SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKIH
I ODGOJNIH ZNANOSTI
STUDIJ POVIJEST I GEOGRAFIJE

Filip Gunjača

DEMOGRAFSKI RAZVOJ OPĆINE LIVNO

Mentor: prof. dr. sc. Žarko Dugandžić

Seminarski rad

Mostar, 2016.
 Sadržaj
UVOD ........................................................................................................................................... 3
1. Povijest Livna ........................................................................................................................... 4
2. Stanovništvo .............................................................................................................................. 5
3. Gospodarstvo, prirodna obilježja, obrazovanje i sport .............................................................. 6
3.1. Poznate osobe ..................................................................................................................... 9
Zaključak..................................................................................................................................... 11
Literatura ..................................................................................................................................... 12

2
 UVOD

O Livanjskom kraju nije jednostavno pisati. To je kraj burne i bogate povijesti,

zanimljivog zemljopisnog položaja i vječitih migracija. Pisat ćemo o mnogo čemu što se
veže za ovaj kraj, njegovoj povijesti, migraciji stanovništva, legendama grada,
sportskim uspjesima, doseljavanjima i iseljavanjima stanovništva. Ovaj kraj je poznat
po mnogočemu što ćemo i navoditi u daljnjem tijeku rada. Livno je više povezano sa
Cetinskom Krajinom, Splitom i Republikom Hrvatskom nego sa Bosnom i
Hercegovinom što će i potvrditi 90 % stanovništva ove općine i kraja. Livanjski kraj
dao je mnogo poznatih imena, što poduzetnika, što sportaša, umjetnika, slikara, pjevača
i itd.. Livanjski kraj također je bio važan i u Domovinskom ratu, a posebno što se tiče
oslobodilačke akcije „Oluja“ kada se iz Livanjskog polja branila Republika Hrvatska.
Livno je poznato i po Livanjskom siru, te po Livanjskim divljim i poludivljim konjima
koje se kreću relacijom Korićina-Cincar, te obitavaju u području Kruga ispod planine
Cincar.

3
 1. Povijest Livna

Livno se prvi put spominje 28. rujna 892. god., u ispravi kneza Mutimira
prilikom darivanja Crkve Sv. Jurja splitskom nadbiskupu Petru uz prisutnost livanjskog
župana Želimira. Livno je od davnina bio kršćanski kraj, što pokazuje i postojanje
bazilika iz kasnoantičkog doba u selima Bastasima, Podgradini, Rujanima, Lištanima i
Suhači. Pronalasci Bone Vrdoljaka potvrđuju postojanje ranokršćanske bazilike u
Rešetarici, na današnjem jezeru Buško Blato. Prvi pisani crkveni dokument koji
spominje naš prostor potječe iz 533. god., kada je održan sabor u Saloni u povodu
osnivanja Muncipiuma Ludruma u blizini današnjeg Knina. U to doba smatra se da su
postojale sljedeća naselja: Gubin, Lipa, Strupnić, Vašarevine i Podgradina. Među prvim
pisanim dokumentima u kojima se Livno spominje treba navesti i dokument iz 1045.
god., o crkvenom sinodu u Splitu iz kojeg se vidi da su Livno i njegova okolica u
sastavu splitske nadbiskupije. Navodi se da je na području današnje banjalučke
biskupije prva župa Livno (spomen Vidoši) iz 1078., koja je pripadala splitskoj
biskupiji. Postojala su i dva samostana, smaostan Gorica kod Livna iz 1864., i samostan
Bistrica kod Livna. Zna se da se u Livnu u drugoj polovici 14. st., nalazio zborni kaptol
splitske nadbiskupije. Jedni podaci govore da se župa dijeli 1750, a drugi 1797., na
dvije župe Vidoše (Grabovica, Prisoje, Livno, Podhum, Bila i Čuklić) i Ljubunčić
(Glamoč, Grahovo i Uništa). Što se tiče novije povijesti Livno je vrlo važnu ulogu
odigralo tokom Domovinskog rata, a posebno 1992., god kada je obranjeno Livno od
agresorske vojske JNA. Obranu Livna vodio je general Ante Gotovina čija se bojišnica
protezala na 90 km. Da je Livno palo vojska JNA imala bi otvoren put i jasan pogled na
Split i Makarsku i gotovo cijelu Dalmaciju. Ponovno Livno dolazi u središte ratne
pozornosti 1995., u akciji Oluja. Oslobodilačka akcija Oluja se planirala iz središnjeg
dijela Livanjskog polja preko planine Dinare prema Kninu, a opet je general bio Ante
Gotovina.1

1
PETAR DŽAJA, Hrvati katolici Livanjskog kraja, Zagreb, 2000., str. 13-21.

4
 2. Stanovništvo

Livno je područje vječitih migracija. Navodi se da su mnoga prezimena danas

uspomena: prezime Bergeljić spominje se 1235. god., pa Vohinić, Mihovilović, Galešić,
koja se spominju 1322. Godine 1366., spominju se prezimena Matijević, Ratković i
Ciprijanić, a 1400., prezimena Gajčić, Galop, Klaščić, Martinović, Suečić, Utihjerčić,
Ruparić, i Dobrijenović. Naše područje je zahvatila najjača migracija od 1814.-1818., i
to iz Sinjske krajine, točnije iz mjesta Voštane, Tijarica, Gljev, Glavice, Bajagić i
Biletić, te iz područja Imotske krajine iz mjesta Studenci, Svib, Aržano i Dobranja. Da
ovo područje zahvaćaju česte migracije stanovništva potvrđuje podatak iz popisa
stanovništva iz 1991. g., gdje je vidljivo da je stalno stanovništvo Hrvatske, podrijetlom
iz livanjske općine, zastupljeno s 15032 stanovnika. Od toga Hrvata je 14440, Srba 197,
Muslimana 132, Jugoslovena 107 i ostalih nepoznatih 147. Današnja livanjska općina,
osim grada Livna ima 70 sela. Pojavljuju se imena novih naselja koja su nekad bili
zaseoci, a neka su se spojila s gradom. Također iz podataka je vidljivo kako cijela
općina Livno ima 5689 katoličkih obitelji, s 471 različitim prezimenom. Od današnjih
katoličkih prezimena koja se javljaju u livanjskom kraju 34 prezimena ili bolje reći 7,21
% ne pojavljuje se u Republici Hrvatskoj, što je još jedna potvrda stalnih migracija
stanovnika ovog kraja čas s jedne čas s druge strane Dinare. Prema popisu biskupa Pave
Dragičevića iz 1741. g., livanjska župa imala je 35 naselja, 441 obitelj i 3968 katolika.
A što se tiče same župe Livno ona ima oko 7850 katolika i oko 1130 katolika izbjeglica
iz drugih mjesta s područja Bosne i Hercegovine. Što se tiče žitelja pravoslavne vjero
ispovjesti oni su najviše zastupljeni u selima: Bogdaše, Bojmunte, Gubin, Sajković,
Crni lug, Grkovci, Radanovci, Marinkovci, Peulje, Bastasi, dok ih u gradu ima u manjoj
količini. Prema popisu iz 1991., g., Srba je na području Livna bilo 3913. U općini Livna
najviše je Hrvata kojih je prema popisu iz 1971., g., bilo 31657, dok je Muslimana te
godine bilo 5087. U livanjskoj općini je 90 % hrvata i to je drugi najveći grad s
hrvatskom većinom u BiH. Muslimani većinom prevladavaju u gradu, dok ih u
naseljima ima vrlo malo, za razliku od Srba, dok su Hrvati stacionirani svugdje. Livno
je kraj koji je poznat po migracijama. Poznato je da su livnjaci prvi počeli odlazi u
Njemačku još davnih 50-ih godina prošlog stoljeća. 2 U Livnu danas vlada bijela kuga,

2
P. DŽAJA, Hrvati katolici livanjskog kraja, str. 127.

5
mnogo stanovnika je odselilo, a sve manje se rađa dijece. To potvrđuje i podatak da je
ovo godine u siječnju iz Livna odselilo čak 60 obitelji.

3. Gospodarstvo, prirodna obilježja, obrazovanje i sport

Za vrijeme turske i austrougarske vlasti livanjski čovjek bavio se isključivo

stočarstvom i poljoprivredom. Vrlo slabi poljoprivredni prinosi imali su i te kakav odraz
na razvoj stočarstva, koje je nekada bio jedini izvor prihoda. Poljoprivreda je uvijek bila
ekstenzivnog obilježja. U davna vremena klimatske prilike, to jest česte poplave i velike
vrućine znale su uništiti sve posijano. Livanjska zemlja vrlo slabo u sebi zadržava
vlagu, što omogućuje ljetnim vrućinama da prepolove i unište usjeve. Ovi mali i
nesigurni prinosi poljodjelskih usjeva uvjetovali su da se mještani našeg kraja više bave
stočarstvom. No, kako je stočarstvo u ovom kraju bilo izrazito ekstenzivnog obilježja i
uvijek je ovisilo o poljodjelskim usjevima, život ljudi livanjskog kraja bio je težak i
neizvjestan. Kao i svuda tako i u našem kraju znatno se razvija industrija, ali nikada
neće biti toliko razvijena da se svi radno sposobni mještani mogu zaposliti. Otvaranjem
granica početkom šezdesetih godina naši ljudi masovno odlaze na privremeni rad u
Njemačku koji će kasnije potvrditi kao trajni rad do mirovine. Odlaskom stanovnika
Livna u Njemačku jača ekonomska moć ovog kraja, tako da ubrzo nestaje konja, a
traktora iz dana u dan je sve više. Tako će livanjska općina 1981., g., imati 1071 traktor.
Livanjsko polje je privredna kičma ovog kraja, te da na pašnjake otpada 46845 ha, na
livade 18855 ha, na šume 17416 ha, na oranice 11176 ha, na voćnjake 38 ha i na
neproduktivno zemljište 1723 ha.3
Kada netko spomene grad Livno prva asocijacija je Livanjsko polje i livanjski
sir. Livanjsko polje je najveće kraško polje na području Bosne i Hercegovine i treće
najveće polje u Europi. Osim polja tu je i nadaleko poznati Livanjski sir čiji se recept
usavršio još u vrijeme austrougarske vladavine. Tu su također i livanjski divlji i
poludivlji konji koji se nalaze ispod planine Cincar i kojih ima oko 400 grla. Za njih se
brine turistička zajednica Livno, te mnogi razni volonteri iz Livna, Belgije, Nizozemske
i Njemačke. Mnogi govore kako su ti konji tu još iz turskog doba, ali to nije istina. Ti
konji se tu nalaze oko 50 ili 60 godina kada su ih stanovnici općine Livno pustili da
slobodno hodaju kada im više nisu bili potrebni i kada su njihov rad zamijenili traktori.

3
P. DŽAJA, Hrvati katolici livanjskog kraja, str. 221.

6
Ti konji su specifični i radi toga što nisu nikako mijenjali mjesto svog boravka i što ih
ništa nije moglo natjerati da promijene boravište i odu negdje drugo. Tako su konji
postali specifičan znak Livna i krase ovaj grad.

Grad leži na 724 m iznad mora iz centralnog dijela livanjskog polja, a većinom u
podnožju i obroncima brda Bašajkovac, iznad koje se nalazi „kultna“ kula starca
Vujadina. Livanjska općina graniči s općinom Tomislavgrad, Kupres, B. Grahovo i
Glamoč, te sa Republikom Hrvatskog, točnije Šibensko-kninskom županijom (Knin),
splitsko-dalmatinskom županijom (Sinj, Hrvace, Trilj). Okružena je planinama Tušnica,
Cincar, Krug, Golija, Kamešnica, Dinara (ratna planina). Najviši vrh Dinare je Troglav
po komu danas nosi ime gradski klub Troglav Livno 1918. U gradu djeluju tri srednje
škole, a to su: Srednja Ekonomska škola, Gimnazija i srednja strukovna škola Silvije
Strahimir Kranjčević, a tu je još i Srednja glazbena škola koja će ubrzo biti puštena u
rad. Osim srednjih škola tu su i Osnovna škola Ivan Goran Kovačić i Osnovna škola fra
Lovro Karaula Livno i Osnovna glazbena škola Franjo Serafin Vilhar Livno koja niže
brojne uspjehe. U gradu djeluje i Harmonikaški orkestar čiji je voditelj Mladen Jelović.
Oni donose brojne uspjehe u naš grad. Tri puta su donijeli zlato iz Slavonskog Broda,
jedan put iz Zagreba, Sarajeva i Beograda. Što se tiče sportskih kolektiva tu su
najuspješniji MNK Seljak Livno najstariji i prvi osnovani malonogometni klub u Bosni
i Hercegovini a ujedno i najtrofejniji malonogometni klub države. Tri puta su bili prvaci
Jugoslavije, a ujedno i zadnji prvaci te države kada su 1991. g., u finalu prvenstva
Jugoslavije savladali zagrebačku Uspinjaču. Dva puta su bili prva Federacije BiH i 4
puta osvojili kup BiH. Bili su se i plasirali i u Ligu Prvaka u malom nogometu koja se
održavala u Madridu i donijeli nam brončanu medalju. Osim malonogometaša tu je
Ženski košarkaški klub Livno koji trenutno obaraju rekorde što se tiče najuspješnijih

7
klubova u općini Livno, a posebno se tu ističu juniorke i kadetkinje koje su trenutno
aktualne prvakinje Regionalne Lige. Prošle godine su osvojile turnir najuspješnijih
košarkaških klubova u Parizu (Francuska). Ove godine su donijele zlato iz Sloveniji na
kupu Ženske regionalne Lige. Ove godine brane još i tri titule, a još su prvakinje i Lige
Herceg Bosne, lige Federacije. Za ŽKK Livno je i nastupala najbolja srpska košarkašica
Milica Dabović. Klub sada vode Slavko Krišto i Edo Doračić. Livno broji čak 60
akademskih slikara i umjetnika, velik broj muzičara i glazbenika, velik broj poduzetnika
i sportaša. Od ostalih sportskih i drugih kolektiva valja izdvojiti:
- NK Troglav 1918 Livno
- NK Kamešnica Podhum Livno
- HNK Junak Srđevići Livno
- HNK Hajduk Orguz
- KK Livno
- OK Troglav Livno
- Aero klub Livno
- Auto klub Livno
- BK Livno
- Mk Vukovi Livno
- Mk Biker boys Livno
- S. P. O. M.
- Slikarski i umjetnički klub
- Gradska limena glazba
U Livnu još djeluju i kulturno-umjetnička društva i razne školske i kulturne sekcije, a
od kulturno-umjetničkih društava tu su: KUD Dinara Livno, KUD Tribanj, KUD
Ljubunčić, KUD Rudine Vidoši, KUD Podhum. U Livnu se nalazi i franjevački
samostan i galerija Gorica Livno u sklopu crkve Sv. Petra i Pavla na Gorici. Kroz Livno
teku i tri rijeke Bistrica, Sturba i Žabljak, a u podnožju brda Bašajkovac nalazi se izvor
Duman. U vrijeme Jugoslavije u Livnu je bilo više tvornica kao što su Livtex, Rimex,
Kožara, Preslica, Tvornica Boja i lakova, Li Trans (autoprevoznici i teretni prevoznici),
rudnik Tušnica Livno, Livno Bus- firma koja je bila jedna od najjačih autobusnih firmi
u bivšoj Jugoslaviji odmah iza Beogradske Laste. Nakon raspada bivše države ove
firme su propale a narod izgubio posao, prilikom čega je došlo do još veće migracije u
Njemačku, Austriju, Švicarsku, Nizozemsku, Belgiju, Skandinavske zemlje,
prekooceanske zemlje (Autraliju, Ameriku.). Danas u Livnu djeluje Mljekara Livno

8
koja je ujedno i najbolja mljekara u BiH sa najviše proizvodnje sira i mliječnih
proizvoda, koja je među prvima dobila poziv za izvoz svojih proizvoda u zemlje EU.
Još djeluju i manje privatne firme.

3.1. Poznate osobe

Kao što smo rekli Livno je dalo mnogo talentiranih ljudi, umjetnika, slikara,
pjevača, sportaša, političara, poduzetnika i dr.., a ovdje ćemo ih i nabrojat koliko kod ih
znamo.

- Baja Mali Knindža (Mirko Pajčin) – livanjski glazbenik i skladatelj raznih

pjesama, danas živi i radi u Beogradu
- Dragana Amidžić – pjevačica, živi i radi u Beogradu
- Mirna Pehar – pjevački talent, osvajala visoka mjesta na raznim glazbenim
festivalima
- Marko Babić – finalist ZMBT (pjevač)
- Miro Ojvan – glazbenik, gitarist i pjevač
- Mile Rudić – gitarist, živi u Kanadi
- Ivica Propadalo – basist grupe „Teška Industrija“
- Darko Knežević – frontmen grupe Helios
- Mislav Belavić – gitarist, pjevač, vlasnik glazbene škole u Kanadi
- Davor Šuker – predsjednik Hns-a, član legendarnih vatrenih i jedan od najboljih
strijelaca
- Braća Robert i Niko Kovač – nogometaši
- Ivan Šuker – političar
- Ivica Šiško – akademski slikar
- Gabrijel Jurkić – Akademski slikar
- Jako Andabak – biznismen, i vlasnik jednog dijela dionica Hajduka
- Mate Rimac – vlasnih tvrtke Rimac Automobili
- fra Lovro Karaula
- Mladen Matijanić – legenda Nk Troglava i bivši igrač Hajduka
- Žarko Mandić – Legenda Troglava, Hajduka i Slavije
- Miran Dalić – legenda Troglava
- Zlatko Dalić – bivši trener Varteksa, sada trenira u UAE
- Ivan Jolić – bivši igrač Varteksa, sada trenira mlađe kategorije Troglava

9
 - Ivica Vlašić – akademski slikar i vlasnik galerije Vlašić Livno
- Jakov Gelo – demograf
- Ivan Velić – košarkaški trener
- Jovan Sundečić
- Hasan Brkić - političar

Još se mnogo toga može reći o Livnu, ali iznijeli smo ono najvažnije. Može se reći kako
postoje tri Livna, ono bosansko-hercegovačko, ono dalmatinsko i ono njemačko.
Livnjaci pripadaju među najraseljenije stanovnike.

10
 Zaključak

Kao što smo rekli Livnjaci su među najraseljenijim stanovnicima u regiji, ali su
uspjeli sačuvani svoj identitet i porijeklo, što potvrđuju i razne livanjske udruge u
svijetu i u susjednim državama. Ljudi su se najviše selili zbog siromaštva i neimaštine.
Naime, livanjska zemlja je suha i neplodna pa često dolazi do propadanja usjeva, a ljudi
su ostajali najčešće bez i čega i naravno potražili posao negdje u svijetu jer su uvidjeli
da ih ovdje ne čeka zlatna dolina. Ne sele se samo Livnjaci, odlaze malte ne svi koji
mogu i koji su odlučili ići trbuhom za kruhom za bolje sutra, kako bi sebi i svojoj djeci
osigurali kakav takav život. Propadaju tvornice, gase se proizvodni pogoni a samim tim
i propada život. U zadnjih 15-ak godina iz općine Livno odlaze kompletne obitelji, a ne
samo pojedinac kao što je to prije bilo. U Njemačkoj postoje razne livanjske zajednice,
kao što je primjer i Livanjske zajednice Frankfurt koja u početku osigurava posao novo
pridošlim Livnjacima, daje im smještaj, te organizira često Livanjske noći po
Njemačkoj, a i druge udruge Livnjaka u Švicarskoj, Austriji, Sjevernoj Americi isto
tako rade. Mislim ako se ne promijeni politika i ne poboljšaju uvjeti da će doći do još
veće porasti bijele kuge i još masovnijih odlazaka odnosno migriranja stanovnika u
druge zemlje gdje je život bolji i gdje imaju što raditi.

11
 Literatura

PETAR DŽAJA, Hrvati katolici livanjskog kraja, Zagreb, 2000.

SKUPINA AUTORA, Stanovništvo BiH, narodnosni sastav po naseljima, Zagreb, travanj
1995.
M. ĆURIĆ, Historijsko-geografski razvoj općine Livno, Zagreb, 1989.

12