriluk ostalo lisnato povrće rajčica krastavac i kornišon

ukupno 653 t ukupno 2790 t ukupno 22.818 t ukupno 8291
za tržište 491 t za tržište 1917 t za tržište 19.374 t za tržište 6572 t
za vlastite potrebe 162 t za vlastite potrebe 873 t za vlastite potrebe 3444 t za vlastite potrebe 1719 t

ostalo
dinja lubenica paprika plodovito povrće
ukupno 2173 t ukupno 25.760 t ukupno 13.203 t ukupno 5985 t
za tržište 2112 t za tržište 25.598 t za tržište 10.894 t za tržište 4528 t
za vlastite potrebe 61 t za vlastite potrebe 162 t za vlastite potrebe 2309 t za vlastite potrebe 1457 t

Ostalo
luk (crveni i češnjak) Mrkva cikla korjenasto povrće
ukupno 32.323 t ukupno 8277 t ukupno 3444 t ukupno 847 t
za tržište 28.432 t za tržište 7200 t za tržište 2453 t za tržište 551 t
za vlastite potrebe 3891 t za vlastite potrebe 1077 t za vlastite potrebe 991 t za vlastite potrebe 296 t

Grah, za svježe zrno Grašak, za svježe Ostalo povrće (kukuruz šećerac,

ili mahune zrno ili mahune krumpir u povrtnjaku...)
ukupno 2668 t ukupno 4265 t ukupno 15.171 t
za tržište 1082 t za tržište 3462 t za tržište 6311 t
za vlastite potrebe 1586 t za vlastite potrebe 803 t za vlastite potrebe 8860 t

Izvor: DSZ 23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 5

 TEMA TJEDNA Poslovna demografija

Život i smrt tv
Svaka druga tvrtka u prerađivačkoj industriji propada u roku od četiri godine. I to je
nekretninama u četiri godine propalo je 80 posto tvrtki osnovanih 2010. No ima
novih poduzeća piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

O
d 2010. do 2014. broj aktivnih po-
duzeća u Hrvatskoj neprekidno se
smanjivao. Najviše u sektorima
kao što su prerađivačka industri-
ja, poslovanje nekretninama i građevinarstvo,
pokazuju posljednji podaci o tzv. poslovnoj
demografiji, koju je objavio Državni zavod za
statistiku. Pad broja poduzeća pratio je i pad
broja zaposlenih u tim granama.
Rast je zabilježen i u djelatnosti smještaja
te pripreme i usluživanja hrane te u informa-
tičkoj i komunikacijskoj djelatnosti. No taj po-
rast broja poduzeća nije u svim djelatnostima
pratio i porast broja zaposlenih, što upućuje na
restrukturiranje poduzeća u određenim po-
dručjima djelatnosti. Poslovna demografija uz
ostalo bilježi broj rođenih i broj umrlih (ugaše-
nih) poduzeća u nekom razdoblju. DZS je usta-

52% tvrtki
u prerađivačkoj industriji
doživjelo 4. godinu poslovanja
Podaci nisu iznenađenje s obzirom na dugo-
trajnu krizu na tržištu. No ima i sektora u ko-
jima raste broj novih poduzeća. To su opskrba
električnom energijom, plinom, parom i kli-
matizacija, te opskrba vodom, uklanjanje ot-
padnih voda, gospodarenje otpadom i sanacija
okoliša.
novio da je od 2010. do 2014. broj novonastalih
poduzeća snažno varirao. U 2011. godini zabi-
lježen je znatni pad broja rođenih poduzeća u
odnosu na 2010. godinu, i to u većini sektora.
Od 2012. do 2013. vidljiv je ponovni rast
broja rođenih poduzeća, no 2014. godine opet
slijedi pad. Pri tome je u sektoru znanstvenih

6 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

vrtki
još dobar rezultat – u poslovanju
i sektora u kojima raste broj
i tehničkih djelatnosti te u djelatnosti zdrav-
stvene zaštite i socijalne skrbi broj rođenih
tvrtki znatno veći, osobito zbog uključivanja u
obuhvat i slobodnih zanimanja.
Stopa preživljavanja
Podaci o preživljavanju prikazuju postotak po-
duzeća aktivnih nakon jedne do četiri godine
od godine osnivanja. Kada se promatra četve-
rogodišnje preživljavanje poduzeća rođenih u
2010. godini, podaci DZS-a pokazuju da naj-
veću stopu preživljavanja imaju poduzeća u
područjima prerađivačke industrije, opskrbe
električnom energijom te financijskim i osi-
guravateljskim djelatnostima. U prerađivačkoj
industriji, primjerice, 2014. godine još je bilo
živo 52 posto tvrtki osnovanih u tome sektoru
2010. godine. Svaka druga, dakle, nije uspjela
doživjeti četvrtu godinu poslovanja.
Najniža stopa
preživljavanja
je u odjeljku
“umjetnost, zabava i
rekreacija”
Najniža stopa preživljavanja je u odjeljku
“umjetnost, zabava i rekreacija”, poslovanju
nekretninama te turizmu (pružanje smješta-
ja i posluživanje hrane). Od poduzeća koja su
2010. ušla u poslovanje nekretninama na trži-
štu je 2014. ostalo njih samo 24 posto. U turiz-
mu se stalno osnivaju nova poduzeća, ali ih je
2014. godine, u četvrtoj godini rada, živo bilo
još samo 34 posto. Poduzetnici u umjetničkim,
zabavnim i rekreativnim djelatnostima imaju
jedva 22 posto šanse za preživljavanje na trži-
štu nakon četiri godine rada.
No podatak o većem broju osnivanja podu-
zeća u turističkoj djelatnosti, ali i većem broju
gašenja, ukazuju na veću gospodarsku živost u
tom području. Istraživanja pokazuju da dina-
mičnije ekonomije imaju veće stopa rađanja i
umiranja poduzeća. Hrvatsko gospodarstvo u
Svaka porezna
cjelini tu stoji mnogo slabije od sličnih tranzi-
cijskih zemalja. Dok se indeks ulaska poduze- olakšica
ća na tržište u Letoniji kreće oko 16,5, u Polj- poduzetnicima
skoj oko 13, u Hrvatskoj je taj indeks samo 5,5. osigurava
Indeks izlaska s tržišta u Mađarskoj je 10,9, u
mogućnost
Slovačkoj 11,6, a u Hrvatskoj 6,5.
“Mnogo je čimbenika koji su pridonijeli ta- dodatnog
kvom rezultatu. Oni nisu samo ekonomske ulaganja,
prirode već i kulturološke, psihološke, soci- razvoja,
ološke i ine. Nažalost, Hrvatska danas nema
dovoljno razvijenu kulturu poduzetništva i
zapošljavanja i
uspjeha koji su u tržišnoj ekonomiji preduvjet ustvari se vrlo
stvaranja konkurentnog, uspješnog i snažnog brzo vraća kao
gospodarstva”, kaže dr. Goran Buturac s Eko-
korist tržištu i
nomskog instituta Zagreb.
zemlji u kojoj se
Ubitačni porezi djeluje.
Prema njegovoj ocjeni, to je jednim dijelom re-
zultat našeg naslijeđa, ali i brojnih nepravilno-
Gabrijela Šurina
Hanzl i Ines Vranješ
sti i netransparentnosti tijekom procesa tran- Radovanović, Granum G
zicije gospodarstva koji su značajno pridonijeli
stvaranju loše slike o poduzetništvu i gubljenju
povjerenja u ekonomiju.
“Promatrajući ekonomsku dimenziju pro-
blema može se reći da sve dosadašnje eko-
nomske politike od osamostaljenja Hrvatske
pa do danas nisu stvorile uvjete i investicijski
ambijent pogodan za snažniji razvoj gospo-
darstva. Uz nerazvijeno poduzetništvo i nepo-
voljnu investicijsku klimu, svakako se među
glavne uzroke mogu ubrojiti nedovoljna radna
aktivnost, nerazvijena kultura uspjeha, rigidan
24% tvrtki
obrazovni sustav neprilagođen tržišnoj eko-
nomiji, nesklonost inovacijama i strah od ne-
uspjeha”, istaknuo je Buturac.
Ekonomski institut Zagreb je u 2013. godini u sektoru nekretnina
proveo istraživanje pod nazivom Kako pobu- doživjelo 4. godinu poslovanja
diti rast hrvatskog gospodarstva, gdje je pored
ostaloga provedeno i terensko i anketno istra-
živanje na uzorku od 173 poduzeća. Istraživače
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 7
TEMA TJEDNA: POSLOVNA DEMOGRAFIJA

preko velikih investicija u javnim poduzećima,

zanemarujući pri tome malo gospodarstvo i
Broj poduzeća prema NKD-u 2007. i statusu aktivnosti, razvoj poduzetništva. To očito nije pravi put jer
2010.-2014. rezultati izostaju.
BROJ AKTIVNIH PODUZEĆA BROJ ROĐENIH BROJ SMRTI Primjerice, u obrtu je u razdoblju 2008.-
200.000 2014. razina zaposlenosti smanjena čak za
180.000 28,3 posto. Maksimalno rasterećenje fiskalnih
160.000 i parafiskalnih nameta za malo gospodarstvo,
140.000 pogotovo za one koji tek ulaze u svijet podu-
zetništva, jedan je od preduvjeta razvoja po-
120.000
duzetničke kulture i pokretanja ukupne gos-
100.000 podarske aktivnosti u zemlji. Uz stimuliranje
80.000 mladih ljudi na poduzetništvo, potaći će se rast
60.000 proizvodnje, rast samozapošljavanja i zapo-
40.000
šljavanja, ostanak mladih ljudi u zemlji. A i dr-
žavna blagajna neće ostati prazna jer 25 posto
20.000
od svega što poslije od svoje zarade kupimo u
0 trgovini na malo ostaje državi, zaključio je Bu-
2010. 2011. 2012. 2013.1) 2014.1) 2)
turac.
1) Smrt se utvrđuje usporedbom populacije aktivnih poduzeća u izvještajnoj godini s populacijom aktivnih poduzeća
iduće dvije godine; 2) Privremeni podaci. Konačni podaci bit će objavljeni u bazi podataka 8. srpnja 2016. “Svaki proizvod ili usluga mora imati svog
Izvor: DZS kupca: kad nema kupaca, nema potreba ni za
proizvodom ili uslugom. To je zakon tržišta i u
boljim vremenima od ovih o kojima mi priča-
mo”, kažu poslovne savjetnice Gabrijela Šuri-
Indeks ulaska i izlaska tvrtki s tržišta (2008.-2012.)
Zemlja Ulazak Izlazak Neto ulazak
Bugarska 14,5 9,62 4,92 Porezno
Češka 9,18 8,96 0,22
Latvija 16,57 13,27 3,3 opterećenje nam je
Litva 18,61 26,82 -8,21 u prosjeku 18 posto
Mađarska 9,83 10,92 -1,09
Poljska 13,07 10,42 2,65 iznad poreznog
Rumunjska 10,92 14,19 -3,27
kapaciteta, tvrdi dr.
Slovenija 10,89 7,53 3,36
Slovačka 14,86 11,56 3,3 Buturac
Hrvatska 5,5 6,5 -1,0
Izvor: Svjetska banka

na Hanzl i Ines Vranješ Radovanović iz tvrtke

je zanimalo što to priječi naša poduzeća da
investiraju više i da postanu konkurentniji-
ma. Neki od glavnih uzroka su visoko porezno
opterećenje, neefikasna državna birokracija,
pravna nesigurnost i visoka cijena kapitala.
Istraživanje koje je provodio Goran Buturac
2014. godine pokazalo je da je samo porezno
opterećenje u Hrvatskoj u prosjeku 18 posto
iznad poreznog kapaciteta. Od tranzicijskih
zemalja koje su članice EU-a jedino Slovenija
i Mađarska imaju porezno opterećenje iznad
poreznog kapaciteta, ali manje negoli Hrvat-
ska. Sve druge zemlje imaju manje optere-
ćenje i stoga imaju preduvjet realizacije bolje
Granum G. Svoje poslovanje započele su upra-
vo krizne 2010., kad mnogi poznanici nisu bili
sigurni bi li ih nazvali hrabrima ili ludima.
“No teška tržišna situacija s naših početaka
sa sobom je donijela i nešto dobro. S obzirom
na to da je Hrvatska i inače malo tržište, a u
vrijeme krize to znači još manje mogućnosti
za tvrtke poput naših koje nude one usluge
koje se prve režu, mi smo morale izaći na tr-
žište regije kako bismo opstale. Kada tržište
nije dovoljno ili ne treba vaš proizvod, onda ili
mijenjajte i širite tržište ili razvijajte proizvod
koji tržište treba. Mi smo napravile obje stvari”,
kažu osnivačice Granuma.

34 %
cjenovne konkurentnosti.

Pravi put
turističkih tvrtki Uz podizanje efikasnosti javnog sektora i rada
doživjelo 4. godinu poslovanja javne uprave, potrebno je porezno rastereti-
ti gospodarstvo. Preduvjet za to je smanjenje
javnih rashoda. Sve dosadašnje ekonomske
politike su pokušavale pokrenuti gospodarstvo
Spremnost na promjenu
Na preživljavanje utječe i sektor u kojem tvrt-
ka djeluje. U izazovnim tržišnim uvjetima,
kada se tvrtke gase i raste nezaposlenost, ljudi
ne ulažu i ne kupuju ništa što smatraju luksu-
zom. Kod nas se to često kaže “kupuju samo
kruh i mlijeko”, a to dodatno produbljuje krizu.

8 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.


Nažalost, Hrvatska danas nema dovoljno
razvijenu kulturu poduzetništva i uspjeha
koji su u tržišnoj ekonomiji preduvjet
stvaranja konkurentnog, uspješnog i snažnog
gospodarstva.
dr. Goran Buturac, Ekonomski institut Zagreb
“Ali neki i u takvim vremenima nađu kup-
ce. Važni su fleksibilnost, prilagodba tržišnim
uvjetima i prilagodba ponude, znanja i kom-
petencije. Zatim kvaliteta, kontinuirano uče-
nje, dugoročno razmišljanje i planski pristup
poslovanju, upornost i puno hrabrosti. Redo-
slijed u ovom nabrajanju nije važan, ali stav i
spremnost na promjenu itekako jesu”, ističu
poslovne savjetnice.
U posljednje vrijeme osjeća se ponovno bu-
đenje tržišta i to bi moglo pomoći i životnom
ciklusu tvrtki. Dobro dođu i poticajne mjere,
od savjetodavnih usluga do jeftinijih kredita.
“Podrška mora biti brza i jednostavna sa što
manje administrativnih zahtjeva. Svaka pore-
zna olakšica poduzetnicima osigurava moguć-
nost dodatnog ulaganja, razvoja, zapošljavanja
i ustvari se vrlo brzo vraća kao korist tržištu i
zemlji u kojoj se djeluje. Nadamo se da će se i
u ovom dijelu stvari dodatno poboljšati kako bi
poduzetnici imali snage opstati i mogli oprav-
dati činjenicu da su značajni dio gospodarskog
razvoja. I da novih gašenja tvrtki neće biti jer
nezaposlenost je ionako velik problem”, po-
ručile su Gabrijela Šurina Hanzl i Ines Vranješ
Radovanović.

Kako planirati prijenos poslovanja

Nova generacija može ugroziti

poduzeće
N
ije rijedak slučaj da podu-
zeće dođe u velike teškoće
nakon što se njegov osni-
vač povuče iz posla. Stoga
je važno na vrijeme planirati prijenos
poslovanja na druge osobe, najčešće
članove obitelji ili druge vlasnike koji
bi preuzeli tvrtku, istaknula je Slavica
Singer s Ekonomskog fakul-
teta u Osijeku u raspravi o
dobrim praksama u prije-
nosu poslovanja, održanoj
prošli tjedan u zagrebačkoj
središnjici HGK.
U Hrvatskoj ima 16.500
poduzeća kojima su osni-
vači stariji od 55 godina. U
njima je zaposleno 180.000
radnika, a mnogi bi od njih
mogli ostati bez posla ako
se vlasnička tranzicija ne
odvije na povoljan način, rekla je Mi-
rela Alpeza iz CEPOR-a.
Prema istraživanjima, oko 15 posto
poduzeća završi u likvidaciji nakon što
ih napusti bivši vlasnik. Stoga je Mini-
starstvo gospodarstva, u suradnji s Eu-
ropskom unijom, izdalo priručnik za
prijenos poslovanja s osnovnim savje-
tima iz pravnog i ekonomskog područ-
ja. Naglašava se prednost
ranog započinjanja procesa prijenosa
upravljanja. Odgađa li se taj proces,
može se dogoditi da potencijalni na-
sljednici odustanu od posla ili da izma-
kne pravi trenutak za prodaju tvrtke.
Pritisak zbog ubrzanog i neplaniranog
ulaska u taj postupak može lako po-
ljuljati poslovanje poduzeća. Prijenos
poslovanja emotivan je i složen proces
koji može dovesti do brojnih sporova i
nesuglasnica između vlasnika poduze-
ća, članova obitelji, zaposlenika i dru-
gih osoba. Nesuglasice
se mogu izbjeći po-
stupkom mirenja,
uz pomoć profesi-
onalnog izmiri-
telja, savjetuje
se uz ostalo u
priručniku.
(I.V.)

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 9

 AKTUALNO Skupština Hrvatske gospodarske komore
Sustavnim
reformama do
novih usluga
Prelazak na dobrovoljno članstvo je vizija novog čelništva HGK. No, na taj
se model ne smije prijeći brzopleto, bez ozbiljne pripreme u prijelaznom
razdoblju, kako se ne bi ugrozile sadašnje usluge i programi za tvrtke
članice Komore, naglasio je Luka Burilović, predsjednik HGK
piše Igor Vukić vukic@privredni.hr
Č
lanovi Skupštine Hrvatske gospo-
darske komore jednoglasno su pri-
hvatili prijedlog rada HGK u idućoj
godini i financijski plan, u kojem su
Nije fer stalno prihodi planirani u visini od 169 milijuna kuna,
isticati HGK pri čemu su planirani ukupni rashodi prvi
i Hrvatsku put usklađeni s planiranim prihodom u istom
iznosu.
obrtničku
komoru, kad u Reforma organizacije
Hrvatskoj postoji “Komora je istinski primjer sustavne reforme
još 27 komora i u organizacije. Smanjili smo prihode i broj zapo-
slenih za 30 posto i uveli nove usluge. Taj bi
svima je obvezno primjer napokon trebala slijediti i javna upra-
članstvo. va i brojne druge državne organizacije”, rekao
je predsjednik HGK Luka Burilović dodajući
kako “dok drugi samo pričaju o reformama,
Komora ih provodi”. Burilović se osvrnuo i
na pregovore o novoj vladi, rekavši kako po-
zdravlja namjeru da se sastavi vlada koja bi
provela program reformi koje bi ubrzale rast
gospodarstva.
Luka Burilović,
Osvrnuo se i na pitanje obveznog članstva
predsjednik HGK
u Komori koje se ponovno otvara u javnosti.
“Moram ponovno istaknuti kako je upravo
169 mil kn
prelazak na dobrovoljno članstvo vizija novog
čelništva HGK. No, na taj se model ne smi-
je prijeći brzopleto, bez ozbiljne pripreme u
planirani i prihodi i rashodi HGK prijelaznom razdoblju, kako se ne bi ugrozile
u 2016. sadašnje usluge i programi za tvrtke članove
Komore. Na dobrovoljno članstvo može se
97% članstva
prijeći kad vlastiti prihodi Komore budu činili
između 50 i 70 posto ukupnih prihoda, a te je
prihode moguće povećavati samo postupno.
plaća komorsku članarinu od Svaka ozbiljna osoba u poslovnom svijetu zna
42 kune mjesečno da je za ostvarenje takvih ciljeva bez potresa
potrebno realno prijelazno razdoblje od neko-
liko godina”, poručio je Burilović s prošlotjedne
10 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.
skupštine najstarije hrvatske gospodarske in-
stitucije. Podsjetio je i kako je prijedlog izmje-
ne Zakona o HGK-u, o kojemu se opet govori,
prošle godine bio na javnoj raspravi te da se
protiv njega izjasnilo više od 1000 poduzetni-
ka, ne u anonimnim anketama, već sa svojim
imenom i prezimenom.
“Nije fer stalno isticati HGK i Hrvatsku obrt-
ničku komoru, kad u Hrvatskoj postoji još 27
komora i u svima je obvezno članstvo”, ocijenio
je Burilović. Ne može se, kaže, ukidati institu-
cija zbog lošeg ponašanja pojedinca. “Treba li
ukinuti vladu ili ministarstvo ako netko loše
radi svoj posao? Bi li građani plaćali primjerice
neke agencije, državni aparat, komunalne us-
luge, poreze i da ne moraju? Njih 90 posto ne
bi, ali nitko ozbiljan to ne predlaže”, ustvrdio je
predsjednik HGK.
163 godine rada HGK
Još je jednom naglasio kako je godišnji prora-
čun HGK smanjen sa 260 milijuna kuna, sada
je utvrđen uz usklađene prihode i rashode. Iz
Komore je otišlo više od 150 zaposlenika, dok
oko 400 onih koji su ostali pruža članstvu više
usluga uz manje troškove. “Stalno ponavljam
da 97 posto našeg članstva plaća članarinu od
samo 42 kune mjesečno, a za to od HGK može
dobiti najmanje 10 puta vrednije usluge”, ista-
knuo je Burilović.
Model obveznog komorskog članstva po-
stoji u većini razvijenih europskih zemalja
koje su Hrvatskoj u mnogočemu uzor kao što
su to Njemačka, Austrija, Francuska, Nizo-
zemska... Čak i u Turskoj, gdje komora sama
zarađuje gotovo 70 posto prihoda, i dalje po-
stoji obvezno članstvo. To je izraz međusob-
ne solidarnosti poduzetnika, a uz članarinu je

moguće davati jeftinije usluge, dodao je Bu-
rilović.
HGK se u 163 godine svojeg postojanja odr-
žala u šest različitih država i sustava, počevši
od Austrije i Austro-Ugarske, preko prve Ju-
goslavije, Nezavisne Države Hrvatske, soci-
jalističke Jugoslavije. “Zato me najviše boli to
Projekt Digitalna
komora omogućit
će HGK-u da
ponudi Vladi i
ministarstvima
prenošenje niza
javnih ovlasti na
Komoru
što su se tri pokušaja da se Komora sruši kao
središnja institucija hrvatskog gospodarstva
dogodila baš u zadnjih 25 godina”, rekao je
predsjednik HGK.
Unatoč nižem proračunu nego nekih ranijih
godina HGK će nastaviti uvoditi i nove usluge.
Značajan dio aktivnosti odnosit će se na po-
moć članicama u korištenju strukturnih i in-
vesticijskih fondova Europske unije, uz vlastiti
angažman u korištenju tih sredstava. Dio tih
sredstava bit će utrošen za pokretanje projekta
dualnog obrazovanja po uzoru na Austriju. Cilj
je smanjenje ukupne nezaposlenosti i nezapo-
slenosti mladih kroz uključivanje mladih na
tržište rada još za vrijeme školovanja.
CIRAZ i Industrijska strategija
Novost za sljedeću godinu je i projekt Centar
za industrijski razvoj (CIRAZ) za učinkovitu
provedbu Industrijske strategije, u kojem HGK
sudjeluje s HAZU-om i Ministarstvom gospo-
darstva. Oko 85 posto novca za taj program
planira se povući iz europskih fondova. Revi-
talizacijom zgrade središnjice HGK u suradnji
s Etnografskim muzejom iz Zagreba stvorit će
se jedinstvena urbana cjelina i jedinstven pro-
stor u kojem će biti i interaktivni muzej hrvat-
skog gospodarstva, edukacijski centar za mla-
de i sve druge o hrvatskom gospodarstvu. Tu
će se smjestiti cjelogodišnji postav akcije Ku-
pujmo hrvatsko, mini kongresni centar i drugo.
I to će se sufinancirati iz EU sredstava.
Projektom Digitalna komora HGK će razviti
potpuno novu komunikacijsku platformu pre-
ma svojim članicama, ali i onima koji to nisu.
Taj će projekt omogućiti HGK-u da ponudi Vla-
di i svim ministarstvima prenošenje niza jav-
nih ovlasti na Komoru čime će gospodarstvo
dobiti puno jeftinije i jednostavnije usluge.
Predsjednik Komore je najavio i otvara-
nje predstavništva HGK u Šangaju u proljeće
2016., naglasivši kako će se poduzeti snažniji
koraci u poticanju poduzetnika za ulazak na
brzorastuća tržišta kao što su Kina, Rusija, Juž-
na Koreja.
Uz ostalo, Skupština je prihvatila i Pravilnik
o arbitraži pri Stalnom arbitražnom sudištu pri
HGK-u, Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o Stalnom arbitražnom sudištu pri
Hrvatskoj gospodarskoj komori, a objavljene
su i presude Suda časti pri HGK-u.
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 11
HGK bi mogao
voditi registar
poduzeća
HGK bi bez problema mogao
od trgovačkih sudova preu-
zeti vođenje registra poduze-
ća, poručio je Luka Burilović.
Tako bi se sudovi rasteretili
i brže vodili važnije postup-
ke. Predsjednik HGK rekao je
kako je u razgovorima s pred-
stavnicima vlasti predlagao
i prenošenje drugih ovlasti
na Komoru. “Djelatnost pet
raznih agencija moglo bi se
odmah prebaciti na Komoru,
bez povećanja broja zaposle-
nih i drugih troškova”, rekao je
Burilović. Jedna od najboljih
potvrda dobrog rada HGK je i
odluka 14 državnih bolnica da
postanu članice Komore, iako
to po zakonu ne moraju biti,
no prepoznale su vrijednost
usluga HGK i dobrovoljno se
upisale u članstvo, rekao je
predsjednik HGK.
Dodatno
smanjenje broja
zaposlenih
Daljnjom racionalizacijom
troškova i optimizacijom po-
slovanja doći će se do dodat-
nog smanjenja broja zapo-
slenih za čije je zbrinjavanje
osigurano 6,5 milijuna kuna.
U Skupštini više
malih i srednjih
poduzetnika
Odlukom Skupštine HGK,
umjesto dosadašnjih 77 čla-
nova, broj članova Skupštine
bit će od 77 do 101. Razlog
tomu je, kako je rečeno, želja
za uključivanjem većeg bro-
ja malih i srednjih poduzet-
nika, pa će tako poduzetnici
koji djeluju unutar udruženja
HGK također moći biti članovi
Skupštine.
 INTERVJU Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj

12 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

Zdravstveni
turizam može biti
okosnica razvoja
Imamo mnogo prirodnih ljekovitih čimbenika, značajnu turističku
infrastrukturu, veliko iskustvo u zdravstvenim sadržajima, mnogo
medicinskog kadra, visokokvalitetne medicinske stručnjake, prekrasnu
prirodu, lako smo dostupni, cjenovno možemo biti konkurentni mnogim
sličnim destinacijama. No, to se ne može dogoditi ako se ne definira kao
državni interes i smjer razvoja cjelogodišnjeg turizma
razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
T
erme Tuhelj ove godine su na Dani-
ma hrvatskog turizma osvojile drugo
mjesto kao Atrakcija godine, podka-
tegorija Rekreacija i zabava, a nedav-
no su dobile Turistički cvijet-kvaliteta za Hr-
vatsku kao najbolje spa/lječilište u Hrvatskoj,
koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora.
Sve je to, uz odlične poslovne razultate, povod
za razgovor s Ivanom Kolar, direktoricom
Termi Tuhelj.
n Kakva je bila dosadašnja sezona za Ter-
me Tuhelj?
- Prvih devet mjeseci ove godine bilo je dosta
uspješno. Iako malo zaostajemo za ambiciozno
postavljenim planom, ostvarili smo rast pri-
hoda od 7,5 posto, u odnosu na isto razdoblje
prošle godine. Rast broja posjetitelja vodenog
parka i 5,5 posto više ostvarenih noćenja čini
nas zadovoljnima. Zadnje dvije godine udjel
stranih gostiju prešao je polovinu. Tako je
ovog ljeta Hotel Well bio pravi svjetski centar
jer smo imali goste iz gotovo cijelog svijeta.
Najviše gostiju imamo iz Slovenije, Njemačke,
Austrije i Italije, a veći rast bilježimo iz Belgije,
Danske i Nizozemske. Osim dobrih rezultata
i rasta posjećenosti te sve većeg broja stalnih
gostiju, nagrade koje dobivamo pokazuju da se
kvaliteta našeg rada i stalnog razvoja prepo-
znaje. Ponosna sam i na brojne nagrade koje
su osvojili naši djelatnici na domaćim i me-
đunarodnim strukovnim natjecanjima, na što
ih potičemo te pomažemo u pripremama koje
znaju biti dosta zahtjevne.
n Što je najviše utjecalo na rast pokazate-
lja te što će se u Termama Tuhelj događati
u narednom razdoblju?
- Vjerujem da su naši rezultati posljedica mno-
gih aktivnosti kojima se intezivno bavimo, a
najviše stalnog i neumornog ulaganja u naš
rast i razvoj. Terme Tuhelj posluju pod novim
vlasnikom već 13 godina i u tom smo razdoblju
značajno razvili centar i usluge. Od zapuštenog
7,5%
Od zapuštenog rast prihoda u prvih 9 mjeseci
ove godine
objekta prerasli
smo u najveći
5,5% više
kontinentalni
turistički centar s ostvarenih noćenja u istom
četiri zvjezdice razdoblju
objekta s jedva dvije zvjezdice prerasli smo u
najveći kontinentalni turistički centar s vrlo više od
30
raznolikom lepezom suvremenih termalnih i
wellness usluga te kongresnih usluga s četi-
ri zvjezdice. Od početka poslovanja cilj nam mil €
je biti pomalo drugačiji te slijediti suvremene uloženo u izgradnju centra i
trendove, a poneki i započeti. To se može vi- razvoj usluga
djeti u našoj arhitekturi, našim uslugama te u
načinu komuniciranja s tržištem. Tako ćemo i
nastaviti te ćemo do kraja studenoga najaviti
neke značajne novitete.
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 13
intervju
n Koliko je do sada i u što investirano u
Termama Tuhelj?
- Uložili smo više od 30 milijuna eura u iz-
gradnju centra te razvoj usluge. Preuredili smo
gotovo sve. Prva investicija bila je u izgradnju
novog vodenog parka koji je po svojoj veličini
najveći u Hrvatskoj. Ima više od 5000 četvor-
nih metara vodene površine, 20.000 metara
četvornih plaže te brojne vodene atrakcije na
unutarnjim i vanjskim bazenima. Nastavili smo
s uređenjem wellness centra koji se dijeli na
Svijet sauna s osam različitih sauna te svim su-
vremenim saunarskim sadržajima te Spa&Vita
centar njege i ljepote sa 14 kabina za tretmane,
što uključuje i pravi turski hamam te wellness
suite za dvoje. Prije tri godine preuredili smo
postojeći hotel te izgradili novi hotel Well s
kongresnim centrom, čime smo podigli ljestvi-
cu naših usluga na četiri zvjezdice te za njega
dobili nagradu za najbolje arhitektonsko ostva-
Bilo bi dobro renje u 2012. godini. Uredili smo sportski park
da postoji i sportsku dvoranu, dječju igraonicu na dvije
mogućnost etaže, obnovili mali kamp… Puno smo uložili
u naše usluge, u razvoj kadrova, u kreiranje
uključivanja specifičnih domaćih proizvoda i tretmana te
velikih tvrtki pripremu niza doživljaja za naše goste.
u nepovratne
fondove jer n Možete li usporediti uvjete poslovanja u
Hrvatskoj i u zemljama iz okruženja u se-
kontinentu gmentu u kojem djelujete?
trebaju upravo - Uvjeti poslovanja kod nas nisu idealni kako
veliki centri oko za biznis tako ni za turizam. O tim ograniče-
njima se puno govori, poput visoke stope PDV-
kojih se, tijekom
a, gomile davanja, teško dostupnih kvalitetnih
razvoja, stvaraju kadrova… Kad je riječ o termalnom turizmu,
manji turistički smatram da smo u dosta nepovoljnijem po-
subjekti, tzv. ložaju od naših kolega iz susjednih zemalja.
Naknada za korištenje termalne vode kod nas
sateliti te se je puno viša nego u okolnim zemljama. Uz to
tako razvija neka PDV na naše usluge je vrlo visok. Primjerice, u
destinacija. Sloveniji PDV na kartu za kupanje je 10 posto, a
kod nas 25 posto. Jednostavno nije moguće biti
konkurentan u takvim uvjetima i premalo nam
14 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.
ostaje za investicije i razvoj. Na kontinentu je
teže razvijati turizam nego u obalnim destina-
cijama jer je more samo po sebi motiv dolaska
gostiju, pa je samo potrebno izgraditi kvalite-
tan smještajni kapacitet, dok je na kontinentu
nužno investirati i u sam motiv dolaska gostiju
te ga potom i razvijati. Ulaganje u vodeni park,
Hrvatska je
prebogata
preduvjetima za
pravu zdravstvenu
destinaciju
wellness sadržaje te u njihovu kvalitetu i ra-
zvoj nije malo, a potom dolaze i druge atrakcije
koje moraju održavati visoku kvalitetu svih 12
mjeseci u godini. No, vjerujem da je upravo ra-
zvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj pravi
odgovor na pitanje daljnjeg razvoja turizma,
a zdravstveni turizam može biti platforma za
njegovo ostvarenje.
n Što bi trebala napraviti Vlada kako biste
bili konkurentniji?
- Recimo, smanjiti stopu PDV-a na naše uslu-
ge. U Hrvatskoj ima petnaestak toplica i takav
ustupak sigurno ne bi mogao naštetiti prora-
čunu, a to bi, s druge strane, bila podloga za
podizanje kvalitete sadržaja koja nije u svim
toplicama na pravoj razini. Vjerujem da bi i
to privuklo investitore koji bi ulagali u razvoj
cjelogodišnjeg zdravstvenog turizma. Trebalo
bi još olabaviti granice između privatnih i dr-
žavnih zdravstvenih centara, odnosno, ubla-
žiti granice wellnessa i lječilišta, jer je svjetski
trend upravo razvoj medico-wellness desti-
 ulaganja u kupališta i proširenje kampa
Svaki vikend može biti vrijeme za obitelj
Koje nove proizvode namjeravate po-
nuditi na tržištu? Gdje vidite prostor dalj-
njeg rasta?
- U sljedećoj godini planiramo manje ula-
ganje u novitete na unutarnjem kupalištu
koji će biti namijenjeni prvenstveno obite-
ljima. Terme Tuhelj, osim što su destinacije
zabave, wellnessa i poslovnog turizma,
u vrijeme praznika pretvaraju se u pravu
obiteljsku destinaciju. Takvu ponudu razvi-
nacija. Suština zdravstvenog turizma, koji je u
najvećem rastu, jest putovanje, odmor i liječe-
nje ili preventiva. Znači, sve u jednom. Bilo bi
dobro da postoji mogućnost uključivanja veli-
kih tvrtki u nepovratne fondove jer kontinentu
trebaju upravo veliki centri oko kojih se, tije-
kom razvoja, stvaraju manji turistički subjekti,
tzv. sateliti, te se tako razvija neka destinacija.
Ta su sredstva sada dostupna samo malom i
srednjem poduzetništvu.
n Što biste trebali vi kao tvrtka napraviti
kako biste podigli konkurentnost?
- Upravo ono što i činimo. Iako, zbog nedostat-
ka sredstava za investiranje ne možemo uvijek
realizirati sve što nam je potrebno ili što želi-
mo. Znači, nastaviti razvijati uslugu i podizati
kvalitetu, te na zanimljiv način predstaviti trži-
štu sve što radimo.
n Kakav potencijal ima Hrvatska kad je ri-
ječ o zdravstvenom, lječilišnom i wellness
turizmu?
- Hrvatska ima golem potencijal za razvoj kon-
kurentnog zdravstvenog turizma, koji je najbr-
že rastući segment turizma u svijetu, s obzirom
na to da populacija duže živi te da svi živimo
smanjenje pdv-a
na naše usluge
privuklo bi i goste i
investitore
vrlo ubrzano i stresno a želimo zadržati mla-
dost i vitalnost te svakako riješiti sve zdrav-
stvene probleme jer je danas to uglavnom do-
stupno. Hrvatska je prebogata preduvjetima za
pravu zdravstvenu destinaciju. Imamo mnogo
jamo tijekom cijele godine jer svaki vikend
može biti vrijeme za obitelj. Planiramo šire-
nje kampa, s obzirom na to da imamo jedan
od rijetkih kampova na kontinentu i stoga
što nam promet iz godine u godinu raste.
I dalje ćemo ulagati u razvoj wellness sa-
držaja s naglaskom na razvoj usluga kojima
utječemo na kvalitetu života naših gostiju i
stvaranje pozitivnih navika, a što smo na-
zvali - selfness.
prirodnih ljekovitih čimbenika, značajnu turi-
stičku infrastrukturu, veliko iskustvo u zdrav-
stvenim sadržajima, mnogo medicinskog ka-
dra, visokokvalitetne medicinske stručnjake,
prekrasnu prirodu, lako smo dostupni, cjenov-
no možemo biti konkurentni mnogim sličnim
Kad je riječ o
destinacijama. No, to se ne može dogoditi ako termalnom
se ne definira kao državni interes i smjer ra- turizmu,
zvoja cjelogodišnjeg turizma jer su mnoga ne- smatram da
riješena pitanja isprepletena, ponajviše između
Ministarstva turizma i Ministarstva zdravlja, te
smo u dosta
drugih institucija koje imaju ingerenciju za rje- nepovoljnijem
šavanje mnogih pitanja povezanih s, primjeri- položaju od
ce, korištenjem prirodnih ljekovitih čimbenika.
naših kolega
n Koliko se ulaže u taj segment turizma? iz susjednih
Može li on biti ključan u razvoju turističke zemalja.
ponude na kontinentu i može li produžiti
turističku sezonu?
- Ulaže se premalo. Zdravstveni turizam može
ne samo produljiti sezonu, nego biti i okosnica
razvoja cjelogodišnjeg turizma. Zamislite samo
da pozovemo taj veliki broj turista koji dođu
u Hrvatsku tijekom nekoliko ljetnih mjeseci
da nas posjete još jedanput u nekom drugom
periodu godine. Da dođu k nama umjesto što
odlaze u obližnje europske gradove ili pak slo-
venske, mađarske ili austrijske terme.
n Koliko Termama Tuhelj znači činjenica da
im je vlasnik iz iste djelatnosti?
- Mislim da je to jedan od presudnih faktora
za razvoj Termi Tuhelj. Gotovo idealno je ima-
ti vlasnika koji u potpunosti razumije posao,
koji razumije probleme s kojima se susrećete
te koji je spreman nesebično dijeliti svoj veliki
know-how. Terme Olimia jedne su od najve-
ćih slovenskih termi i jedne od najboljih u ši-
roj regiji. Od njih smo stvarno mnogo naučili.
Najvažnije od svega jest to što smo od početka
imali veliku podršku za razvoj i ulaganja. Bez
toga sigurno ne bismo mogli realizirati sve što
jesmo.
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 15
 novo Otvoren hostel u Termama Tuhelj
Vile i vilenjaci u
srcu Zagorja
Obnovljen je i 42 metra dugačak mural Ede Murtića, sastavljen od 324
poklopca štednjaka koje je tvrtka Končar proizvodila osamdesetih godina
piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
U
sklopu smještajnih kapaciteta u Ter-
mama Tuhelj, od nedavno se nalazi
još jedan objekt - hostel Vila, na-
mijenjen mlađoj populaciji, ali i go-
stima koji su na proputovanju kroz Hrvatsko
zagorje, a koji trebaju prenoćište. Taj je hostel
namijenjen i onima koji svoj odmor kreiraju
tako da u što kraćem vremenu što više vide
i dožive te pritom potroše što manje novca.
Mural Ede Murtića
Hostel Vila sagrađen je etažno, suvremeno je
uređen, a u njemu može odsjesti 20 osoba.
“To je brownfield investicija koja podrazumi-
4,98 mil €
jeva ulaganje u prostor postojeće izgradnje te
pretvaranje postojećih izgrađenih prostora u
nove korisne sadržaje. Takva investicija uk-
prihoda ljučuje i dodavanje nove vrijednosti neiskori-
štenim zgradama umjesto zadiranja u dosad
u 10 mjeseci ove godine netaknutu prirodu”, rekla je Ivana Kolar, di-
u Termama Tuhelj rektorica Termi Tuhelj. Dodala je kako je pro-
jekt realiziran u suradnji s Hrvatskom turistič-
kom zajednicom (HTZ), u sklopu njena Javnog
7,5% više
nego u istom razdoblju lani
poziva za kandidiranje projekata turističkih
incijativa. Pojašnjavajući kako je u hostel Vila
ukupno uloženo 50.000 eura od čega je HTZ
sufinancirao taj projekt sa 17.000 eura, Ivana
Kolar je rekla kako je taj hostel dobio “stari
naziv” s novim značenjem. Naime, nekadašnji
16 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.
objekt u kojem se danas nalazi hostel imao je
naziv Vila, a sada taj objekt postaje mjesto bo-
ravka pozitivnih osoba, svih onih koji su otvo-
reni za upoznavanje novih krajeva. Boravkom
u Zagorju, ti turisti postaju “vile i vilenjaci” do-
brog duha i još boljeg raspoloženja, naglasila
je Ivana Kolar.
Mural u emajlu
Osim hostela, Terme Tuhelj mogu se pohvaliti
još jednim novitetom, a to je jedna od najve-
ćih slika u emajlu u Hrvatskoj - mural duljine
42 metra slikara Ede Murtića. Posebnost tog
murala je u tome što je sastavljen od 324 po-
klopca štednjaka tvrtke Končar, proizvedenih
osamdesetih godina. Taj je mural nakon resta-
uracije vraćen na svoje izvorno mjesto, na zid
u kompleksu zatvorenih bazena kao jedin-
stvena umjetnička atrakcija. Uz tu Murtićevu
U hostel Vila
uloženo je 50.000
eura od čega je HTZ
sufinancirao 17.000
eura
kompoziciju uz bazen, jedna kompozicija od
32 segmenta također je restaurirana i rekom-
ponirana te postavljena u prostorima hotela
Well. Sve je to dio Art&Spa programa Termi
Tuhelj tj. njihove dodatne turističke ponude
koja se temelji na spajanju wellnessa i umjet-
nosti.
Inače, u Termama Tuhelj u 10 mjeseci ove
godine ostvareno je 4,98 milijuna eura priho-
da što je 7,5 posto više nego u istom razdoblju
prošle godine. U tom su razdoblju ostvarena
32.093 turistička dolaska i 73.012 noćenja što
je u oba slučaja 7,3 posto više nego 2014. Inače,
u ukupnim noćenjima u Krapinsko-zagorskoj
županiji, Terme Tuhelj imaju najveći udjel, i to
40 posto.
 AKTUALNO Nove metode u medicini i klasterizacija

Medicina po
osobnom kroju
Ne, nismo svi jednaki, ne stanemo svi u isto odijelo i ne odgovara nam
svima isti lijek. Temeljeći se na uvidu u genski zapis pacijenta, nova
medicina kreira nov pristup dijagnostici i liječenju, a dr. Primorac,
predsjednik Klastera za personaliziranu medicinu, opisat će je kao “pravu
terapiju za pravog pacijenta u pravo vrijeme”
piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

D
anašnja svjetska medicina temelji
se na potpuno jednakoj terapiji za
sve ljude što je istovjetno krojenju
jednakog odijela za sve. Naime, jed-
no te isto odijelo trebalo bi odgovarati visokim
i niskim, mršavim i debelim ljudima, a to je ne-
moguće, kaže Dragan Primorac, predsjednik
Klastera za personaliziranu medicinu. Tako
bi, kaže, jedan te isti lijek trebao odgovarati za
netko postavi pitanje što je ustvari persona-
lizirana medicina, tada je odgovor kako je to
prava terapija za pravog pacijenta u pravo vri-
jeme”, ističe on. Ovaj novi oblik zdravstvene
skrbi, opisuje on dalje, koristi najnovije spo-
znaje molekularne medicine i dijagnostike i
time osigurava učinkovito liječenje prilagođe-
80 mlrd €
do 2020. godine
no pojedinom pacijentu. Takav pristup bitno
u programu Europske komisije
povećava uspjeh liječenja i, dakako, snižava

liječenje određene bolesti svim ljudima. A to
nije dobro rješenje. Zato je razvijena nova, per-
sonalizirana medicina. Ona ima ključnu ulogu
u prevenciji bolesti i ordiniranju prave terapije,
i to u trenutku najpogodnijem za pacijenta. Dr.
Primorac je opisuje kao revoluciju u medicini,
i to prvu pravu nakon pojave penicilina. “Kada
343mil€
smrtnost pacijenata.
“U svijetu se zbog komplikacija u liječenju
bolesti hospitalizira 2,2 milijuna ljudi od kojih oko
njih 106.000 godišnje umire. Gotovo 75 posto ubrzo dostupno kroz
pacijenata koji se danas liječe od karcinoma ne EU fondove za personaliziranu
primaju adekvatnu terapiju. Američki medici- medicinu
nari priznaju kako se 20 posto od ukupne te-

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO

od genske mape do elektronske kartice

Farmakogenetika u Svetoj Katarini
Specijalna bolnica Sveta Katarina iz Zaboka bit će
prva bolnica u Hrvatskoj u kojoj će se primjenjivati
farmakogenetika i personalizirana medicina. To znači
da će se svakom pacijentu koji dođe u tu bolnicu na-
praviti bris sluznice, na temelju čega će se napraviti
genska mapa. Podaci s te mape će se uvrstiti u elek-
tronsku karticu, a pacijent će tu karticu moći odnijeti
u bilo koju bolnicu u svijetu. Razvitak personalizirane
medicine u Hrvatskoj učinit će našu zemlju konku-
rentnom u svijetu te potaknuti strane pacijente na
dolazak na liječenje. To će pripomoći daljnjem razvi-
tku zdravstvenog turizma u Hrvatskoj.

rapije provodi na neadekvatan način”, istaknuo javni, privatni i znanstveno-istraživački sek-

je Primorac dodavši kako se danas 10 od 100
pacijenata u Hrvatskoj liječi na pogrešni na-
čin. Zato se u sklopu personalizirane medicine
upotrebljava dijagnostika i terapija farmakoge-
netike, genske terapije te regenerativne medi-
cine. U regenerativnoj medicini se iz matičnih
stanica nekog pacijenta u laboratoriju mogu
proizvesti dijelovi ili čak cijeli organi nakon
Za sredstva iz čega se vraćaju u ljudsko tijelo. Primjer za to
EU fondova za je hrskavica u koljenu - pacijenti ne moraju
personaliziranu oštećenu hrskavicu zamijeniti umjetnom nego
medicinu mogu vlastitom, proizvedenom u laboratoriju.
aplicirati države Triple Helix
koje već imaju Klaster za personaliziranu medicinu, kojem
svoj sustav za je Primorac na čelu, osnovan je 11. studenoga,
uz potporu Agencije za investicije i konku-
razvitak te vrste
rentnost i Ministarstva gospodarstva, javnog i
medicine. A privatnog sektora te niza stručnih medicinskih
Hrvatska takav i znanstvenih institucija. Među njima su insti-
sustav ima. tucije poput Specijalne bolnice Sveta Katarina
iz Zaboka, Instituta Ruđer Bošković, Hrvatskog
dr. Dragan Primorac instituta za antropologiju, Dječje bolnice Sre-
brnjak, Međunarodnog društva primijenjenih
bioloških znanosti i tvrtke Genos - prvog pri-
vatnog DNK laboratorija u regiji i jednog od
vodećih znanstvenih institucija u Hrvatskoj u
području analize DNK.
Klasteri konkurentnosti jedan su od naj-
boljih instrumenata za specijalizaciju i jačanje
konkurentnosti pojedinih sektora i to posebice
onih koji imaju potencijal za globalno tržište,
rekao je Ivan Vrdoljak, ministar gospodar-
stva, prilikom predstavljanja hrvatskog kla-
stera za personaliziranu medicinu. Tom je
prigodom naglasio kako je Europska komisija
među prioritete za sljedeće razdoblje uvrstila
personaliziranu medicinu te osnovala udruže-
nje International Consortium of Personalized
Medicine (ICPerMed) - Međunarodni konzorcij
za personaliziranu medicinu, a Dragan Primo-
rac je jedan od članova Izvršnog odbora tog
konzorcija.
“Ministarstvo gospodarstva i Agencija za in-
vesticije i konkurentnost do sada su osnovali
13 klastera konkurentnosti čime se umrežava
tor u tzv. Triple Helix, te se na taj način postiže
povećanje konkurentnosti ukupnog gospodar-
stva”, istaknuo je Vrdoljak.
Fondovi za zdravlje
Dodao je kako to ministarstvo, poticanjem kla-
sterskog udruživanja i to sa 3,2 milijuna kuna
kroz dvije godine, stvara nove modele razvoja
koji su važni za transformaciju hrvatskog gos-
podarstva. Ti modeli također mogu pomoći u
oblikovanju obrazovnog sustava temeljenog
na potrebama gospodarstva, ali i u korištenju
važnih europskih strukturnih i investicijskih
fondova (ESI). U sklopu znanstvenih projekata
Dragan Primorac je
i u Izvršnom odboru
Međunarodnog
kozorcija za
personaliziranu
medicinu (ICPerMed)
Horizon 2020, Europska komisija je za razvoj
personalizirane medicine izdvojila 80 milijardi
eura.
Primorac je rekao kako će se iz EU fondova
za personaliziranu medicinu u kratkom vre-
menskom razdoblju izdvojiti oko 343 miliju-
na eura, a za sredstva mogu aplicirati države
koje već imaju svoj sustav za razvitak te vrste
medicine. Hrvatska takav sustav ima - zahva-
ljujući činjenici da je Specijalna bolnica Sve-
ta Katarina u Zaboku među prvima u Europi
počela razvijati personaliziranu medicinu. Uz
mogućnosti financiranja koje nude i EU fondo-
vi, može se pretpostaviti da će se ovom novom
i dubinski “osobnom” pristupu u liječenju s
vremenom prikloniti većina domaćih zdrav-
stvenih institucija.

18 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

 AKTUALNO Klaster zdravstvenog turizma Kvarner, Opatija

zašto ne bi i Kvarner
ponovno bio svjetska
destinacija zdravlja
Glavni ograničavajući faktor za veći uspjeh zdravstvenog turizma u
Hrvatskoj je činjenica da izvan turističke sezone nema dovoljno avionskih
letova s destinacija odakle bi nam došli korisnici zdravstvenih usluga
piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

K 24 članice
laster zdravstvenog turizma Kvarner
osnovan je prije godinu dana. Trenu-
tačno ima 24 članice. U ovome kla-
steru okupile su se privatne i javne
zdravstvene ustanove, obrazovne i znanstve-
ne ustanove, turističke zajednice, hotelijeri i
turističke agencije.
Prema riječima Alfreda Frankovića, direk-
tora Klastera zdravstvenog turizma Kvarner,
najvrednija stvar je to što su se te različite
institucije, koje jedna drugoj mogu dosta po-
moći, okupile na jednom mjestu. “Cilj je da
zajednički promoviramo zdravstveni turizam
te da svaka članica sebi pomogne kako bi
bila aktivnija na tržištu. Tom aktivnosti člani-
ce mogu pojedinačno ojačati, a korist imaju i
od jačanja zdravstvenog turizma u ovoj regiji
ima Klaster zdravstvenog
te usvajanjem novih znanja i iskustava”, kaže
turizma Kvarner
Franković.
Osnovni problem u daljnjem razvoju Fran-
ković vidi u nedostatku avionskih linija u peri-
odima izvan turističke sezone. “Aviolinija ima
za vrijeme glavne turističke sezone, odno-
sno u vrijeme kada zdravstveni turizam nije
primaran. Međutim, nema ih dovoljno izvan
sezone kada je taj turizam kao proizvod naj-
važniji i kada je on za zajednicu značajan zbog
produženja turističke sezone. Druga stvar koja

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO

nas ograničava je to da u Hrvatskoj nitko ne Klaster zdravstvenog turizma Kvarner je

brendira našu zemlju kao destinaciju zdravlja.
Upravo snažna promocija je vrlo važna u svi-
jetu gdje su potencijalni korisnici zdravstvenih
usluga s raznih strana svijeta obasuti različi-
tim ponudama i proizvodima zdravstvenog
turizma. Korisnici usluga zdravstvenog turiz-
ma jednostavno moraju steći povjerenje da u
nekoj destinaciji mogu dobiti kvalitetnu uslu-
gu”, ističe Franković.
Malo domova za starije
Franković žali zbog toga jer Hrvatska ima
dugu tradiciju zdravstvenog turizma. U Opatiji
je ona duga 170 godina. “Nama nedostaju do-
movi za starije osobe i želimo privući investi-
tore u taj segment. Zdravstveni turizam ne po-
maže samo turizmu, nego je on vrlo značajan
za gospodarstvo. Studije su pokazale da se in-
vesticije u zdravstveni turizam relativno brzo
vraćaju. Prednost Kvarnera je u tome što ima
tradiciju, ima i određenu infrastrukturu, ali i to
što je blizu razvijenim destinacijama s kojih
priželjkujemo dolazak turista u tom segmen-
tu. Kvarner može biti vrlo razvijena destinacija
zdravlja. Zato je uloga Klastera u povezivanju i
zajedničkoj promociji svih članica vrlo važna”,
kaže Franković.
nedavno prvi put sudjelovao na SMTC kon-
ferenciji (Stockholmski centar za tehnologiju
okoliša), što je nastavak suradnje pojedinih
članica Klastera sa švedskim tržištem koja je
uspostavljena prošle godine. Predstavnici Kla-
stera tom prigodom su sudjelovali na temat-
U Hrvatskoj nitko
ne brendira
našu zemlju
kao destinaciju
zdravlja, kaže
Franković
skom sajmu Seniormassan, namijenjenom
starijoj populaciji koja uglavnom putuje izvan
glavne turističke sezone. Nadu u uspjeh im
podgrijava već uspostavljena suradnja te otvo-
renost švedskih agencija i turoperatora za bu-
duću suradnju.

Ciljevi klastera:

Povezivanje vodećih stručnjaka

Klaster je udruga čiji su ciljevi promocija
Kvarnera kao destinacije zdravlja i povezi-
vanje vodećih stručnjaka iz područja zdrav-
stva, turizma i srodnih potpornih djelatno-
sti kako bi se unaprijedila ukupna ponuda
zdravstvenog turizma regije i zajednički
nastupalo na međunarodnom tržištu. U
rad Klastera zdravstvenog turizma Kvarner
su uključeni zdravstvo, turizam, edukacija i
znanost. Svim članicama se omogućuje
prepoznatljivost i bolja komunikacija s kli-
jentima i jednostavnije povlačenje sredsta-
va iz europskih fondova. Članice Klastera
su: Centar za estetsku kirurgiju dr. Žgaljar-
dić, Dentalna poliklinika dr.
Jelušić, Dom zdravlja Pri-
morsko-goranske županije,
Fakultet za menadžment
u turizmu i ugostiteljstvu
u Opatiji, Jadran Hoteli Ri-
jeka, Jadranka, Katarina
Line, Klinički bolnički centar
Rijeka, Klinika za ortopediju Lovran, Lječili- Specijalna bolnica za ortopediju i opću ki-
šte Veli Lošinj, Medicinski fakultet u Rijeci, rurgiju Dr. Nemec, Kalmar Implant Denti-
Mediteran Adria, Milenij Hoteli, My travel, stry, Rijeka, Thalassotherapia Crikvenica,
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primor- Thalassotherapia Opatija, Turistička za-
sko-goranske županije, Poliklinika Medico, jednica Kvarnera, Travelana, Poliklinika za
Poliklinika Rident, Poliklinika Terme Selce, hemodijalizu Interdial i Orto nova Rijeka.

20 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

16 teza Udruge poslodavaca u zdravstvu
Nastaviti reformu
primarne zdravstvene
zaštite
Poslodavci u zdravstvu smatraju kako u razdoblju do 2020. godine treba
ostvariti politiku realnih cijena, napraviti reviziju dijagnostičko-revizijskog
sustava (DTS) te zdravstvenim ustanovama dati veću samostalnost
piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
O
stvarivanje pravne i finan-
cijske stabilnosti zdravstve-
nog sustava kroz donošenje
novih ili izmjene postojećih
organskih zakona u zdravstvu, kojima
su utvrđena ljudska prava, na način da
se u to uključe svi relevantni faktori u
zdravstvenom sustavu, i to od admini-
stracije, preko poslodavaca, sindikata i
komora, pa sve do pacijenata, jedan je
od zaključaka 117. simpozija Udruge po-
slodavaca u zdravstvu na temu Zdrav-
stvena politika 2016.-2020. te analiza
poslovanja zdravstvenih ustanova u
2015. godini. Na simpoziju, održanom
prije mjesec dana u Opatiji, rečeno je
kako je s obzirom na neprekidnu ne-
odgovarajuću financijsku valorizaciju
potreba zdravstvenog sustava nužno
osigurati 24 milijarde kuna za financij-
sku samoodrživost tog sustava i to kroz
odvajanje Hrvatskog zavoda za zdrav-
stveno osiguranje (HZZO) iz sustava
Državne riznice te zahtijevajući pošti-
vanje svih zakonskih odrednica koje
definiraju obveze Državnog proračuna
prema HZZO-u u visini od oko 4,8 mi-
lijardi kuna.
Problem kadrova
Poslodavci u zdravstvu smatraju kako u
razdoblju do 2020. godine treba ostvari-
ti politiku realnih cijena, zatim napraviti
reviziju dijagnostičko-revizijskog susta-
va (DTS) te zdravstvenim ustanovama
dati veću samostalnost. Osim toga, me-
nadžment zdravstvene ustanove mora
donositi odluke od strateške važnosti
za zdravstvene ustanove i preuzeti ap-
solutnu odgovornost za sve procese i
rezultate rada ustanove kojom uprav-
lja. “U organizacijskom smislu nužno
je nastaviti započetu reformu primarne
zdravstvene zaštite sa zadržavanjem
doma zdravlja kao temeljnog nositelja
primarne zdravstvene zaštite na svom
području. Uz to, potrebno je nastaviti re-
formu hitne medicine kroz funkcional-
nu integraciju zavoda za hitnu medicinu
s pružateljima primarne zdravstvene
zaštite i objedinjenim hitnim bolničkim
prijemom”, rekao je Dražen Jurković,
ravnatelj Udruge poslodavaca u zdrav-
stvu. Dodao je kako je nacionalni plan
razvoja bolnica u Hrvatskoj dugotrajan
projekt funkcionalnog povezivanja unu-
tar te djelatnosti u razdoblju od 10 do 15
godina, a ne samo projekt udruživanja
ustanova kao pravnih subjekata. Poslo-
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 21
davci u zdravstvu slažu se kako što prije
treba riješiti problem nedostatka kadro-
va u zdravstvu u našoj zemlji te ade-
kvatno vrednovati rad liječnika i ostalih
zdravstvenih radnika.
Odnos privatnog i javnog
Na simpoziju je rečeno i kako je potreb-
no smanjiti administraciju u zdravstvu
kako bi se u zdravstvenim ustanova-
ma olakšao proces zapošljavanja. Treba
realno sagledati sve ekonomsko-or-
ganizacijske opasnosti outsourcinga u
zdravstvenim ustanovima te provesti
otvorene i korektne natječaje javne na-
bave u zdravstvu. “Kako bi se poboljšalo
stanje u zdravstvu u Hrvatskoj, potreb-
no je jasno definirati odnos privatnog i
javnog u zdravstvu uz transparentno
praćenje potrošnje sredstava za zdrav-
Smanjenje
administracije
u zdravstvu
potrebno
je i kako bi
se olakšalo
zapošljavanje
stvenu zaštitu u privatnim zdravstvenim
ustanovama te osigurati nastavak zapo-
četih strateških projekata”, zaključio je
Jurković.
 UZGOJ LJEŠNJAKA Veliki potencijali u Hrvatskoj

Talijanska grupa
nudi veliki posao
uzgajivačima
lješnjaka
Obavljena je selekcija potencijalnih uzgajivača i, kako sada stvari
stoje, krajem studenog će biti pozvano između 60 i 90 ozbiljnih
kooperanata na predavanja o uvjetima Besana Grupe, kaže
Besanin agronom Krunoslav Jakopin. Ozbiljni kooperanti pritom
su oni koji imaju bar desetak hektara zemlje, a nudit će im se
dugogodišnji ugovori o otkupu cjelokupnog uroda lješnjaka
piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

M
a, sve se to okrenilo naopako! Kad
se iz Osijeka vraćam prema Bizov-
cu il’ Valpovu, više je nekih voćnja-
ka neg’ pravih njiva. Čak i ribnjake
u polju kopaju, a ima već koja godina kako sade
i one ljubičaste grmove. Lavanda, kako se ono
zove? Sve je manje ‘šenice i kuruze – tako nam
svoje dojmove objašnjava jedan stariji ratar iz
smo najprije morali obavljati taj posao. Obav-
ljena je selekcija potencijalnih budućih uzgaji-
vača i, kako sada stvari stoje, krajem studenog
će biti pozvano između 60 i 90 ozbiljnih ko-
operanata na edukativna predavanja o uvjeti-
ma Besana Grupe za podizanje trajnih nasada.
Kada kažem ozbiljni kooperanti, mislimo na
one koji raspolažu sa 10 do 15 hekatara po-

50% ulaganja
u nasade zbiva se u 1. godini
Veliškovaca, nedaleko od Belišća.
Ali ne samo da je sve više voćnjaka i po-
vrtnjaka, nego bi uskoro na slavonskim, po-
vršine spremne za sadnju i uzgoj”, objašnjava
Jakopin.

dravskim i baranjskim poljoprivrednim povr- Dugoročni posao

šinama moglo biti sve više lješnjaka, odnosno Čitav ovaj projekt Besana Grupa radi u surad-

34
nasada lijeske. Da je tomu tako, svjedoči i
podatak s početka rujna kada je u Varaždinu,
u . i . godini Grubišnom Polju i Osijeku predstavljan pro-
očekuju se prvi plodovi jekt uzgoja lješnjaka u Hrvatskoj u organizaciji
Zagrebačke banke i Grupe Besana u Hrvatskoj.
Velika dvorana HGK-ŽK u Osijeku, ali i u osta-
nji s UniCreditom budući da je riječ o finan-
cijski zahtjevnim ulaganjima. Naime, gotovo
50 posto ulaganja u nasade lijeske događa se
upravo u prvoj godini. Stoga je važno to što Be-
sana jamči siguran otkup jer je uzgoj lješnjaka
dugoročni posao. Prvi plodovi se ostvaruju u

7 8
lim mjestima, bila je pretijesna za veliki broj trećoj ili četvrtoj godini, a puni prinosi u sed-

u . ili . godini zainteresiranih potencijalnih uzgajivača lješ-

njaka.
dolaze puni prinosi O tome što se događa s tim projektom dva
mjeseca nakon održanih promotivnih preda-
vanja, za Privredni vjesnik smo razgovarali s
Krunoslavom Jakopinom, agronomom koji
moj ili osmoj godini starosti nasada.
Inače, iako ima dobre pedološke i klimat-
ske uvjete za razvoj te djelatnosti od Među-
murja pa sve do istočne Hrvatske, hrvatska
proizvodnja lješnjaka u svjetskim okvirima
iznosi svega 0,2 posto udjela. Prema podacima

0,2% udjela
hrvatska proizvodnja lješnjaka
u svjetskim okvirima
radi kao vanjski suradnik za Besana Grupu u
Hrvatskoj.
“Definitivno se isplatilo uložiti u promociju
jer zaista imamo veliki broj ljudi zainteresira-
nih za uzgoj lješnjaka, ali i oraha. Međutim, sve
se pogodilo s vremenom berbe i otkupa lješ-
njaka od naših sadašnjih kooperanata, tako da
DZS-a, u Hrvatskoj je 2014. godine bilo 2888
hektara zemljišta pod lijeskom, a proizvelo se
908 tona lješnjaka ili 0,3 tone po hektaru, što
znači da je prinos u godinu dana prepolovljen.
Naime, godinu dana ranije je sa 2649 hektara
proizvedena 1561 tona lješnjaka, ali je prinos
po hektaru bio 0,6 tona. Smanjenju prinosa i

22 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

proizvodnji lješnjaka su pridonijele neuobičaj-
ne klimatske prilike. Stoga i u HGK-u pozitiv-
no ocjenjuju namjere Besana Grupe da koope-
rantskim odnosima poboljša ovu proizvodnju.
“Sada je Hrvatska veliki uvoznik lješnjaka.
Prema podacima za 2014. godinu, uvezeno je
oko 745 tona lješnjaka, dok su istovremeno
hrvatski uzgajivači izvezli samo 35 tona. To
Besana Grupa
želi uspostaviti
proizvodnju na
barem 500 hektara u
Hrvatskoj
ukazuje da su velike potrebe za tim proizvo-
dom, osobito u konditorskoj proizvodnji. Je-
dan od problema ovoga uzgoja u Hrvatskoj je
u tome što se uzgoj odvija na vrlo usitnjenim
površinama pa se nerijetko događa da je riječ
o površinama od jednog ili dva hektara”, nagla-
šava Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljopri-
vredu, prehrambenu industriju i šumarstvo
HGK-ŽK Osijek, dodajući kako će biti nužno
udruživanje proizvođača u tom segmentu, koji
će morati osnovati klaster ili proizvođačku or-
ganizaciju da bi mogli participirati za sredstva
iz EU-a.
“S obzirom na specifičnost poljoprivredne Sada je Hrvatska
mehanizacije u ovoj proizvodnji, sadašnji i bu-
veliki uvoznik
dući proizvođači bi možda trebali razmišljati
i o strojnom prstenu s ciljem da proizvodnja lješnjaka. Prema
bude jeftinija. Pored sve potrebne logistike u podacima za
uzgoju i proizvodnji, kao i samog otkupa koji 2014. godinu,
ovim projektom najavljuje Besana Grupa, vje-
rujem kako će naši poljoprivrednici pronaći
uvezeno je oko
ekonomski interes za bavljenje ovom djelat- 745 tona, dok
nošću. Tim više što je danas visoka cijena svih su istovremeno
orašastih proizvoda na tržištu, te se u malo-
prodaji orašasti proizvodi po kilogramu nude
hrvatski
između 100 i 150 kuna”, dodaje Nad. uzgajivači izvezli
samo 35 tona.
Jamče siguran otkup To ukazuje na
Projekt Besana Grupe u Hrvatskoj podrazumi-
velike potrebe za
jeva uspostavljanje proizvodnje lješnjaka u su-
radnji s domaćim kooperantima na površini od tim proizvodom.
barem 500 hekatara uz korištenje najsuvre-
menijih tehnologija i znanja. Besana je svojim
potencijalnim kooperantima u Hrvatskoj spre-
mna ponuditi sadnice certificirane kvalitete
koja jamči kvalitetan i zdravi sadni materijal.
Nude i dugogodišnje ugovore o otkupu (do 10
godina) cjelokupnog uroda lješnjaka po tržiš-
nim cijenama. Na području Hrvatske Besana
će organizirati i nekoliko centara za otkup i Ernest Nad, voditelj
sušenje lješnjaka uz odgovarajuću stručnu po- Odsjeka za poljoprivredu,
dršku i transfer znanja tijekom cijele suradnje. prehrambenu industriju i
Zbog procjene o konfiguraciji i kvaliteti tla šumarstvo HGK-ŽK Osijek
koja najbolje odgovara proizvodnji lješnjaka,
potencijalni kooperanti u proizvodnji lješnja-
ka trebali bi biti locirani na području Osijeka,
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 23
UZGOJ LJEŠNJAKA

Virovitice, Bjelovara, Varaždina ili Čakov- Površine nasada lijeske u Hrvatskoj su u porastu
ca. Za proizvodnju na predviđenoj veličini
Godina Površina (ha) Proizvodnja (t) Prinos (t/ha)
zemljišta Besana je spremna osigurati i dati
na korištenje poljoprivrednu mehanizaciju 2010. 2389 2964 1,0
budući da je ekonomski isplativo ulaganje 2011. 2400 1548 0,64
u mehanizaciju tek kod proizvodnje na ba- 2012. 2776 344 0,12
rem 50 hektara zemljišta. I na kraju, dalj- 2013. 2649 1.561 0,6
nja ulaganja planiraju se u petogodišnjem 2014. 2888 908 0,3
razdoblju u slučaju da otkup, odnosno Izvor: DZS; Obrada: HGK
proizvodnja lješnjaka za Besanu dosegne
2000 tona godišnje. Tada ima ekonom-
ske osnove za ulaganje u postrojenje za
čišćenje, sušenje i pakiranje lješnjaka.
U svakom slučaju, kako se jesenas moglo
čuti na promotivnim predavanjima, cije-
na na tržištu orašastih proizvoda je viso-
ka i zadovoljavajuća za proizvođače. To
znači da će u budućem razdoblju i visina
otkupne cijene omogućiti proizvođačima
prihode koji bi u kalkulaciji proizvodnje
donijeli i pozitivne financijske efekete.

PP Orahovica, najveći proizvođač lješnjaka u Hrvatskoj i regiji

Dobra godina za
lješnjake
Ove godine lješnjak s plantaža Poljoprivrednog
poduzeća Orahovica iznimne je kvalitete, a ubrane
količine od tri tone po hektaru su rekordne

Z
bog pogodnih klimatskih uvje-
ta ove godine lješnjak s planta-
ža Poljoprivrednog poduzeća
Orahovica iznimne je kvalitete,
a ubrane količine od tri tone naturalnog
lješnjaka po hektaru su rekordne. PP
Orahovica je najveći proizvođač lješnjaka
u Hrvatskoj i regiji - na površini od 264
hektara (220 hektara nasada lijeske staro-
sti 30 godina i 44 hektara mladog nasada
zasađenog u jesen 2011. godine) uzgajaju
se tri sorte (istarski duguljasti, rimski i
haleški div) certificirane sustavom ISO
22000-2005 i HAC-CP. U prosjeku godiš-
nja proizvodnja iznosi između 500 i 600
tona, a namijenjena je domaćem i stranom
tržištu. Većina se izvozi na tržište Europ-
ske unije, najviše u Italiju, a veliki kupac
na području regije je Srbija. Dio lješnjaka
završava kod domaćih konditora i peka-
ra te na policama u trgovačkim centrima.
Gotovo 100 hektara lijeske podignuto je u
kooperaciji s malim OPG-ovima, kojima
stručnjaci savjetodavno pomažu u podi-
zanju i održavanju nasada. Ove godine od
njih bit će otkupljena rekordna količina
lješnjaka, gotovo 100 tona. Otkupna cijena
je kao i prošle godine 18 kuna, a otkuplji-
vat će se do kraja godine.
Ove sezone ubrano je prvih 25 tona
uroda ekološki uzgojenog lješnjaka s po-
vršine od 65 hektara, koji će se plasirati
kroz trgovine zdrave prehrane.
Pogon za doradu
U svom poslovnom sastavu PP Oraho-
vica ima i najmoderniji pogon za doradu
lješnjaka u Hrvatskoj u kojem se obavlja
proces pročišćavanja, sušenja, kalibrira-
nja, odvajanja jezgre od ljuske te sortira-
nja i pakiranja. Kapacitet pogona dovoljan
je za godišnju proizvodnju PP Orahovice
te za uslužne dorade za kooperante i
ostale manje proizvođače. Preko progra-
ma IPARD kupljena je i moderna linija za
precizno sortiranje lješnjaka kakvu kori-
ste vodeći svjetski prerađivači lješnjaka.
U PP Orahovici godišnje proizvedu i
do 100.000 sadnica lijeske, sortimenta
istarski duguljasti i rimski u tri kategorije
- jednogodišnje, dvogodišnje i trogodiš-
nje. (G.G.)

24 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

Renato de Goyzueta, marketinški menadžer talijanske tvrtke Besana iz San Gennara
Spremni smo otkupiti sve
količine plodova
Besana izvozi 92,5 posto svoje proizvodnje na 33 svjetska tržišta,
a surađuje s više od 2000 uzgajivača u više država
T
vrtka Besana S.p.A. europ-
ski je lider u uzgoju, pro-
izvodnji i distribuciji svih
vrsta orašastih proizvoda
te suhog i dehidriranog voća, kao i
raznog sjemenja, s posebnim nagla-
skom na orah i lješnjak. Godišnji im
je prihod veći od 170 milijuna eura.
Besana godišnje proizvede više od
20.000 tona orašastih plodova i su-
hog voća, uz pomoć oko 400 radnika
u Italiji te oko 300 zaposlenih u nji-
hovoj proizvodnji u drugim zemlja-
ma svijeta. Besana koordinira proi-
zvodnju putem brojnih kooperanata i
partnera, a surađuje s više od 2000
uzgajivača. Na taj način prati kom-
pletan proces proizvodnje, od polja
pa sve do tanjura potrošača.
Čak 92,5 posto svoje proizvodnje
izvozi na 33 svjetska tržišta. Gotovo
dvije trećine proizvodnje plasira na
tržišta Ujedinjenog Kraljevstva, Belgi-
je i same Italije. Pri tome se 71 posto
proizvoda plasira u maloprodaji, a 29
posto prehrambenoj industriji za dalj-
nju preradu.
O tome kakva su im očekivanja od
moguće proizvodnje i kooperacije u
Hrvatskoj, Renato de Goyzueta, mar-
ketinški menadžer Besana iz San
Gennara, kaže: “Projekt u Hrvatskoj,
ali i u još nekim zemljama Istočne
Europe, započeli smo s velikim en-
tuzijazmom. Pri tome želimo koristiti
veliko dugogodišnje iskustvo koje
Besana Grupa ima provodeći slične
projekte u zemljama Južne Ameri-
ke, a osobito iskustvo iz Italije. Pri-
je svega očekujemo veliki interes i
entuzijazam od ljudi koji su došli na
naše prve prezentacijske razgovo-
re. No, entuzijazam nije dovoljan. U
ovom poslu imamo gotovo stogodiš-
nje iskustvo i svjesni smo kako nije
jednostavno”.
n Koji su uvjeti da bi se ostvarila
kooperacija s Besana Grupom?
- Temeljni uvjet je zemlja, odnosno
vlasništvo barem dvadesetak hekta-
ra odgovarajućeg zemljišta. Sve osta-
lo, sadnice, potrebnu tehnologiju, ali
i stručnu savjetodavnu potporu kroz
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 25
licencirane agronome, osigurava Be-
sana. To je projekt na dvije razine. Prije
grupa besana
godišnje
proizvede 20.000
tona orašastih
plodova i suhog
voća
svega je riječ o ekonomskoj razini, a
druga razina je određena socijalna ka-
tegorija.
n Što vaši potencijalni suradnici iz
Hrvatske mogu očekivati?
- Otvoreni smo za svaki oblik surad-
nje. Spremni smo otkupiti sve količine
plodova, ali pod uvjetom da oni za-
dovoljavaju određene kriterije kvali-
tete. Plodove otkupljujemo doslovno
sa svih kontinenata jer time imamo
svježe plodove tijekom cijele godi-
ne. Spremni smo, osim našeg velikog
entuzijazma i 95-godišnjeg iskustva,
hrvatskim proizvođačima ponuditi
kompletnu tehnologiju proizvodnje
lješnjaka, od nabave sadnica do ot-
kupa plodova po tržišnim cijenama u
sljedećih 10 godina, za što imamo i po-
dršku Zagrebačke banke iz UniCredit
Grupe, našeg dugogodišnjeg partnera.
(S.S.)
 AKTUALNO FMCG konferencija
Vjerni lokalnim
brendovima
Na top ljestvici hrvatskih brendova prva je Vindija s asortimanom Z’bregov,
drugi Kplus, a treći Dukat. Najbrže rastući brend u proteklih sedam godina
je Kandit čija je vrijednost porasla pet puta, pokazuje istraživanje GfK
piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
N
Udjel lokalnih
akon uspješno organiziranih
brendova u prosječnoj FMCG summit konferencija u Sa-
potrošačkoj košarci:
rajevu, Beogradu i Skopju, prva
60% takva konferencija održana je i u
u Hrvatskoj Zagrebu. Na dnevnom su redu bila aktualna
pitanja koja muče trgovce, proizvođače i dis-
blizu 62%
tributere. Zanimljivo je bilo istraživanje koje je
u BiH
sudionicima predstavio GfK. Ono pokazuje da
68% je košarica napunjena robnim markama trgo-
u Srbiji vaca sada i 20 posto skuplja nego prije sedam
41%
godina, dok je prosječna košarica pak jeftinija
4,8 posto nego prije sedam godina. No, cijena
u Sloveniji
košarice napunjene brendovima niža je čak
8,3 posto. Istraživanje GfK pokazuje i kako je
na top ljestvici hrvatskih brendova prva Vin-
dija sa svojim asortimanom Z’bregov, drugi je
Kplus, a treći Dukat. Prema njihovom istraži-
vanju, najbrže rastući brend u proteklih se-
dam godina je Kandit čija je vrijednost porasla
pet puta. Voditeljica za odnose s trgovcima u
agenciji Nilsen Jelena Doko Cetina, zadužena
za tim koji pokriva Sloveniju, Hrvatsku te Bo-
snu i Hercegovinu, istaknula je kako prilikom
kupnje robe široke potrošnje u regiji domini-
raju lokalni brendovi.
“U Hrvatskoj je to 60 posto u prosječnoj
potrošačkoj košarci, u BiH gotovo 62 posto, a
u Srbiji 68 posto. Od ovih brojki razlikuje se
Slovenija gdje lokalni brendovi drže nešto više
od 41 posto, tu su jake trgovačke robne marke
26 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.
koje drže gotovo 30 posto potrošnje na slo-
venskom tržištu trgovine robom širokom po-
trošnjom”, istaknula je Jelena Doko Cetina. Kad
su u pitanju lokalni brendovi, kaže, u najtežoj
kategoriji u kojoj se nalazi toaletni papir, gdje
je lojalnost kupaca najniža, dobre rezultate
ostvarila je tvrtka Violeta koja je uspjela izgra-
diti brend koji sve više jača.
U izvoz preko Spara
Kad je riječ o plasiranju lokalnih brendova
izvan Hrvatske, jedan od načina kako to ostva-
riti je putem stranih trgovačkih lanaca koji su
prisutni na hrvatskom tržištu. Tako podaci go-
vore da je samo putem trgovačkog lanca Spar
u prvih devet mjeseci ove godine izvezeno
hrvatskih proizvoda za 60 milijuna eura. Svi
proizvodi hrvatskih tvrtki prodaju se u Sparo-
vim trgovinama u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj
kao Sparove trgovačke marke ili kao vlastiti
brendovi.
Preko Spara je u
devet mjeseci ove
godine izvezeno
hrvatskih proizvoda
za 60 milijuna eura
“Vindija je tako sa svojom piletinom jače
ušla na tržište Slovenije, a PIK Vrbovec na trži-
šte Mađarske”, istaknuo je predsjednik Uprave
Spar Hrvatska Helmut Anton Fenzel. Hrvatski
proizvođači koji su svoje proizvode uspjeli pla-
sirati kao Sparovu robnu marku i time ući na
tržište susjednih zemalja su tvrtke kao Sardina
iz Postira na Braču, Trenton iz okolice Splita,
Gligora s Paga, Zigante iz Buja te Dukat i Zve-
čevo. U asortimanu neprehrane tvrtka Jadran
proizvodi 12 artikala čarapa, a mali proizvođač
iz Zagreba, tvrtka Vimi, proizvodi balzam za
usne za Sparovu robnu marku Beauty Kiss.
smart internet
vne
za poslio e
korisn k
flat internet
internet zaštita

@
brzina do
200 mbit/s

backup

uključena telefonska linija

najsigurniji i najpouzdaniji internet za mala

i srednja poduzeća u smart office paketima.
Novi SMART internet Hrvatskog Telekoma nudi sve što ste ikada od interneta tražili – brzinu, sigurnost i podršku.
SMART internet uključuje:
• Neograničeni fiksni internet za cijeli ured uz brzinu do 200 Mbit/s.
• 4G Backup: novu uslugu koja, u slučaju prekida interneta, automatski prebacuje na mobilnu mrežu dok se problem ne ukloni.
• Internet zaštitu: pouzdanu anti-virusnu zaštitu koja pazi da ne preuzmete opasne fajlove ili zaražen sadržaj.
SMART internet stiže ekskluzivno u SMART Office paketima Hrvatskog Telekoma, u sklopu kojih korisnici imaju i neograničene
fiksne razgovore uz uključene minute za međunarodne pozive te Business Connect aplikaciju uz koju možete nastaviti
pozive s fiksnog telefona na mobilnom i obrnuto. Izlazite li iz ureda, više nema potrebe prekidati razgovor!
Više informacija potražite u T prodajnim mjestima, na hrvatskitelekom.hr/poslovni ili nazovite 0800 9100

T je zaštitni znak Hrvatskog Telekoma.

 AKTUALNO OTVOREN URED MAĐARSKE NACIONALNE TRGOVAČKE AGENCI

Gospodarska
diplomacija na djelu
Prvenstveni cilj ovoga ureda jest pomoć malim i srednjim poduzetnicima
koji nude kvalitetne proizvode i usluge s velikom dodanom vrijednošću,
da plasiraju svoje priozvode na tržišta u regiji, kaže Hajnalka Palizs Tóth,
voditeljica osječkog ureda
piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

S
obzirom na očekivanja kako će upra- od 22 ureda koja će se do kraja godine otvoriti
vo malo i srednje poduzetništvo u osam srednjoeuropskih zemalja.
odigrati veliku ulogu u razvoju gos-
podarstva i povećanja zaposlenosti

u 30 zemalja
na 4 kontinenta MNHK ima
svoja predstavništva
još 21 ured
u 8 zemalja Srednje Europe
otvorit će se do kraja godine
kako u Mađarskoj, tako i u Hrvatskoj, Osijek
je odabran kao prvi grad u Hrvatskoj gdje je
proteklog utorka otvoreno predstavništvo Ma-
Osijek je odabran
kao prvi grad u
đarske nacionalne trgovačke agencije (MNHK).
Inače, MNHK ima predstavništva u tridesetak Hrvatskoj gdje
zemalja na četiri kontinenta, a osnivač joj je
je otvoreno
mađarska država i mađarska trgovačka i in-
dustrijska komora.
Cilj i zadaća Mađarske nacionalne trgovač-
predstavništvo
ke agencije, koja djeluje u okviru Ministarstva MNHK-a
vanjskih poslova i trgovine, je jačanje eko-
nomske suradnje povezivanjem i pomaganjem

1,6 mlrd €
lanjska trgovinska razmjena
Hrvatske i Mađarske
mađarskim poduzetnicima u uspostavljanju
poslovnih kontakata s poduzetnicima drugih
zemalja.
O tome koliki značaj mađarska vlast pridaje
ovom obliku gospodarske diplomacije, svjedo-
či i podatak kako je osječki ured MNHK jedan
“Prvenstveni cilj ovoga ureda jest pomoć
malim i srednjim poduzetnicima koji nude
kvalitetne proizvode i usluge s velikom do-
danom vrijednošću, da plasiraju svoje prio-
zvode na tržišta u regiji. Konkretan zadatak

28 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

JE U OSIJEKU

József Magyar, mađarski veleposlanik:

Problem migranata treba riješiti u Bruxellesu,

a na nama je da razvijamo gospodarstvo
Granica između Hrvatske i Ma-
đarske iznosi oko 350 kilome-
tara, a na njoj je samo sedam
cestovnih i tri željeznička gra-
nična prijelaza. Veleposlanik
Magyar ističe kako je to bitno
manje nego što je broj granič-
nih prijelaza između Mađarske
i Austrije, Slovačke i Slovenije
kojima se mogu koristiti podu-
zetnici, te bi upravo sami podu-
zetnici mogli inicirati otvaranje
novih prijelaza. Na upit u kojoj
mjeri je takva želja za gospodar-
skom suradnjom s jedne strane,
te aktualna migracijska kriza i
postavljanje žica s druge strane,
u suprotnosti, mađarski vele-
poslanik kaže: “Cijela migracij-
ska politika je jedan dosje koji se
treba prvenstveno rješavati u
Bruxellesu i sve zemlje članice
moraju u tome sudjelovati. Me-
đutim, mi i nadalje računamo da
ova regija mora biti uspješna. Ne
želim pri tome reći kako je sred-
njoeuropski gospodarski model
nekakav jedinstveni model, ali
ipak postoji. Moramo otvoriti
jedno novo poglavlje razvoja u
smislu preusmjeravanja gos-
podarskih zbivanja i odgovoriti radnoj snazi, jeftinoj energiji,
na to kako ovdje dovesti novi dobrim prometnicama i tržištu.
kapital i nova ulaganja, te kako Ako u vezi s time možemo sjesti
osigurati zajedničko energetsko za stol i dogovoriti se, uvjeren
tržište. Rješenje je u kvalitetnoj sam kako je uspjeh pred nama”.

Dobra iskustva Belog Manastira

Hajnalka Palizs Tóth, voditeljica osječkog
ureda MNHK
osječkog ureda je pomagati malim i
srednjim mađarskim, ali i hrvatskim
poduzetnicima da se lakše snađu na hr-
vatskom, odnosno mađarskom tržištu”,
kaže Hajnalka Palizs Tóth, voditeljica
osječkog ureda.
Pozitivan trend
Govoreći pak o razmjerima trgovinske
razmjene između Mađarske i Hrvatske,
József Magyar, mađarski veleposlanik
u Hrvatskoj, ističe kako je trend poziti-
van jer se ove godine do sada zabilježio
rast od 30 posto u odnosu na prošlogo-
dišnju trgovinsku razmjenu koja je uku-
pno dostigla 1,6 milijardi eura.
“To je moguće jer se nastavlja rast
gospodarskih aktivnosti u zemljama
Središnje Europe, a BDP u tim zemlja-
ma bilježi stabilan rast između 2,5 i tri
posto. To, naravno, pozitivno utječe na
zemlje u okružju, u ovoj regiji, pa tako
Ivan Doboš, gradonačelnik Belog
Manastira
i Hrvatsku. Stoga nam je drago što je i
hrvatski izvoz zadnje dvije godine u
stalnom porastu”, rekao je mađarski ve-
leposlanik.
Prema njegovim riječima ono što
ohrabruje jest činjenica kako su zapo-
četi tzv. okviri proračunskog razdoblja
EU-a od 2014. do 2020. godine. Opera-
tivni programi su prihvaćeni i sada treba
raditi na konkretnim projektima ovisno
o interesima dviju vlada.
“Osim toga, trebamo se fokusirati i
na naše pogranično područje za što je u
rujnu otvoren novi sedmogodišnji pro-
računski okvir. Za te je namjene osi-
gurano nešto više od 62 milijuna eura
osnovnih financijskih sredstava za ra-
zličite gospodarske subjekte. Pri tome
se tim sredstvima Europskog fonda za
regionalni razvoj pridružuju i moguća
sredstva ili županija ili središnjih vlada”,
dodao je veleposlanik Magyar.
Prednosti blizine hrvatsko-mađarske
granice unatrag nekoliko godina vješto
iskorištavaju i u jedinom baranjskom
gradu, u Belom Manastiru. O tome kakva
su iskustva Belog Manastira s mađar-
skim poslovnim partnerima za Privredni
vjesnik je objasnio Ivan Doboš, beloma-
nastirski gradonačelnik. “Trenutačno je
kod nas registrirano petnaestak mađar-
skih tvrtki. Upravo je ovih dana registri-
rana još jedna tvrtka iz Mađarske koja
se bavi fotonaponskim elektranama i
solarnom opremom. Do sada registrira-
ne tvrtke bave se različitim segmentima
gospodarstva. Jedna od najvećih, koja
trenutačno zapošljava oko 30 radnika i
posluje na području čitave Hrvatske, Par-
tner Grupa, bavi se uglavnom poslovima
tzv. industrijske higijene. Dakle, to je onaj
prostor koji baš i nije bio zastupljen kod
nas i oni su ‘uletjeli’ u taj prostor, rade i
zapošljavaju, što nam je, s obzirom na
veliku nezaposlenost u Baranji, itekako
važno”, ističe gradonačelnik Doboš.
Mađarske tvrtke su do sada na pod-
ručje Baranje dolazile uglavnom na te-
melju poslovnih iskustava onih koji su
prvi došli. Zadnje dvije godine tomu po-
kušava pomoći i gradska uprava Belog
Manastira organizirajući poslovni forum
na kome zainteresirani poduzetnici iz
Mađarske, ali i iz Hrvatske mogu dobiti
informacije iz prve ruke. Rezultat takvog
angažiranja gradske uprave je upravo u
tome što dolazi sve više tvrtki koje pri
tome otvaraju i toliko potrebna nova rad-
na mjesta.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 29

 AKTUALNO Tvrtka Oštrc u zadnji tren uplatila iznos za preuzima

u 10 dražbi cijena
Dalmacijavina pala za
210,5 milijuna kuna
Novi vlasnik Dalmacijavina Marinko Zadro potvrdio nam je da će nastaviti
proizvodnju i da će prekid proizvodnje, ako ga bude, trajati desetak dana.
Pred devastiranim Dalmacijavinom sada je dugi put - svi vjeruju, na bolje
piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

T
vrtka Oštrc u vlasništvu Ma-
rinka Zadre uplatila je posred-
stvom Primorske banke 69,5
milijuna kuna za preuzimanje
Dalmacijavina u stečaju. Riječ je o pro-
dajnom iznosu umanjenom za jamčevinu
od milijun kuna.
Rok za uplatu istjecao je 16. stude-
nog, a upravo tog dana sutkinja stečajnog
odjela Trgovačkog suda u Splitu Ana Go-
lub Gruić dobila je obračunski list te po-
tvrdila da je uplata izvršena u zadanom
roku i, što je najvažnije, u cijelosti.
U stečajnoj masi nalaze se vinarije u
Jelsi i Starom Gradu na Hvaru, zemljište
na Hvaru, skladišno-proizvodni prostor
površine 67.000 četvornih metara na
Stinicama u Splitu, tvornica octa i vino-
gradi u Drnišu te poslovni prostor i skla-
dišta u Rijeci, Zadru, Velikoj Gorici, Ka-
štelima i Vukovaru. Tvrtka Oštrc, kupac
Dalmacijavina u stečaju, dobit će pravo
osnovi natječaja. Nakon procedure oko
zemljišnjih knjiga krenut će primopreda-
Novi vlasnik
na korištenje zaštićenih brendova ove ja. Moj prijedlog će biti da se sa zadnjim planira
tvrtke među kojima je najpoznatiji Pipi. danom studenog obustavi proizvodnja te
Tvrtka ima 22 maloprodajna objekta. da novi vlasnik postupno vraća radnike upeterostručiti
na način kako mu to odgovara. Predlo- proizvodnju
Kratki prekid proizvodnje žit ću da maloprodajni objekti kojih je u
Sva imovina Dalmacijavina u stečaju je ovom trenutku 22, ostanu raditi do sredi- Pipija
unovčena, s izuzetkom jedne nekretnine ne siječnja jer u prosincu prodaja odno-
u Kaštelima. Kako se u stečajnom po- sno potrošnja raste. Jasno je da je to moj
stupku može provesti jedna ili više dioba, prijedlog koji ne mora biti usvojen, tako razdoblju razvijati. “Poznato je da je Dal-
Marinko Zadro se nada da bi ova nekret- da u dogovoru s kupcem može doći i do macijavino desetljećima devastirano te
nina trebala pripasti njegovoj tvrtki. ranijeg preuzimanja maloprodaje. Što se da je prije dolaska stečajnog upravitelja
Stečajni upravitelj Dalmacijavina Pe- tiče nastavka proizvodnje, za to uopće ne Perice Mitrovića bila i prekinuta proi-
rica Mitrović kaže da će biti sve u redu strahujem jer sam uvjeren kako je kupcu zvodnja”, kaže Zadro. Potvrdio nam je i
što se tiče nekretnine u Kaštelima koja u interesu nastaviti proizvodnju”, rekao da će nastaviti proizvodnju te da prekid
nije bila dio stečajnog postupka u samom nam je Perica Mitrović. proizvodnje neće trajati više od desetak
početku, te da to neće omesti postupak Novi vlasnik Dalmacijavina Marinko dana. Lokaciju za proizvodnju će, kaže,
preuzimanja. Zadro nam je priznao da je zadovoljan promijeniti. “Naravno da proizvodnja ne
“Daljnja procedura je takva da sut- što je ova dionica privedena kraju, ali i da može ostati na postojećoj lokaciji jer je
kinja treba donijeti rješenje o dosudi na strahuje kako će se sve to u narednom preskupa. To je moje sadašnje mišljenje,

30 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

anje Dalmacijavina
ali ću odluke svakako donositi promišlje-
no i postupno. Još jedanput ponavljam:
proizvodnju namjeravam nastaviti i uko-
liko dođe do njezinog prekida, taj period
će biti mali. E sada, u kojem obujmu će
ona biti nastavljena, to će biti stvar pro-
cjene”, rekao je Marinko Zadro.
Najavio je i da najjači brend Pipi, koji
se trenutačno proizvodi na dvije lokaci-
je, u Splitu i u Bosni i Hercegovini, neće
potpuno preseliti iz Hrvatske. “Istina je
da se Pipi prodaje više u BiH, gdje se pro-
daje u PET ambalaži, nego u Hrvatskoj
gdje se proizvodi u staklenoj ambalaži, ali
dio proizvodnje mora ostati u Hrvatskoj.
Uglavnom, vrlo brzo ću vratiti radnike
koji su nužni za održavanje proizvodnje”,
kaže Marinko Zadro.
Trakavica i kretanje cijene
Dalmacijavino u stečaju je tvrtki Oštrc
Marinka Zadre prodano na 11. dražbi. Prvi
put je ponuđeno na prodaju u kolovozu
2013., po cijeni od 281 milijun kuna. Od-
bor vjerovnika prodajnu je cijenu spuštao
nekoliko puta, a zadnji put na 10. ročištu
za 15 posto. Prodajna cijena je u tom tre-
nutku bila 70,5 milijuna kuna. Prije su-
djelovanja Oštrc je morao uplatiti jamče-
vinu od milijun kuna.
“Posla će biti puno jer je Dalmacija-
vino dugi niz godina tvrtka u problemi-
ma. Tako je splitski pogon Pipija u ovom
trenutku potpuno derutan i tehnološki
zaostaliji od pogona u Hercegovini. Nelo-
gično je, također, da je pogon za punjenje
vina u Splitu, a da se vinogradi i vinarija
nalaze u Drnišu. Sada se vino transpor-
tira na ambalažiranje u Split, što je kom-
plicirano i nerentabilno. Nedavno sam
pogledao objekt, odnosno vinariju na
Starigradskom polju na Hvaru i iznenadio
se kako je zapušten, zapravo, gotovo je
devastiran. Tu su neriješeni i neki imo-
vinsko pravni odnosi. Pogon u Jelsi bi tre-
balo modernizirati te u njemu proizvoditi
vrhunska vina dobivena od grožđa s po-
ložaja na južnoj strani Hvara. Uglavnom,
tvrtka je tehnološki u lošem stanju, ali mi
imamo planove što bismo učinili s njom.
Recimo, proizvodnja Pipija bi se prema
našim planovima trebala upeterostručiti”,
neki su od planova Marinka Zadre.
Zadro, inače, već dugi niz godina po-
slovno surađuje s Dalmacijavinom, još
iz vremena dok je bio direktor šećerane
u Sremskoj Mitrovici. Kada je stečajni
upravitelj Perica Mitrović 2012. godine
odlučio pokrenuti zaustavljenu proizvod-
nju u Dalmacijavinu, Zadro mu je osigu-
rao sirovinu.
Zajednica franšiznog poslovanja pri HGK-u
Promicanje franšiznog
poslovanja
U Hrvatskoj gospodarskoj komori
osnovana je Zajednica franšiznog
poslovanja pri HGK-u. Za predsjed-
nika Zajednice izabran je Nikola
Oršanić, vlasnik tvrtke Acta, non
verba i dopredsjednik Hrvatske
udruge za franšizno poslovanje.
Svrha osnivanja te zajednice je stru-
kovno organizirati i povezati člani-
ce, olakšati poslovanje i unaprijediti
interese članica putem HGK.
“Cilj nam je okupiti vodeće doma-
će franšizere, potaknuti stvaranje za-
konodavnog okvira te organizacijom
brojnih edukacija promicati ovakvo
poslovanje među hrvatskim tvrtka-
ma. To bi trebalo značajno povećati
udio domaćih franšiznih sustava u
Hrvatskoj. Jedan od ciljeva je i obli-
kovanje Inkubatora za franšize koji
će omogućiti svakom hrvatskom
poduzetniku da na jednome mjestu
dobije sve potrebne informacije i ala-
te, kako bi na temelju svojega znanja
i iskustva stvorio franšizni sustav
koji ima potencijala postati kvalitetan
izvozni proizvod”, rekla je predsjed-
Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja
Znanjem protiv propusta
Tržišno natjecanje, kad se provodi
u skladu s propisima, donosi korist
svima: potrošačima, poduzetnicima
i čitavom gospodarstvu - zaključak
je seminara Zašto je usklađivanje
sa Zakonom o zaštiti tržišnog na-
tjecanja korisno za vašu tvrtku,
održanog u Zagrebu u organizaciji
ICC Hrvatske, HGK-a i AZTN-a. Do
povrede propisa tržišnog natjecanja
najčešće dolazi zbog neznanja za-
poslenika i njihove neupućenosti u
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 31
nica Hrvatske udruge za franšizno
poslovanje Ljiljana Kukec koja će
na mjestu savjetnice predsjednika
Zajednice biti od velike pomoći u
ostvarivanju zadanih ciljeva zahva-
ljujući svojemu bogatom iskustvu.
O potrebi poticanja razvoja ovog
poslovnog modela najviše govori
činjenica da je u zemljama Europe
udio domaćih franšiza oko 50 posto,
dok je u Hrvatskoj taj udio vrlo nizak
- oko 12 posto. Prema podacima Hr-
vatske udruge za franšizno poslova-
nje, u Hrvatskoj trenutačno posluje
oko 170 franšiznih sustava na oko
950 franšiznih lokacija. (I.G.)
te složene propise.
“Cilj zaštite tržišnog natjecanja je
stvaranje jednakih uvjeta za sve
poduzetnike na tržištu u skladu s
postojećim pravilima”, rekao je pot-
predsjednik HGK Josip Zaher te
istaknuo kako je sloboda tržišnog
natjecanja pokretačka snaga i jedan
od preduvjeta gospodarskog rasta.
Nepoštivanje propisa o tržišnom
natjecanju uzrokuje štete za gos-
podarstvo, a poduzetnici koji krše
propise o tržišnom natjecanju mogu
biti kažnjeni vrlo visokim kazna-
ma, podsjetio je predsjednik Vijeća
Agencije za zaštitu tržišnog natje-
canja Mladen Cerovac.
Na seminaru je istaknuta velika
važnost pravodobne informirano-
sti o pravilima tržišnog natjecanja,
a nju omogućuju i opći priručnici
ICC-a koje je na seminaru pre-
zentirao Kaarli Eichorn iz General
Electric Company.
 održivi razvoj Zelena gradnja u Hrvatskoj

Ključnih sljedećih
pet godina
Certifikat o zelenoj gradnji jedan je od načina na koji je moguće dokazati
predanost održivom razvoju te poslovnoj praksi temeljenoj na ekološkoj
osviještenosti, društvenoj odgovornosti i učinkovitom iskorištavanju
resursa tijekom životnog ciklusa zgrade
piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Zgrada Adris u Zagrebu Poslovna zgrada Eurocentar Kuća Europe

H
rvatska po broju certificiranih ze- trebe materijala, emisija stakleničkih plinova
više od lenih zgrada značajno zaostaje za iz objekta, energetska učinkovitost, korištenje

140.000
regijom, a posebice za svijetom. S
druge strane, svijest o potrebi pri-
mjene principa zelene gradnje postoji, tržište
zgrada je dobro opskrbljeno materijalima i tehnolo-
u svijetu certificirano prema gijama primjenjivim u konceptu zelene grad-
međunarodnim strandardima nje, hrvatski zakoni i propisi jako dobro prate
i implementiraju EU smjernice. K tomu, sve je
više stručnjaka, inženjera i pripadnika ostalih
to je struka koje su željne znanja i prakse u smislu
obnovljivih izvora energije...
Zdravi interijer
Certifikat o zelenoj gradnji jedan je od načina
na koji je moguće dokazati svoju predanost
održivom razvoju te poslovnoj praksi teme-
ljenoj na ekološkoj osviještenosti, društvenoj
odgovornosti i učinkovitom iskorištavanju re-
sursa tijekom čitavog životnog ciklusa zgrade.

1,7
implementacije zelenih principa u građevin- “Certificiranje zgrada prema međunarodnim

mlrd m2 ske projekte u Hrvatskoj.

Snježana Turalija, izvršna direktorica Hr-
površine prostora vatskog savjeta za zelenu gradnju, kaže nam
kako je zelena gradnja cjeloviti holistički pro-
ces osmišljavanja, izvedbe, održavanja, kori-
certifikacijskim sustavima nije obvezno. Ali,
vlasnicima zgrada, investitorima ili posredni-
cima, osim ugleda i potvrde o vrhunskoj kva-
liteti izgradnje, donose značajne financijske
prednosti u smislu uštede energenata tijekom

samo 3zgrade štenja i obnove objekata temeljen na principu

održivosti. U tome procesu uzima se u obzir
iskorištenje građevinskog zemljišta, poveza-
u Hrvatskoj certificirane po
nost sa susjedstvom, način i količina potrošnje
međunarodnim standardima
vode, krajobraz, rješenja i ambijent interijera,
briga o zdravlju korisnika, odabir i način upo-
eksploatacije zgrade i većih renti kod proda-
je ili iznajmljivanja prostora. A gotovo najveći
učinak u komercijalnim zgradama postiže se
zbog zadovoljstva korisnika koji povećanjem
produktivnosti značajno utječu na povećanje
prihoda poslodavca”, ističe ona.

32 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

 Među najrasprostranjenijim među-
narodnim certifikatima zelene gradnje
nalaze se LEED (Leadership in Energy
and Environmental Design), DGNB (De-
utschen Gesellschaft für Nachhaltiges
Bauen) i BREEAM (BRE Environmental
Assessment Method) sustavi certificira-
nja koje u Hrvatskoj promovira Hrvatski
savjet za zelenu gradnju, kao dio Svjet-
skog savjeta za zelenu gradnju (www.
worldgbc.org). “Ono što je zajedničko
tim certifikatima je da u prvi plan stav-
ljaju zdravi interijer i ugodnu mikroklimu
za najmoprimce, nisku potrošnju vode
i električne energije, smanjenje emisi-
je štetnih plinova, smanjenje otpada koji
se šalje na odlagalište te niže operativne
troškove uz održavanje pozitivne eko-
nomske bilance za vrijeme cjeloživotne
upotrebe građevine”, objašnjava Snježana
Turalija.
U Hrvatskoj su tri zgrade certificira-
ne prema međunarodnim standardima
- poslovna zgrada Adris u Zagrebu ima
LEED Gold certifikat, poslovna zgrada
Eurocentar ima BREEAM in Use, dok je
dio Kuće Europe također dobio BREEAM
certifikat. “Još je nekoliko projekata tre-
nutačno u fazi certificiranja, primjerice,
Zračna Luka Zagreb. No, općenito, sma-
njeni broj investicija, zastoj u projektima
koji su započeti još prije ekonomske
krize i iznimno težak proces revitaliza-
cije graditeljskog sektora u nas razlog
su ovakvoj statistici u Hrvatskoj kada
se radi o certificiranju prema međuna-
rodnim standardnima zelene gradnje
prihvaćenim u cijelom svijetu”, na-
pominje ona.
Preduvjeti postoje
Sljedećih pet godina, ističe Snje-
žana Turalija, ključno je za razvoj
zelene gradnje u Hrvatskoj. Jer,
preduvjeti su stvoreni kroz
zakonski okvir (uz stanovi-
ta potrebna poboljšanja u
idućem razdoblju) i kroz
opremljenost tržišta
proizvodima i uslu-
gama koje se pri-
mjenjuju u zelenoj
gradnji. Neophodno
je pak sniženje ci-
jena tih proizvoda
i usluga ili smanjenje
poreznih opterećenja u
slučaju gradnje prema
niskoenergetskim ili
pasivnim standardima.
Također, potrebno je i to da više jedinica
lokalnih samouprava odluči svoje građa-
ne poticati da grade zeleno i smanjiti im
visinu komunalnih doprinosa, kao što to
rade neki gradovi u Hrvatskoj. “I napo-
sljetku, investitori i korisnici zgrada te svi
ostali dionici moraju se dodatno educirati
o korisnostima koje donose zelene zgra-
Investitori i
korisnici zgrada
i svi ostali dionici
moraju se
dodatno educirati
o koristima
zelenih zgrada
de – kako za njihove financije, tako i za
zajednicu i okoliš u cjelini”, naglašava.
Najnovije statistike potvrđuju kako
je u svijetu prema međunarodnim stan-
dardima certificirano više od 140.000
zgrada, odnosno 1,7 milijardi četvornih
metara površine prostora. Certificirane
zgrade po LEED sustavu brojem prednja-
če u SAD-u, no i u Europi je taj certifikat
izvrsno prihvaćen osobito kod vlasnika
Zelena gradnja je cjeloviti holistički proces
osmišljavanja, izvedbe, održavanja, korištenja
i obnove objekata temeljen na principu
održivosti.
Snježana Turalija, izvršna direktorica
Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju
zgrada - uredskih
prostora i ostalih ko-
mercijalnih građevina.
Izvorni britanski certifi-
kat BREEAM sve se češće
primjenjuje za zgrade u
upotrebi i za čitava urba-
na područja, dok je DGNB,
njemački sustav certifici-
ranja, izuzetno dobro pri-
hvaćen i u Austriji te dru-
gim zemljama sklonim
izvrsnosti u ekonomskoj evaluaciji zgra-
da, kontroli kvalitete od ideje do realiza-
cije i mogućnosti praćenja troškova za
cijelo vrijeme korištenja zgrada.
Pravovremeno informiranje
Snježana Turalija ističe kako banke di-
ljem svijeta zelene kredite odobrava-
ju isključivo onim investitorima koji
kroz proces certificiranja prema stan-
dardiziranim međunarodnim zelenim
certifikatima mogu dokazati kvalitetu,
uštede i vrijednost buduće investicije.
Međunarodni certifikati za zelenu grad-
nju omogućuju također svim dionicima
procesa planiranja, projektiranja, grad-
nje, održavanja i upravljanja zgradama
da se na vrijeme i kvalitetno upoznaju
sa svojom fazom u procesu nastanka
neke građevine te se u tako sigurnim i
kontroliranim uvjetima smanjuju rizici
za investitora tj. vlasnika građevine na
minimum. K tomu, svi investicijski pro-
jekti sufinancirani iz raznih financijskih
omotnica iz Europske unije sadrže ze-
lenu komponentu. “Sve članice Europ-
ske unije imale su ili još uvijek imaju
mogućnost crpiti financijske potpore
za razvoje zelene infrastrukture i ra-
znih projekata u okviru kojih će zgrade
morati u sebi sadržavati barem neke od
uobičajenih smjernica zelene gradnje.
Hrvatska sada putem Fonda za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost pro-
vodi jedan od najizdašnijih programa
energetske obnove zgrada u Europi i
šire. No postavlja se pitanje do kada će
Fond dodjeljivati ta sredstva za sufi-
nanciranje obnove. Stoga je preporuka
svim strukama koje sudjeluju u procesu
energetske obnove i kasnije zelene re-
konstrukcije ili izgradnje da se na vrije-
me informiraju o svim aspektima zele-
ne gradnje i uhvate korak s europskim i
svjetskim trendovima”, zaključuje Snje-
žana Turalija.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 33

 PRIČA S RAZLOGOM Prvih 50 godina poduzetništva Stjepana Šafra

Poduzetništvo ne
traži ništa drugo nego
razvoj, bez stajanja
Stjepan Šafran je odmah odlučio u svojoj obrtničkoj radionici proizvoditi
elektroopremu, a proizvodnja se tijekom godina stalno širila, razvijala i
usavršavala. Otvarali su se novi pogoni na novim lokacijama i zapošljavali
novi radnici piše Darko Buković bukovic@privredni.hr

P
ozivam Vas na svečanost dovršetka
projekta izgradnje pogona Metal Pro-
ducta u Brezničkom Humu i uvođe-
nja novih tehnologija te obilježavanja
50. obljetnice mojeg poduzetničkog djelovanja,
glasio je jednostavan poziv pristigao od Stje-
Sva ova postignuća govore o ostvarenju jedno-
ga sna i podsjetnici su na univerzalne ljudske
vrijednosti, poput ustrajnosti, marljivosti i od-
lučnosti”, kazala je Predsjednica.
I obrtnička radionica i poduzeće

60%
proizvodnje Metal Producta
i WAM Producta ove će se
godine izvesti
pana Šafrana, obrtnika i poduzetnika, osobe
neiscrpne energije. No, svi mi koji pratimo po-
duzetnike i gospodarstvo svjesni smo koliko
je trebalo znanja, umješnosti i osobne energije
da se dogura do prvih 50. Kako nekad tako i
sada Šafran uvijek na prvo mjesto stavlja po-
gon, nova ulaganja i zapošljavanje.
A Šafranovih 50 godina poduzetničkog
rada obilježeno je rečenicom koju smatra svo-
jom mantrom: “Poduzetništvo se temelji na
stalnom razvoju. Poduzetništvo ne traži ništa
drugo nego razvoj, bez stajanja”.
Stoga svečanost u Brezničkom Humu u Va-
Otvaranjem obrtničke radionice 1967. Stjepan
Šafran je krenuo u poduzetničke vode. Odmah
na početku svojega rada odlučio je proizvoditi
elektroopremu, a proizvodnja se tijekom go-
dina stalno širila, razvijala i usavršavala. Već
1969. godine započinje s prvim isporukama za
Elektroprivredu Bosne i Hercegovine. Prošire-
njem tržišta i dobrim prihvaćanjem proizvede-
ne elektroopreme te svakodnevnim poveća-
njem narudžbi povećava se i broj zaposlenih.
Naime, Šafran je započeo s jednim radnikom,
da bi ih 1971. bilo već 12.
Potkraj 1979. godine u kooperaciji s Ener-

300 %
raždinskoj županiji treba gledati i kroz prizmu goinvestom iz Sarajeva započinje prva ispo-
čak da je upravo Metal Product svojim dolaskom
u tu općinu 2002. godine, prvi započeo s in-
ruka nosača izolatora za afričko tržište, te se

povećan izvoz Metal Producta dustrijalizacijom tog područja te da je, upravo

u prošloj godini zahvaljujući Metal Productu, u ovu poduzet-
ničku zonu uvedena kompletna poslovna in-
frastruktura. Danas u njoj tvrtke WAM Pro-
duct i Metal Product zapošljavaju više od 140
djelatnika, uz veliko povećanje izvoza na tr-
žišta Europske unije, tako da će ove godine
60 posto njihove ukupne proizvodnje otići u
izvoz.
više od Stoga i ne čudi da je proslavi 50. rođenda-
na te tvrtke nazočila i predsjednica Republi-
Vinarija Šafran
Vinarija Šafran, koju Stjepan Šafran pokreće
2006. godine, izrasla je iz višestoljetne obi-
teljske tradicije uzgoja vinove loze na bregi-
ma Bezničkoga Huma i proizvodnje vina. U
okviru vinarije nalazi se punionica s internim
laboratorijem za kontrolu mošta i vina, pro-
stori za degustaciju kao i dvorana za prezen-
tacije koja može primiti do 60 osoba.

140 radnika
zapošljavaju tvrtke Metal
ke Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović koja
je tom prigodom naglasila kako je “za svako
gospodarstvo velika sreća imati ljude koji
Product i WAM Product daju veliki doprinos njegovu rastu i razvoju
te nesebično pridonose boljoj budućnosti Do-
movine”. “Nasljeđe gospodina Stjepana Šafrana
uzorne su tvrtke, pogoni, radna mjesta i pro-
izvodi koji pridonose razvoju gospodarstva.

34 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

ana

Stjepan Šafran

Obitelj prije svega i u poslu Sva ova

postignuća
Šafranova supruga Katarina veliki je kotač u vođenju obiteljskog posla, a i sama je u vremenu kad
je bilo moguće zapošljavati do 12 zaposlenih po obrtu završila za tokara i otvorila radionicu kako bi govore o
zaposlili dodatne radnike. Kćer Silvija ima modni salon u Zagrebu, mlađa Ana predaje na Zagrebačkoj ostvarenju
školi ekonomije i menadžementa. Zet Josip Tržec je direktor Alu Producta i vlasnik Ljevaonice Tržec, jednoga sna i
a drugi zet Saša Klikovac je direktor Metal Producta, u kojem je od 1997. prošao sve segmente po-
podsjetnici su
slovanja – od referenta prodaje i nabave, preko voditelja prodaje i nabave, komercijalnog direktora
do mjesta direktora. na univerzalne
ljudske
vrijednosti, poput
donosi dugoročni plan proširenja proizvodnje bio je poticaj za sklapanje ugovora s poznatom
ustrajnosti,
što prati i kupovina gradilišta u zagrebačkom finskom ABB grupacijom 1995. te Simensom
prigradskom naselju Odra. Na toj su lokaciji do Norveška. Godinu kasnije Šafran osniva i po- marljivosti i
sada izgrađena tri proizvodna pogona ukupne gon u Sarajevu. odlučnosti.
površine 3600 četvornih metara.
Godine 1986. uvodi se program lijevanja Novi pogon - nove tehnologije Kolinda Grabar-Kitarović,
predsjednica Republike
aluminijskih proizvoda, potreban za prošire- Potkraj 2001. s talijanskom grupacijom WAM
Hrvatske
nje programa elektroopreme, a 1989. godine započinje s osnivanjem zajedničke tvornice
otkupljuje se i preuzima cijeli pogon Ljevaoni- WAM Product u Brezničkom Humu koja s ra-
ce Šikić koja i danas posluje u sastavu Metal dom počinje godinu kasnije i koja danas zapo-
Producta. šljava 75 radnika. Istodobno se u Brezničkom
Od 1971. pa do 1990. radionica je poslova- Humu otvara i novi proizvodni pogon Metal
la s ograničenim uvjetima za razvoj zbog ta- Producta. Ulaganje je nastavljeno i 2013., a u
dašnjeg socijalističkog sustava koji privatnim zadnje dvije godine zaposleno je novih 75 rad- Očekujem da će u
osobama nije dozvoljavao veći broj zaposle- nika. skoroj budućnosti
nih. Tako je primjerice 1989. godine u radionici Direktor Metal Producta Saša Klikovac,
tvrtka Metal
bilo 40 radnika što je istodobno bio i najveći koji polagano preuzima kormilo od Stjepana
broj djelatnika koje je Šafran mogao uposliti. Šafrana, vjeruje i očekuje da će u idućim godi- Product biti jedan
Promjenom zakonskih odredbi 1990. ukidaju nama, prateći potrebe tržišta, uz nove investi- od najznačajnijih
se ograničenja u broju zaposlenika što mu je cije nastaviti i sa zapošljavanjem. “Očekujem nositelja hrvatske
omogućilo da svoju radionicu dijelom preu- da će u skoroj budućnosti tvrtka Metal Product
stroji u novu tvrtku – Metal Product. biti jedan od najznačajnijih nositelja hrvatske
proizvodnje
Te godine počinje i izgradnja novih poslov- proizvodnje i hrvatskog gospodarstva”, nagla- i hrvatskog
nih pogona u Odri, dok se asortiman proizvo- sio je Klikovac ilustriravši to podatkom po ko- gospodarstva.
da proširuje. A 1994. počinje kooperacija sa jem je izvoz Metal Producta u 2014. godini u
svjetski poznatom tvrtkom Tyco Electronics odnosu na 2013. povećan za punih 300 posto, Saša Klikovac, direktor
Metal Producta
Raychem GmbH iz Njemačke na konfekcioni- a da je trend nastavljen pokazuje podatak da će
ranju i distribuciji toploskupljajućeg kabelskog u 2015. stopa rasta izvoza biti 30 posto u odno-
pribora u programu elektroopreme. Taj uspjeh su na rekordnu 2014. godinu.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 35

 predstavljamo SEDAM IT, ZAGREB
Treba biti korak
naprijed
Inovacije i razvoj samoodrživi su element poslovanja tvrtke i jedini način
opstanka u budućem poslovanju, vjeruju u tvrtki Sedam IT
A SAD MALO O NAMA...
12 godina
posluje tvrtka Sedam
IT
70 stručnjaka
ima njihov tim
više od 100 projekata
realizirali u Hrvatskoj
i regiji
Želite li predstaviti
svoju tvrtku, uslugu
ili proizvod javite na e-mail:
redakcija@privredni.hr
36 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.
P
ružanje ICT rješenja s odgovarajućim
timom bio je prvi motiv osnivanja
tvrtke Sedam IT 2003. godine. Jer,
kaže nam Ante Jurišić, predsjednik
tvrtke Uprave Sedam IT, tada je hrvatsko tr-
žište bilo spremno za novitete i primjenu ICT
rješenja u svakodnevnom poslovanju. “Naš
tim, koji trenutačno ima 70 stručnjaka, uspješ-
no je realizirao više od 100 projekata u Hrvat-
skoj i regiji. U 12 godina poslovanja kontinuira-
no bilježimo rast kako u ostvarenim prihodima
tako i s povećanjem zapošljavanja”, ističe on
dodajući kako se danas poslovni portfelj tvrtke
primjenjuje u telekom, bankarskom i javnom
sektoru.
Od osnivanja tvrtke do danas promijenili su
se poslovni procesi, tehnologija raste i razvija
se velikom brzinom. “Svjesni smo potrebe ne-
prestanog ulaganja ne samo u znanja i vještine
već i nove generacije koje razumiju digitalnu
transformaciju i mogućnosti koje ICT okru-
ženje pruža. Izlazak na svjetsko tržište za nas
je novi izazov koji pripremamo, te se nadamo
da će osim u regiji naša rješenja i usluge biti
primijenjene i u svjetskim razmjerima”, napo-
minje.
Zadani uvjeti poslovanja
Tvrtka se danas, nastavlja Jurišić, može natje-
cati za veće projekte nego prije, uz jednaku,
ako ne i višu razinu kvalitete rješenja i usluga.
“Uvjeti poslovanja su zadani i isti za sve u in-
dustriji, a potrebno je prepoznati i predvidjeti
tržišna kretanja te im se pravovremeno prila-
gođavati ili jednostavno biti korak unaprijed.
Rast je nužan. Trenutačno smo usmjereni na
podizanje internih kapaciteta, ulaganje u nove
proizvode i izgradnju nove inovativne kulture
unutar same tvrtke. Inovacije i razvoj samoo-
drživi su element našeg poslovanja, ali, vjeru-
jemo, i jedini način opstanka u budućem po-
slovanju”, kaže on.
Tvrtki je trenutačno najveći izazov naći
kvalitetne kandidate za nova zapošljavanja.
“Postoje istraživanja koja pokazuju kako u
Hrvatskoj manjka 2000 IT inženjera i pro-
gramera, a istovremeno veliki broj stručnja-
ka odlazi izvan Hrvatske. Smatramo kako bi
državne olakšice značajno olakšale poslova-
nje ICT tvrtkama u Hrvatskoj, a uvjereni smo
Državne olakšice bi
značajno olakšale
poslovanje
ICT tvrtkama u
Hrvatskoj
kako nismo jedina tvrtka koja se suočava s
deficitom kvalitetnih stručnjaka”, kaže doda-
jući kako na hrvatske IT tvrtke ne gleda kao
na konkurenciju. “Naime, većina hrvatskih IT
tvrtki posjeduje specifična znanja i iskustva
koja su povremeno u određenim projektima
komplementarna s našima, te ih nastojimo za-
držati kao partnere s kojima tada ostvarujemo
dodatnu sinergijsku vrijednost. Time postiže-
mo i zadovoljnije korisnike koji dobivaju bolja
rješenja u očekivanim vremenskim rokovima
i uz nižu cijenu”, ističe. (B.O.)

Država se
razbacuje zemljom
U Hrvatskoj postoji milijun hektara državne obradive zemlje koja nije u
funkciji, a u zadnjih 150 godina u Švicarskoj se nije dogodilo da četvorni
metar obradive površine nije u funkciji
V
eć godinama svi skupa sluša-
mo kako je potrebno povezi-
vanje zelenog i plavog gospo-
darstva u Hrvatskoj. Kako je
za naš gospodarski prosperitet nužno da
povežemo poljoprivrednu proizvodnju
s turizmom koji svake godine sve više
i više raste. Volio bih negdje naći poda-
tak, ali to ide malo teže, ili da mi netko
stvarno kaže koliko se hrane proizvede-
ne u Hrvatskoj konzumira u turističkim
objektima. Ali pritom ne mislim na pre-
pakiranu hranu ili prerađenu od sirovina
koja Hrvatske nije vidjela dok nije uveze-
na. Mislim da bi većina ljudi bila zgrože-
na tom statistikom.
Ne, ne želim pisati o tome kako ni-
šta ne valja ili kako je sve loše; želim
reći samo zašto je to povezivanje zele-
nog i plavog bitno i što stvarno znači za
hrvatsko gospodarstvo. Kada bi se naše
gospodarstvo razvijalo tako da se razvi-
ja poljoprivredna proizvodnja i da se ona
povezuje s turizmom - to bi značilo da
gotovo cjelokupni proces od proizvodnje
do krajnje konzumacije donosi priljev u
državnu riznicu. I to u svakoj etapi, od
proizvodnje, preko prodaje i distribucije,
pa sve do krajnje konzumacije u turistič-
kim objektima.
U tom slučaju poticalo bi se puno
više zapošljavanja u poljoprivredi jer
kada pričamo o povezivanju s turizmom,
to ipak znači da pričamo o financijski
znatno dohodovnijim kulturama, uz to i
radno intenzivnijim, što svakako znači
mnogo više potrebe za ljudskim radom.
Da nam takav razvitak pođe za rukom,
svakako ne bismo više govorili o pora-
znoj statistici koja pokazuje da imamo
svega 4,8 posto ili 70.000 hektara obra-
divih površina pod povrtnim kulturama,
od čega se ekološki uzgoj povrća odvija
na svega 300 hektara. A još poražavajuće
jest to da od toga samo tri posto otpada
na proizvodnju povrća u zaštićenim pro-
storima, što rezultira time da u Hrvatskoj
Zdravo za
gotovo
Marko Sever
Eko Sever
nema gotovo nikakve proizvodnje po-
vrća tijekom cijele godine. Trenutačno
ne proizvodimo dovoljno povrća čak ni
za vlastite potrebe, a kamoli za potrebe
turizma.
Nedavno smo mogli čuti priču o jed-
noj španjolskoj pokrajini koja na sve-
ga 50.000 hektara proizvodi više po-
ljoprivrednih proizvoda nego čitava
Hrvatska, gdje je više od 10.000 hektara
Trenutačno ne proizvodimo dovoljno
povrća čak ni za vlastite potrebe, a
kamoli za potrebe turizma
proizvodnje u zaštićenim prostorima.
Izravno zapošljavaju i više od 20.000
ljudi, a neizravno vjerojatno još dva do tri
puta toliko na poslovima vezanim uz po-
ljoprivrednu proizvodnju. Ljudi često za-
boravljaju kako poslova koji su indirek-
tno vezani uz bilo koju proizvodnju, pa
tako i poljoprivrednu, ima mnogostruko
više. Tu ću se opet dotaknuti transpor-
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 37
ta koji je trenutačno u Hrvatskoj užasno
skup i nekonkurentnima čini sve poljo-
privredne proizvođače koji ga moraju
koristiti radi prodaje svojih proizvoda.
A kada bi se doista radilo na potica-
nju i povezivanju poljoprivredne proi-
zvodnje u Hrvatskoj s turizmom, vidjeli
bismo još jednu dobru posljedicu takve
sinergije: naša mala mjesta i sela ostala bi
naseljena. Zbog ljudi koji rade na zemlji
i k tome na poljoprivrednim poslovima
zapošljavaju i druge, u ruralnim dijelovi-
ma Hrvatske otvarala bi se i radna mjesta
vezana uz usluge koje su potrebne ra-
stućem stanovništvu - kao što su škole,
vrtići, komunalni centri, domovi zdravlja
i štošta drugo. A da ne govorimo o tome
kako bi i lokalne samouprave imale ne-
što novca s kojim bi mogle normalno ra-
diti i ulagati ga u svoje ruralno područje,
a ne kao do sada da većina općina grca u
dugovima.
Sjetio sam se jednog svog razgovora
sa švicarskim poljoprivrednikom. Pri-
čam ja njemu kako u Hrvatskoj postoji
milijun hektara državne obradive zemlje
koja nije u funkciji, pa me čovjek pita
“koliko?” i misli da me nije razumio. Po-
navljam ja, pišem na papir, a on me i dalje
čudno gleda. Naravno da mu nije jasno
jer zadnjih 150 godine Švicarska nema
ni četvornog metra obradivih površina
koji ne bi bio u funkciji. Potom me pita
jesmo li mi jako bogata država kojoj ne
treba zemlja, što naravno pita u podru-
gljivom tonu, jer zna da je zemlja nešto
najvrednije što bilo koja nacija posjeduje.
Mi je imamo, da, jedino se tim blagom ne
znamo služiti.
 AKTUALNO Poduzetnica godine

Inspiracija za
žene i muškarce
Online magazin i tvrtka za umrežavanje i poslovnu edukaciju žena Women in
Adria dodijelila je drugu godišnju nagradu za najbolje poduzetnice. Najbolje
poduzetnice u svojim kategorijama su Katica Hautpfeld i Elizabeta Planinić
piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

B
iti poduzetnik nije lako, a još je
teže biti poduzetnica, istaknuto
je na dodjeli nagrada Poduzet-
nica godine koju je organizirao
online magazin i tvrtka za umrežavanje
i poslovnu edukaciju žena Women in
Adria. Dodjela je održana u Hrvatskoj
gospodarskoj komori u okviru Global-
nog tjedna poduzetništva.
“Slijedite svoje snove i nikada ne odu-
stajte - kad se jedna vrata zatvore, druga
se otvore”, poručila je Anamaria Haup-
tfeld Schweitzer, koja je preuzela nagra-
du u ime svoje majke Katice Hautpfeld,
proglašene poduzetnicom 2105. godine
u kategoriji inspirativne poduzetnice.
Katica Hauptfeld je 1992. otvorila
turističku agenciju, a danas je njezina
Katarina-line jedna od top 5 hrvatskih
turističkih agencija i vodeća agencija za
krstarenja Jadranom. Katarine-line da-
Elizabeta Planinić i Anamarija Haupfeld
Schweitzer, kći Katice Hauptfeld
nas raspolaže flotom od preko 50 bro-
dova na koje je samo ove sezone u Hr-
vatsku dovela oko 35.000 gostiju.
Dobitnica nagrade u kategoriji mi-
kro poduzetnice je Elizabeta Planinić
koja vodi dvije tvrtke - Greca Centar te
obrt Čuvar sjećanja. Greca centar je tu-
ristička agencija, a obrt Čuvar sjećanja
pruža usluge održavanja i čišćenja gro-
bova. Oba njena brenda bilježe zavidan
rast koji se financira isključivo iz dobiti.
“Ova me je nagrada izuzetno obradovala
i svakako je poticajna za nastavak mog
rada”, istaknula je primajući nagradu Eli-
zabeta Planinić.
Važnost povezivanja
Sve ove naše poduzetnice koje su ušle
u izbor za poduzetnicu godine moj su
uzor, istaknula je direktorica Women
in Adria Ivana Matić. “Teško je biti ono
što ne možeš vidjeti. Naravno, ne tre-
ba nikoga kopirati i svatko od nas ima
svoj put, no kada smo u prilici vidjeti
pet različitih poslovnih puteva, bit će
nam lakše kreirati vlastiti”, istaknu-
la je Ivana Matić. Žene poduzetnice u

Virtualni Ženski poduzetnički centar

Podrška svakoj poduzetnici

Hrvatske poduzetnice su rastuća, sve
učinkovitija, razvojna snaga hrvatskog
gospodarstva, koja zaslužuje više pozor-
nosti i potpore od sadašnje.
Godine 2010. na jednu ženu u hrvatskom
poduzetništvu dolazilo je 2,6 muškaraca.
Danas na jednu ženu dolazi 1,9 muškaraca
u domaćem poduzetništvu, što dovoljno
govori o porastu ženskog poduzetništva,
posebice na principima samozapošljava-
nja.
Iako su poduzetnice na rubu zanimanja
medija, institucija, pa čak i onih usko pove-
zanih sa ženskim poduzetništvom, žene su
same izborile svoje mjesto u hrvatskoj eko-
nomiji od 2010. godine na ovamo. Danas je,
prema podacima Eurostata, 11 posto svih
zaposlenih žena u Hrvatskoj u vlastitom
poduzetništvu. Poduzetnice u Hrvatskoj
ostvaruju zavidan udio u BDP-u, no malo
se institucija i stručnih radova bavi njiho-
vim potrebama, problemima, izazovima i
perspektivama, najviše zbog činjenice da
su poduzetnice, posebice one samozapo-
slene, noviji ekonomski fenomen u našem
društvu, te su poprilično nepoznata kate-
gorija za istraživanje, promicanje i potpore.
Na promjeni takvog stanja aktivno djeluje
prvi virtualni Ženski poduzetnički centar
www.poduzetnica.hr, koji počinje s radom
1. siječnja. Projekti i kongresi koje planiraju
u idućoj godini ciljaju olakšati položaj svake
poduzetnice u Hrvatskoj.

38 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

svojoj poduzetničkoj inicijativi prepo-
znale su Komoru kao instituciju vrlo
spremnu za umrežavanje poduzetnica
i žena koje imaju poduzetničku ideju
sa ženama koje su u realnom sektoru
na izvršnim funkcijama, istaknula je
predsjednica Hrvatske gospodarske
komore - Županijske komore Pula
Jasna Jaklin Majetić. “Pokušavamo
stvoriti međusobnu podršku, stručnu,
savjetodavnu, mentorsku, uz sve one
usluge koje Komora daje svim svojim
članicama. Žene su spremne uložiti
svoje vrijeme da bi se educirale, a mi
U HGK-u je za
poduzetnice
organizirano
59 besplatnih
edukacija u kojima
su sudjelovale 952
žene
smo im na usluzi pa smo tako organi-
zirali 59 besplatnih edukacija u kojima
su sudjelovale 952 žene”, istaknula je
Jasna Jaklin Majetić.
Na dodjeli nagrada održan je i panel o
tome kakvu pomoć institucija poduzet-
nice trebaju. Na panelu je istaknuto kako
je potrebno osigurati pomoć poduzetni-
cama koje postaju majke, kako bi mo-
gle na različite načine raditi svoj posao
i istovremeno biti majke svojoj djeci.
EBRD i RBA
Krediti za žene poduzetnice
Europska banka za obnovu i razvoj i Raiffe-
isenbank Austria udružili su snage kako bi
dale podršku malim i srednjim poduzećima
u Hrvatskoj kojima upravljaju žene. EBRD će
Raiffeisen banci osigurati kredit u visini do
20 milijuna eura iz kojega će se plasirati kre-
diti domaćim tvrtkama od čega će četvrti-
na biti namijenjena isključivo tvrtkama koje
vode žene. Potpisom o suradnji označen je
početak programa EBRD-a Women in Busi-
ness u Hrvatskoj, uz financijsku podršku koju
Vlasništvo u tvrtkama i obrtima
Udjel poduzetnica oko 20 posto
Udio žena poduzetnica - vlasni-
ca trgovačkih društava, obrta ili
slobodnih zanimanja u Hrvatskoj
uglavnom je na sličnoj razini i kre-
će se od 17,3 posto u 2010. do 20,3
posto u 2014. godini, dok je više
od 50 posto društava u vlasništvu
muškog dijela populacije.
Najsvježiji podaci Fine, objav-
ljeni prošli tjedan uz Svjetski dan
poduzetnica, pokazuju da su u
Hrvatskoj u isključivom vlasniš-
tvu žena krajem 2014. bila 19.972
društva, a u još 12.144 društva žene
su suvlasnice. To je rast za gotovo
1500 poduzetnica u odnosu na
godinu prije, ili gotovo 3500 više
tvrtki u odnosu na 2010. godinu.
Promatrano po županijama, naj-
veći udjel poduzetnica (23,1 posto)
je u Bjelovarsko-bilogorskoj. U toj
županiji djeluju 1452 poduzeća, u
336 vlasnice su žene, u 805 ili 54,2
posto muškarci, a ostatak je u vla-
sništu pravnih osoba ili institucija.
Slijedi Zagreb sa 21,5 posto udjela
(7365 društava u vlasništvu žena).
u okviru Tehničke suradnje osigurava EBRD
vlastitim sredstvima te Taiwan EBRD Coo-
peration Fund. Jačanje uloge žena u gospo-
darstvu je važna sastavnica našega društva
i donosi značajne ekonomske prednosti,
istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, direkto-
rica EBRD-a u Hrvatskoj. “Drago nam je što
je Raiffeisen odlučio biti predvodnicom ovih
nastojanja, te pozivamo i druge zainteresi-
rane banke da se pridruže našem progra-
mu”, dodala je Vedrana Jelušić Kašić.
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 39
Promatrano po djelatnostima, po-
duzetnice prevladavaju u području
djelatnosti S - “ostale uslužne dje-
latnosti” sa 51,7 posto. To je i jedino
područje u kojoj su žene vlasnice
zastupljenije od muškaraca.
Najviše je poduzetnica u području
djelatnosti G – “trgovina na veliko i
na malo”, a u toj su djelatnosti žene
ostvarile i najveći iznos ukupnih
prihoda, 8,7 milijardi kuna. Od
25.238 društava, njih 5012 ili 19,9
posto u vlasništvu je žena, a u još
3124 ili 12,4 posto žene vlasništvo
dijele s muškarcima, osnivačima
društva. Kod poduzetnika u oba
skupa (žene osnivačice i mješoviti
osnivači) bilo je ukupno 37.220 za-
poslenih koji su ostvarili 34,7 mili-
jardi kuna prihoda.
Inače, prema nedavnom izvješću
Svjetskog gospodarskog foruma,
čiji je partner Nacionalno vijeće za
konkurentnost, po ravnopravnosti
spolova u 2015. godini Hrvatska je
na 59. mjestu među 145 zemalja
obuhvaćenih istraživanjem. Hr-
vatska je bila najbolje rangirana
2007. godine kada je zauzimala
16. mjesto među 128 zemalja, a
2014. nalazila se na 55. mjestu od
142 zemlje. Ove godine Island je
najnaprednija zemlja na svijetu u
pogledu ravnopravnosti spolova, a
slijede je Norveška, Finska, Šved-
ska i Irska.
 vijesti TURIZAM

Prvi kongres Eno-gastro manifestacije u službi turizma

sportskog turizma
Prvi kongres sport-
skog turizma održat će
se u Zagrebu 26. i 27.
studenoga pod viso-
kim pokroviteljstvom
hrvatske predsjednice
Kolinde Grabar-Kita-
rović. Pokrovitelji ma-
nifestacije su Hrvatski
olimpijski odbor i Grad
Zagreb. Na Kongre-
su sportskog turizma,
među ostalim, bit će
održano predavanje o
sportu kao industriji

Jubilarni VINOcom
i pokretaču turizma i
gospodarstva u našoj
zemlji. Kongres se or-
ganizira s ciljem stva-
ranja nove slike Hr-
vatske kao sportskog
turističkog odredišta.
u Zagrebu
U Hrvatskoj u Ovogodišnji festival vina i hrane održat će se u
listopadu 640.000 Esplanadi, a okupit će proizvođače i trgovce vina,
turista
pršuta, sira, ulja, kulena, slatkih delicija te ostalih
proizvoda piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

F
Na Jadranu i u Gra-
du Zagrebu u listopa-
du je bilo registrirano
640.000 turista što je tri
posto više nego u istom
mjesecu prošle godine.
Prema prvim službe-
nim podacima sustava
turističkih zajednica,
ti su turisti ostvarili 2,1
milijun noćenja ili pet
posto više. Od ukupnog
broja noćenja, stranci su
zabilježili 1,8 milijuna što
je četiri posto više nego
u listopadu 2014. Najvi-
še noćenja ostvareno je
u Splitsko-dalmatinskoj
županiji, i to 488.000 ili
čak 20 posto više nego
u istom mjesecu prošle
godine. Slijedi Istra gdje
je zabilježeno 424.000
noćenja tj. pet posto više.
estival vina i hrane, jubilarni 10. VI-
NOcom festival, održat će se 27. i 28.
studenoga u Hotelu Esplanade u Za-
grebu, pod visokim pokroviteljstvom
hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitaro-
vić. U proteklih 10 godina taj se festival razvio
u respektabilnu i jednu od vodećih manifesta-
cija u sektoru vina i hrane u našoj zemlji. Tako
je prošle godine na VINOcomu sudjelovalo
više od 300 izlagača, a otprilike isti broj oče-
kuje se i ove godine.
“Festival je posvećen kulturi stola, vina i
hrane kao nezaobilaznom dijelu gospodar-
stva i hrvatske turističke ponude. Budući da
se ta eno-gastro manifestacija održava uoči
božićnih i novogodišnjih blagdana, poslovni
ljudi i građani moći će na jednom mjestu vi-
djeti što se nudi u mjesecu darivanja”, rekao je
Ivan Dropuljić, direktor VINOcoma. Tako će
se na tom festivalu prezentirati i degustirati
vina, sljubljivati vino i hrana, održavati su-
vremeno koncipirane eno-gastro edukacije
za poslovne ljude, zatim trgovce, sommeliere,
ugostitelje, novinare te ostale ljubitelje vina i
hrane. Ovogodišnja eno-gastro priredba odr-
žat će se na 2500 četvornih metara površine,
a okupit će proizvođače i trgovce vina, pršu-
ta, sira, ulja, kulena, slatkih delicija te ostalih
proizvoda iz Hrvatske, regije i zemalja Eu-
ropske unije. Proizvode iz nekih država pred-
stavit će tvrtke koje ih uvoze i zastupaju na
našem tržištu.
Nacionalno ocjenjivanje vina
U sklopu VINOcoma održat će se nekoliko ra-
dionica sljubljivanja hrane i vina, pa će se tako
jedna radionica održati na temu spajanja četi-
riju vrsta kavijara i pjenušaca ili šampanjaca.
Neke radionice vodit će istarski, slovenski i
mađarski vinari na kojima će predstavljati ek-
skluzivna vina iz tih područja. Inače, uoči 10.
VINOcom festivala tj. od 24. do 26. studenoga
u Hrvatskoj gospodarskoj komori održat će se
Prvo nacionalno ocjenjivanje hrvatskih vina
pod nazivom Vina Croatia, a pobjednicima će
se uručiti nagrade 27. studenoga na samom fe-
stivalu vina. Nacionalno ocjenjivanje održava
se s ciljem daljnje promocije hrvatskih vina, ali
i jačanja konkurentnosti domaćih vina na tr-
žištu s preporukom potrošačima. Ocjenjivanje
će klasičnom metodom provoditi tri komisije
s po pet stručnih članova, među kojima su tri
inozemna stručnjaka te dva iz Hrvatske. Na
osnovi zbirnih bodova vinima će se dodijeliti
medalje i odrediti šampioni po kategorijama.
Nakon ocjenjivanja i proglašenja pobjednika
izradit će se brošura s popisom vina i prepo-
rukama za potrošače.

40 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

National Geographic Traveler Awards u Moskvi
Hrvatska najbolja
destinacija za
obiteljski odmor
Švicarska je najbolja skijaška destinacija, Novi Zeland je država avantura,
otkriće godine je Azerbajdžan, a najegzotičnija destinacija Etiopija
Forum zagrebačkih ugostitelja 2015.
Porez na potrošnju
manji za jedan posto
Od 1. siječnja 2016. zagrebačkim ugosti-
teljima smanjit će se porez na potrošnju
za jedan posto, pa će tako nova stopa
iznositi dva, umjesto tri posto, rečeno
je na Forumu zagrebačkih ugostitelja
proteklog tjedna u zagrebačkom Hotelu
Esplanade. Ugostitelji su na problem po-
reza na potrošnju upozoravali godinama
jer ga plaćaju na sva pića osim kave i
čaja. Nakon isticanja i rasprave o proble-
mima u poslovanju s kojima je suočeno
3000 članova Udruženja ugostitelja Za-
M
eđu bezbrojnim privlačnim
odredištima svijeta, čita-
telji National Geographica
upravo Hrvatsku smatraju
najpoželjnijom destinacijom za obiteljski
odmor. Pokazalo se to proteklog tjedna
u srijedu, kada je časopis National Ge-
ographic Traveler u Moskvi dodjeljivao
nagrade pobjednicima natjecanja za Na-
tional Geographic Traveler Awards.
Za Hrvatsku, koja je odnijela pobjedu
u kategoriji “Najbolji obiteljski odmor”,
glasali su ne samo ruski čitatelji, nego
sudionici diljem svijeta. Naime, National
Geographic je svim korisnicima svoje
internetske stranice predložio da odrede
koje su po njihovom mišljenju najpopu-
larnije turističke destinacije te da daju
svoj glas najboljoj po određenoj kategori-
greba, od kojih je 2000 obrtnika, a 800
trgovačkih društava koji rade na obrtnič-
ki način, ugostitelji su istaknuli zahtjeve
koje će u obliku zaključaka Foruma pro-
slijediti u Grad Zagreb. Od Grada traže,
među ostalim, zaustavljanje propadanja i
prodaje ugostiteljskih objekata, smanje-
nje komunalne naknade s koeficijenta 10
na sedam, smanjenje poreza na tvrtku te
izjednačavanje ugostiteljstva s ostalim
djelatnostima. Predsjednik Udruženja
ugostitelja Zagreba Nenad Šepak nagla-
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 41
ji. Natjecanje je trajalo pola godine i u nje-
mu je sudjelovalo više od 240.000 ljudi.
Pobjednici su odabrani diljem svijeta u 18
kategorija.
Dok je Hrvatska ponijela laskavu titu-
lu najbolje destinacije za odmor obitelji,
najegzotičnijom destinacijom proglašena
je Etiopija, a otkriće godine je Azerbajd-
žan. Švicarska je izabrana kao najbolja
skijaška turistička destinacija, a Novi Ze-
land je proglašen za državu avantura.
“Naravno, čitatelj glasuje prema svo-
jim mogućnostima. Želio bih da naši či-
tatelji zaista imaju mogućnost putovati
tamo kamo žele. Naravno, svako ovo pri-
znanje odigrat će određenu ulogu u no-
vim odabirima čitatelja”, rekao je Andrej
Palamarčuk, glavni urednik časopisa
National Geographic Traveler.
sio je kako zagrebački ugostitelji traže
zabranu postavljanja hladnjaka i ledeni-
ca na površinama pored kioska te naveo
i kako Grad kod dodjele javne površine
nekom obrtniku treba voditi pažnju o
tome da prioritet ima ugostitelj kojemu
je ugostiteljstvo glavna djelatnost. (S.P.)
 HRWWWATSKA Share Tech ima novi cloud servis za poduzetnike
Hrvatska ima
potencijal biti
start-up zemlja
Loša situacija u zemlji može biti i prednost: naši ljudi, kaže Danijel
Šarušić iz Share Techa, već dugi niz godina svaki dan razmišljaju o
novim idejama; prostor za zaradu je već dugo sužen pa treba biti
originalan i inovativan - a tako se rađaju dobre ideje
piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
Z
agrebačka tvrtka Share Tech nedav-
no je tržištu ponudila Izibizi – cloud
servis koji omogućuje jednostavno
kreiranje računa, otpremnica, ponu-
Naši programeri
da, primka, narudžbi, praćenje stanje zaliha i
su svugdje kontroliranje troškova te tako olakšava poslo-
cijenjeni, što vanje mikro, malim i srednjim poduzetnicima
nam u neku pružajući im konstantni uvid u poslovanje.
Danijel Šarušić, direktor Share Techa,
ruku zadaje kaže nam kako je tvrtka, koja trenutačno ima
i probleme jednog zaposlenika, s radom započela počet-
jer jako se kom godine isključivo s idejom razvoja po-
slovnih rješenja. “Kao IT menadžer u jednoj
teško boriti s
međunarodnoj kompaniji stekao sam isku-
konkurencijom stva i primijetio kako se kreću trendovi na
izvana koja ih zapadu, nakon čega sam krenuo svojim pu-
vrbuje, a uvjeti tem u privatnom sektoru gdje sam iz dana u
dan nailazio na probleme i hrpu papirologije
u zapadnim koja me sprečavala u obavljanju moje glavne
zemljama su i do djelatnosti. Tada sam počeo istraživati i tražiti
tri puta bolji. moderna rješenja koja idu ukorak s vreme-
nom i prilagođena su hrvatskim uvjetima, a
Danijel Šarušić, direktor kakva sam imao priliku vidjeti u zapadnim
Share Techa
zemljama EU-a. Međutim, nisam pronašao
ništa odgovarajuće, sve je bilo zastarjelo, pre-
komplicirano ili preskupo za malog poduzet-
nika. Tako sam se odlučio krenuti u razvoj
web aplikacije koja će omogućiti svakome da
bez ikakvog predznanja lakše obavlja svoju
djelatnost u skladu sa zakonima i propisima”,
objašnjava nam.
Dobra razrada
Šarušić smatra kako hrvatsko tržište ICT
proizvoda i usluga ide u pravom smjeru i
puno je dobrih primjera gdje su naši projekti
prepoznati u ostalim zemljama EU-a i u SAD-
u. “Hrvatska definitivno ima potencijala biti
42 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.
start-up zemlja, samo mislim da je potreban
puno veći angažman države kako bi se stvari
što brže pokrenule, a brzi razvoj i jest odlika
start-upa. Dobro je to što je priličan broj isku-
snih poduzetnika prepoznao potencijal i kroz
razne inkubatore i akceleratore nudi podršku
mladim poduzetnicima, bilo savjetodavnu ili
financijsku, kako bi razvili svoju ideju u ko-
načni proizvod”, napominje Šarušić dodajući
kako se ne slaže s činjenicom da je teško naći
investitora. “Njih svakako ima i ako imate do-
bar projekt, svaki pravi investitor će to pre-
poznati i uložiti. Međutim, problem je u tome
što većina misli kako ima dobar projekt, ali
sve ostane samo na tome, nema tu dobre ra-
zrade ideje, nema pravih odgovora na pitanja
o prodaji, marketingu, nekim budućim kora-
cima… Također, nisu svi spremni prihvatiti
uvjete koje investitori nude, a koji opet ovise
o stupnju razvoja projekta. Velika je razlika je
li projekt u početnoj fazi na papiru ili već ima
neke prodajne rezultate, a sami poduzetnici u
startu nisu uvijek toga svjesni”, ističe on.
U zadnje vrijeme, nastavlja, stvari su se
počele pokretati i država ulaže u razvoj. No,
ponavlja, to ide presporo. “Jer to je sektor koji
eksponencijalno raste i država treba drža-
ti korak. Banke opet gledaju sve kroz profit
i brojke te tu nisam primijetio neku razli-
ku u odnosu na ostale industrije”, naglašava
te kaže kako u Hrvatskoj ima dovoljno ICT
stručnjaka, a svake godine dolaze i novi za-
hvaljujući jako dobrom obrazovanju u tom
sektoru. “Naši programeri su svugdje cijenje-
ni, što nam u neku ruku zadaje i probleme jer
jako se teško boriti s konkurencijom izvana
koja ih vrbuje, a uvjeti u zapadnim zemlja-
ma su i do tri puta bolji. Mislim da bi trebalo

Izibizi olakšava poslovanje mikro,
malim i srednjim poduzetnicima dajući
im stalni uvid u poslovanje
napraviti neki model gdje se već pred kraj
obrazovanja potiče zapošljavanje ili praksa u
domaćim tvrtkama kako bi vezali naše pro-
gramere”, smatra on.
Rast SaaS tržišta
Danas se dobra ideja može roditi bilo gdje.
ICT tržište je već odavno postalo globalno i
svugdje se može predstaviti vrlo brzo. “Mi-
slim da smo mi Hrvati tu malo u prednosti
jer zbog loše situacije u državi već dugi niz
godina ljudi svaki dan razmišljaju o novim
idejama i jer je prostor za neku zaradu već
dugo sužen pa je potrebno biti originalan i
inovativan, a tako se rađaju dobre ideje”, kaže.
Investitora ima. Ako
imate dobar projekt,
svaki pravi investitor će
to prepoznati i uložiti,
kaže šarušić
U dolazećem razdoblju Šarušić predviđa
rast tržišta SaaS (Software as a Service) apli-
kacija i općenito cloud servisa među koje se
ubraja i Izibizi. “To je tržište koje globalno ima
godišnji rast od 20 posto”, napominje.
Svi budući planovi tvrtke, otkriva on, ve-
zani su uz Izibizi cloud servis i dodavanje no-
vih modula kako bi se njegovim korisnicima
još više pojednostavilo poslovanje i da se oni
mogu više posvetiti osnovnim djelatnostima i
tako povećati profitabilnost.
Radiofrekvencijski spektar
HAKOM prihvatio
ponudu Vipneta
Hrvatska regulator-
na agencija za mrežne
djelatnosti (HAKOM)
dodijelila je Vipne-
tu preostali radiofre-
kvencijski spektar u
području za mreže
pokretnih telekomu-
nikacija. Radi se o dva
frekvencijska bloka,
ukupno 15,6 megaherca. Odluka je donesena nakon jav-
ne dražbe, na kojoj je jedinu ponudu predao Vipnet. Za
ova dva frekvencijska bloka ponudio je 141 milijun kuna,
i taj iznos uplatit će do kraja godine u državni proračun.
Dodjelom dodatnog spektra Vipnet će povećati kapaci-
tet mreže i korisnicima omogućiti veće brzine pristupa
internetu. Povećana gustoća širokopojasnog pristupa
internetu ima pozitivan učinak na gospodarstvo u cje-
lini te predstavlja dodatni korak ka ispunjenju zahtjeva
određenih Digitalnom agendom za Europu 2020, kojom
su postavljeni ciljevi da 2020. svim kućanstvima u EU
bude dostupan širokopojasni pristup s brzinama od naj-
manje 30 megabita u sekundi (Mbit/s) te da barem 50
posto kućanstava ima pretplatu na širokopojasni pri-
stup s brzinama od 100 Mbit/s i više. (B.O.)
Dodijeljeno 12 donacija
HT donirao društveno
vrijedne projekte
Hrvatski Telekom do-
dijelio je 12 donacija
za društveno vrijedne
projekte izabrane u
sklopu 10. donacijskog
natječaja Zajedno smo
jači. Ukupni fond izno-
si 720.000 kuna, a u
svakoj od tri kategorije
- Tehnologija i komuni-
kacija, Edukacija i digitalizacija te Okoliš i održivi razvoj
- za četiri najbolja projekta dodijeljeno je po 90.000,
70.000, 50.000 te 30.000 kuna. “Provođenjem natje-
čaja Zajedno smo jači, Hrvatski Telekom je u 10 godina
pomogao oko 240 vrijednih projekata s više od osam
milijuna kuna. I ubuduće ćemo podržavati inovativne i
kvalitetne projekte koji pridonose napretku društva, a
bitno je istaknuti da smo kroz ovaj natječaj pronašli i
specifična područja u koja nastavljamo ulagati”, nagla-
sio je predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković. Na
ovogodišnji natječaj pristiglo je 345 prijava. Selekciju je
napravilo Stručno povjerenstvo, a potom su zaposlenici
HT Grupe glasali za najbolja 24 projekta između kojih
je u završnom krugu najbolje izabrala publika stranice
www.zajednosmojaci.hr. (B.O.)
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 43
 AKTUALNO Akademska suradnja

Hrvatskim
studentima i irska
diploma
Irska je izuzetno dobro povezala tri glavna čimbenika u visokom
obrazovanju – institucije koje obrazuju kadrove potrebne tržištu rada,
gospodarstvo i ciljeve vlade koja donosi strategiju razvoja zemlje
piše Boris Odorčić odorčić@privredni.hr

D
evet od 10 globalnih softverskih mlju atraktivnom za strane investicije. Neke od
tvrtki ima svoja EU predstavništva glavnih infrastrukturnih promjena učinjene su
u Irskoj. Stope rasta irskog BDP-a upravo u području visokog obrazovanja i pre-
ove godine kretat će se oko šest kvalifikacija odraslih.
posto, a nezaposlenost je već odavno pala is-
pod 10 posto. Premda su dvije zemlje slične
po broju stanovnika, u hrvatskom ICT sektoru
danas radi oko 31.000 osoba, dok taj isti sek- Nije nam cilj
tor u Irskoj zapošljava više od 105.000 ljudi. A povećati odljev
6%
to pokazuje koliki je mogući potencijal rasta u
Hrvatskoj. mozgova, kaže
oko Upravo stoga, Visoko učilište Algebra i
Mislav Balković
stopa rasta BDP-a u Irskoj ove najveće irsko privatno visoko učilište Griffith
godine College potpisali su nedavno u Dublinu spo-
razum o akademskoj suradnji u sklopu kojeg
omogućuju mladima kombinirano studiranje “Za transformaciju Irske zaslužno je ne
multimedije i računarstva u Zagrebu (dvije go- samo članstvo u EU, već posebno napori koji
više od dine) i Dublinu (jedna godina). Nakon polaga- su uloženi u razvoj visokog obrazovanja, pa je

105.000 nja završnih ispita studenti ostvaruju pravo na

ljudi
zaposleno u irskom ICT sektoru
dvije diplome – hrvatsku i irsku. A s obzirom
na to da se treća godina studija odvija u Dubli-
nu, često nazivanom i “europskom Silicijskom
dolinom”, studentima se za vrijeme studija
otvaraju brojne mogućnosti za praksu te stje-
canje iskustva i networking u međunarodnom
okruženju. Riječ je istodobno i o jednoj od pr-
vih primjena Bolonjskog procesa ove vrste u
hrvatskom visokom obrazovanju.
Bez čarobnih prečaca
U sklopu događaja Kako je Irska uspjela pro-
vesti ICT/digitalnu strategiju i kako biti dio tog
uspjeha, Visoko učilište Algebra ugostilo je
Irska danas tako četvrta u svijetu po udjelu po-
jedinaca koji završavaju visoko obrazovanje.
Upravo je obrazovanje donijelo potencijal za
održiv rast i razvoj, stvaranje povoljnog okru-
ženja za poslovanje i kompetitivno tržište”,
istaknuo je Tim Harrington. “Irska je tijekom
proteklih desetljeća unaprijedila infrastruktu-
ru svih vrsta, ali s posebnim naglaskom na ICT
infrastrukturu i infrastrukturu obrazovanja.
Iza tog procesa stoji pažljivo planiranje – nije
bilo čarobnih prečaca – ali upravo zato danas
postoji veliki potencijal za sinergiju hrvatskih
i irskih organizacija u području ICT-a te raz-
mjenu znanja i iskustava. Uvjeren sam da je
ova suradnja Visokog učilišta Algebra i Griffith

od 8000 predstavnike Griffith Collegea i Tima Harrin-

gtona, veleposlanika Republike Irske u Hr-
vatskoj, kako bi se potaknula rasprava o razlo-
Collegea tek prvi primjer u području visokog
školstva”, naglasio je irski veleposlanik.

studenata zima irskog uspjeha u digitalnom i ICT sektoru Deficitarna zanimanja

te ulozi koju u tome imaju poticaji i obrazovni
na Griffith Collegeu gotovo 25
sustav. Fokus događaja bio je na strukturnim
posto dolazi iz inozemstva
promjenama koje je Irska provela kako bi po-
digla konkurentnost gospodarstva i učinila ze-
Zbog činjenice da je država u krizi shvatila
kako mora transformirati financiranje javnog
visokog obrazovanja, postigla se puno veća
kompetitivnost institucija, što je dovelo do ve-

44 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.


ćeg naglaska na brizi o zapošljavanju, ali i veće
posvećenosti svakom pojedinom studentu. Ta-
kođer, osmišljeni su posebni programi sektor-
skih financiranja prekvalifikacija za deficitarna
ICT i digitalna zanimanja, u čemu je Irska jed-
na od vodećih zemalja u Europi.
“Brojni su faktori zbog kojih je Irska danas
jedna od zemalja s ponajvećim udjelom stra-
nih studenata. Strategija vlade jest učiniti našu
zemlju privlačnom destinacijom za visoko ob-
razovanje, što u kombinaciji s već iznesenim
podatkom kako veliki broj građana završa-
va programe visokog školstva i prisutnošću
svjetskih igrača, otvara brojne prilike za stu-
dente, uključujući i strukturiranu praksu još
tijekom studija”, naglasio je Eamonn Nolan,
pročelnik Odjela akademskih programa na
Griffith Collegeu.
Međunarodne prilike
“Internacionalizaciju obrazovanja osjećamo i
mi na Griffithu – od naših 8000 studenata, go-
tovo 25 posto dolazi iz inozemstva. Smatram
da je Irska izuzetno dobro povezala tri glavna
čimbenika u visokom obrazovanju – institu-
cije koje obrazuju kadrove potrebne tržištu
rada, gospodarstvo i ciljeve vlade koja donosi
strategiju razvoja zemlje. Iznimno mi je drago
da smo uspjeli u ovom dijelu Europe pronaći
ovako kvalitetnog partnera kao što je Visoko
učilište Algebra, čiji nastavni programi se u
potpunosti podudaraju s našima i omogućava-
ju ovako jednostavni kontinuitet za studente”,
istaknuo je Nolan.
Brojni su faktori zbog kojih je Irska
danas jedna od zemalja s ponajvećim
udjelom stranih studenata
“Visoko učilište Algebra je zasigurno pred-
vodnik u ovakvom načinu razmišljanja i pri-
stupu jer kroz proces obrazovanja već godi-
nama uključujemo sve više međunarodnih
prilika za naše studente, a već kroz proces na-
stave povezujemo ih s poslodavcima, koji vape
za stručnim kadrovima. Kao što irska iskustva
Eamonn Nolan
Irska je četvrta u
svijetu po udjelu
pojedinaca koji
završavaju visoko
obrazovanje, kaže
Tim Harrington Mislav Balković, Algebra
pokazuju, da bi zemlja rasla – moramo razviti
dovoljno konkurentnih kadrova kroz kompe-
titivno obrazovanje - to je dosta jasna poruka
brojnih analiza i istraživanja”, kazao je Mislav
Balković, dekan Visokog učilišta Algebra.
“Ovim iskorakom u studiranju na dvjema in-
stitucijama nije nam cilj povećati odljev moz- Tim Harrington
gova, već naprotiv, želimo podići međunarod-
nu kompetitivnost naših studenata i omogućiti
im stjecanje neprocjenjivog iskustva koje će
moći primjenjivati po povratku na diplomski
studij ili na radnom mjestu u Hrvatskoj”, dodao
je Balković.
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 45

Sigurnost
naplate potraživanja
Bez sustavnog poboljšanja sigurnosti naplate potraživanja, vrlo je rizično
poslovati u Hrvatskoj. Možemo imati i rudnik zlata, ali što nam to vrijedi
ako naši kupci zlato odnesu, a račun nikada ne plate?
N
ajveće žrtve sustavnog izo-
stanka sigurnosti naplate
potraživanja su ekonomski
najslabiji i najranjiviji u hra-
nidbenom lancu zvanom poduzetništvo
ili gospodarstvo. Skala kreće od pojedin-
ca, obrtnika, mikro, malih i srednjih po-
duzetnika, pa sve do onih velikih, koji u
razumnom roku ne mogu naplatiti svoja
potraživanja.
I dok se jedni na taj način neosnovano
bogate, drugi trpe veliku štetu. Što je u tr-
žišnom gospodarstvu krajnji rok naplate
potraživanja? Mnogi misle da je to razdo-
blje kraće od godinu dana.
U Sjedinjenim Američkim Državama
već više godina se bezgotovinski platni
promet obavlja kroz centralizirani sustav
elektroničkog plaćanja Automated Clea-
ring House (ACH). Taj centralizirani su-
stav plaćanja na razini EU-a nije zaživio,
iako se o njemu raspravlja na stručnim
skupovima.
Platni promet preko ACH odvija se za
sve vrste plaćanja, a po osnovnim skupi-
nama je podijeljen za plaćanja: građana,
poduzetnika i države, odnosno lokalne
uprave, uključujući i plaćanja u inozem-
stvo. Takva vrsta plaćanja je, nakon pro-
vedenih analiza, jeftinija od plaćanja kla-
sičnim čekovima u papirnatom obliku i
postala je dominantan vid plaćanja.
Kako poboljšati sigurnost naplate
potraživanja u Hrvatskoj primjereno tr-
žišnom gospodarstvu? Pojednostavljeni
sustav automatski valutiranog plaćanja
banke već praktično provode. Svoje ra-
čune za mjesečnu naknadu troškova
platnog prometa iskazuju kao novčanu
obvezu klijenta koja će biti automatski
naplaćena na naznačeni datum.
Ako se uvede obveza predaje naloga
za plaćanje poslovnoj banci nakon na-
stanka dužničko-vjerovničkog odnosa,
dakle prije roka plaćanja, moguće je da
poslovne banke vjerovnika i dužnika
unaprijed evidentiraju iznos i datum bu-
dućeg priljeva kao i odljeva novca na ra-
46 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.
SAVJET
VIŠE
Davor Banović, univ.mag.oec.
stalni sudski vještak za financije, ovlašteni
revizor, vlasnik tvrtke Fiba d.o.o.
čunima svojih klijenata i to im učine ra-
zvidnim u e-bankarstvu. Dakako, u tom
slučaju bi i banke imale uvid u stvarni
iznos obveza svojih klijenata i onemogu-
ćile im izdavanje dužničkih platnih nalo-
ga za koje nema ili neće biti pokrića na
transakcijskom računu na dan plaćanja.
Što je u tržišnom gospodarstvu
krajnji rok naplate potraživanja?
Ako banke akceptiraju primljene duž-
ničke platne naloge, što znači da jamče
isplatu vjerovniku, preuzele bi na sebe i
dio rizika naplate koji je sada isključivo
na vjerovniku.
Analizu raspoloživih sredstava za pla-
ćanje svog klijenta banke mogu provesti
kako za trenutačno dnevno stanje, tako
i za buduće razdoblje, temeljem zapri-
mljenih naloga.
Umjesto generiranja dugogodišnjih,
skupih i neučinkovitih sudskih postupa-
ka uzrokovanih neispunjenjem ugovorne
obveze plaćanja, automatski valutiranim
plaćanjem sve bi se to izbjeglo ili u znat-
noj mjeri smanjilo.
Poboljšanjem sigurnosti naplate po-
traživanja otklonila bi se znatna šteta
za sve vjerovnike i stvorila zdravija po-
duzetnička klima. Pojedini obrtnici i tr-
govačka društva koji su odradili posao
ili isporučili robu koja im nije plaćena
prestali su postojati zbog nemogućnosti
podmirenja svojih zakonskih obveza, a
njihovi su dužnici po kratkom postupku
likvidirani i izbrisani iz sudskog registra.
Ako je neto vrijednost isporuke bila
veća od 5000 kuna, a za nenaplaćena
potraživanja nije podnesena sudska tuž-
ba ili pravovremena prijava u stečajnu
masu, osim plaćenog PDV-a od 25 po-
sto, nije moguće vremenski uskladiti niti
porez na dobit od 20 posto. Akontacije
poreza na dobit za buduće razdoblje time
su automatski više jer se mjesečne obve-
ze utvrđuju kao 1/12 obveze utvrđene za
prethodnu godinu.
U vrijeme e-porezne, e-bankarstva,
e-spisa, vrijeme je da se zakonski obve-
že i stečajnog upravitelja da vjerovnike
obavijesti o otvorenom stečaju e-mai-
lom radi prijave potraživanja u stečajnu
masu. U Sloveniji se vjerovnicima stečaj-
nog dužnika koji nisu naplatili potraživa-
nje odobrava umanjenje obračunatog i
plaćenog PDV-a sadržanog u nenaplaće-
nom računu.
Bez sustavnog poboljšanja sigurno-
sti naplate potraživanja, vrlo je rizično
poslovati u Hrvatskoj. Možemo imati i
rudnik zlata, ali što nam to vrijedi ako
naši kupci zlato odnesu, a račun nikada
ne plate? Strani investitori to jako dobro
znaju, a bez investicija nema gospodar-
skog rasta, nema novih radnih mjesta.
 predstavljamo Biškić Gradnja, Zagreb

Švicarska kvaliteta na
hrvatski način
Paradoksalno je da je burza rada preplavljena, a mi imamo problem da se
u dva mjeseca, koliko tražimo radnike, javilo samo četvero kandidata za
posao, kaže Biškić

O
snovna djelatnost tvrtke Biškić
Gradnja od samih početka su
soboslikarski i ličilački radovi, a
njihova specifičnost je da te poslo-
ve obavljaju strojevima te tako maksimalno,
efikasno i efektivno iskorištavaju svoje ka-
pacitete. Prije tri godine počeli su s radovima
suhe gradnje, a po brzini i kvaliteti izvođenja
već su sada prepoznati na tržištu. Biškić Grad-
nja svoje je prve korake započela još 1983. go-
dine u Švicarskoj u Baselu, gdje je poslovala 22
godine.
“Tvrtka je u Hrvatskoj počela s radom 2005.
godine, kada smo počeli prihvaćati manje, ne
tako zahtjevne projekte. U toj godini dogodio
se građevinski boom posebnih dimenzija, ka-
kav čak i u švicarskim uvjetima nije bio viđen”,
kaže direktor Biškić Gradnje Mato Biškić te
dodaje kako su od te godine radili na mnogim
značajnim objektima u Hrvatskoj. Od samih
početaka tvrtka je imala filozofiju koju po-
nosno nosi i u svome sloganu “Swiss quality, našem tržištu koji primjerice ne znaju što je A SAD MALO O NAMA...
Croatian spirit”. CW profil”, napominje Biškić te dodaje da ta- od 1983. godine
“U početku je najveći problem bio naći kve tvrtke svima iz branše ruše ugled, posao i radili u Baselu
pouzdanog partnera. Kružile su priče da je u mogućnost za daljnjim širenjem.
Hrvatskoj praksa kasniti s plaćanjem i ne pla- od 2005. godine
titi odrađene radove. Toga u Švicarskoj nismo rade i u Hrvatskoj
imali. No na tržištu smo ubrzo mogli razlučiti 8 montera i
dobre i loše partnere te je u konačnici bilo lako U Hrvatskoj danas soboslikara
probrati projekte koji bi bili profitabilni”, kaže
Biškić te dodaje kako danas pak imaju drugi manjka radne snage stalno zapošljavaju

problem. u svim sektorima,

Gdje su radnici?
“Paradoksalno je da je burza rada preplavljena
osobama koje žele raditi a ne mogu naći po-
sao. A mi imamo problem da se u dva mjeseca,
koliko tražimo radnike, javilo samo četvero
kandidata za posao. U Hrvatskoj danas manjka
radne snage u svim sektorima, a u građevini
se to izrazito osjeti”, kaže Biškić i ističe kako
imaju iskustvo poslovanja u dvije države, ali da
je hrvatsko tržište veoma specifično.
“Puno je tvrtki na tržištu koje djeluju mimo
prakse, mnogi otvaraju građevinske tvrtke u
nadi opstanka i zarađivanja velikog novca, ali
bez znanja i alata. Puno je kvazimajstora na
a u građevini se to
izrazito osjeti
Trenutno zapošljavaju osam montera i
soboslikara, ali ističu kako mnoge projekte
odrađuju s velikim krugom kooperanata. Ko-
risteći se najvišim švicarskim standardima,
obučavaju svoje djelatnike kako bi i u buduć-
nosti održavali kvalitetu koja ih čini prepo- Želite li predstaviti
znatljivim i maksimalno se proširili, s ciljem svoju tvrtku, uslugu
da budu jedan od lidera u sektoru suhe gradnje ili proizvod javite na e-mail:
redakcija@privredni.hr
i soboslikarstva. (I.G.)

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 47

 HRVATSKA&REGIJA Mostarski Aluminij želi se povezati s tvrtkama

Na pomolu stvaranje
aluminijskog klastera
Cilj sastanka čelništva Aluminija te rudnika boksita u Posušju i Širokom
Brijegu bilo je poslovno povezivanje ovih tvrtki s drugim srodnim
poduzećima, ponajprije sa zvorničkom tvornicom glinice Aluminom
piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

U
prava mostarskog Aluminija, uz otkupa glinice od Alumine u količinama koje
napore da prevlada proizvodne se dobiju preradom boksita. Time bi se, kako je
i financijske teškoće, nastoji pri- istaknuto, povećala stabilnost i održivost pro-
donijeti i stvaranju preduvjeta za
ukupan gospodarski rast i razvitak hercego-
vačke regije i zemlje u cjelini, ponajprije više-
struko korisnim povezivanjem gospodarskih Mostarski Aluminij
subjekata srodnih djelatnosti unutar Bosne i
Hercegovine, ali i šire. Dugoročno, takav na-
zainteresiran
čin izgradnje zdravih poslovnih odnosa vodi za dobre
270 mil KM
izgradnji snažnog i uspješnog bosanskoher-
cegovačkog aluminijskog klastera, navodi se u poslovne odnose
priopćenju Uprave mostarske tvornice. i s Kombinatom
duga Poticaj razvoju rudnika boksita aluminija Podgorica
zatekla Ružica Udovičić u
V.d. direktorica Aluminija Ružica Udovičić i
mostarskom Aluminiju
članovi Uprave susreli su se s čelnim ljudima
rudnika boksita iz Posušja i Širokog Brijega izvodnog lanca, a posebice daljnji razvoj rud-
uz nazočnost županijiskih vlasti. Cilj sastanka nika boksita.
od toga
bilo je poslovno povezivanje ovih, za razvoj i U Aluminiju kažu da se, imajući u vidu sa-

130do140 zapošljavanje, bitnih hercegovačkih tvrtki s

drugim srodnim poduzećima, ponajprije sa
dašnju godišnju potrošnju glinice, ne radi o
nabavi velikih količina glinice iz Zvornika, ali

milijuna KM zvorničkom Aluminom. Naime, dio boksitne

čini dug za struju EP HZ-HB-u
rude iz dvaju hercegovačaih rudnika i do sada
je otkupljivao proizvođač glinice iz Zvornika.
Stoga se na sastanku razgovaralo o mogućno-
sti proširenja poslovnog povezivanja s Alumi-
nom, odnosno povećanja plasmana boksita i
to povezivanje znači kvalitetnu podršku koju u
proizvodnoj liniji jedni drugima mogu pružiti,
posebice kad je riječ o povećanju eksploatacije
boksita u Hercegovini, a time ne samo očuva-
nja radnih mjesta, nego i povećanja zaposleno-
sti, izjavila je Ružica Udovičić.

48 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

srodnih djelatnosti
Na sastanku se govorilo i o jednom od go-
rućih problema s kojim se rudnici suočavaju -
pretovarnoj željezničkoj stanici u Opinama kod
Mostara, protiv čijeg opstanka se buni okolno
stanovništvo žaleći se na nepodnošljivu boksit-
nu prašinu, napose u ljetnim danima. Rudnici su
Upravi Aluminija predložili izgradnju pretovar-
ne stanice unutar tvorničkog kruga u Mostaru,
za što postoje infrastrukturni preduvjeti i kolo-
sijek. No, predstavnici Aluminija su zatražili da
se, prije konkretnih dogovora i donošenja odlu-
ke o mogućoj realizaciji, napravi studija izvod-
ljivosti i utjecaja na okoliš.
Kako do kvalitetnih sirovina?
Na tragu zalaganja Uprave mostarske tvrtke
za uspostavljanje suradnje sa zemljopisno bli-
žim tvornicama aluminija, Ružica Udovičić je
službeno posjetila i Kombinat aluminija Podgo-
rica. U razgovoru s direktorom KAP-a Veseli-
nom Pejovićem bilo je riječi o izgradnji dobrih
poslovnih odnosa koji bi dvama kombinatima
mogli donijeti korist. Jedna od najočitijih mo-
gućnosti partnerskog djelovanja je iznalaženje
najpovoljnijih načina nabave visokokvalitetnih
sirovina te razmjena informacija o pregovorima
s inozemnim otkupljivačima gotovih aluminij-
skih proizvoda koje ove dvije tvornice vode, na-
vodi se u priopćenju mostarskog Aluminija.
Prva žena na čelu
mostarskog Aluminija
V.d. direktorica Aluminija Mostar Ružica
Udovičić prva je žena koje je postavljena na
čelo ovoga kombinata u njegovoj povijesti.
Na tu je dužnost stupila 18. rujna ove go-
dine. U intervjuu za medije ona je, između
ostalog, izjavila kako je u Aluminiju zatekla
dug od 270 milijuna konvertibilnih maraka,
od čega se samo za struju EP-u Hrvatske
zajednice Herceg-Bosna duguje od 130 do
140 milijuna KM. U nastojanju da se stabilizi-
ra financijsko stanje Aluminija, nova Uprava
započela je pregovore s Europskom bankom
za obnovu i razvoj. Na razne medijske špeku-
lacije da će nakon sanacije
poslovanja Aluminij biti
prodan, Ružica Udovi-
čić je kazala
da prodaja
nije u nad-
ležnosti
Uprave,
n e g o
vlasnika
tvrtke.
Remont 40 godina stare željezničke pruge
“Ludi Sarajlija” opet vozi
Stariji stanovnici koji su uskim
željezničkim prugama prije pede-
setak godina putovali od Sarajeva
do Ploča, Dubrovnika ili Herceg
Novog još se sjećaju “Ludog Saraj-
lije”, kako su u to vrijeme nazivali
luksuzne motorne vlakove kuplje-
ne pred rat 1941. godine u Mađar-
skoj. Ti su vlakovi bili “nevjerojvat-
no brzi” - razvijali su brzine do 50
kilometara na sat - pa su im zbog
te brzine putnici i dali naziv Ludi
Sarajlija. Zadnjih godina, na većem
dijelu pruge od Sarajeva do Mosta-
ra vlakovi nisu išli mnogo brže od
Ludog Sarajlije. Od Mostara do Plo-
ča na pojedinim dionicama “brzi”
su vozili i maksimalnih 70 kilo-
metara na sat. Zbog toga su putnici
napuštali željeznicu i presjedali u
autobuse. Napokon, gospodarstvo i
stanovništvo Bosne i Hercegovine
dobit će “novu” prugu za brzine od
Agencija za bankarstvo Republike Srpske
Blokirana još jedna banka
Zbog toga što poslovanje u dvije
velike banke u Republici Srpskoj u
kojima su se nalazili znatni štedni
ulozi građana, poduzeća, općina i
drugih razina vlasti iz srpskog en-
titeta nije bilo u skladu sa Zakonom
o bankama RS-a te drugim zakon-
skim i podzakonskim propisima,
Agencija za bankarstvo Republike
Srpske je prije nepunu godinu dana
obustavila poslovanje i zaključala
vrata Bobar banke, a prošlog tjed-
na uvela je i privremenu upravu u
Banku Srpske. Agencija je suspen-
dirala sva prava direktora, uprave
i nadzornog odbora, te imenovala
privremenog upravnika. Riječ je o
dvije banke koje su se svrstavale
među najveće u spskom entitetu.
Blokada Banke Srpske će uz raniju
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 49
70 do 110 kilometara na sat. Prošle
godine završen je remont pruge od
hrvatske granice i Čapljine do Bra-
dine, željezničkog prijevoja i tunela
Ivan, a u travnju, kako kažu u Že-
ljeznicama Federacije BiH, okončat
će se i remont 36 kilometara duge
dionice od Bradine do Sarajeva.
Do travnja 2016. godine obavit će
se kompletna sanacija trupa pru-
ge, što podrazumijeva uklanjanje
starih pragova i šina i postavljanje
novih kao i novog tucanika. Ovi
poslovi povjereni su talijanskoj
specijaliziranoj kompaniji Genera-
le Costruzioni Ferroviarie iz Rima i
domaćoj kompaniji Hering iz Širo-
kog Brijega. Radove vrijedne 25,5
milijuna eura kreditiraju Europska
banka za obnovu i razvoj (EBRD) i
European Investmen Bank (EIB) iz
Luksemburga u okviru Regional-
nog projekta obnove željeznica u
Bosni i Hercegovini. Posebno slo-
žen posao na obnovi ove promet-
nice predstavljaju radovi u tunelu
Ivan u dužini od tri kilometra, naj-
dužem željezničkom tunelu u BiH.
Kako planiraju u Željeznicama Fe-
deracije BiH, iduće godine krenut
će se i u rekonstrukciju sjeverne
pruge od Sarajeva prema Zenici.
(Z.L.)
blokadu rada Bobar banke ozbilj-
no otežati život građana, rad vlasti
i poslovanje gospodarstva u ovom
entitetu. Privremeni upravnik je ob-
vezan u roku od 60 dana predložiti
Agenciji za bankarstvo RS-a mjere
propisane zakonima za sanaciju ili
likvidaciju ove financijske instituci-
je. Opozicija u srpskom entitetu je
od ranije upozoravala vlasti o stanju
i poslovanju ovih dviju banaka, ali
vlasti tada nisu reagirale. (Z.L.)
HRVATSKA&REGIJA

Srbija: Gubici zbog blokade granice s Hrvatskom

hrana “pojedena” na
granici
Najveći pad od 8,7 posto zbog zatvaranja granice između Srbije i Hrvatske
potkraj rujna u srpskoj privredi imala je poljoprivredno-prehrambena
industrija u kojoj veliki udio imaju hrvatske kompanije
piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

N
ajveće gubitke zbog zatva-
ranja granice između Srbije
i Hrvatske potkraj ovogodiš-
njega rujna u srpskoj privredi
imala je poljoprivredno-prehrambena
industrija koja je u tom mjesecu zabilje-
žila godišnji pad od 8,7 posto, pokazale su
ekonomske analize gospodarskih kreta-
nja u rujnu.
Na predstavljanju novog broja časo-
pisa Makroekonomske analize i trendovi
(MAT) koji izdaje Ekonomski institut u
suradnji s Privrednom komorom Srbije,
urednik tog časopisa, ekonomist Stojan
Stamenković, ustvrdio je prošloga tjed-
na kako je to najlošiji rezultat ostvaren u
rujnu. “U ostalim područjima gospodar-
stva nema tako dramatičnih promjena
dinamike kao u prehrambenoj industriji”,
rekao je Stamenković.

Pad zbog migrantske krize

“Rujanski pad proizvodnje u prehrambe-
noj industriji izazvan je ponajprije zasto-
jem izvoza prehrambene robe iz Srbije i
padom uvoza poljoprivrednih proizvoda
u Srbiju, zbog zatvaranja granice s Hrvat-
skom izazvanog migrantskom krizom”,
rekao je Stamenković. Prema analizira-
nim podacima, tijekom prvih osam ovo-
godišnjih mjeseci, proizvodnja prehram-
benih proizvoda je rasla iz mjeseca u
mjesec u prosjeku za šest posto u odnosu
na isti mjesec prethodne godine, da bi u
rujnu došlo do loma i umjesto očekiva-
nog rasta od pet do šest posto ostvaren
je godišnji pad od 8,7 posto. “Utješno je
to što se procjenjuje da je taj lom bio jed-
nokratan i da će se već u listopadu vratiti
u normalne okvire”, rekao je Stamenko-
vić, dodajući kako će listopadske rezul-
tate MAT predstaviti početkom prosinca.
Valja napomenuti da u srpskoj poljopri-
vredno-prehrambenoj industriji znača-
jan udio imaju i kompanije čiji su vlasnici
građani ili poduzeća iz Hrvatske, tako da
je vjerojatno da su i one zabilježile sličan
negativan rezultat.
Stamenković smatra da migrantska
kriza nije nešto što ima svoj poseban,
paralelni tijek koji ne dotiče ekonomsku
politiku. “Ova kriza ne traži samo huma-
nitarne akcije, nego može izazvati i pore-
mećaje u ekonomskom razvoju, ne samo
u Srbiji, već i indirektno, u okruženju”,
naglasio je on.
Podsjetimo, granica je bila zatvorena
za kamione 18. rujna, a ponovo otvorena
25. Kolike su štete i gubici nastali zbog
zastoja, kvarljive robe koja je morala
biti otpisana, propuštenih rokova i svega
ostalog nitko nije precizno izračunao, a
teško da je to i moguće precizno napra-
viti. Neki su podaci, međutim, izvjesni.
Tako se procjenjuje da najmanje 150 po-
duzeća iz Hrvatske svoju robu prodaje
na srpskom tržištu, a isto toliko srpskih
tvrtki izvozi u Hrvatsku. Među njima
je i više od 20 poduzeća koja posluju u
Srbiji, a čiji su vlasnici najpoznatiji hr-
vatski biznismeni. Svaki dan blokade
granica i jednom i drugom gospodar-
stvu odnio je, po gruboj procjeni srp-
skih ekonomista, najmanje po milijun
eura, što bi značilo da je ukupna šteta

50 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

troznamenkasti broj u milijunima eura.
Od hrvatskih tvrtki u Srbiji najviše su,
između ostalih, oštećeni Dijamant, zre-
njaninska tvornica ulja u vlasništvu
Agrokora Ivice Todorića koja se nalazi
na drugom mjestu na popisu najvećih
srpskih izvoznika u Hrvatsku. Tu je
Nexe beton, član Nexe Grupe kojoj je
na čelu Ivan Ergović, a zauzeo je osmo
mjesto na popisu tvrtki koje uvoze naj-
više robe iz Hrvatske. Među prvih 15
uvoznika je i Atlantic Grupa Emila Te-
deschija, dok Kraš godišnje na srpsko
tržište plasira oko 2000 tona slatkiša.
Štetu pretpjeli i drugi
Hrvatske tvrtke i privrednici u Srbiji,
podsjetimo, reagirali su odmah po izbi-
janju krize na granici apelirajući na nad-
ležne u Hrvatskoj da hitno nađu rješenje
jer “trpe veliku i nenadoknadivu štetu
zbog problema sa zatvorenim graničnim
prijelazima s Republikom Srbijom”. Osim
znatne financijske štete zbog gubitka
prihoda i povećanih troškova, gubici su
nastali i zbog nemogućnosti ispunja-
vanja ugovorenih rokova isporuke, ali i
osiguranja potrebnih repromaterijala i
sirovina za redovno poslovanje tvorni-
ca u Srbiji i Hrvatskoj. Najveće gubitke s
druge strane granice imala je kompanija
Victoria Oil koja je prva na listi izvoznika
iz Srbije u Hrvatsku.
Umjesto pada, BDP će
u ovoj godini u Srbiji
zabilježiti rast u
rasponu od 0,6 do
jedan posto
Štetu su pretrpjeli i drugi koji koriste
granični prelaz između Srbije i Hrvatske
za transport svoje robe. Makedonski mi-
nistar ekonomije Bekim Neziri izjavio je
po okončanju blokade granice između
Srbije i Hrvatske da nitko od prijevoznika
nije prijavio zabog blokade nastalu štetu,
dok Udruženje makedonskih prevozni-
ka Makam-Trans navodi da su ipak imali
gubitke, ali nisu naveli procjenu koliko bi
oni mogli iznositi. Neziri je rekao da su
hrvatske vlasti tijekom blokade granice
propuštali sva vozila s makedonskim re-
gistracijskim tablicama koja su prevozila
kvarljivu robu.
Makroekonomske analize i trendovi
Veći rast BDP-a od
planiranog
Za stabilan i dugoročan rast srpske
ekonomije domaćoj privredi nužan je
kontinuirani priljev izravnih stranih
investicija u iznosu od 1,5 milijardi eura
godišnje, ističe se u MAT-u
P
rocjenjuje se da će rast
bruto domaćeg proizvo-
da u Srbiji u 2015. godini
biti veći od procijenjenog
početkom godine, smatraju autori
Makroekonomskih analiza i tren-
dova. Na predstavljanju najnovijeg
broja MAT-a, rečeno je da će BDP
u ovoj godini umjesto pada zabilje-
žiti rast u rasponu od 0,6 do jedan
posto.
Međunarodni monetarni fond
i Narodna banka Srbije revidirali
su ranije projekcije rasta BDP-a
na plus 0,5 posto za ovu godinu,
a analitičari MAT-a bili su još op-
timističniji pa su ocijenili da će taj
rast iznositi 0,6 posto. Uz to, oni
smatraju da bi BDP mogao dose-
gnuti i jedan posto uz efikasniju
provedbu infrastrukturnih proje-
kata i jeftinije izvore financiranja.
Manji proračunski suficit
Rastu će pridonijeti i pokretanje
druge visoke peći u Željezari, po-
kretanje industrije automobila i
početak izvoza u Rusiju.
Analitičari smatraju da je dr-
žava ostvarila fantastičan rezultat
kad je riječ o državnom proraču-
nu. Tako je u državnoj blagajni u
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 51
srpnju zabilježen suficit, a minus
je za 30 posto manji nego u istom
razdoblju 2014. Mjere fiskalne
konsolidacije - veći neporezni pri-
hodi za čak 80 posto te manji ras-
hodi za plaće u javnom sektoru i
mirovine - značajno su utjecali na
smanjenje deficita.
Slabije rezultate, međutim, bi-
lježi industrijska proizvodnja koja
je ovogodišnjega rujna bila veća
za 13,8 posto nego u rujnu prote-
kle godine. U razdoblju od siječnja
do rujna, industrijska je proizvod-
nja veća za 7,6 posto u usporedbi
s istim lanjskim razdobljem, ali je
ukupna industrija u rujnu proizve-
la 2,4 posto manje nego u kolovo-
zu, dok je prerađivačka industrija
zabilježila pad proizvodnje od 2,9
posto.
Zaključak je da je za stabilan i
dugoročan rast srpske ekonomije
domaćoj privredi nužan kontinu-
irani priljev izravnih stranih inve-
sticija u iznosu od 1,5 milijardi eura
godišnje. U sedam mjeseci 2015.
godine neto priljev izravnih stranih
investicija dosegnuo je 742 miliju-
na eura, dok je u istom lanjskom
razdoblju on iznosio 821 milijun
eura, navodi se u MAT-u. (Lj. L.)
 SVIJET FINANCIJA

PV TJEDNI REPORT
Financijska agencija
U tjednu od 9. do 15. studenoga ukupno je
bilo 279 stečajnih postupaka, što je 100 po-
stupaka više u odnosu na tjedan ranije. Najvi-
še je započelo skraćenih stečajnih postupaka
(81). Po broju postupaka iza skraćenih su brzi
postupci kojih je bilo 67. U predstečajnoj na-
godbi su zaključena 24 postupka, dok je ulo-
ženo 19 prijedloga. Izbrisano je 140 subjekata
ili tri puta manje nego u prethodnom tjed-
nu. Osnovano je 248 trgovačkih društava pri
čemu uobičajeno prednjači Zagreb (97), slijedi
ga Split (33), Trgovački sud u Osijeku bilježi 22
novoosnovana društva te Rijeka sa 20 novih
poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osno-
vano j.d.o.o.-a (131), te ukupno 117 d.o.o.-a.

U omči dugova
STEČAJEVI
Stečajni postupak 30 
Početak postupka 19 
Obustava i zaključak 6 
Zaključak postupka 5  U Hrvatskoj su potkraj rujna blokirana bila
Skraćeni stečajni postupak 111 
Početak postupka 81 
320.952 građana koji su ukupno dugovali
Početak i zaključak postupka 30  nešto više od 35,609 milijardi kuna

P
Brzi stečajni postupak 67 
Početak i zaključak postupka 67  rema podacima Financij- je 736,93 milijuna kuna. Valja napo-
Predstečajne nagodbe 71  ske agencije posljednjega menuti da u Koprivničko-križevačkoj
Uložen prijedlog 19  dana ovogodišnjega rujna, u županiji u odnosu na broj radno spo-
Obustava postupka 3  Hrvatskoj su bila blokirana sobnog stanovništva udio blokiranih
Odbijanje prijedloga 13  320.952 građana koji su ukupno du- građana čini 14,6 posto što je najviše
Početak postupka 12  govali nešto više od 35,609 milijardi u Hrvatskoj. U Sisačko-moslavačkoj
Zaključak postupka 24  kuna. Od tog iznosa na dug središnoj
0  državi otpadalo je oko 3,326 milijardi
BRISANI SUBJEKTI
Brisani subjekti 140 
kuna, jedinicama lokalne i područne
(regionalne) samouprave oko 277,35
Najviše
Broj brisanih subjekata
Likvidacija
140
23 

milijuna, dok je dug prema ostalim blokiranih
vjerovnicima iznosio 32,005 milijardi
Početak postupka 21 
kuna. građana bilo je
Zaključak postupka 2 

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA 0 

Najviše blokiranih građana bilo je u
Gradu Zagrebu gdje je njih 60.559 du-
u Gradu Zagrebu
Poslovni subjekti 248  govalo više od 10,184 milijarde kuna. gdje je njih
d.o.o. 117 Slijedi Splitsko-dalmatinska županija
60.559 dugovalo

j.d.o.o. 131  u kojoj je dug 29.889 blokiranih gra-
d.d. 0  đana premašio 3,455 milijardi kuna. više od 10,184
Osnovani subjekti po gradovima Na trećem mjestu je Zagrebačka žu-
Varaždin
17 Bjelovar
panija čija su 25.634 stanovnika blo- milijarde kuna
Zagreb 10 kirana zbog duga od 3,097 milijardi
Rijeka 97 Osijek
20
Karlovac
Sisak 22 kuna, četvrta je pak Osječko-baranj-
Pazin 0
16 3 Sl. Brod ska županija u kojoj 26.054 blokirana županiji udio blokiranih u odnosu na
11
građana duguju 2,235 milijardi kuna. broj radno sposobnog stanovništva
Zadar
11 U odnosu na ukupan broj stanovnika je 13,7 posto što je svrstava na drugo
Šibenik
Izvor podataka: 5 Split
županije, najviše je blokiranih gra- mjesto, a slijede Virovitičko-podrav-
33
Dubrovnik đana bilo u Koprivničko-križevačkoj ska s udjelom od 13,2 posto, Bjelo-
3
županiji. Naime od 115.584 stanovni- varsko-bilogorska sa 12,9 te Osječko-
REJTING TJEDNA ka te županije u blokadi je bio 11.241 baranjska županija s udjelom od 12,6
PEKARA DUBRAVICA d.o.o. građanin ili 9,7 posto. Njihov iznos posto blokiranih u radno sposobnom
Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast  bez promjene nepodmirenih obveza, pak, dosegnuo stanovništvu.

52 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

Kretanje potrošačkih cijena

Još jedna
deflatorna godina
Uz veliku nezaposlenost, pritisak na cijene ostvaruje se i pojačanom
konkurencijom na domaćem tržištu zbog liberalizacije uvoza nakon
pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, ocjenjuju u HGK-u

P
otrošačke cijene porasle su u rujnu
za 0,4 posto, ali je inflacijski rezultat
na godišnjoj razini otišao prema dolje
za 0,8 posto. Mali rujanski rast cijena
potaknut je sezonskim rastom cijena odjeće i
obuće, dok je negativan doprinos dalo smanje-
nje cijena naftnih derivata, istaknuto je u za-
dnjem broju Biltena Hrvatske narodne banke.
Slično je bilo i u listopadu kada je zabilje-
žen godišnji pad potrošačkih cijena od 0,9
posto. Cijene energije, koje čine gotovo petinu
potrošačke košarice, ostale su osnovni izvor
deflatornog pritiska, s padom od 7,3 posto. Pri
tome su cijene goriva i maziva za automobile
bile niže za 14,4 posto, dok je plin bio jeftiniji
za 6,6 posto.
Analitičari Hrvatske gospodarske komo-
re ocjenjuju da su pritisci s inflatorne strane
ostali prigušeni, s minimalnim rastom cijena cijenama nego, primjerice, u eurozoni (1,1 posto
usluga od 1,1 posto na razini prvih 10 mjeseci. temeljna inflacija prema 0,0 posto indeksa po-
Kod roba najveći inflatorni utjecaj na agregira- trošačkih cijena) ili SAD-u (1,9 posto temeljna
ni indeks potrošačkih cijena proizlazi iz cijena prema 0,0 posto indeksa cijena).

prehrane, zbog njihova visokog udjela u potro-
šačkoj košarici (gotovo trećina). Cijene hrane
ove godine blago rastu u odnosu na prošlu go-
dinu. U zadnjih 10 mjeseci ostvaren je rast od
0,4 posto.
0,4%
Ako i dođe do promjene u cijenama ener-
gije pa one porastu u posljednja dva mjeseca,
to se neće odraziti na godišnji prosjek inflacije,
rast potrošačkih cijena u rujnu

Niska inflacija
“Uslijed slabe domaće potražnje, lošeg sta-
Analitičari HGK
ocjenjuju da su 0,9%
pad potrošačkih cijena u
nja na tržištu rada, pojačane konkurencije na
domaćem tržištu i utjecaja nižih cijena sirove
pritisci s inflatorne listopadu
nafte na svjetskom tržištu, godišnji rast potro- strane ostali
šačkih cijena u Hrvatskoj kreće se ispod nule.
Očekujemo da će prosjek potrošačkih cijena prigušeni
2015. godine ostati minimalno negativan, čime
će ova godina biti druga uzastopna deflatorna
godina”, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor smatraju u HGK-u. Uz veliku nezaposlenost,

Sektora za ekonomske analize Hrvatske gos-
podarske komore.
Razina deflacije bit će ipak relativno niska
i pod utjecajem kolebljivih cijena energije. Te-
meljna inflacija se ipak kreće iznad nule (0,3
posto u prvih devet mjeseci), no na vrlo niskoj
razini, daleko nižoj i ujedno bližoj potrošačkim
0,3%
pritisak na cijene ostvaruje se i pojačanom
konkurencijom na domaćem tržištu zbog li-
beralizacije uvoza nakon pristupanja Hrvatske
Europskoj uniji. U takvom se kontekstu godiš- temeljna inflacija u prvih devet
nji rast potrošačkih cijena u većem dijelu ove mjesci 2015.
(kao i prošle) godine ostvaruje ispod nule, za-
ključuju u HGK-u. (I.V.)

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 53

svijet financija
Financijska agencija
Predstečajnu nagodbu
sklopilo 2412 tvrtki
Do sada je riješeno 8180 predmeta čiji iznos prijavljenih obveza premašuje
70,676 milijardi kuna. U radu je, pak, 780 predmeta čiji je iznos prijavljenih
obveza veći od 11,3 milijarde kuna
Z
aključno s ovogodišnjim 13. stude-
8960 nim, prema podacima Financijske
agencije, do sada je predstečajnu
nagodbu sklopilo 2412 tvrtki. Njihov
tvrtki ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje
predložilo pokretanje 34,698 milijardi kuna, a zapošljavaju ukupno
predstečajne nagodbe 33.448 radnika. Plan financijskog restrukturi-
ranja prihvaćen je za 408 poduzeća sa 6288
djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza
81,989
premašuje 9,85 milijardi kuna. Ili, jednostav-
nije kazano, za 2820 predmeta je u razdoblju
od 1. listopada 2012. do 13. studenoga ove go-
mlrd kn dine prihvaćen plan financijskog restrukturi-
ranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos
njihov ukupni dug prijavljenih obveza je veći od 44,54 milijarde
kuna.
Najveći iznos prijavljenih
obveza odnosi se na
građevinarstvo – 20,406
milijardi kuna
54 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.
Ako se pogleda zbirni pregled riješenih
predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je
do sada riješeno 8180 predmeta. Pri tome valja
napomenuti da se riješeni predmeti odnose na
predmete koji uključuju odbačene prijedloge
za otvaranje postupka predstečajne nagod-
be, obustavljene postupke te postupke koji
su završili prihvaćanjem plana financijskog
restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih ob-
veza premašuje 70,676 milijardi kuna, a za-
pošljavaju 59.525 radnika. U radu je, pak, 780
predmeta čiji je iznos prijavljenih obveza veći
od 11,3 milijarde kuna.
Najviše tvrtki duguje manje od 10
milijuna
Inače, ukupni dug koji su dužnici prijavili kod
podnošenja prijedloga za pokretanje predstečaj-
ne nagodbe iznosi 81,989 milijardi kuna, a riječ je
o ukupno 8960 tvrtki koje zapošljavaju 66.826
radnika. Najviše predmeta, njih 7840 ili 87,5 po-
sto, odnosi se na one s pojedinačnim prijavlje-
nim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok
njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 8,38
milijardi kuna. Ostatak od 12,5 posto otpada na
1120 predmeta s pojedinačnim obvezama većim
od 10 milijuna kuna. Njihov ukupan dug, pak,
premašuje 73,6 milijardi kuna. Gledano prema
djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza
odnosi se na građevinarstvo – 20,406 milijardi
kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka indu-
strija sa 16,521 milijardom kuna, na trećem tr-
govina na veliko i malo sa 13,576 milijardi, dok
su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom
od 7,602 milijarde kuna...
Kad je o županijama riječ, daleko najveći
iznos prijavljenih obveza poslovnih subjeka-
ta koji su zatražili predstečajnu nagodbu je
u Gradu Zagrebu - više od 32,964 milijarde
kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Split-
sko-dalmatinske županije s dugom većim od
12,711 milijardi kuna, potom oni s područja Pri-
morsko-goranske županije sa 5,796 milijardi
kuna, Osječko-baranjske županije sa 5,717 mi-
lijardi kuna...
Analize RBA

Pad kredita za obrtna

sredstva i investicije
Razduživanje sektora poduzeća prema domaćim bankama događa se
istodobno s porastom njihovog inozemnog zaduživanja

P
rema zadnjim podacima Hr-
vatske narodne banke, ukupni
krediti kreditnih institucija za
obrtna sredstva i investicije ne-
financijskim trgovačkim društvima pot-
kraj rujna iznosili su 69 milijardi kuna.
Uz stagnaciju na mjesečnoj razini, u ruj-
nu je zabilježen njihov razmjerno znača-
jan godišnji pad od 3,2 milijarde kuna ili
4,4 posto. Tako je nastavljen kontinuirani
niz negativnih godišnjih stopa promjene
ove skupine kredita nefinancijskim trgo-
vačkim društvima koji datira još od svib-
nja 2012. godine, ističu analitičari RBA.
Također, u odnosu na kraj prošle godine
krediti poduzećima za obrtna sredstva i
investicije niži su za 2,1 milijardu kuna ili
tri posto. S obzirom na to da je oko 68
posto ovih kredita valutno (uključujući
i one s valutnom klauzulom), slabljenje
kune u odnosu na euro na godišnjoj ra-
zini za 0,1 posto i 10,5 posto u odnosu na
švicarski franak statistički je ublažilo nji-
hov iskazani godišnji pad u rujnu.
Promatrajući prema distribuciji na-
mjene, u rujnu je iznos kredita za obrt-
na sredstva nefinancijskim trgovačkim
društvima iznosio 35,9 milijardi kuna
što je 148 milijuna kuna manje nego u
kolovozu. Uz mjesečni pad od 0,4 posto na kraj prošle godine. I ova skupina kre-
ovi krediti su i na godišnjoj razini zabi- dita potvrdila je trend pada domaćeg za-
Krediti tvrtkama
lježili pad od 5,4 posto što je više od dvije duživanja nefinancijskih poduzeća. za obrtna
milijarde kuna. Ako se izuzmu dva spo- Razduživanje sektora poduzeća pre-
radična mjeseca u 2013., krediti tvrtka- ma domaćim bankama događa se isto- sredstva bilježe
ma za obrtna sredstva bilježe kontinui-
rane stope relativnog pada na godišnjoj
dobno s porastom njihovog inozemnog
zaduživanja. Naime, bez obzira na po-
kontinuirane
razini još od polovine 2012. godine. boljšane uvjete financiranja na domaćem stope pada na
financijskom tržištu, činjenica je da dio
Razduživanje se nastavlja hrvatskih poduzeća višeg boniteta kori- godišnjoj razini
U usporedbi s krajem 2014. oni su niži za
gotovo 1,5 milijardi kuna ili 3,9 posto.
sti povoljnije inozemne izvore financira-
nja supstituirajući tako skuplje domaće
od polovine 2012.
Tijekom rujna krediti poduzećima za bankovno financiranje. U uvjetima niskih
investicije porasli su na mjesečnoj razi- kamatnih stopa na inozemnim tržištima,
ni za 0,3 posto dosegnuvši 33 milijarde nastavak trenda domaćeg razduživanja
kuna. No na godišnjoj razini oni su niži nefinancijskih trgovačkih društava oče-
su za 1,2 milijarde kuna (3,4 posto) ili za kujemo i u narednom razdoblju, zaklju-
673 milijuna kuna (dva posto) u odnosu čuju analitičari RBA.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 55

 vijesti
Izvanredna skupština
dioničara Hotela
Dubrovnik
Dioničari Hotela Du-
brovnik u Zagrebu 21.
prosinca imat će izvan-
rednu glavnu skupštinu
društva. Naime kako 12.
siječnja ističe mandat
sadašnjim članovima
Nadzornog odbora, po-
trebno je izabrati nove
članove na novi man-
dat u trajanju od četiri
godine. Ako na izvan-
rednoj glavnoj skupštini
ne bude kvoruma, nova
sjednica s istim dnev-
nim redom održat će se
26. siječnja 2016. godine.
svijet financija
Tržište novca Zagreb
Novčano tržište tromo, trgovanje skromno
Iako je prosinac vrlo blizu, a na kraju godine
potrošnja tradicionalno raste, nije realno oče-
kivati promjenu kretanja na novčanom trži-
štu. Razlog tome je izrazito visoka likvidnost
sudionika, slaba potražnja za kratkoročnim
pozajmicama i općenito, vrlo tromo ukupno
financijsko tržište. Zbog ogromnih viškova
likvidnosti koji se nude na novčanom tržištu,
kamatne stope bilježe izuzetno niske razine.
Prošli tjedan središnja banka održala je obr-
nuto repo aukciju po nepromijenjenoj fiksnoj
kamatnoj stopi od 0,5 posto. Pristigle ponude
iznosile su 258 milijuna kuna i prihvaćene
su u potpunosti. Interes sudionika za dodat-
nom likvidnošću nešto je veći nego što je bio
na prethodnoj obrnutoj repo aukciji. Redovi-
te tjedne repo aukcije snažan su oslonac de-
pozitnim institucijama jer mogu računati na
određenu dodatnu likvidnost po vrlo povolj-
Kretanje na
Tržištu novca Zagreb
u mil. kn Potražnja
400
nim uvjetima. Treći tjedan za redom Ministar-
stvo financija nije održalo aukciju trezorskih
zapisa. Sadašnje okolnosti u kojima je domi-
nantan višak likvidnosti u sustavu, a trgovanje
se odvija uz vrlo niske kamatne stope, pogod-
ne su za eventualno zaduživanje države na
domaćem tržištu.
Prema sadašnjim pokazateljima, novčano
tržište će do daljnjega imati slična obilježja,
bit će tromo uz skromno trgovanje po vrlo
niskim cijenama. Nakon burnog listopada u
kojem je središnja banka nizom mjera inter-
venirala na novčanom tržištu zbog zakonskog
rješenja o konverziji kredita iz švicarskog
franka u euro vratili smo se u razdoblje visoke
likvidnosti i niske potražnje. Jednako su tro-
mi i ostali dijelovi financijskog tržišta, u išče-
kivanju značajnije promjene pokazatelja.
 [Jelena Drinković]
Prosječne dnevne kamatne stope
na Tržištu novca Zagreb
Ponuda Promet u% 9.11.-13.11.2015. 16.11.-20.11. 2015.
5

Adria čelik u stečaju 4

300

3
200
2

100
1

0 0
Stečaj splitske željezare 16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11. pon. uto. sri. čet. pet.
Adria čelik otvoren je na
splitskom Trgovačkom
sudu. Sud je pozvao
stečajne vjerovnike da Hrvatsko devizno tržište
prijave tražbine stečaj-
nom upravitelju Beri- Kuna oslabjela u odnosu na dolar i euro
slavu Bušeliću, a ročište
na kojem će biti ispitane Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna za 0,4 posto. U usporedbi s eurom u promatra-
zakazano je za 14. siječ- je od prošloga ponedjeljka do petka u odnosu na nom razdoblju kuna je neznatno oslabjela za 0,06
nja 2016. godine. Račun američki dolar blago oslabjela za 0,2 posto, dok posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,62 kune,
Adria čelika blokiran je je u odnosu na švicarski franak neznatno ojačala američki dolar na 7,12 kuna, a franak 7,02 kune.
452 dana, a dug iznosi
11,4 milijuna kuna. Rad- 7,625 7,15 7,08
nici plaće nisu dobili
osam mjeseci, a kako
valuta srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,138967 EUR 7,620

USD 7,14
CHF 7,06
sada stvari stoje, izgubi- CAD kanadski dolar 5,357877
li su i tri plaće koje im je 7,615 7,13 7,04
JPY japanski jen (100) 5,800256
trebala isplatiti Agencija CHF švicarski franak 7,028879 7,610 7,12 7,02
za isplatu radničkih po-
GBP britanska funta 10,904315
traživanja. Proizvodnja 7,605 7,11 7,00
USD američki dolar 7,124139
je zaustavljena više od
godinu dana. EUR euro 7,622116 7,600 7,10 6,98

Izvor: HNB primjena od 21.11. 2015. 16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11. 16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11. 16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11.

56 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

 vijesti
Međunarodno tržište kapitala
Viaduktu ugovor od 30,7
Na Wall Streetu ulagači oprezni milijuna kuna

Europska tržišta kapitala nisu reagirala dra- 6350 17900

FTSE 100 Dow Jones
stičnim padom cijena dionica nakon terori- 6300 17800
stičkih napada u Parizu. Prvi radni dan, nakon 6250 17700
napada, blago su pali samo indeksi turističkog
6200 17600
sektora, dok su ostali rasli pod utjecajem rasta
6150 17500
energetskog sektora. Na Wall Streetu ulagači Građevinska tvrtka
su bili oprezni. Sve je izvjesnije da će Fed u 6100 17400 Viadukt izvijestila je da
prosincu ipak povećati ključne kamatne stope, 16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11. 16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11. je s Hrvatskim cesta-
ali još nije jasno kojim tempom će kamate ra- 5100 5050 ma potpisala ugovor
NASDAQ CAC40
sti. Zanimljivo je kako su i globalne dividende 5075 5000 o gradnji prometnice,
u trećem tromjesečju porasle zahvaljujući gos- 5050 4950
vrijedan 30,74 milijuna
podarskom oporavku, rastućem povjerenju kuna, u što nije uključen
5025 4900
potrošača i snažnom rastu prije svega tržišta PDV. Riječ je o izgradnji
5000 4850
u Sjevernoj Americi. Na ostalim razvijenim tr- priključne prometnice
žištima, poput europskog, rast je prikriven sla- 4975 4800 Istočna obilaznica Velike
bljenjem lokalnih valuta; europske su pale 13,1 16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11. 16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11. Gorice-Zračna luka Za-
posto, a britanske 1,5 posto. Kineske dividende 11200 20200 greb, a rok izgradnje je
su pale 2,1 posto, a očekuje se i pad dividendi DAX NIKKEI 225 devet mjeseci. Viadukt je
11100 20000
na godišnjoj razini. Kineske kompanije vežu inače u prvih devet mje-
11000 19800
isplatu dividendi s poslovnim rezultatima, što seci ove godine poslovao
10900 19600
podrazumijeva niske dividende u lošim vre- s gubitkom prije poreza
menima, a to nije slučaj na razvijenim tržišti- 10800 19400 od 28,1 milijun kuna, što
ma. Očekuje se da će globalne dividende za 10700 19200 je bilo povećanje gubitka
cijelu godinu dosegnuti 1,15 bilijuna dolara. 16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11. 16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11. u odnosu na isto razdo-
blje lani, kad je iznosio
11,4 milijuna kuna. Uku-
pni prihodi bili su 531,9
Mirovinski fondovi vrijednost promjena 2015
milijuna kuna.
fond datum (kn) (%) (%)

Plaće ne isplaćuju 7383

Blagi rast vrijednosti Obvezni mirovinski fondovi - OMF
kategorija A poslodavca
Mirexa MIREX A 19.11. 114,42790 0,1391 9,39 Plaće u Hrvatskoj ne
isplaćuju ukupno 7383
AZ - A 19.11. 114,28290 0,1113 9,82
Vrijednost obračunske jedinice obveznog mi- Erste Plavi - A 19.11. 113,43980 0,1592 7,87
poslodavca, koji zapo-
rovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjed- PBZ CO - A 19.11. 115,63360 0,2438 8,68
šljavaju 24.774 radnika,
na iznosila je 218.6538 bodova. Uspoređujući pokazuju najnoviji ažu-
Raiffeisen OMF - A 19.11. 114,58520 0,1239 9,78
njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, pri- rirani podaci Porezne
kategorija B
mjećuje se blagi rast od 0,44 posto. Vrijednost uprave koji se odnose
MIREX B 19.11. 218,65380 0,0888 6,29
Mirexa A iznosila je 114.4279 bodova, a Mirexa na neisplatitelje plaća za
AZ - B 19.11. 222,55300 0,0657 5,66
C 108.8867 bodova. razdoblje obračuna od
Erste Plavi - B 19.11. 224,91180 0,1589 7,01
siječnja do rujna ove go-
MIREX - tjedni PBZ CO - B 19.11. 201,02280 0,1733 7,03 dine. Statistički pregled
0,8% Raiffeisen OMF - B 19.11. 220,19090 0,0503 6,50 poreznih obveznika po-
0,6% kategorija C kazuje da plaće ne ispla-
0,4%
MIREX C 19.11. 108,88670 0,0243 5,77 ćuje 6127 pravnih osoba
AZ - C 19.11. 106,17260 0,0254 4,33 sa 21.129 zaposlenih te
0,2%
Erste Plavi - C 19.11. 107,94880 0,0525 4,57 1256 fizičkih osoba sa
0% PBZ CO - C 19.11. 108,65260 0,0188 5,50 3645 radnika. Ti su po-
16.11. 17.11. 18.11. 19.11.
Raiffeisen OMF - C 19.11. 112,30140 0,0179 7,78 daci formirani na teme-
MIREX - mjesečni lju dostavljenih obrazaca
Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF
1,25% JOPPD. Prvi popis nei-
Raiffeisen DMF 19.11. 212,78680 0,0559 6,71
1,00% splatitelja plaća Porezna
0,75% AZ Profit 19.11. 251,65830 0,1525 6,58
je uprava objavila sredi-
0,50% Croatia osiguranje 19.11. 149,64400 0,0417 1,89
nom srpnja prošle godi-
0,25% AZ Benefit 19.11. 228,41750 0,0589 4,45
ne i na njemu je tada bilo
0% Erste Plavi Expert 19.11. 186,53940 0,2370 7,56
-0,25%
7038 poslodavaca.
Erste Plavi Protect 19.11. 180,91410 0,0561 3,11
19.10. 26.10. 3.11. 11.11. 19.11.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 57

 vijesti
LRH prodao četiri
objekta
Opatijska hotelska gru-
pacija Liburnia Riviera
Hoteli prodala je četiri
objekta i jedno zemlji-
šte za 18,8 milijuna
kuna, a procjenjuje da
će u ovoj godini ostva-
svijet financija
BURZA
Crobexi i promet bez većih promjena
Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi prošlog
tjedna bila je nešto veća nego tjedan ranije, te
je redovni dionički promet iznosio 44 milijuna
kuna, što predstavlja porast za 5,9 milijuna kuna,
odnosno za 16 posto. Deset najlikvidnijih saku-
pilo je 35 milijuna kuna što predstavlja 80 posto
ukupnog tjednog prometa. Pet od 10 najlikvid-
nijih izdanja tjedan je završilo porastom cijene.
Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u
rasponu od +1,85 posto do -2,20 posto. Promet
ZAGREBAČKA BURZA
THE ZAGREB STOCK EXCHANGE
veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja,
dok je sa 12 izdanja trgovano u iznosu većem
od pola milijuna kuna. Indeks Crobex zabilježio
je pad. Umanjen je za 0,33 posto te je još uvijek
ispod psihološke granice, na 1693,68 bodova.
Crobex10 bilježi tjedan bez postotne promjene,
ali je i on ispod psihološke granice, na 999,17
bodova. Sektorski indeksi završili su u raspo-
nu od +0,46 posto koliko bilježi CROBEXnutris
do -5,06 posto koliko je pao CROBEXtransport.

riti ukupan neto prihod UKUPAN TJEDNI PROMET: 312.653.757,08 kn

od 274 milijuna kuna i TJEDNI DIONIČKI PROMET: 44.094.171,07 kn
EBITDA od 114 milijuna
index zadnja vrijednost tjedna promjena
kuna. Prodani su bivši
CROBEX 1.693,6800 -0,33%
restoran Korzo, vile La-
CROBEX10 999,1700 0,00%
uriana i Medveja te caf-
CROBIS 105,2623 -0,13%
fe Plaža, a svi su, osim Obveznički indeksi tjedan su završili
CROBIStr 144,0309 -0,03%
restorana Korzo, bili u padom; CROBIS je pao za 0,13 posto, a
derutnom stanju i izvan CROBIStr za 0,03 posto. Najlikvidnije
funkcije. Top 10 tjedna zadnja promet izdanje je HT s ostvarenim prometom
po prometu promjena cijena
u iznosu od gotovo devet milijuna kuna
HT d.d. -0,56% 143,20 8.992.787,29
Paying Taxes: Hrvatska Adris grupa d.d. - povl. +0,38% 371,40 8.401.122,15
te sa zadnjom zabilježenom cijenom od
na 38. mjestu po lakoći Adris grupa d.d. - red. +0,88% 575,00 7.241.148,38 143,20 kuna. Mjesto drugog najlikvidni-
uplata Ledo d.d. +0,64% 9.420,00 2.565.220,01 jeg izdanja zauzele su povlaštene dioni-
Valamar Riviera d.d. +1,85% 23,73 1.983.388,34 ce Adris Grupe trgovane u iznosu od 8,4
Ericsson Nikola Tesla d.d. -2,20% 981,20 1.780.904,55 milijuna kuna te sa zadnjom cijenom na
Janaf d.d. 0,00% 4.500,00 1.259.798,34 371,40 kuna. Ovoga tjedna je pet izdanja
Podravka d.d. -0,31% 333,97 1.187.166,05 zabilježilo porast cijene. Tjedni dobitnik
Atlantic grupa d.d. -0,09% 834,26 851.752,16 je Valamar Riviera s promjenom cijene
Arenaturist d.d. +0,92% 330,00 825.162,65 za +1,85 posto na 23,73 kune uz saku-
pljeni promet od gotovo dva milijuna
Elektronske porezne 10 dionica tjedna zadnja promet kuna. Slijedi 10. najlikvidnija Arenatu-
s najvećim rastom cijene promjena cijena
prijave i uplate bile su Turbos DAX long T +143,75% 66,30 75.636,20
rist sa zadnjom cijenom na 330 kuna
najčešće porezne re- Turbos E-mini S&P 500 l. H +47,31% 9,84 6.473,67 i 825.000 kuna sakupljenog prometa.
forme koje su zemlje SZAIF d.d. +22,64% 53,96 22.745,40 Iduće po porastu cijene je redovno iz-
diljem svijeta provele Turbos E. B. F. long D +18,51% 33,30 566,10 danje Adris Grupe, a za njim Ledo koji
tijekom protekle godi- Turbos E-mini S&P 500 l. G +10,06% 17,28 17.798,40 je ovoga tjedna trgovan u iznosu od 2,6
ne, pokazalo je to istra- Institut IGH d.d. +9,60% 99,77 43.226,42 milijuna kuna, a ostvario je porast cije-
živanje Paying Taxes. PIK d.d. +9,34% 115,00 4.140,00 ne za 0,64 posto na 9420 kuna. Tjedan
Istraživanje je pokazalo Tankerska next gen. d.d. +5,97% 79,50 75.639,66 bez postotne promjene cijene zabilježio
da se među 189 zemalja SN Pectinatus d.d. +4,81% 54,50 234.613,89 je Janaf koji je trgovan u iznosu od 1,3
Hrvatska nalazi na 38. Index certifikat DAX +4,70% 848,05 14.996,20 milijuna kuna, a zadnja zabilježena cije-
mjestu po lakoći izvr- na dionice je 4500 kuna. Četiri izdanja
šavanja uplata, stopa 10 dionica
s najvećim padom cijene
tjedna
promjena
zadnja
cijena promet zabilježila su pad cijene. Gubitnik tjedna
poreza je 20 posto, dok Turbos DAX short P -49,32% 30,00 252.665,95
je Ericsson NT s minusom od 2,20 po-
je za 19 uplata potrebno Turbos DAX short K -30,94% 67,40 327.586,00 sto, prometom od 1,8 milijuna kuna te
ukupno 206 sati. Diljem Turbos E. B. F. short D -30,45% 15,30 147.355,40 sa zadnjom cijenom na 981,20 kuna.
svijeta, u 2014. godini u Turbos H. H. N. GAS long B -28,97% 1,52 5.951,76  [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr]
46 gospodarstava došlo Turbos E-mini S&P 500 s. D -26,98% 10,88 54.470,90
je do povećanja ukupne Genera d.d. -23,62% 97,00 28.516,52
porezne stope, dok je u Hoteli Haludovo Malin. d.d. -22,97% 1,14 15.713,07
41 gospodarstvu pore- TEHNOMONT d.d. -22,36% 125,00 3.750,00

zna stopa smanjena. Jadroplov d.d. -14,51% 22,22 14.610,77

Europlantaže d.d. -14,29% 150,00 3.000,00

58 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

 vijesti
INVESTICIJSKI FONDOVI
Croatia osiguranje
Dobar tjedan za većinu fondova drži 36,6 posto
tržišnog udjela
Protekli je tjedan od 79 aktivnih otvorenih in- ne kretale su se u rasponu od +1,34 posto do
vesticijskih fondova poraslo njih 59, a palo 20. 0,02 posto. U proteklom je tjednu od 16 mje-
Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom šovitih fondova njih 13 zabilježilo porast vri-
nalazi se osam dioničkih i dva posebna fon- jednosti. Najveći je rast, za 1,20 posto, ostvario
da. Tjedne promjene svih fondova kretale su KD Balanced. Šest od 10 obvezničkih fondova
se u rasponu od +2,82 do -1,16 posto. Od 29 je zabilježilo rast. Najveći porast bilježi NETA
dioničkih fondova pad vrijednosti bilježi njih Emerging Bond. Raslo je 18 od 19 novčanih
17. Cijena je najviše porasla fondu KD Energija fondova, a pad cijene udjela zabilježio je samo
koji je ostvario rast od 2,82 posto i tako postao HPB Euronovčani i to za -0,004 posto. Najveći Croatia osiguranje
dobitnik tjedna. KD Energija 39 posto portfelja porast zabilježio je Locusta Cash s rastom od objavilo je svoje pot-
ulaže u SAD, 19 posto u Hrvatsku, a 10 posto u 0,03 posto. Promatramo li prinose ostvarene pune nerevidirane re-
Ujedinjeno Kraljevstvo, a u energetski sektor od početka 2015. godine, na vrhu ljestvice na- zultate za treći kvartal
ulaže 53 posto portfelja. Svih pet posebnih fon- lazi se fond FIMA Equity s prinosom od 24,32 2015. U tom je razdo-
dova bilježi porast vrijednosti. Tjedne promje- posto.  [Iztok Likar] blju Grupa Croatia osi-
guranje zaračunala
Otvoreni investicijski fondovi od 12.11.2015 do 19.11.2015. godine bruto premiju od 2,38
vrijednost tjedna vrijednost tjedna milijardi kuna ili četiri
naziv(fond) valuta promjena naziv(fond) valuta promjena
udjela [%] udjela [%] posto više nego lani. Na
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS HPB Global kn 91,1018 -0,24 ključnom hrvatskom
KD Victoria kn 17,5319 -0,82 OTP uravnoteženi kn 105,0220 -0,09 tržištu Croatia osigura-
HI-growth € 11,5915 1,74 KD Balanced kn 8,4823 1,20 nje, zajedno sa Croatia
ZB euroaktiv € 143,6424 2,27 Allianz Portfolio kn 153,6613 0,26 zdravstvenim osigura-
ZB trend $ 163,1414 0,48 Smart Equity € 103,6224 0,96 njem, bilježi rast zara-
FIMA Equity kn 91,2065 0,64 Raiffeisen Harmonic € 98,4400 -0,07 čunate premije od 60,8
KD Prvi izbor kn 14,6374 2,31 PBZ Conservative 10 fond € 104,8677 0,26
milijuna kuna, što je
Ilirika Europa € 125,6137 1,89 You Invest Active € 99,3600 0,16
rast od tri posto. Nakon
PBZ Equity fond € 10,2736 -1,16 You Invest Balanced € 99,6700 0,16
dugogodišnjeg pada
HPB Dionički kn 102,5808 0,06 You Invest Solid € 99,1200 0,18
Smart Equity II € 98,5427 0,51 stabiliziran je tržišni
Erste Adriatic Equity € 84,9600 -0,57
PBZ Flexible 30 fond € 100,6409 0,64 udio na 30,7 posto (rast
NETA Global Developed kn 97,5769 1,27
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS od 0,2 postotna boda),
ZB aktiv kn 113,4529 0,86
Capital Two kn 91,5491 -0,08
ZB bond € 186,8632 0,07 pri čemu u dijelu neži-
Ilirika Azijski tigar € 47,9373 -0,53
HI-conservative € 13,9389 0,27 votnog osiguranja i da-
Raiffeisen Bonds € 169,6600 -0,08 lje drži vodeću poziciju
Platinum Global Opportunity $ 15,8535 2,25
PBZ Bond fond € 123,2751 -0,05 sa 36,6 posto tržišnog
KD Nova Europa kn 5,5810 2,37
Capital One kn 200,0353 0,01
OTP indeksni kn 39,5819 -0,70 udjela.
HPB Obveznički € 150,8341 0,02
Platinum Blue Chip € 104,9990 1,52 NETA Emerging Bond kn 81,6097 0,82
NETA Frontier kn 543,5370 -0,17 Erste Adriatic Bond € 113,4400 -0,03 Krka rast prihoda i
OTP MERIDIAN 20 € 90,8122 -0,27 Raiffeisen Classic € 101,9400 -0,03 dobiti
A1 kn 86,2400 -0,23 PBZ Short term bond fond kn 99,5370 0,06 Farmaceutska industri-
NETA US Algorithm kn 154,0252 1,15 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS ja Krka u prvih je de-
NETA New Europe kn 70,0146 -0,31 PBZ Novčani fond kn 142,9811 0,01 vet mjeseci ove godine
Ilirika BRIC € 73,3997 0,76 ZB plus kn 175,1028 0,01
ostvarila prihode od
CROBEX10 kn 97,4772 -0,24 ZB europlus € 150,2853 0,00
prodaje od 863,3 mili-
KD Energija kn 8,5757 2,82 PBZ Euro Novčani € 139,0436 0,01
Raiffeisen Cash kn 157,2900 0,01 juna eura, što je na go-
ZB BRIC+ € 89,4026 1,25
Erste Money kn 150,8600 0,01 dišnjoj razini porast za
Raiffeisen Dynamic € 115,0300 0,25
HI-cash kn 151,6507 0,02 jedan posto, dok je či-
Allianz Equity € 139,3533 -0,62
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS
PBZ Dollar fond $ 131,0495 0,01 sta dobit porasla za pet
Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,4400 0,02
HPB Novčani kn 143,2256 0,01 posto, na 133,3 miliju-
OTP novčani fond kn 132,7590 0,01 na. Za investicije je bilo
ZB Future 2025 € 100,2945 1,14
Money One kn 129,1267 0,02
ZB Future 2030 € 100,1958 1,33 izdvojeno 70 milijuna
Allianz Cash kn 118,0862 0,01
ZB Future 2040 € 100,5878 1,34 eura. U 2016. Krka pla-
Erste Euro-Money € 115,2900 0,01
ZB Future 2055 € 100,6686 1,33 Auctor Cash kn 110,0327 0,02 nira ukupni prihod od
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Raiffeisen euroCash € 105,4500 0,01 1,2 milijarde eura te 160
ZB global € 161,2727 0,65 HPB Euronovčani € 106,2143 -0,00 milijuna eura dobiti, uz
PBZ Global fond € 14,5654 0,74 Locusta Cash kn 1346,0731 0,03 predviđene investicije
HI-balanced € 13,1164 1,19 NETA MultiCash kn 107,8881 0,02 od 162 milijuna eura.
ICF Balanced kn 121,3807 0,54 OTP euro novčani € 102,4348 0,00

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 59

 knjigometar
Umberto Eco
Nulti broj
Profil Knjiga
David pati od amnezije. Oglas
objavljen u novinama poziva
njegove znance i prijatelje da
mu pišu pisma kako bi mu
potaknuli sjećanje. Ta pisma
čine mrežu tekstova u kojima
se Davidova biografija – kao
i biografije onih koji mu pišu
– ponovno ispisuje i dovodi
u pitanje. Pisma su usredoto-
čena uglavnom na prošlost,
govoreći o tome što se dogo-
dilo generaciji Norvežana sre-
dinom 20. stoljeća, o rodnim
ulogama i o potrazi za identi-
tetom. Iako se radnja romana
odvija tijekom samo nekoliko
tjedana, doznajemo priču o
nekoliko generacija.
Philip Roth
Tragovi na
duši
Algoritam
60 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.
Novinarska redakcija kao jaz-
bina iz koje se lansiraju spi-
novi. Novine pokrenute da bi
vlasnik imao idealno oružje
za ucjenjivanje moćnijih od
sebe i ulaznicu za povlašteni
krug. Novinar koji hoda za-
kutcima Milana rekonstruira
okolnosti Mussolinijeve smr-
ti i paranoično ih povezuje s
najmračnijim urotama i poko-
ljima koji su obilježili talijan-
ske olovne godine terorizma.
Ljubavna priča dvoje gubitni-
ka – prezrela i nerealizirana
pisca i novinarke koja mora
konfabulirati o nježnim prija-
teljstvima slavnih, a plače na
Beethovenovu Sedmu.
Carl Frode Tiller
U krugu
Naklada Ljevak
Priča započinje 1998. U gra-
diću u Novoj Engleskoj sveu-
čilišnog profesora Colemana
Silka optuže za rasizam. Ili ih
je progutala kmica? rečenica
je, interpretirana na (očeki-
vani) politički način, koja je
Colemana koštala svega što
je do tada stvorio. Prijatelji ga
izopćuju, supruga umire od
emocionalne traume, udalju-
je se od djece, a ima i burnu
seksualnu vezu s dvostruko
mlađom ženom. Upravo u
tom stanju potpune “seksu-
alne opijenosti”, u svojoj 71.
godini, zatječe ga pripovjedač
romana Nathan Zuckerman...
Rita Monaldi, Francesco
Sorti
Salajeva reforma
Fraktura
Pobjegavši od nasilnog deč-
ka Jess nabasa na napuštenu
kuću koja joj nudi najbolju
priliku da se skloni tijekom
noći. Idućeg jutra stiže zago-
netno pismo i ona, ne mogav-
ši odoljeti da ga ne pročita,
biva uvučena u priču o dvoje
ljubavnika iz nekog drugog
vremena. U Londonu, 1943.,
Stella upoznaje Dana, američ-
kog pilota, i rađa se ljubav. No
ništa im ne ide na ruku. Jedino
što ih drži zajedno su pisma.
Sudbina nije blagonaklona i
rastavljaju ih desetljeća i kon-
tinenti. U sadašnjosti, Jess je
odlučna da otkrije što im se
dogodilo.
Leonard Scheff i Susan
Edmiston
Krava na
parkiralištu
V.B.Z.
Salaj, posinak Leonarda da
Vincija, je daroviti slikar, ne-
odoljivi zavodnik, pustolov i
prznica, lukavac premazan
svim mastima. U potrazi za
Leonardovom oporukom
stiže u Wittenberg gdje će
u središtu reformacije upo-
znati njena pokretača Mar-
tina Luthera. U izvještaju što
ga Salaj o Lutheru piše Papi
oživljava cijela galerija povi-
jesnih likova, a pustolovine
koje će s njima podijeliti Salaj
i njegov sin fra Redento prate
se bez daha te i najozbiljniji-
ma među nama mame osmi-
jeh na lice.
Iona Grey
Pisma izgubljenoj
ljubavi
Znanje
Mnogi vjeruju da si ne mogu
pomoći kada je riječ o pokazi-
vanju ljutnje i da nemaju nika-
kav nadzor nad njom. Štoviše,
mnogi od nas takvo ponaša-
nje ne smatraju lošim. Jedna
od pouka ove knjige jest ta da
možemo svjesno odvojiti ra-
stuću ljutnju od postupaka do
kojih nas ona može dovesti.
Oslanjajući se na osnovna bu-
distička načela i približavajući
ih na razumljiv način ljudima
različitih duhovnih gledišta,
autori su napisali interaktivan
priručnik koji nam pomaže da
preispitamo svoja uvjerenja
povezana s ljutnjom.
 pST!

PONUDA / Kotlovi i energetska postrojenja

TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo.
SURADNJA / hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih,
energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje
TRAŽENJE interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Ko-
sovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@
tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.
Suradnja
Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www.
quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog
asortimana kućanskih proizvoda kao što su
vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminij-
ske folije, prehrambene folije, papir za peče-
nje, papirnate vrećice, vrećice za led, jedno-
kratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe
za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekreta-
riat@quickpack.pl, +48 41 386 59 00.
Kokos i prerađevine od kokosa
Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka.
Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri
Lanki i nudi svoje proizvode: kokosova vla-
kna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani
kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R.
Logesh, arton@sltnet.lk, +94/11/2943040,
+94/712274163.
Dizala
Arion, Pušćine. Tvrtka se bavi prodajom, mon-
tažom i održavanjem dizala. Svoje poslovanje
razvili su na europskom tržištu i imaju bogato
radno iskustvo radeći na vrlo ozbiljnim i za-
htjevnim projektima montaže visokih dizala,
o čemu govori činjenica da trenutno rade na
najvišoj zgradi u Stockholmu. Zemlje u ko-
jima su do sada obavljali usluge: Njemačka,
Engleska, Francuska, Španjolska, Norveška,
Libija, Saudijska Arabija, Švicarska, Švedska.
Generalni su zastupnici švedske tvrtke Cibes
Lift Group [www.cibeslift.com] za područje
Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne
Gore, Makedonije i Slovenije. Tvrtka nudi
novu vrstu proizvoda koji ne postoji na tržištu
Hrvatske, a koji je izuzetno interesantan jer
je prilagodljiv i može se ugraditi tamo gdje za
klasično dizalo nema uvjeta. Uz to je ekono-
mičan, financijski prihvatljiv te jednostavan
za ugradnju. Kontakt: Viktorija Adamić, vik-
torija.adamic@arion-it.hr, 042/488252.
Rasvjeta
Inea, Samobor. Tvrtka s dugogodišnjim po-
slovanjem razvila se u respektabilnog part-
nera na području proizvodnje arhitekton-
ske rasvjete. Proizvodi se izrađuju u surad-
nji s klijentima - prema njihovim željama i
potrebama. Kontakt: Tvrtko Vidović, tvrtko.
vidovic@inea-lighting.hr, +385/1/3376707,
+385/99/2112477.
Servis hladnjaka
Var, Zagreb, www.var.hr. Tvrtka nudi servis,
reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka,
vode, ulja, klime, zraka za osobne automobi-
le, građevinske strojeve, agregate, autobuse,
kamione, komunalnu opremu, brodove, ras-
hladne sisteme i slično. Nude i nove hladnjake
renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i
NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu
servisne službe nude i demontažu na terenu,
servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na
terenu. Kontakt: Marko Šagud, var@zg.t-com.
hr, +385 1 3733042.

Nadmetanja
IZBOR IZ Usluge tiskanja
NADMETANJA Hrvatska elektroprivreda na-
bavlja usluge tiskanja i ku-
vertiranja računa i ostalih
poslovnih obrazaca. Procije-
njena vrijednost nabave iznosi
500.000 kuna. Rok dostave po-
nuda je 7. prosinca.
Službena odjeća
Zračna luka Split nabavlja služ-
benu odjeću. Procijenjena vri-
jednost nabave iznosi 900.000
kuna. Rok dostave ponuda je
Briefing e-servisi d.o.o.
4. prosinca.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555 Voće i povrće
nadmetanja@briefing.hr Grad Velika Gorica nabavlja
www.briefing-nadmetanja.hr
voće i povrće za 2016. i 2017.
godinu. Procijenjena vrijed-
nost nabave iznosi 2,4 miliju-
na kuna. Rok dostave ponuda
je 29. prosinca.
Mlijeko i mliječni proizvodi
Grad Velika Gorica nabavlja
mlijeko i mliječne proizvode
za 2016. i 2017. godinu. Pro-
cijenjena vrijednost naba-
ve iznosi 2,2 milijuna kuna.
Rok dostave ponuda 29. pro-
sinca.
Regija
Povrće, voće i orašasti plodovi
Studentski centar Sarajevo
nabavlja povrće, voće i oraša-
ste plodove. Rok dostave po-
nuda je 14. prosinca.
Sadnice aronije
Općina Kiseljak nabavlja 4000
komada sadnica aronije. Rok
dostave ponuda je 4. prosinca.
Gume
Međunarodni aerodrom Sara-
jevo nabavlja gume za potre-
be aerodromske mehanizaci-
je. Rok dostave ponuda je 10.
prosinca.
Sredstva za higijenu i pribor za
čišćenje
Zavod za vaspitanje muš-
ke djece i omladine nabavlja
sredstva za osobnu higijenu i
pribor za čišćenje. Rok dosta-
ve ponuda je 2. prosinca.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 61

 stečajevi, nekretnine, dražbe

Na bubanj
Prodaju se nekretnine tvrtke BBS u ste-
čaju u Novom Marofu procijenjene vrijed-
nosti od 48.867.900,83 kune. Drugo ročište

idu kuće,
za javnu dražbu održat će se 25. studenog
u 9.30 sati u prostorijama Trgovačkog suda
u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 93/II. Prodaja

veterinarska
će biti po načelu viđeno-kupljeno. Razgle-
davanje je moguće u dogovoru sa stečajnim
upraviteljem na telefon 01/6113 225 ili 01/6119
692. Jamčevina iznosi pet posto od oglašene

ambulanata i cijene.

Šuma površine 5.661,05 metara četvor-

šljunčara nih prodaje se za 4.261.446 kuna u Selcu.

Preuzeto iz očevidnika
nekretnina i
pokretnina koje se prodaju
u ovršnom i stečajnom
postupku. Više informacija
na: www.hgk.hr
Prodaje se dvoetažna obiteljska kuća s tri
stana, radionicom i apartmanom s okućni-
com u Fažani. Riječ je o nekretnini površine
580 metara četvornih, procijenjene vrijednosti
1.051.560 kuna. Kuća i radionica su građene
oko 1990. godine, a apartman oko 2005. go-
dine. Dražba će se održati 24. studenog u 9
sati u zgradi Općinskog suda u Puli, Kranjče-
vićeva 8, soba br. 25. Nekretnina se na draž-
bi ne može prodati ispod 701.040 kuna. Naj-
manje moguće povećanje cijene je za 30.000
kuna. Kupac je dužan platiti poreze i pristojbe
u vezi s prodajom. U dražbi mogu sudjelovati
samo pravne i fizičke osobe koje su najkasnije
na dan ročišta položile jamčevinu u iznosu od
10.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na račun
Suda broj HR 29 2390 0011 3000 0217 6, s po-
zivom na broj 2-1620-14, a potencijalni kupac
je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predo-
čiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.
Livada površine 4441 metar četvorni pro-
cijenjene vrijednosti 11.191,32 kune proda-
je se u naselju Stupovača kod Kutine. Draž-
ba će se održati 24. studenog u 10.30 sati na
Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Kuti-
ni, Hrvatskih branitelja 1, Kutina, soba broj 15/I.
Nekretnina se ne može prodati ispod polovine
vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijed-
nosti nekretnine.
Prodaje se veterinarska ambulanta u Pod-
vinju kod Slavonskog Broda površine 1003
četvorna metra. Ročište za 14. javnu dražbu
održat će se 25. studenog u 9 sati na Trgo-
vačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Sla-
vonskom Brodu, Trg pobjede 13/III. Prodaja će
biti po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje
nekretnine moguće je u dogovoru sa stečajnim
upraviteljem Zdenkom Bešlićem na mobitel
091/7276 561. Jamčevina iznosi 10 posto jam-
čevine od početne cijene.
Dražba će se održati 27. studenog u 9 sati
na Općinskom sudu u Crikvenici, soba 31/I.
Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno, a
šuma se ne može prodati ispod dvije treći-
ne utvrđene vrijednosti tj. ispod 2.840.964
kune. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti
nekretnine koja se treba uplatiti na račun HR
0323900011300002256, poziv na broj 2-01-
6128-15.
Prodaje se šljunčara i separacija te zasebna
tehnološka cjelina u Slavonskom Šamcu,
površine 65.038 metara četvornih pro-
cijenjene vrijednosti 1.526.569,80 kuna.
Dražba će se održati 25. studenog u 11 sati na
Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u
Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13/III. Proda-
ja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Razgle-
davanje je moguće u dogovoru sa stečajnim
upraviteljem na mob. 091/7276 561. Jamčevi-
na iznosi 10 posto od početne cijene.
Kuća površine 543 metra četvorna pro-
daje se za 340.000 kuna u Zaboku. Dražba
će se održati 30. svibnja u 8 sati na Općin-
skom sudu u Zlataru, Stalna služba u Zabo-
ku, soba br. 12. Jamčevina iznosi 10 posto od
utvrđene vrijednosti.
Poslovni prostor površine 177,71 metar
četvorni prodaje se za 1.721.045 kuna u
Umagu. Dražba će se održati 30. studenog
u 10 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna
služba u Bujama, raspravna dvorana broj 22.
Nekretnina se ne može prodati ispod polovine
utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe u vezi
s prodajom dužan je platiti kupac. Na javnoj
dražbi mogu sudjelovati samo pravne i fizičke
osobe koje su najkasnije do dana održavanja
ročišta uplatile jamčevinu od 10 posto vrijed-
nosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na
račun Suda broj HR 2923900011300002176,
pozivom na broj 202-4706-15. Ponuditeljima
čija ponuda nije prihvaćena vratit će se jam-
čevina odmah nakon zaključenja javne draž-
be.

62 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

 tenderi
tenderi.hgk.hr
Besplatan pristup svim informacijama o
međunarodnim javnonabavnim natječajima
Kroz postupke Prehrambeni proizvodi
Ville d’Évreux, Francuska, traži nabavu ra-
javne nabave
zličitih prehrambenih proizvoda. Natječaj je
ostvari se oko 20 otvoren do 1. prosinca, a prijave na francuskom
posto ukupnog jeziku se predaju na Ville d’Évreux, Groupe-
ment de commande, caisse des écoles/ville
svjetskog BDP-a d’Évreux/centre communal d’action sociale,
pa su javni place du Général de Gaulle, CS 70186, M. le
natječaji od président de la Caisse des écoles, 27001 Évre-
ux France. Više podataka o nadmetanju na
velikog interesa http://www.achatpublic.com i http://www.
za sve ozbiljne evreux.fr.
poslovne subjekte.
Transformatori
Na godišnjoj EDF, Seged, Mađarska, traži nabavu transfor-
razini samo matora napajanja. Natječaj je otvoren do 3.
prosinca, a prijave na mađarskom jeziku se
međunarodne
predaju na EDF DÉMÁSZ Hálózati Elosztó Kft.,
multilateralne AK15797, Kossuth Lajos sgt. 64–66., Mikle-
organizacije Baráth Miklós, 6724 Szeged, Hungary, miklos.
mikle-barath@edf.hu. Više podataka o nadme-
potroše više tanju na istoj adresi.
od bilijardu
(tisuću milijardi) Mlađ smuđa i šarana
Neprofitno društvo s ograničenom odgovorno-
američkih dolara šću iz Siófoka “Balaton Riba” raspisalo je na-
kroz postupke tječaj za nabavu mlađi šarana i smuđa: LOT 1 -
javne nabave što šaran, podmladak – 20.000 kg, LOT 2 - šaran,
podmladak – 6000 kg, LOT 3 - šaran, 2. dobna
hrvatske tvrtke skupina - 100.000 kg, LOT 4 - smuđ - 5000
željne plasmana kg. Rok za dostavu ponuda je 15. prosinca 2015.
godine. Daljnje informacije vezano uz natječaj
svojih roba i
daje: Arzano Management Kft. Alkotás u. 17-19.
usluga ne mogu 1123 Budapest, Mađarska.
zanemariti.
Unutarnja rasvjeta
Gasteig München GmbH, München, Njemač-
ka, traži nabavu unutarnjih rasvjetnih tije-
la. Natječaj je otvoren do 9. prosinca, prijave
na njemačkom jeziku se predaju na Gasteig
München GmbH, Rosenheimerstr. 5, Einkauf
Gasteig, München, Frau Stichternath/Frau Ci-
esla, 81667 München, Deutschland, einkauf@
gasteig.de, http://www.gasteig.de. Više poda-
taka o nadmetanju na istoj adresi.
Tekstilne podne podloge
Više informacija na: Ured Predsjednika Latvije traži nabavu tek-
tenderi.hgk.hr
stilnih podnih podloga. Natječaj je otvoren do
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 63
29. studenog, a prijave na latvijskom jeziku se
predaju na Latvijas Valsts prezidenta kanceleja,
Pils laukums 3, Latvijas Valsts prezidenta kan-
celeja, Linda Puķīte Rīga, LV-1900, Latvija, lin-
da.pukite@president.lv, http://www.president.
lv. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Razvoj računalnih programa
UK Shared Business Services, Swindon, Velika
Britanija, traži razvoj softvera za sigurnost na
internetu. Natječaj je otvoren do 15. siječnja, a
prijave na engleskom jeziku se predaju na UK
Shared Business Services, North Star House,
North Star Avenue, Geoff Bath, SN2 1FF Swin-
don, United Kingdom, geoff.bath@uksbs.co.uk.
Više podataka o nadmetanju na www.uksbs.
co.uk.
Loživo ulje
Groupement de services du Cantal, Aurillac,
Francuska, traži nabavu 540 kubičnih metara
loživog ulja. Natječaj je otvoren do 31. prosinca.
Dokumentacija za nadmetanje i dodatna do-
kumentacija (uključujući i dokumentaciju za
natjecateljski dijalog i dinamički sustav naba-
ve) dostupna je na Groupement de services du
Cantal, 16 avenue Henri Mondor, À l’attention
de: M. Serge Vignaud, proviseur, 15000 Auri-
llac, France, int.0150646w@ac-clermont.fr.
Ugradnja prozora
Objavljen je natječaj za ugradnju prozora u
švedskom gradu Johanneshov. Dokumenta-
cija za nadmetanje i dodatna dokumentacija
(uključujući i dokumentaciju za natjecateljski
dijalog i dinamički sustav nabave) dostup-
na je na TendSign: https://tendsign.com/doc.
aspx?ID=86758&Goto=Docs. Natječaj je otvo-
ren do 30. studenoga.
Farmaceutski proizvodi
Techniker Krankenkasse, Hamburg, Njemač-
ka, traži nabavu različitih farmaceutskih pro-
izvoda. Natječaj je otvoren do 25. studenoga,
a prijave na njemačkom jeziku se predaju
na Techniker Krankenkasse, Bramfelder Str.
140, 22305 Hamburg, Deutschland, openhou-
se-2014-08@tk.de. Više podataka o nadmeta-
nju na www.tk.de/vergabe.
privredni vjesnik

Intervju: Jose Manuel Torres

Ne pobjeđuju
najpametniji,
nego najbrži
Hrvatska je uspavana ljepotica kojoj je zadnji
trenutak da se probudi. Napredak je ono
što Hrvatskoj treba, kaže Torres
razgovarao Darko Buković bukovic@privredni.hr

K
ada netko, posebno stranac koji je
jedan od vodećih europskih, ali i
svjetskih stručnjaka u području
poslovne edukacije, ustvrdi za
vašu zemlju da je “Hrvatska kao uspavana
ljepotica” te da je “zadnji trenutak da je se
probudi ili će spavati još sto godina”, tada si
sami postavimo pitanje zašto se neke stvari
ne mijenjaju, ne promišljaju, strateški ne po-
stavljaju.
“Živimo u vremenu promjena i ne pobjeđuju
najpametniji, nego najbrži. I za države, kao i za
kompanije, izazov je isti - neizbježne promje-
ne pretvoriti u razvoj i progres, jer promjena je
neminovna. No, ako se ne isplanira ili se i ne
promišlja, promjena je najčešće na lošije”, ka-
zao je u razgovoru za Privredni vjesnik Jose
Manuel Torres uoči poslovne konferencije
Ubrzajmo Hrvatsku koja će se održati 1.
prosinca u Zagrebu, u dvorani Vatroslav
Lisinski, u organizaciji tvrtke Infiniti ko-
munikacije.

Kako se država može učiniti bržom?

Onako kako smo napravili i mi
u Španjolskoj - individualnom
revolucijom, kaže Torres
64 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.
n Što će, po Vama, biti ključne točke ili
okidači u narednom razdoblju za gospo-
darstvo u cjelini ?
- U današnjoj ekonomiji ključno je razu-
mjeti osnove. Iskustveno prolazimo kroz
mnoge, mnoge promjene, ali osnove su
uvijek iste. Osnova se ne mijenja. Tijekom
proteklih godina primjenjivali smo našu
“5P” metodu u kojoj razmišljanje u slikama
i holistički pristup predstavljaju ključ. Naj-
važniji sastojak u današnjem gospodarstvu
je povratak osnovama i razumijevanju na-
čina na koji funkcionira ekonomski stroj.
Bez razumijevanja osnova ne možemo
poboljšati gospodarstvo. Kada govorim o
razumijevanju, govorim o razumijevanju
ekonomije na svim razinama, a tu se ubra-
ja i politika, privatni sektor, javni sektor i
društvo uopće. Najbrže ćemo to razumjeti
ako pogledamo kako, u kratkom filmu na
Youtubeu, ekonomiju objašnjava američki
biznismen Ray Dalio. Uspjeh koji smo mi u
Španjolskoj postigli u velikoj mjeri počiva
na primjeni koncepata prikazanih u tom vi-
deu. Samo upišite u tražilicu Youtubea
Jose Manuel Torres nastupit će na
konferenciji Ubrzajmo Hrvatsku
1. prosinca u Zagrebu
‘How The Economic Machine
Works by Ray Dalio’ i vidjet ćete
o čemu govorim.
n Kako promišljati razvoj u
situaciji u kojoj je sve glo-
balno?
- Da, sve je globalno sada. A
to znači da imamo globalnu
konkurenciju i globalna part-
nerstva. Tržište je sve veće i
veće, ali i dalje ostaje pitanje
znate li stvarno koje je vaše ci-
ljano tržište? Znate li stvarno po
čemu je vaša ponuda jedinstvena?
Način na koji moramo danas tre-
tirati globalizaciju je - brzina. To je
razlog zašto želimo učiniti Hrvatsku
bržom. Znam da si odmah postavlja-
te pitanje - kako se država može uči-
niti bržom? Onako kako smo napravili
i mi u mojoj zemlji, Španjolskoj, na način
koji zovemo individualnom revolucijom.
Promjena koja se tako stvara ne polazi od
promjene masa, nego od promjene poje-
dinca i to na uvijek poseban i uvijek njegov
način. Upravo o tom specifičnom načinu,
‘promjeni u 60 minuta’, govorit ćemo na
konferenciji u Zagrebu. Objasnit ću kora-
ke koje poduzimamo u Španjolskoj. Pro-
mjena se ne događa tijekom dugih godina.
Promjena se sastoji u primjeni novog kuta
gledanja, novoga vjerovanja. Govorit ću o ra-
zlici između promjene i napretka. Promjena je
automatska, a napredak je ono što Hrvatska
vrijeme je brzih
promjena, ali
ekonomske osnove i Tko je Torres?
dalje ostaju iste
treba. A napredak podrazumijeva praćenje
određenih navika i radnji.
n Kakvo je vaše mišljenje o spajanju, udru-
živanju tvrtki za izlazak na globalno trži-
šte? Torres je inače inženjer i
- Živimo u dualnom svijetu. Ako smo u stanju doktor ekonomije, koji se
vidjeti prednosti umjesto prepreka, tada vidi- školovao i doktorirao u
mo kako nacionalna spajanja mogu biti vrlo SAD-u, autor je nekoliko
uspješna ako se ego ostavi po strani i ako su poslovnih bestsellera,
misija i vrijednosti jasni od samog početka. Ja motivacijski govornik, ali
vjerujem u spajanja i udruživanja jer time po- i vrhunski sportaš tria-
duzeća stječu snagu i brzinu. tlonac, sudionik nekoliko
utrka Iron men.
n Biti vlasnik ili biti dobar zaposlenik? Riječ je o čovjeku
- E sad, tu ne postoji jednoznačni odgovor - ogromnog znanja,
dobro/loše. To ima više veze s karakterom neiscrpne energije i
nego s izborom. Hrvatska treba poduzetnike, neodoljive karizme koji
ali ti poduzetnici trebaju svoje sjajne radne podučava i inspirira neke
timove. Ako tražite konkretan odgovor, moj od vodećih europskih
savjet glasi: ovo je najbolje vrijeme za početak lidera. Njegovo viđenje i
poduzetničkog poslovanja. Uz snažnu viziju, koncept promjena koje
možete naći vrlo talentirane ljude koji će sta- podučava kroz plat-
ti iza vašeg projekta. Ovo je pravo vrijeme za formu ‘’Planirajte svoj
rast; ovo je vrijeme u kojem se postaje velik, uspjeh’’ međunarodno
ovo je vrijeme za hrabre ljude koji su spremni je priznata metoda, do
izgraditi carstvo živih svjedočanstava - a tu sada testirana u tristoti-
mislim na povećanje posla, povećanje prihoda, njak vodećih kompanija
povećanje kvalitete društva, kao i na buđenje diljem svijeta.
nade. Nada je važna. Ljudi su izgubili nadu, a Pojedinci i kompanije,
to je najgore što se može dogoditi nekoj zemlji. kao i javni sektor koji
Moramo vratiti nadu i pokazati ljudima kako usvoje i primjenjuju
možemo sve napraviti puno, puno bolje. poslovni i organizacijski
koncept ovog stručnjaka
n I za kraj, par savjeta za mala i srednja po- unutar nekoliko mjeseci,
duzeća u svijetu brzih promjena? kako se tvrdi, snažno
- Tri su najveća problema malih i srednjih po- poboljšavaju poslova-
duzeća: manjkavosti u izvršenju poslovnog nje, a učinkovitost se
plana, loša komunikacija između menadžera i povećava od 50 pa i do
radnog tima i, konačno, birokratska sporost u 100 posto.
procesu donošenja odluka. Moj savjet za MSP
sektor je povećanje brzine u tri područja. Prvo,
treba se fokusirati na čvrst poslovni plan koji
treba rekapitulirati jednom tjedno; drugo, pa-
ziti da komunikacija s vlastitim timom bude
konstantna i nedvosmislena, tako da su utvr-
đeni ciljevi svima jasni, te treće - brže donoše-
nje odluka. I kad to kažem, ne mislim na dono-
šenje ‘pravih’ odluka nego na brzo donošenje
odluka.
23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 65
Ženski rokovnik

Za one koje
znaju čemu služi
planiranje
Svaka žena je jedinstvena i treba brinuti o sebi,
a Ženski rokovnik 2016. svoje korisnice će
svakodnevno podsjećati na male stvari koje
mogu napraviti za sebe

N
ova godina, novi početak i
nove prazne stranice koje
treba popuniti. Novi Ženski
rokovnik za 2016. godinu
naglašava koliko je za svaku ženu važ-
no voljeti sebe te ponosno predstavlja
suradnju s Udrugom žena oboljelih i li-
ječenih od raka dojke, njihovih prijatelja
i obitelji Sve za nju, a posebna linija - na-
stala u suradnji s riječkim studenticama
- bit će izložena u Muzeju suvremene
umjetnosti u Rijeci.
“Tempo kojim živimo neminovno
uzrokuje svakodnevni stres, a mnoštvo
obveza ne ostavlja nam vrijeme za sebe.
U nastojanjima da zadovoljimo sve svoje
uloge - majke, supruge, partnerice, od-
govorne radnice, prijateljice, kćeri - vrlo
često zaboravljamo sebe. Zbog svih tih
razloga ove godine predstavljamo Ženski
Ženski rokovnik zaštićen je
kao domaći brend
rokovnik pod nazivom Voli sebe kako bi
nas svaki dan podsjetio na same sebe, da
svaki dan možemo učiniti nekoliko malih
stvari za sebe, podsjetnik da volimo sebe!
Jer to nije egoizam, nego naša odgovor-
nost prema sebi i svim ljudima koji nas
vole”, istaknula je idejna začetnica i vla-
snica brenda Ženski rokovnik Dunja
Tadić. Ženski rokovnik nastao je 2009.
godine kao rezultat potrage za dobro
strukturiranim rokovnikom modernog i
oku ugodnog dizajna. Već prvi primjerci
tog rokovnika bili su rasprodani u rekor-
dnom roku što je kreatoricu ponukalo
da proizvod dodatno usavrši i još bolje
prilagodi potrebama korisnica. Danas je
prepoznatljiv po zanimljivim i u svakod-
nevnom životu vrlo korisnim dodacima.
Ženski rokovnik u potpunosti je proizve-
den u Hrvatskoj i zaštićen kao domaći
brend koji je, osim na hrvatskom tržištu,
dostupan i u Bosni i Hercegovini, a od ove
godine putem web shopa i na engleskom
jeziku. Prvi put ove godine Ženski ro-
kovnik sadrži stranice s predloškom za
bojenje što smanjuje stres, osobito kod
prezaposlenih modernih žena. (I.G.)

HT opremio nove hotele HUP-a Zagreb

Hotel TV: pravo iskušenje

da se ne maknete iz sobe
Nakon zagrebačkih hotela The
Westin Zagreb, Sheraton Za-
greb Hotel, Hotel International
i Panorama Zagreb Hotel, Hr-
vatski Telekom implementirao
je cjelovito telekomunikacijsko
rješenje i u novootvorenim du-
brovačkim hotelima Sheraton
Dubrovnik Riviera te Hotelu
Mlini. Svi hoteli u vlasništvu su
kompanije HUP Zagreb, jedne
od vodećih u sektoru turizma i
hotelske industrije u Hrvatskoj.
Nakon prvotnih 1219 soba u
Zagrebu, Hotel TV rješenje re-
alizirano je i u novih 399 soba
u Dubrovniku. Rješenje obu-
hvaća više od 80 televizijskih
kanala definiranih standardi-
ma jedne od najvećih svjetskih
kompanija – Starwood Hotels
& Resorts Worldwide, Inc – s
kojom HUP Zagreb kontinui-
rano surađuje. Uz nove filmo-
ve u Videoteci, tu je i PayTV
koji otvara nove mogućnosti
za rast potrošnje u hotelima.
Hotel TV Hrvatskog Telekoma
ujedno je i jedino rješenje ove
vrste na hrvatskom tržištu, a
ima i regulirana autorska prava
na programe koji se emitiraju
gostima hotela. Respektirajući
kvalitetu usluge te njenu stalnu
nadogradnju, HUP Zagreb oda-
brao je Hrvatski Telekom i za
realizaciju telefonije u novim
hotelima, kao i podatkovnih
veza te internetskog pristu-
pa. Implementirana je usluga
fiksnog pristupa internetu te
osigurana pokrivenost bežič-
nim pristupom (Wi-Fi indoor
i outdoor rješenje). Hotelski
informacijski sustav u potpu-
nosti je integriran s rješenjima
Hrvatskog Telekoma što vodi
krajnjem pojednostavljenju
poslovnih procesa i interakci-
je hotela i gosta.

66 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

PROMJENE
NOSE RIZIK

Poštovani,
Partneri:
većina financijskih direktora suglasna je s tvrdnjom da njihova uloga nije
više isključivo ograničena na operativnu razinu financijskog stručnja-
ka. Funkcija financijskih direktora se mijenja i sve više postaje središte
važnih poslovnih odluka. Među mnogim odlukama to uključuje i odluke
o investicijama u IT tehnologiju i sigurnosne sisteme podataka tvrtki.
S ciljem donošenja boljih odluka, koje neposredno utječu na poslovnu
učinkovitost, financijski direktori budućnosti neće imati više izbora nego
upotrijebiti novu tehnologiju i pri tome prepoznati profitabilnost inve- CFO
sticije. budućnosti
Zato vas pozivamo da nam se pridružite na susretu “CFO budućnosti u središtu
u središtu poslovnih odluka”, koji će se održati, u četvrtak, 26. stude- poslovnih
noga 2015. godine, od 11 do 13 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske odluka
komore, Rooseveltov trg 2, Zagreb.
Ne čekajte
Na poslovnom susretu ćemo:
promjene koje
• Predstaviti važnost iskustva CFO na području inovativnih tehnologija,
donosi nova
koje poboljšavaju poslovanje tvrtki.
tehnologija i
• Govoriti o razumijevanju IT-strategije i vizije tvrtke na području IT-a,
IT rješenja!
snižavanju troškova upravljanja informacijama i dokumentima,
• Predstaviti načine povećanja mobilnosti i povezanosti sa postojećim
sustavima, pritom osiguravajući sigurnost podataka
• Na temelju rezultata Hendalovog istraživanja spoznat ćemo stavove
vlasnika i menadžera o važnosti novih tehnologija i kako će te tehno-
logije utjecati na poslovne procese u njihovim tvrtkama.

Svoje znanje i iskustva podijelit će:

• dr. sc. Đurđica Jurić, dekanica, RRiF Visoka škola za financijski me-
nadžment
• Uroš Ćamilović, direktor revizijske kuće, BDO Business Advisory d. o. o
• Nick Camilleri, generalni direktor, Avantech d. o. o.
• Igor Legac, Partner Manager, Canon Croatia d. o. o.

Sudjelovanje je besplatno!

Prijava i dodatne informacije:

www.poslovne-odluke.hr
uprava@privredni.hr
Tjedni gospodarski
TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula
TV ŠIBENIK

Na kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.