Professional Documents
Culture Documents
Edina Halilović-Šarić Tradicionalna Bosanska Hrana
Edina Halilović-Šarić Tradicionalna Bosanska Hrana
Edina Halilović-Šarić Tradicionalna Bosanska Hrana
Uvod
83
Baština sjeveroistočne Bosne VII
84
Baština sjeveroistočne Bosne VII
Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika,
krastavci, mrkva, kupus, gljive, špinat, tikvice i grah. Od začina najčešće se koristi
mljevena paprika, biber, peršun, lovorov list i celer. Kao dodatak jelima u bosanskoj
kuhinji često se koriste mlijeko, kajmak i pavlaka. Slatkim jelima se dodaju cimet i
klinčić. Jela od mesa su od piletine, govedine ili jagnjetine. Za bosansku kuhinju
specifično je pripremanje jela ispod sača, odnosno peke, pri čemu se pripremljene
namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u žaru.
Iako je tradicionalna bosanska kuhinja karakteristična po sporom načinu
pripremanja jela, jako je zanimljivo da, uprkos svemu tome, možda i najpoznatije jelo
u Bosni dolazi – sa roštilja. Riječ je o ćevapima, deliciji sačinjenoj od više vrsta
mljevenoga mesa, najčešće posluženom s lukom i uz posebnu vrstu hljeba – somun.
Naziv dolazi od turskog «kebapa» i danas ćevapa ima u gotovo svim balkanskim
državama, ali najpoznatiji su upravo oni iz Bosne i Hercegovine. Recepti su različiti i
često se čuvaju kao najstroža tajna. Razlikuju se i sarajevski, banjalučki, zenički,
tuzlanski ćevapi...
85
Baština sjeveroistočne Bosne VII
86
Baština sjeveroistočne Bosne VII
Nema ljepšeg mirisa u bosanskoj kuhinji od mirisa koji se širi dok se u kuhinji
peče hljeb, pogače i različita peciva. Gotovo sve seoske i gradske sredine u BiH imale su
svoje vlastite recepture i naprosto su se takmičile u postizanju ljepšeg okusa, ugodnijeg
mirisa, mehkoći, izgledu. Neke vrste peciva su: čurek, somun, bosman, kaplama,
paklama, česnica, simit, pogače, čahije, lepinje, fodule, pituljice, peksimeti, pereci,
đevreci, slani lokumi, kifle, paprnjaci, dvetice, elifi, kovrtanji, zemičke, maslenice, puh -
pecivo.
Čimburi
Čorbe
Pite i buredžici
88
Baština sjeveroistočne Bosne VII
Ćevap
89
Baština sjeveroistočne Bosne VII
Krzatme
Dolme i sarme
90
Baština sjeveroistočne Bosne VII
Pilavi i ćufteta
Bamija
Musake i pirjani
Arapska riječ musaqqa (skvašen, napojen) najbolje govori o jelima koja se kriju
iza ovog imena. Nema sumnje da je u BiH, kao i mnoga druga jela, musaka došla sa
Orijenta, ali je ovdje doživjela različite izmjene i dopune, tako da je u pravom smislu
dobila kuharske specifičnosti i kvalitete ovog podneblja.
Ako pirjan spomenete u Bosni, lokalni sagovornik će odmah pomisliti na ukusno
jelo spravljeno od pirjane (kuhane, dinstane) bijele i crvene džigerice, a ako o njemu
započnete razgovor u Hercegovini, lokalni sladokusac će pomisliti na jela od svježeg ili
suhog mesa, koja se pirjaju u vreloj masnoći, zajedno s lukom. I jedni i drugi su u paravu,
a riječ je perzijskog porijekla "biryan" – označava nešto što se zajedno kuha (meso i
povrće) i to je suština naziva.
Slatka jela
91
Baština sjeveroistočne Bosne VII
Literatura
92