Slitine (legure) Upotrebljava se za izradu medicinskih instrumenata, pribor za jelo, posude i

Slitina je mješavina od najmanje dvije komponente, od kojih je barem ukrasne predmete te dijelove u finoj mehanici. Srebrnaste je boje, cvrsta i
jedna kovina (metal), a druga je komponenta kovina, nekovina ili neki otporna prema oksidaciji.
spoj.
Legiranjem postižemo mehanicka i kemijska svojstva koja cisti metali nemaju. Aluminij (Al) i njegove legure
U strojarstvu se najcešce koriste legure željeza s ugljikom: Aluminij se dobiva iz boksita prethodnom preradom u glinicu (Al2O3)
• celik elektrolitskom preradom. Glavna svojstva koja odreduju primjenu aluminija
• sivi lijev su:
Koriste se i legure bakra: • Povoljan odnos cvrstoce i gustoce (Rm/r= specificna gustoca), posebno
• mjed – legura bakra i cinka kada se odnosi na aluminijsku leguru. Gustoca aluminija je oko tri puta
• bronca – legura bakra i kositra manja od gustoce celika, pa se aluminij i njegove legure upotrebljavaju u
Ostale cešce korištene legure:a proizvodnji zrakoplova, motora s unutrašnjim izgaranjem i vozila , te i za druge
• bijela kovina – legura kositra i olova namjene.
• duraluminij – legura aluminija bakra i magnezija • Legiranjem i precipitacijskim ocvršcenjem mogu se dobiti legure koje su
Kako se legure mogu sastojati iz više elemenata, tada se razlikuju: obzirom na masu u istoj razini s mnogim celicima.
• osnovni element (bazni - najviše zastupljeni element) • Odnos elektricne vodljivosti prema masi najpovoljniji je u odnosu na sve
• glavni legirni element (drugi najviše zastupljeni legirni element u smjesi) materijale - zbog toga aluminij istiskuje bakar u elektricnim vodicima.
• sekundarni legirni elementi

Željezo • Duraluminij (Dural) - legure aluminija s Cu i Mg mogu postici vrlo visoku

Baza celika i sivog lijeva je željezo (Fe). cvrstocu (Rp0,2 do 290 N/mm2 i Rm= 450 N/mm2).
Cisto željezo je mekani materijal koji
lako podliježe koroziji. Svojstva kovina i slitina
• Zato se takvo nikada ne koristi u Za izbor materijala potrebno poznavati njegova osnovna tehnicki važna
strojogradnji, vec samo kao legura svojstva.
– celik ili sivi lijev. Svojstva materijala – karakteristike koje možemo pripisati odredenom
Sirovo željezo se dobiva u visokim materijalu kako bi ga razlikovali od drugih materijala
pecima. Svojstva metalnih materijala možemo podijeliti na:
To je kontinuirani postupak: 1. Kemijska
• U pec se odozgo sipaju želj. ruda, koks 2. Fizikalna
i dodaci (vapnenac...) 3. Toplinska
• Izgaranjem koksa tali se rudaca 4. Magnetska
• Nastalo rastaljeno željezo je teže i 5. Elektricna
pada na dno 6. Tehnološka
• Ostaci rudace – troska je lakša i pliva 7. Mehanicka
na željezu

Željezo
Na izlazu visoke peci se dobiva sirovo željezo.
Ovisno o brzini kojom ce se tada hladiti dobivamo:
• Sivo sirovo željezo – ako se hladi sporo.
Zbog sporog hladenja otopljeni ugljik se uspijeva potpuno izluciti u
obliku grafita koji mu daje sivu boju.
Iz sivog sirovog željeza se daljnjom rafinacijom dobiva sivi lijev.
• Bijelo sirovo željezo – ako se hladi brzo.
Pri brzom hladenju ugljik se ne uspijeva izluciti, vec ostaje vezan s
željezom.
Iz bijelog sirovog željeza se daljnjim procišcavanjem dobiva celik
Korozija
Je izravna kemiska reakcija između metala i kisika iz atmosfere.razliciti su
mehanizmi stvaranja oksidne prevlake na metalima a uobicajeno se dijele
prema procesu difuzije kroz nastalu prevlaku.
Težina G - težina tijela u [N]
• Volumen V - obujam u [m3]
• Gustoca - odnos mase i volumena materijala,
koji se izražava u g/cm3 , kg/dm3, t/m3.

Razlika izmedu celika i sivog lijeva: 2. Fizikalna svojstva

Obje legure se sastoje iz željeza i ugljika kao primarnog legirnog elementa, ali
s °C predstavljaju opcenito granicu izmedu krutog i tekuceg stanja materijala.
bitnim razlikama u postotku ugljika:
• Celik je kovka slitina željeza i ugljika uz druge dodatke.
Ima do 2% C (tocnije 2,06%).
Proizvodi od celika se izraduju obradom predfabriciranih oblika (razlicitih
profila)
koji se dobivaju valjanjem u celicanama (valjaonicama celika).
• Sivi lijev je slitina željeza i ugljika s preko 2% C (2,06 do 6,67% C).
Proizvodi od sivog lijeva se dobivaju lijevanjem u kalupima.
• Talište (podrucje taljenja, tocka omekšanja, kapljište i stinište), mjereni u
• Vrelište, mjereno takoder u °C predstavlja granicu izmedu tekuceg i
pllinovitog stanja.
• Viskozitet, mjeren u stupnjevima Englera predstavlja odnos vremena
isticanja odredene tekucine iz standardizirane posude i vremena isticanja
iste kolicine vode.
• Higroskopnost - Osobina upijanja vode - (% H2O)

PODJELA CELIKA 3. Toplinska svojstva

Prema sadržaju:
a) Ugljicni celici – odlucujuci utjecaj na svojstvo ima ugljik. Drugih
elemenata ima toliko da nemaju bitan utjecaj na znacajke celika.
b) Legirani celici su sve vrste celika u kojima odlucujuci utjecaj na
svojstva imaju legirni elementi. Niskolegirani s manje od 5%, visokolegirani
s više od 5 % legirnih elemenata.
Prema uporabi:
Dvije glavne grupe:
a) Konstrukcijski celici su ugljicni celici s manje od 0,6 % C ili legirani s:
Mn, Si, Cr, Ni, Mo, V. Uporaba za izradu celicnih konstrukcija i strojarskih
dijelova.
b) Alatni celici su ugljicni celici sa sadržajem ugljika više od 0,6 % ili
legirani. Uporaba za izradu alata kojima obradujemo razne materijale.
• Sivi lijev ima preko 2% C (sve do 6,67% C)
U odnosu na celik, po mehanickim svojstvima sivi lijev je:
• tvrdi,
• lakše lomljiv
• ima bolja klizna svojstva (zbog vece koncentracije ugljika).
Bakar (Cu) i njegove legure
Glavne znacajke bakra su dobra elektricna vodljivost i dobra toplinska
vodljivost.
Poslije srebra cisti bakar ima najbolju elektricnu vodljivost.
Bakrene legure su najcešce mjedi i bronce.:
Mjed (mesing) - bakrene legure s cinkom, kao glavnim legirnim elementom.
• Postoje osnovne dvije vrste mjedi:
• a- mjed, koje se mogu oblikovati deformacijom u hladnom stanju
• (a+b) -mjed koje se oblikuju deformacijom u toplom stanju
Mjedi mogu imati i do 44 % Zn.
Novo srebro ili alpaka (ponekad i kina-srebro)
- Bakrena legura koja uz cink ima još i odreden % nikla.
Novo srebro je legura je bakra (oko 65 %), nikla (oko 18 %) i cinka (oko 17 %).
Toplinska svojstva podrazumjevaju ponašanje materijala u promjenjivim
toplinskim uvjetima:
• Specificna toplina - ona kolicina topline koju je potrebno dovesti jedinici
kolicine tvari da joj se poveca temperatura za 10 C:
.... diferencijal dovedene topline [kJ]
... diferencijal temperature [0C]
• Toplinska provodljivost - izražava se kroz koeficijent toplinske provodljivosti
“l” (predstavlja kolicinu topline koja u jednom satu prode kroz presjek 1 m2, a
uz poprecni temperaturni gradijent dt/ dl=10C/m, a debljina ploce je 1m.
.... koeficijent toplinske provodljivosti [kJ/m h 0C]
• Toplinska otpornost - otpornost materijala prema visokim temperaturama.
7. Mehanicka svojstva
• Opterecenje je vanjsko djelovanje silama, momentima i pritiskom na neki
predmet.
• Naprezanje je unutrašnje opterecenje veza izmedu cestica odredenog
materijala.
• Cvrstoca je otpornost raskidanju veza izmedu cestica odredenog materijala.
• Elasticnost je sposobnost materijala da se nakon deformacije izazvane
odredenom silom vrati u prvobitno stanje nakon prestanka djelovanja sile,
odnosno sposobnost konstrukcije da zadrži pocetni ravnotežni oblik.
• Plasticnost je svojstvo materijala da trajno mjenja svoj oblik (da se deformira)
pod djelovanjem sile.
• Tvrdoca je otpornost materijala prodiranju tvrdeg predmeta u površinu
materijala
koji se ispituje. Za odredivanje tvrdoce metala ima više metoda.
• Žilavost je otpornost materijala prema udarnom opterecenju.
Naprezanje
Vrste naprezanja materijala:

1
• Vlak Toplinsku obradu celika možemo podijeliti u dvije skupine:
• Tlak • Žarenje
• Savijanje (fleksija) • Kaljenje
• Uvijanje (torzija)
• Smik (odrez)
• Izvijanje Žarenje
• Vibracije Razlicitim režimima zagrijavanja i hladenja postižemo promjene u kristalnoj
strukturi materijala, a time i promjene odredenih osobina (izjednacenje
kemijskog sastava i kristalne strukture, smanjenje velicine kristalnog zrna,
U osnovi, ova naprezanja djeluju na veze medu smanjenje tvrdoce i smanjenje zaostalih naprezanja).
cesticama materijala na dva nacina: Vrste žarenja:
• normalno (uzdužno) a) Difuzijsko žarenje
• tangencijalno (poprecno). b) Žarenje za toplo gnjecenje (kovanje, prešanje, valjanje itd.)
c) Žarenje zbog omekšavanja
d) Žarenje zbog odstranjivanja unutarnjih napetosti
Vlak i tlak
e) Normalizacija

Naprezanje u materijalu ovisi o sili F (N) i površini poprecnog presjeka Kaljenje

predmeta A (m²): Kaljenjem nazivamo naglo hladenje celika (gašenje) s odredene temperature pri
Produljenje tako opterecene epruvete prati se u dijagramu cemu se povecava tvrdoca materijala.
Tipican dijagram deformacije celika: Kako je uvjet za stvaranje
U podrucju linearnog produljenja vlada Hookov zakon koji glasi: tvrde strukture odgovoran
gdje je: sadržaj ugljika u leguri, celici s
_l – apsolutno produljenje (m) premalo ugljika (< 0,6 – 0,8%C)
F – sila (N) se loše kale.
l - pocetna duljina (m) U postupke kaljenja ubrajamo:
 a) Obicno kaljenje
b) Površinsko kaljenje
Vlak i tlak c) Poboljšanje
E – modul elasticnosti materijala (N/m² = Pa) d) Cementacija
A – površina poprecnog presjeka (m²) e) Nitriranje
Modul elasticnosti definiran je za svaki materijal a pokazuje koliko f) Karbonitriranje
je neki materijal krut – što je modul veci materijal je kruci.
Hookov zakon važi samo za podrucje proporcionalnosti
– do tocke P. a) Obicno kaljenje
Kaljenjem nazivamo brzo ohladivanje kaljivih celika s odredene temperature za
kaljenje (iz podrucja austenita), kod cega se stvara posebna tvrda struktura
Smik (smicanje) nastaje kad tijelo optereceno poprecnim suprotno orijentiranim materijala (martenzit).
silama pri cemu je udaljenost pravca djelovanja tih sila priblizno jednaka 0. Temperatura kaljenja ovisi o vrsti celika

Izvijanje b) Površinsko kaljenje

Obicnim kaljenjem se otvrdne cijela struktura materijala, koja postaje tvrda ali
Nastaje kad je tijelo optereceno aksijalnim tlacnim silama,a njegova povrsina zato i krta.
Površinskim kaljenjem se brzo zagrijava samo površina predmeta, te naglo
poprecnog presjeka relativno malena u odnosu na duzinu.
gasi dok su
dublji slojevi još hladni.
Cvrstoca je velicina najveceg naprezanja medu molekulama materijala u
cvrstom
d) Cementacija
agregatnom stanju pri kojoj još ne dolazi do oštecenja. Kaljenje ce uspjeti ako celik sadrži dovoljnu kolicinu ugljika.
Razlikujemo: Žilavi celici s malim udjelom ugljika zato nisu zakaljivi.
• Staticku cvrstocu
Da bi se kod takvih celika ipak dobila tvrda površina treba na neki nacin u
• Dinamicku cvrstoc
površinski sloj
prije kaljenja ubaciti ugljik.
Staticka cvrstoca Dovodenje ugljika se može vršiti zagrijavanjem predmeta u atmosferi bogatoj
Tijelo koje je dugotrajno optereceno silom, postupno se dodatno rasteže. ugljikom.
Ta se pojava naziva puzanje – ono jako ovisi o temperaturi pri opterecenju.
Puzanje može na kraju izazvati lom materijala. tolerancija
Staticka cvrstoca oznacena npr. kao Kratka definicija tolerancije:
m100.000 / 600 R Tolerancija je dozvoljeno odstupanje od nazivne mjere.
oznacava ono naprezanje koje dovodi do loma nakon 100.000 sati pri Razlikuju se tolerancije za
temperaturi od 600 ºC •vanjske mjere
(npr. promjer osovine, širina klina, ...)
•unutarnje mjere
Dinamicka cvrstoca (npr. promjer rupe, širina utora za klin, ....)
To je izdržljivost materijala izloženog promjenjivom opterecenju. • Položaj (pocetak) tolerancije vanjskih mjera (osovine) oznacava se malim
Postoji više vrsta promjenjivog opterecenja. slovima abecede a...zc
Nakon odredenog broja promjena opterecenja može doci do loma Položaj (pocetak) tolerancije unutrašnjih mjera (rupe) oznacava se velikim
materijala. slovima abecede A...ZC

Dosjedi
• Dosjed je odnos stvarnih mjera dva predmeta iste nazivne mjere
• Npr. provrt i osovina, utor i klin…
tvrdoca
LABAVI (KLIZNI) DOSJED
Uvijek postoji zracnost izmedu osovine i provrta.
Tvrdoca je otpornost materijala prodiranju tvrdeg predmeta u površinu
• Cvrsti dosjed je takav da izmedu sastavljenih dijelova postoji uvijek
materijala koji se ispituje.
preklapanje (stezanje, prisnost), a osigurava se takvim izborom tolerancija
Za odredivanje tvrdoce kovina ima više metoda.
gdje je uvijek donja granicna mjera osovine veca od gornje granicne mjere
Tvrdoca se uvijek oznacava slovom H.
rupe.
Najcešce primijenjene metode su:
• Prijelazni dosjed je takav dosjed da izmedu sastavljenih dijelova može
• Brinell (HB) nastupiti zracnost i preklapanje. To se postiže izborom tolerancije tako da
• Vickers (HV)
se tolerantna polja preklapaju.
• Rockwell (HR)
SPAJANJE ELEMENATA
žilavost Spojeve možemo podijeliti na nerastavljive i rastavljive:
• Nerastavljivi – jednom spojene dijelove više ne možemo rastaviti bez
oštecenja.
• Žilavost je otpornost materijala prema udarnom opterecenju. U takvo spajanje se ubraja:
• Redovito je žilaviji materijal rastezljiviji, a krhkiji lomljiviji. – Zavarivanje
• Povecanjem temperature kovini opada cvrstoca i tvrdoca a – Zakivanje
raste rastezljivost. – Lemljenje
– Lijepljenje
Toplinska (ili termicka) obrada materijala je postupak kojim se odredenim – Stezni (cvrsti) spojevi
režimima zagrijavanja i hladenja mijenja mikrostruktura materijala (u pravilu • Rastavljivi – spojene dijelove možemo rastaviti bez oštecenja.
ne i sastav), cime se mijenjaju neka mehanicka svojstva materijala .iako se Elementi takvog spajanja su:
toplinska obrada provodi kod razlicitih metala (celik, aluminij, bakar...), – Vijci
najcešce se koristi za poboljšanje svojstava celika. – Zatici i svornjaci.
Toplinska obrada celika se u pravilu izvodi nakon što je celik proizveden i
isporucen korisniku, odnosno na gotovim dijelovima. ZAVARIVANJE
Zavareni spoj nastaje rastaljivanjem metalnih ili plasticnih dijelova, sa ili bez

2
dodavanja materijala. - Vijak je tada opterecen na smik (odrez)
Zavarivati se mogu : - Takav se spoj koristi kod manje odgovornih spojeva
• Niskolegirani celici sa sadržajem ugljika C<03 %. S vecim postotkom ugljika - Mogu se primijeniti slabiji vijci (5.6 ili 8.8)
celici
se mogu zavarivati samo uz posebne uvjete. Zatici su jednostavni cilindricni elementi za brzo spajanje dijelova.
• Obojeni metali (bakar, mjedi, bronce, cink, aluminij).
• Termoplasticni materijali (osobito polivinilklorid - PVC). Svornjaci su oblikom slicni zaticima – ali imaju ulogu spajanja dijelova koji se
Zavarivanjem nastaje jedan jedinstveni dio. moraju gibati u zglobu.
Podrucje spoja naziva se zavar.
Najcešci postupci zavarivanja: OSOVINE I VRATILA
• Kovacko zavarivanje Osovine i vratila su strojni elementi kojima se ostvaruje rotaciono gibanje.
• Elektrolucno S drugim elementima su vezani ležajima.
• Autogeno (plamenom) Osovine i vratila mogu izgledati jednako ali ih razlikuje funkcija:
• Elektrootporno. • Osovine služe samo za nošenje rotacionih dijelova.
• Vratila osim za nošenje rotacionih dijelova služe i za prijenos snage
ZAKIVANJE (okretnog momenta).
Zakivanje je spajanje dijelova pomocu zakovica.
Danas je dobrim dijelom zamijenjeno zavarivanjem. Vratila je moguce opteretiti na sve vrste opterecenja (vlak, tlak, savijanje,
Koristi se još uvijek: torziju, smik, izvijanje)
• U zrakoplovnoj industriji za izradu avionskog trupa iz aluminija Osovine ne prenose okretni moment pa ih nije moguce opteretiti na torziju.
• Za izradu manjih dijelova koji ne trpe visoke temperature zavarivanja ili Osovine zato mogu biti opterecene na sva ostala naprezanja (vlak, tlak,
lemljenja savijanje, smik, izvijanje).
Zakivanje se izvodi hladnim ili toplim formiranjem glave zakovice pod
pritiskom. PERA I KLINOVI
Pera i klinovi su strojni elementi kojima se na vratila prenosi okretni moment i
LEMLJENJE rotaciono gibanje.
• Lemljenje objedinjuje dijelove kroz rastaljeno sredstvo za lemljenje, cija je Pera i klinovi su najcešce cetvrtastog presjeka, uglavljeni u utore u vratilu i
tocka glavcini.
taljenja niža od dijelova koji se leme. Ako su ravnog oblika – zovemo ih pera.
• Leme se celicni okviri, hladnjaci automobila, karoserije, spremnici, strojarski
dijelovi, ... SPOJKE
Razlikujemo: Spojke su strojni elementi kojima se spajaju vratila i ostale dijelove za prijenos
Meko lemljenje - temperatura taljenja je niža od 450 0C. rotacionog gibanja.
Primjenjuje se kod mehanicko niže zahtjevnih veza, npr. u elektrotehnici, kod One služe za:
hladnjaka, mehanicki niskooptereceninepropusni spojevi, tankostjeni • Uspostavljanje ili prekid prijenosa okretnog momenta, odnosno snage, s
spremnici, pogonskog na gonjeni dio stroja.
doze za konzerve itd. • Zaštitu od preopterecenja
Tvrdo lemljenje - talište lemljenog sredstva više od 450 0C. • Prigušenje vibracija
Upotrebljava se za veze koje su opterecene vecim silama. • Kompenzaciju ev. nepodudarnosti osi dva vratila uslijed netocne izrade,
Pogodno za vozila, cijevne armature, u opcem strojarstvu, ... montaže, ili deformacije pri opterecenju.
Spojke dijelimo na:
LJEPLJENJE 1 - Stalno ukljucene
• Lijepljenje je spajanje dva dijela s meduslojem lijepila koji spaja njihove a) Krute
površine b) Kompenzacijske
adhezijom (izmedu površine materijala i ljepila) i kohezijom (poveznim c) Elasticne
molekularnim silama unutar ljepila). 2 – Iskljucive (izvrstive)
Prednosti lijepljenih spojeva prema zakivanim, zavarenim i lemljenim: a) Zupcaste
• Smanjena težina, b) Tarne
• Naprezanja u spoju su jednoliko rasporedena, izbjegnute koncentracije c) Hidrodinamicke
naprezanja, d) Sigurnosne.
• Spojevi su nepropusni, otporni na koroziju i ne mjenjaju svojstva materijala
koji 1 - Stalno ukljucene spojke
se lijepe, a) Krute
• Smanjena cijena koštanja. • Krute spojke kruto povezuju dva vratila, te
• Istice se osobito kod spajanja tankih limova, pri spajanju razlicitih materijala ostvaruju nepokretnu vezu spojenih vratila pri
(celik, aluminij, keramika). cemu se ona ponašaju kao jedna cjelina.
Nedostaci su: • Vratila moraju imati dobro poravnate osi i
• Cvrstoca znatno niža od ostalih nacina spajanja, prilikom ugradnje i tokom rada. Kada to ne bi bio
• Neotpornost prema temperaturnim utjecajima, slucaj nastajala bi u radu dodatna opterecenja
• Kemijska nepostojanost, vratila i njihovih oslonaca.
• Proracun cvrstoce lijepljivih spojeva nije pouzdan. • Krutim se spojkama, zato, najcešce spajaju duga
i elasticna vratila (transmisijska vratila,a rjede
STEZNI SPOJ vratila pogonskog i radnog stroja.
Takav se spoj sastoji iz rukavca (osovine)
cvrsto nasadenog u glavinu (glavcinu) 1 - Stalno ukljucene spojke
Navlacenje se izvodi na jedan od nacina: b) Kompenzacijske
1. Pritiskom pod prešom (za manja stezanja) omogucavaju medusobne pomake:
2. Zagrijavanjem glavcine prije spajanja • uzdužni pomak
3. Hladenjem osovine • poprecni pomak
4. Istovremenim zagrijavanjem glavcine i hladenjem osovine (za najjaca • kutni pomak
stezanja). • uzdužni i kutni pomak.

Vijcani spojevi 1 - Stalno ukljucene spojke

Vijci su bez premca najcešci tehnicki elementi. c) Elasticne
Svi vijci imaju jedan zajednicki pojam – navoj. Elasticne spojke sastavljene su od dvije glavine i elasticnih
Navoj omogucuje uvrtanje vijka, odnosno ostvaruje vezu elemenata od gume, umjetnih masa, tekstila, metalnih opruga i sl.
vijcanog spoja.
Navoj nastaje narezivanjem utora u obliku zavojnice oko valjkastog tijela vijka. Prednosti:
_ prigušivanje vibracija smanjenjem oscilacija momenta torzije
•Metricki i Whitworthov navoj: (npr. kod pogona klipnih strojeva)
– za pricvršcivanje _ smanjenje udarnih opterecenja nastalih naglom promjenom
- za podešavanje (regulaciju uredaja) brzine pogonskog i pogonjenog stroja
- za zatvaravnje (cepovi) _ mogu kompenzirati manje pomake i manju neravnost osi
•Trapezni i kosi navoj: spojenih vratila (posljedica su to tolerancija kod uzrade,
- za prijenos gibanja netocne montaže, nejednolikog slijeganja temelja itd.)
(dizalice za auto, vreteno tokarskog stroja) Nedostatak:
•Obli navoj: Utjecaj sila kojima spojka djeluje na spojena vratila nastojeci ih poravnati ili
– za spojnice izmedu vagona sprijeciti njihove pomake.
- za žarulje (Edisonov navoj). Te sile izazivaju poprecno, a ponekad i uzdužno opterecenja vratila i ležajeva.

Vijcani spoj može funkcionirati na dva nacina pomocu kojih drži dijelove 2 – Iskljucive spojke (izvrstive)
spojene: a) Tarne
• Uslijed trenja koje je vijcani spoj stvorio Prenose moment uslijed trenja izmedu dviju
pritiskom izmedu naležnih ploha dijelova u spoju pritisnutih ploha.
- Da bi se stvorio dovoljno snažan pritisak, potrebna je
jaka sila u vijku – spoj je opterecen na vlak 2 – Iskljucive spojke
- Stoga se za takve spojeve koriste kvalitetniji vijci c) Hidrodinamicke
(klasa 10.9 ili viša) Prenose moment uslijed zahvata tekucine
- Takvi se spojevi koriste za odgovornije konstrukcije (hidraulickog ulja) izmedu lopatica dva
• Uslijed oslanjanja tijela vijka na rub rupe turbinska kola.
- Vijak svojim tijelom osigurava položaj dijelova

3
2 – Iskljucive spojke
d) Sigurnosne
Prekidaju prijenos momenta ako prijede zadanu vrijednost
• Izvedba sa zatikom koji puca pod prevelikim opterecenjem
(slicno je osiguranje propelera vanbrodskih motora).