Professional Documents
Culture Documents
Jezik Sve Četvrti Razred
Jezik Sve Četvrti Razred
Znak:< ♀ ♫ 5
…
Jezični znak
Jezični znak ima sposobnost na sebe prenijeti neki podatak iz izvanjezične zbilje i potom taj
podatak prenijeti sudionicima u komunikaciji.
Npr. U stvarnosti postoji predmet
Unutar jezika postoji riječ ŽARULJA koja se odnosi baš na navedeni predmet i znači
'električnu kruškoliku svjetiljku koja svijetli kad se spoji s izvorom električne struje'.
Unutar jezičnog znaka postoji dakle SADRŽAJ (dio jezičnog znaka koji na sebe preslikava
pojam iz izvanjezične zbilje) i IZRAZ (sama riječ Ž+A+R+U+LJ+A).
Sadržaj se još naziva OZNAČENO, a izraz OZNAČITELJ.
Jezični znak = izraz (označitelj) + sadržaj (označeno)
Sve navedene oblike riječi i njihova značenja nazivamo leksemima (grč. lexis = riječ)
Pingvini = porodica antarktičkih vodenih ptica zdepasta, uspravna tijela (Jure Šonje,
Rječnik hrvatskoga jezika)
- riječ ima samo jedno značenje; jednoznačnica
Naivac= naivan čovjek, naivčina
= naivni slikar
- riječ ima više značenja; višeznačnica
Ukoliko riječ ima jedno značenje, govorimo o jednoznačnici, a ukoliko ima više značenja,
govorimo o višeznačnici.
Vrste značenja
U riječi koje imaju više značenja, jedno od njih je osnovno (ishodišno), a ostala su
izvedena značenja.
__________________________________________________________________
Riječ osnovno/neutralno/ izvedeno/stilski obilježeno/
denotativno značenje konotativno značenje
_________________________________________________________
pas životinja vjernost, odanost, privrženost
domovina zemlja iz koje potječemo ljubav, majka, život
rat oružani sukob krv, smrt, strah
djevojka mlada neudana ženska osoba ljubav, ljepota
stalno i nesubjektivno značenje sadrži emocionalne oznake ili asocijacije
izravno i obavijesno neutralno koje se vežu uz neki predmet
upućuje na imenovanu stvar podruštvljeno značenje – zajedničko
većini govornika
individualno značenje – svojstveno
samo jednom piscu
Prijenos značenja
I. Prijenos značenja na temelju sličnosti:
Prijenos značenja na temelju sličnosti kako bi se istakla jedna zajednička značajka naziva se
metafora (grč. metaphore = prijenos).
Proces nastanka metafore naziva se metaforizacija.
Prijenosom značenja na temelju bliske prostorne ili vremenske veze nastaje stilska figura
metonimija (grč. metonimia = zamjena imena)
Primjeri metafora:
Srebro zvjezdano tvoja je misao/ A srce bezbroj sunčanih mačeva na nakovnju
(Jure Kaštelan)
Tvoja je misao strma pećina/ O koju se uzalud razbija moj život.
Crno od noći/ Moje lice gori pustim ognjem. (Vesna Parun)
Antonimija
grč. anti – protiv, onoma – ime
crno / bijelo radost / žalost vjerovati / ne vjerovati
svijetlo / tamno mir / nemir govoriti / šutjeti
(pridjevi) (imenice) (glagoli)
lako / teško pod / nad
veselo / tužno od / do
(prilozi) (prijedlozi)
Vrste antonima
Prema usvojenosti
- općejezični (svi govornici hrvatskoga jezika prepoznaju ih kao lekseme suprotnoga
značenja): toplo / hladno
- individualni (kontekstualni – antonimi samo unutar nekoga konteksta ili su rezultat
jezičnoga stvaralaštva pojedinca): živjeti / spavati (umrijeti)
Prema podrijetlu
- pravi - primarni (raznokorijenski, netvorbeni): lijep - ružan
- nepravi (istokorijenski, tvorbeni): rasterećenje – opterećenje; dugo – nedugo
Oksimoron
pametna glupost živi mrtvac lijepa ružnoća
Oksimoron je stilsko izražajno sredstvo u kojem se povezuju protuslovni pojmovi.
Homonimi i homonimija
grč. homonymos > homo – isti + onoma – ime
Vrste homonima
Leksemi grâd (naseljeno mjesto) i grâd (jedinica jakosti alkohola) podudaraju se u osnovnim
oblicima i nazivaju se leksički homonimi.
Homofoni i homografi
Da bi riječi bile homonimi, moraju ispunjavati uvjete:
1. Moraju imati različita značenja (rak – životinja, rak – bolest)
2. Izrazi im moraju biti jednakog fonemskog sustava (/r/+/a/+/k/ - /r/+/a/+/k/)
3. Izrazi moraju imati iste naglasne osobine
4. Moraju se jednako pisati
U riječima istoga izraza, a različitoga značenja vrlo su rijetko ispunjeni svi uvjeti.
Npr. riječi istoga izraza nemaju iste naglasne osobine:
mòra (briga) – môra (3. l. jd. pz.)
vráta (mjesto za ulaz u prostoriju) – vrâta (g. jd. m.r.)
grâd (naseljeno mjesto) – gräd (vrsta oborine , tuča)
Leksemi koji se isto pišu, a različito izgovaraju zovu se homografi (grč. homographos –
napisan istim slovima) – istopisnice.
Ako se leksemi isto izgovaraju, a različito pišu, govorimo o homofonima (grč.
homophonos – jednoglasan) – istozvučnice.
višnja (voće) – Višnja (žensko ime)
rijeka (voda tekućica) – Rijeka (ime grada)
Sinonimi i sinonimija
grč. syn – s, zajedno + onoma – ime
Nisam imala sliku.
fotografiju
Lekseme slika i fotografija možemo zamijeniti, a da obavijest ostane ista. To je moguće
stoga što oni imaju isti sadržaj.
Dva leksema u sinonimskom odnosu (npr. slika i fotografija) čine sinonimski par.
Ukoliko je u sinonimskom odnosu tri ili više leksema, oni čine sinonimski niz:
kompjutor – računalo – kompjuter
zadatak: Za riječi iz standardnoga jezika napiši barem jednu riječ iz žargona tako da
čine sinonimski par/ sinonimski niz: novac, glava, negativna ocjena, učiti
Bliskoznačnice – istoznačnice
opći (općeuporabni) leksik – riječi koje svim govornicima jednog jezika znače isto
stručni nazivi (termini) – riječi koje se upotrebljavaju među stručnjacima pojedinih struka -
termine proučava znanstvena disciplina nazivoslovlje (terminologija)
stil (grč. stylos = držak, pisaljka) – izbor jedne od više mogućnosti za izricanje istog sadržaja.
Funkcionalni stil = stil primjeren stanovitoj vrsti teksta
Leksičko posuđivanje
IZRAVNO POSUĐIVANJE
jezik davalac jezik primalac
jezik koji daje, iz kojeg se posuđuje jezik koji prima, koji posuđuje
NEIZRAVNO POSUĐIVANJE
jezik davalac jezik posrednik jezik primalac
samar grčki > turski > hrvatski
šogor njemački mađarski hrvatski
kravata francuski njemački hrvatski
KRUŽNO POSUĐIVANJE
- proces kad jedna riječ pređe iz jednog jezika u drugi pa se nakon određenih promjena
(u izrazu i značenju) ponovno vrati
PRILAGODBA POSUĐENICA
Četiri osnovne vrste prilagodbe:
1. grafijska (pravopisna)
- transkripcija (iz drukčije latinice)
- transliteracija (iz ćirilice)
2. fonološka (grč. Stephanos – Stjepan)
3. morfološka (njem. das Theme, sr. rod – hrv. tema ž. rod)
4. značenjska (značenje se ne mora podudarati sa značenjem u jeziku davaocu)
POSVOJENICE (usvojenice) – riječi koje se potpuno prilagode jeziku primaocu na svim
razinama
boja, bubreg, čamac, časopis, domovnica…
TUĐICE – posuđenice koje se nisu potpuno prilagodile, opiru se asimilaciji i nastoje sačuvati
svoju posebnost
koncert, akt, student, bicikl, artikl, šou, bife…
LEKSIČKA NORMA
Normiranost = sustav pravila koja tvore opću standardnojezičnu normu
Norme: pravopisna
pravogovorna
fonološka -
morfološka - gramatička
sintaktička -
leksička
Leksička norma utvrđuje pravilnu uporabu leksema (riječi)
purizam (lat. purus – čist) = težnja za jezičnom čistoćom hrvatskog jezika, usmjeren je
uglavnom protiv stranih jezičnih elemenata u hrvatski standardni jezik
purist
čistunstvo = pretjerani purizam
Onomastika (imenoslovlje)
(dio lingvistike koji proučava imena)
- onomastik = vlastito ime / apelativ = opća imenica
Podjela imena
Frazemi
raditi kao konj pokazati zube
spasiti živu glavu otkriti Ameriku
glup kao noć pijan ko zemlja
nevjerni Toma borba s vjetrenjačama
Frazemi su višečlani jezični nazivi čije se značenje ne može pogoditi iz značenja sastavnih
jedinica, već se mora naučiti na isti način na koji se uči značenje jezika.
Tvorba riječi
Tvorba riječi proučava pravila, načine oblikovanja i sredstva za oblikovanje novih riječi na
temelju već postojećih riječi.
Tvorbeni načini
izvođenje slaganje
MOCIJSKA TVORBA:
direktor – direktorica, lav – lavica, student – studentica (mocijski parovi/ parne imenice)
SPECIFIČNOSTI
Glagolske imenice – nastaju sufiksalnom tvorbom
zna+nje – znanje, kup+nja- kupnja
glag. imenice na –ba – bolje nego na –nje, -enje, -jenje:
prosidba, krunidba, nagodba
Glagoli:
rad-i-ti, um-ova-ti, telefon-ira-ti, ravn-a-ti, crven-i-ti, šap-nu-ti
perfektivizacija: kucati – kuc-nu-ti, šaptati- šap-nu-ti
imperfektivizacija: ograničiti: ogranič-ava-ti, dobaciti: dobac-iva-ti, dodijati: dodija-va-ti…
-iti - -jeti
-iti – prijelazni glagoli (crveniti sobu) -jeti – neprelazni (crvenjeti)
Imenice za vršitelja radnje: bolje –telj nego –lac: gledatelj (-ica)/ gledalac (-ica?!)
Radiona – radionica, blagovaona – blagovaonica, čekaona – čekaonica, učiona – učionica
PRIDJEVI
Imena na –v dobivalju sufiks –ljev: Jakov-ljev, Čehov-ljev…
Imena na –av mogu imati i –ov i –ljev: Braslavov /Braslavljev…