HISTOLOGIJA

Staničje (tkivo) – skup organski i trajno povezanih stanica koje u organizmu

vrše odreñenu funkciju

Citologija
Stanice

Histologija
Tkiva

Organi Morfologija

Organizam

1
 KLASIFIKACIJA TKIVA

Vegetacijski vrh stabljike

PRIMARNI MERISTEMI
Vegetacijski vrh korijena
MERISTEMSKA
(TVORNA) TKIVA
Felogen
SEKUNDARNI MERISTEMI Kambij

Osnovni parenhim
Asimilacijski parenhim
Drveni parenhim
PARENHIMSKA TKIVA Spremišni parenhim
Provodni parenhim
Vodeni parenhim
Aerenhim

Primarna – epiderma, epiblem, epitel

TRAJNA KOŽNA TKIVA
Sekundarna - periderm
(DIFERENCIRANA)
TKIVA
Floem
PROVODNA (ŽILJNA) TKIVA
Ksilem

Kolenhim
MEHANIČKA (POTPORNA) TKIVA
Sklerenhim

TKIVA ZA LUČENJE I IZLUČIVANJE

PRIMARNA I SEKUNDARNA GRAðA

2
Smjer dioba stanica

ANTIKLINSKA PERIKLINSKA

MERISTEMSKA (TVORNA) TKIVA

Omogućuju biljci rast u dužinu i debljinu

Proizvode sva ostala tkiva

PRIMARNA MERISTEMSKA TKIVA

Vršni (apikalni) meristemi

Postrani (lateralni) meristemi-prokambij

SEKUNDARNA MERISTEMSKA TKIVA - postrani (lateralni) meristemi

Kambij

Felogen

3
 PRIMARNA MERISTEMSKA TKIVA

Male, izodijametrične stanice

Nježne, bez intercelularnih prostora
Bogate protoplazmom, malo vakuola, krupne jezgre

VRŠNI (APIKALNI) MERISTEMI

Vegetacijski vrh stabljike

Vegetacijski vrh korijena

4
 VRŠNI (APIKALNI) MERISTEMI

Plašt (tunika) - protoderma

Tijelo (korpus) – centralni cilindar
Inicijale
Kaliptra kod korijena

VRŠNI (APIKALNI) MERISTEMI

Triticum sp. Začeci listova

Syringa sp., tunika i korpus

5
VRŠNI (APIKALNI) MERISTEMI

VRŠNI (APIKALNI) MERISTEMI

6
SEKUNDARNA MERISTEMSKA TKIVA

Iz stanica trajnih tkiva koje sekundarno dobiju sposobnost dijeljenja

Postrani (lateralni) maristemi koje tvore obruč oko stbljike

1. KAMBIJ

2. FELOGEN (PLUTNI KAMBIUM)

Meristem ozljeda (traumatski meristem)

Izvor: sekundarna meristemizacija stanica koje su u blizini ozljeda

Kalus: proizvod traumatskoga meristema

Regeneracijski meristem

Meristem iz kojega se regenerira cijela biljka

Obično se formira iz epiderme

7
DIFERENCIJACIJA STANICA

Diferencijacija: Strukturna i funkcionalna specijalizacija stanica

Osnova za različitost stanica

Promjene u procesu diferencijacije

Vakuoliziranje citoplazme

Diferencijacija proplasta u plastide

Promjene u strukturi i kemizmu stanične stijenke

Promjena oblika stanica

MEðUSTANIČNI PROSTORI (INTERCELULARI)

Šizogeni intercelulari: razgrañuje se središnja lamela

Lizigeni intercelulari: razgrañuju se stanice

Reksigeni intercelulari: razgrañuje se cijeli niz stanica

8
 TRAJNA (DIFERENCIRANA) TKIVA

Nastaju diferencijacijom iz meristemskih stanica

Promjene omogućuju obavljanje različitih funkcija

Sposobnost diobe je privremeno ili trajno izgubljena

Kožno, žiljno, temeljno

Osnovni parenhim
Asimilacijski parenhim
Drveni parenhim
PARENHIMSKA TKIVA Spremišni parenhim
Provodni parenhim
Vodeni parenhim
Aerenhim

Primarna – epiderma, epiblem, epitel

TRAJNA KOŽNA TKIVA
Sekundarna - periderm
(DIFERENCIRANA)
TKIVA
Floem
PROVODNA (ŽILJNA) TKIVA
Ksilem

Kolenhim
MEHANIČKA (POTPORNA) TKIVA
Sklerenhim

TKIVA ZA LUČENJE I IZLUČIVANJE

PARENHIMSKA TKIVA

Zauzimaju najveći dio mase same biljke

Najmanje diferencirane

Najlakše ponovno poprimaju meristemska svojstva

Stijenke stanica slabo odebljale
Uglavnom vrše svoju funkciju kao žive stanice
Često s malo citoplazme i s velikim vakuolama
Turgescentne – sudjeluju u učvršćivanju biljke

Nastaju:

1. Iz vršnoga meristema (primarna kora, list, cvjetovi)

2. Iz prokambija i kambija

3. Iz felogena

9
OSNOVNI PARENHIM

Zatvara prostore izmeñu drugih tkiva

Parenhim kore

Parenhim centralnoga cilindra

Parenhim srčike

SKLADIŠNI (SPREMIŠNI) PARENHIM

Škrobni parenhim

Masne kapljice

Bjelančevine

U srčici, kori, gomoljima,

lukovicama....

Gomolj krumpira

10
 VODENI PARENHIM

U mesnatim i sočnim dijelovima biljke

Vakuola s razrijeñenim staničnim sokom u vakuolama

Sukulenti

ASIMILACIJSKI PARENHIM

Mezofil lista, palisadni parenhim

Fotosinteza

11
PROVODNI PARENHIM

Transport na kratkim udaljenostima, sekundarne zrake srčike

AERENHIM

Tkiva za prozračivanje
Parenhimsko tkivo bogato intercelularima

Spužvasti parenhim
Kod močvarnih i vodenih biljaka

INTERCELULARI

12
DRVNI PARENHIM

Mreža živih stanica u mrtvom tkivu drveta

KOŽNA TKIVA

Na površini biljnih organa

Funkcija:

Zaštita unutarnjih tkiva od nepovoljnih vanjskih utjecaja

Omogućuje izmjenu plinova i transpiraciju

Absorbcija vode s otopljenim hranjivim tvarima

Primarno kožno tkivo

Epiderma
Rizoderm (Epiblem)
Epitel

Sekundarno kožno tkivo (periderm)

13
EPIDERMA

Nadzemni (zeleni) dijelovi biljke

Mlada stabljika
Listovi

Zeleni cvijetni dijelovi, plod, sjeme

Nastaje diferencijacijom iz protoderme

EPIDERMA

14
EPIDERMA

Plastidi kao leukoplasti ili ih uopće nema

Nema intercelulara

Žive stanice

Velike vakuole, malo citoplazme

Velika fiziološka i biokemijska aktivnost

Vanjska stijenka odebljala

Kutin, kutinizacija, kutikula

Dlake ili trihomi

Hipoderma – višeslojno kožno tkivo,

subepidermalni parenhim + epiderma

EPIDERMA

Osnovne epidermalne stanice

Stanice stomatalnoga kompleksa

Dlake (trihomi)

List soje

15
EPIDERMA

Višeslojna epiderma kod

tropskih biljaka

Ficus sp.

EPIDERMA

BELLIS PERENIS VISCARIA

Izodiametrične ili produžene

Stanične stijenke ravne ili izverugane

Bez intercelulara
OXALIS CORNICULATA

16
 EPIDERMA

Arctostpahyllos uva-ursi,
epiderma s kutikulom

Juncus – sklerificirane stanice epiderme

koje teško razlikujemo od sklerenhimskih
stanica

DLAKE (TRIHOMI)

Prisutni su na epidermi kod svih dijelova biljke

Diferenciraju se iz protoderme
Vrlo su varijabilni

Smanjivanje transpiracije
Žljezdaste dlake, izlučivanje
Tentakuli, lov, Drosera
Organi za prijanjanje
Zaštita od herbivora, kopriva
Ekonomska upotrebljivost, pamuk
Ponekad su vanjske stijenke inkrustirane vapnencem ili silicij dioksidom

17
 DLAKE (TRIHOMI)

A. KOŽNE DLAKE B. ŽLJEZDASTE DLAKE

1. Jednostavne, jednostanične

2. Sastavljene

Zvijezdaste Razgranjene
Višestanične

DLAKE (TRIHOMI)

Višestanična dlaka, Pelargonium sp. List masline

18
 DLAKE (TRIHOMI)

Capsella bursa-pastoris

List platane
Shepherdia sp.

DLAKE (TRIHOMI)

3. EMERGENCIJE

19
 PUČI (STOMA, pl. STOMATA)

Transpiracija

Izmjena plinova

Vicia

Površinski izgled

Rhoeo
discolor

Poprečni presjek

PUČI

Zapornice
Stanice pomoćnice
Jezgra

Kloroplasti

20
 RIZODERM (EPIBLEM)
Asporpcijsko tkivo

SEKUNDARNO KOŽNO STANIČJE (PERIDERM)

Zaštitna funkcija

Epiderma
P
e
Plutno tkivo r
(felem, pluto) i
d
e
Plutni kambij r
(felogen) m

Feloderm

21
SEKUNDARNO KOŽNO STANIČJE (PERIDERM)
Zaštitna funkcija Solanum dulcamara

Trifolium sp.

SEKUNDARNO KOŽNO STANIČJE (PERIDERM)

Euonymus sp.
Korijen bazge

22
 SEKUNDARNO KOŽNO STANIČJE (PERIDERM)

Epiderma

Pluto

Felogen

Lenticela

SEKUNDARNO KOŽNO STANIČJE (PERIDERM)

Syringa vulgaris

23
 SEKUNDARNO KOŽNO STANIČJE (PERIDERM)
Mrtva kora, ritidoma
KOd većine drvenastih vrsta felogen se formira višekratno

Pluto I
Felogen Mrtva
kora
Feloderm
In skorja
Felogen II Pluto II
Felogen II

SEKUNDARNO KOŽNO STANIČJE (PERIDERM)

Mrtva kora ne otpada Glatka (bukva)

Hrapava (izbrazdana – hrast)

Mrtva kora otpada Kružno (trešnja)

U ljuskama (bor)
Po rubovima (vinova loza)

24
 PROVODNA TKIVA

Omogućuje normalan prijenos vode s mineralnim tvarima i asimilata

Ksilem i floem imaju slijedeće zajedničke osobine:

1. U biljci čine čine neprekinut, razgranjen sustav koji povezuje sve

organe.

2. To su kompleksna tkiva, u čiji sastav su uključeni slijedeći elementi:

provodni, mehanički, skladišni i meristemski.

3. Provodni elementi su produženi.

4. Stijenke provodnih elemenata imaju pore ili perforacije, koje

omogućuju transport

U oba smjera transortiraju se goleme količine tekućine

PROVODNA TKIVA

Ksilemsko provodno tkivo (ksilem)

Omogoćuje transport vode i u njoj otopljenih tvari iz korijena u listove

Floemsko provodno tkivo (floem)

Omogoćuje transport organskih tvari iz listova do korijena

25
PROVODNA TKIVA - KSILEM

Primarno Prokambij

Sekundarno Kambij

Traheide
Krajnje diferencirane stanice su mrtve
Nakon produžnog rasta grade
Traheje sekundarnu odrvenjelu stijenku

Sklerenhimska vlakanca

Ksilemski parenhim

PROVODNA TKIVA - KSILEM

Traheide

Uske i produžene prozenhimatske stanice

Filogenetski starije i primitvnije

Obilne ograñene jažice

Provodna i mehanička uloga
Paparatnjače, golosjemenjače ali dolaze i kod
kritosjemenjača

Kontaktna površina meñu dvjema traheidama

26
PROVODNA TKIVA - KSILEM
TRAHEJE
Višestanične provodne cijevi koje se formiraju od vertikalno rasporeñenih članaka
Stanice postaju članci razgradnjom poprečnih stijenki pa nastaju duge cijevi
Kritosjemenjače
Šire od traheida
Duljina i do 10 m (lijane)

Jažice Članak traheje

Perforacija

PROVODNA TKIVA - KSILEM

Formiranje traheja
1. Iz stanice prokambija
(primarne traheje) ili kambija
(sekundarne traheje)
2. Stanice se produžuju i
proširuju

3. Stanična stijenka se počne

debljati

4. Stijenka se rastvara na
perforacijama protoplasta i
protoplast ugine

27
PROVODNA TKIVA - KSILEM

Formiranje traheja

PROVODNA TKIVA - KSILEM

TRAHEJE

Izrasline parenhimskih stanica u

žilama

Robinia pseudacacia

28
PROVODNA TKIVA - FLOEM

Sitaste stanice

Sitaste cijevi

Stanice pratilice

Sklerenhimska vlakanca

Parenhimske stanice

PROVODNA TKIVA - FLOEM

Žive stanice, mitohondriji, plastidi, škrob
Jergra i tonoplast se rano razgrade

Sitaste stanice Sistaste cijevi

Cijevaste strukture
Produžene stanice sastavljene od članaka;
stanica postaje članak
sitaste cijevi

Nemaju sitastih ploča Imaju sitaste ploče

Sitasta područja su po Sitasta područja su na

cijeloj stanici poprečnim stijenkama

Nemaju stanice pratilice Imaju stanice pratilice

Paprati i golosjemenjače Kritosjemenjače

29
PROVODNA TKIVA - FLOEM
Sitaste stanice

Pinus

PROVODNA TKIVA - FLOEM

2 3
1

Floemski elementi. 1. Pojednostavljena slika članka sitaste cijevi; lijevo

sitasta ploča. 2. Mikrofotografija sitaste cijevi u visini sitaste ploče. 3.
Sitasta cijev sa stanicom pratilicom - filogenetski razvoj sitastih elemenata,
4. Sitasta ploča.

Začepljenje kalozom; kolaps sitastih cijevi svake sezone, gradnja novih

30
 PROVODNA TKIVA - FLOEM
Stanice pratilice

Samo kod kritosjemenjača

Svakom članku sitaste cijevi pridružena i stanica pratilica
Uži lumen
Bogate citoplazmom, nema plastida
Povezane s članokom brojnim plazmodezmijima

Nicotiana tabacum; 1 = sitasta ploča; 2 =

stanica floemskog parenhima, 3 = stanica
pratilica; 4 = članak sitaste cijevi; 5 = plastidi
i mitohondriji; 6 = plastid parenhimske
stanice

PROVODNA TKIVA - FLOEM

Sistaste cijevi

Cucurbita Asclepias

31
 TIPOVI PROVODNIH ELEMENATA (ŽILA)

KONCENTRIČNI TIP HADROCENTRIČNI

LEPTOCENTRIČNI

KOLATERALNI TIP

BIKOLATERALNI TIP

RADIJALNI TIP

Ovisno o rasporedu ksilema i floema

LEPTOCENTRIČNA ŽILA

KSILEM

FLOEM

32
 KOLATERALNA OTVORENA ŽILA

SKLERENHIM

FLOEM

KAMBIJ

KSILEM

KOLATERALNA ZATVORENA ŽILA

SKLERENHIM

FLOEM

KSILEM

Zea mays

33
BIKOLATERALNA ŽILA

VANJSKI FLOEM

KAMBIJ

KSILEM

NUTARNJI FLOEM

Cucurbita pepo

RADIJALNA ŽILA - korijen

Diarhna, oligarhna, poliarhna

FLOEM

KSILEM

34
 MEHANIČKA TKIVA

Tri osnovna tipa tkiva s obzirom na grañu stanične stijenke

1. Parenhim: tanke primarne stanične stijenke, obično žive, multifunkcionalne

2. Kolenhim: nejednako odebljale stanične stijenke, obično žive, otpornost na kidanje,
plastičnost
3. Sklerenhim: primarne stijenke + sekundarne stijenke, obično uginule, otpornost na
kidanje, elastična rastezljivost, čvrstoća na pregib i poteg

Mehanička ili potporna tkiva daju čvrstoću, tvrdoću i elastičnost biljci

Npr. vlat raži – 1.5 m, promjer 3 mm
List u roda Raphia dug 15 m zadržava položaj i oblik
Tvrdoća koštunica roda Prunus
Drvenasta stabljika Sekvoja visoka 110 m

KOLENHIM

Živo staničje s odebljalim i neodrvenjelim staničnim stjenkama

Pojavljuje se: U primarnoj kori (primarna stabljika)

U listu, obično oko provodnih elemenata ili na rubu lista
U nekim dijelovima cvijeta

Značajan je za rastuće dijelove biljke gdje daje tvrdoću mladim organima

Odlikuje se velikom plastičnošću

Najčešće bez intercelurarnih prostora

Specifično odebljale stanične stijenke, odebljanja manjim dijelom od

celuloze a većim od pektina

Uglovni kolenhim

Pločasti kolenhim

Lakunarni kolenhim

35
UGLOVNI KOLENHIM
Lokalna odebljana staničnih stijenki na uglovima

Cucurbita, Cannabis, Begonia

Jezgra

Odebljanja
stanične stijenke

Neodebeljali dio
stanične stijenke
Lumen
stanice

PLOČASTI KOLENHIM

Odebljanja na tangencijalnim stijenkama

Sambucus, Sanguisorba, Eupatorium

Lumen stanice

Radijalna stijenka,
neodebeljana

Tangencijalna stijenka,
odebljana

36
LAKUNARNI KOLENHIM

Odebljanja staničnih stijenki oko meñustaničnih prostora

Lumen stanice

Intercelulari

Odebeljana stijenka

Neodebeljana stijenka

SKLERENHIM

Jednoliko zadebljane stanične stijenke

Većinom mrtve stanice
U potpuno izraslim, diferenciranim organima

1. Skleride (kamenčice), izložene pritisku

2. Sklerenhimska vlakanca

37
SKLERENHIMSKA VLAKANCA

Vretenaste stanice
Znatno produljene s ušiljenim vrhovima
Uzak lumen
Slabo odrvenjele - elastičnost
Jako odrvenjele – krutost
Velika duljina, 1-2 mm do 30 cm
Dolaze u svim biljnim organima

SKLERENHIMSKA VLAKANCA

Organiziranost:

Sklerenhimski cilindri, ovoji

Sklerenhimski snopići

Razbacani sklerenhimski agregati i stanice

38
 SKLERENHIMSKA VLAKANCA

Klasifikacija:

A. S obzirom na postanak

Primarna (Iz prokambija i osnovnoga meristema)

Sekundarna (Iz kambija)

B. S obzirom na smještaj u biljci

Ksilemska vlakanca (stanice drvenčice, libriform), jako lignificirane stijenke

Floemska vlakanca (liko) Libriform, Platanus sp.

Obilna primjena:
Nosivost kovanoga željeza
Elastičnost 10 do 50 puta veća od kovanog željeza
Visoka tvrdoća
U tekstilnoj industriji (lan, konoplja)

SKLEREIDE
Mrtve stanice, snažna lignifikacija

Nastaju iz meristemskih ili parenhimskih stanica

Pojedinačne ili u nakupinama
Cjevaste jažice
Maleni lumeni

39
Različiti tipovi sklereida

Brahisklereidi
Pyrus communis, plod

Brahisklereidi
Betula sp., ozljedno tkivo

Različiti tipovi sklereida

Asterosklereide, Monstera deliciosa, listovi

40
 TKIVA ZA LUČENJE I IZLUČIVANJE –
SEKRETORNA I EKSKRETORNA TKIVA
Ekskrecija – lučenje izvan tijela
Sekrecija – lučenje unutar tijela

Idioblasti (tkiva za izlučivanja) – produkti lučenja odlažu se u vakuole, a poslije

eventualno odbace s čitavim organima
Žljezdane stanice ili tkiva – produkti lučenja aktivno se izlučuju izvan stanične stijenke

Različita uloga:
Oslobañanje štetnih tvari (npr. alkaloidi)
Obrambeni sustav
“Liječenje rana”
Lov i probava
Spriječavanje infekcija
Primamljivanje oprašivača i dr.

TKIVA ZA LUČENJE I IZLUČIVANJE –

SEKRETORNA I EKSKRETORNA TKIVA

Produkti lučenja su vrlo raznoliki

Voda

Eterična ulja Guma

Treslovine
Nektar
Alkaloidi
Sluzave tvari
Enzimi i dr.
Smole

41
 Lizigeni postanak ekskretnih spremišta (npr. Citrus)
Šizogeni postanak sekretnih spremišta (npr. uljanice, smolenice, i dr.)

Tkiva iz izlučivanje Žljezdaste dlake (trihomi)

Puči vodenice (hidatode)

Nektariji

Osmofori

Tkiva iz lučenje Sekretorne stanice

Sekretorne žljezde

Mliječne cijevi

ŽLJEZDASTE DLAKE (TRIHOMI)

Drosera rotundifolia

Dionaea muscipula

Primula sp.

42
ŽLJEZDASTE DLAKE (TRIHOMI)

Pelargonium sp.

Paulownia tomentosa

ŽLJEZDASTE DLAKE (TRIHOMI)

Urtica dioica

43
PUČI VODENICE (HIDATODE)

Izločuju vodu iz tiva lista

Obično se nalaze na robovima listova

HIDATODA

ZRAČNA KOMORA

ASIMILACIJSKI
PARENHIM

EPIDERMA

PUČI VODENICE (HIDATODE)

Brassica oleracea

GUTACIJA

44
NEKTARIJI

Nektar: voda s otopljenim šečerima i sluzavim tvarima

Floralni i ekstrafloralni nektariji

Tučak

Prašnik

Nektarij

Osmofori

Specijalizirane žljezde za lučenje aromatičnih tvari

NEKTARIJI

45
 NEKTARIJI

Ekstrafloralni nektariji, Impatiens sp.

NUTARNJA TKIVA ZA LUČENJE

Sekretorne stanice

Magnolia

46
 SEKRETORNE ŽLJEZDE

Žljezdasti epitel

Sekretorna kapljica

Eucaliptus sp.
Hypericaceae

SEKRETORNE ŽLJEZDE

Cytrus sp.

Sekret

47
 MLIJEČNE CIJEVI
Specijalizirane sekretorne strukture koje se pojavljuju u različitim tkivima

Sadrže mliječni sok (lateks)

Euphorbia sp.
Uzdužni presjek stabljike

Ficus sp.

stanice s lateksom

48