Professional Documents
Culture Documents
Metode 2
Metode 2
Metode 2
TEHNOLOSKI PROCESI
PODZEMNE EKSPLOATACIJE
SLOJEVITIH LEZISTA
•
UNIVERZITET U BEOGRADU
TEHNOLOSKI PROCESI
PODZEMNE EKSPLOATACIJE
SLOJEVITIH LEZISTA
OTVARANJE, PRIPREMA I METODE
OTKOPAVANJA
O$lobodeno pore:u. na promet na Ofinovu Nana :M. stav 1. ta~ka 1. zakona 0 oporezivanju
proizvoda I usluga u prometu (.Sluibenl list SFRJ. 33172) I mUljenja Republll!:kOg sekretsrlJata
za kulturu SRS braJ U3-IUn3-G2 ad 8. februara 11173. godlne.
SADRZAJ
Strana
PREDGOVOR 7
Uvod
•
IDEO - OTVARANJE LE2I$TA
GLAVA I - OPSTE POSTAVKE I TERMINOLOCIJA 13
I. Op§te postavke - - - - - 13
2 Tehnifka dokumentacija za projekat otvaranja lefl!ta 14
3
2. Rudanko-tehnl~ki uslovi eksploatacije
Strana
,.
3. Otvaranje leWta soli - - - -
4
Strana
2. Odret3:ivanje broja otkopnih laila u otkopnom polju - 143
3. Odret3:ivanje optimalne du!ine otkopnog bloka - - 146
4. Odret3:ivanje optimalnog rastojanja popreblih hodnika 146
5. Odret3:ivanje optimalne visine otkopne etaie kod otkopavanja slojeva vece
debIjine - - - - - - - - - - - - - - 149
5
Strana
7. Metode otkopavanja u kosim etafama - - - - - _ _ _ 194
7.1. OpAte tehni~ke karakterlstike metoda otkopavanja u kosim etaiama 194
7.2. Tehni~ko-ekonomski efekti metoda otkopavanja u kosim etazama 197
8. Metode otkopavanja u komorama - - - - _ _ _ _ 198
8.1. Oplte tehnl~ke karakteristike metoda otkopavanja u komorama 198
8.2. Tehnl~ko-ekonomski efektl metoda otkopavanja u komorama 205
G LA V A XIV - METODE OTKOPAVANJA SIROKIM CELOM - 206
1. Tehni~ke karakteristike metoda otkopavanja §lrokim celom 206
2. Prolzvodno-tehnl~kl uslovl za prlmenu metoda otkopavanja ~irokim relom 207
3. Podela metoda otkopavanja lirokim celom - - - - _ _ _ _ 208
4. Metode otkopavanja §Irokim celom miniranjem otkopa - - - - - 2Q9
4.1. Op§te tehnfcke karakteristlke metoda otkopavanja lirokim celom sa mi-
nlranjem otkopa - - - - - - - - - - - - - - 209
4.2. Tehnicko-ekonomskl efekti metoda otkopavanja siroklm celom sa mini-
ranjem otkopa - - - - - - - - - - - - - 219
5. Metode otkopavanja §Iroklm celom sa podsecanjem I minlranjem - 220
5.1. Opste tehnlcke karakterlstike metoda otkopavanja llroklm relom sa
podsecanjem i mlniranjem - - - - - - - - - - 220
5.2. Tehnlcko-ekonomskl efekti metoda otkopavanja !lroklm celom sa pod-
secanjem i miniranjem - - - - - - _ - - - - - 226
6. Metode otkopavanja Urokim celom mehanizovanim procesom - - - 227
6.1. Optte tehni~ke karakteristike metoda otkopavanja §Irokim celom meha-
nizovanim procesom _ _ _ _ _ _ _ - - - - 227
6.2. Metode otkopavanja §iroklm celom sa dlrektnlm upravljanjem tehno-
lo!klm fazama j mehanlzacljom _ _ - - - - - - 228
6.3. Metode otkopavanja !Iroklm celom sa Indlrektnlm upravljanjem tehno-
lo!klm {azama 1 mehanizacljom - - - - - - - - 242
G L A V A XV - METODE OTKOPAVANJA KOMBINOVANIM CELOM 247
1. Op!te tehnlcke karakteristike metoda otkopavanja kombinovanim celom 247
2. Metode kombinovanog komorsko-stubnog otkopavanja 248
3. Metode podetainog otkopavanja - - - - - - - - 249
4. Metode magazlnskog otkopavanja - - - - - - - 252
5. Metode otkopavanja pod Z3!t1tom specljalne podgrade (!titova) 253
6. Tehnicko-ekonomskl efektl metoda otkopavanja kombinovanim celom 256
r
Predgovor
7
Uvod
I
Krajnji cilj u podzemnoj eksploataciji slojevitih i drugih lefiSta mi-
neralnih sirovina, koji se sastoji u proizvodnji minemlne sirovine racio-
nalnim iskoriscenjem mineralnog leziSta, postize se primenom razlicitih
tehniloskih procesa eksploatacije. Eksploatacija mineralnog lezista, bez
obzira na vrstu mineralne sirovine, ostvaruje se u postupnom razvoju i
odgovarajucim fazama fada.
Postupni razvoj eksploataaije i izgradnja jamskog proizvodnog ka-
paciteta maze imati specificne karakteristike u zavisnosti od vrste mine-
ralne sirovine, rudarsko-tehnickih uslova eksploatacije i nacina prerade
i primene. ali u podzemnoj eksploataciji lefista l:vrstih mineralnih siro-
vina jasno se razlikuju hi razvojna stadijuma: otvaranje. priprema i otko-
pavanje lefiSta. Ovakva terminoloSka podela nema sarno formalni znacaj
vec je takode tehniCki i ekonomski opravdana.
Sa tehnickog stanomta razvojni stadijumi treba da budu jasno defi-
nisam, tako da se mogu diferencirati po vrsti i koliOni radova i jamskih
prostorija, kao i da se mogu odnositi i primeniti na sve vrste leziSta
l:vrstih mineralnih sirovina. Sa ekonomskog stanoviSta treba tak<X1e po-
stavin sto jasnije granice lizrnedu pojedinih razvojnih stadijuma u pod-
zemnoj eksploataciji. Ovo je od podjednake vaznosti kako u faxi tako
zvane investicione izgradnje projektovanog jamskog proizvodnog kapa-
citeta tako i u rekonstrukciji rudnika iIi odriavanju proizvodnog kapa-
citeta jame. Ukoliko su granice razvojnih stadijuma proizvodnog kapa-
citeta tehnicki jasnije, utoliko je lille, efikasnije i za tehnicku operativu
korisnije obavljanje ekonomskih analiza u dzgradnji i kasnijem koriscenju
i odri8vanju jamskog proizvodnog kapaciteta.
Uporedenja radi, navodimo da se u vecem broju zemalja i inostranoj
literaturi koristi identicna tenninologija. Tako, na primer, u ruskoj lite-
raturi usvojeni su termini BCKpblTHe, nQ,l:tI'O'TOBKa H CKCTeMhI pa3pa6crrKH,
U engleskoj i americkoj _mine opening, development and minig- methods«
dok se u nemackoj literaturi termini u izvesnom stepenu razlikuju i uvodi
i faza razrade leiista. Nemacka terrninologija je specificna i ne moze se
konsekventno primeniti u podzemnoj eksploataciji svih vrsta leZiSta cvrstih
mineralnih sirovina.
Da hi se izbegle moguce nejasnoee u terminologiji i praktienoj pri-
meni, razvojne stadijume i faze u podzemnoj eksploataciji leziSta treba
9
povezati sa odgovarajuCim proizvodnim jedinicama Uamsko, graV!itaciono
i otkopno polje), cime se postize konsekventnost i omogucuje stvaranje
odgovarajuce izvorne dokumentacije za obavljanje raznih tehnicko-eko-
nomskih analiza.
ZaV'isnost tehniCko-ekonomskih efekata od tehnickih reSenja otva-
ranja i tehnologije otkopavanja zahteva da se u projektovanju procesa
eksploatacije u sirem smislu pokloni maksimalna paznja. Jedan od osnov-
nih zadataka, koji treba optimalno resiti, predstavlja racionalno iskori-
scenje siroVlinske baze odgovarajuce mineralne sirovine. Drugu, veama
vaznu oblast, koja zahteva savremena tehnicka resenja procesa podzemne
eksploatacije, cini sigurnost i pouzdanost procesa proizvodnje. Poveeani
stepen mehanizacije u procesu otkopavanja stvara niz problema u po-
gledu zapra.senosti jamskog vazduha, raznih vrsta traumatizama us1ed
rada maSina, kao Ii opasnosti od eksplozije u metanskom rezimu. Pobolj-
Sanje radnih uslova, rezima provetravanja, mikroklime, zaStite mehani-
zacije, spreeavanje opasnosti od eksplozije i masovnih katastrofa treba
da se resava vee pri otvaranju jame i pocetnom stepenu razvoja jamske
eksp1oatacije, i to na principu automatskih indikatora i automatske za-
stite i regulacije. U domenu ekonomike proizvodnje suceljavaju se i
preplicu projektovana tehniCka reSenja i koncepcije sa organizacionim
faktorima i ekonomikom u sirem smislu. Deo ekonomskih problema, koji
se odnosi na razvojne stadijume i faze eksploatacije, treba takode briiIjivo
projektom predvideti i re.siti, tako da se u oceni i realizaciji projekta
mogu formirati cvrsti kriterijumi za ocenu ekonomske efikasnosti u1a-
ganja u izgradnju iIi rekonstrukciju jamskog proizvodnog kapaciteta.
Navedene opste opaske imaju poseban znacaj u podzemnoj eksploa-
taciji jugoslovenskih slojevitih 1eZiAta, a naroeito 1etista uglja. Lei-iSta
ug1ja u na§oj zemlji predstav1jaju veorna znacajnu i sigurnu energetsku
sirovinsku bazu sa relativno malim stepenom iskorlSCenosti. Izvesno za-
ostajanje u razvoju povrSinske eksploatacije i znacajno ucesce proizvodnje
uglja iz podzemne eksp1oatacije, koje iznosi u 1970. godini 60,4-/., izvriena
delimicna rekonstrukcija rudnika i povoljnija konjunktura uglja, pruzaju
realne Sanse za odrlavanje i eventua1no prosirenje kapaciteta rudnika.
Uz nastavak procesa rekonstrukcije i modernizacije rudnika uglja i po-
boljSanje ekonomskog poloiaja ove grane, i pored slozenih uslova eksplo-
atacije. proizvodnja ugJja u podzemnoj eksp10ataciji moze u narednim
godinama imati znacajnu ulogu u ukupnam energetskom bilansu zemlje.
Polazeei od stvorene situacije u veeem broju rudnika uglja u naSaj
zemlji, veti broj rudnika suocen je sa problemima dopunskog otvaranja
i pripreme, kao i primene efikasnije i modernije tehnologije otkopavanja,
a samo neznatan broj nalazi se pred problemom otvaranja novih veeih
proizvodnih pagona. Zbog toga, moze se slobodno konstatovati, problem
postaje tezi i slozeniji.
U otvaranju novih jamslcih pagona i rekonstrukciji postojeeih, efi-
kasnijim tehnickim rrienjima na principima mehanizacije i koncentracije
proizvodnje, kroz poveeanje produktivnosti rada treba maksimalno kom-
penzirati opadanje interesa radne snage za ovom vrstom rada koji se
zapala u naSoj zem1ji u poslednjim godinama. Porast produktivnosti rada
u periodu 1960 - 1970. godine, po stopi od 6,4'/0 godisnje, ukazuje da
su u ovom podrucju ulozeni veliki napori i postignuti vidni rezultati, ali
se ne mogu ignorisati realne moguenosti koje jllS stoje na raspolaganju.
10
IDE 0
OTVARANJE LEZISTA
GLAVA [
Opste postavke I
.
terminologija
I. OPSTE POSTAVKE
Po z8vrsetku istrazivanja lezista, izrade kompletne geoloske doku-
mentacije i izvrSenog proracuna pojedinih kategorija bilansnih rezervi,
pristupa se projektovanju otvaranja lefiSta. Vrlo testa je potrebno u
procesu projektovanja otvaranja leiiSta izvrsiti i dopunske istrazne r8-
dove na lokacijama glavnih jamskih objekata ~ drugim delovima leziSta,
radi dobijanja dopunskih podataka 0 geoloskoj strukturi i rudarsko-geo-
loskim karakteristikama lezista.
Otvaranje leillta obuhvata izgradnju jamskih prostorija kojima se
ostvaruje pristup leZistu oct povrsine do osnovnih horizonata i otkopnih
nivoa. Ove prostorije sluze za transport korisne supstance, jalovine i op-
reme, prevoz radrri.ka. snabdevanje jame materijalom i provetravanje
jame. Jamske prostorije otvaranja omogucuju izradu pripremnih prosto-
rija u lezistu iIi van njega. Otvaranjem moze da se zahvati celo leziste
mineralne sirovine iIi pojedini delovi lezista, koji se nalaze u sastavu
jamskog polja. Ovo je naroCito karakteristicno za slojevita leZista sa
• velikim dimenzijama po pruzanju ih padu.
Jamske prostorije koje se grade u cHju otvaranja lezista Hi pojedinih
delova nazivaju se prostorije otvaranja. Obim radova na otvaranju lezista
zavisi od geolosko-rudarskih karakteristika leZista i proizvodnog kapa-
citeta jame. Prema tome, prostorijama otvaranja treba obezbediti otva-
ranje leziSta ili njegovih delova da bi se otvorio i pripremio dovoljan
broj proizvodnih, odnosno otkopnih jedinica, koje se svojim proizvodnim
kapacitetom uklapaju u projektovani kapacitet jame ill rudnika. Ukoliko
je na taj nacin zahvaceno celo leziste, utoliko je otvaranje potpuno, dok
t je u slucaju potrebe nastavka radova otvaranja i posle dostizanja projek-
13
~I
tovanog kapaciteta otvaranje delimieno. Obim radova na otvaranju lensta
u neposrednoj je vezi sa ekonomskim efektima proizvodnje, kao i sa
naCinom finansiranja investicione izgradnje proizvodnog kapaciteta.
Projektom otvaranja leilita treba reSiti i definisati sledeee probleme:
a) nacin otvaranja letiSta;
b) tip i konstruktivne karakteristike prostorija otvaranja;
c) broj prostorija otvaranja;
d) lokaciju prostorija otvaranja;
e) broj osnovnih horizonata, odnosno otkopnih nivoa;
f) naCin i redosled otkopavanja jamskog polja i osnovnih proizvod-
nih jedinica;
g) broj slojeva koji se jednovremeno otkopavaju (ako lei.istu pripada
viSe slojeva);
h) nacin transporta korisne supstance i jalovine i prevoz radnika;
u slucaju spu.stanja u jamu ve6h komada opreme iIi maSina, ove
potrebe treba posebno uzeti u obzir pri izboru profila i konstruk-
cije objekata otvaranja;
i) naCin provetravanja jarne;
j) nacin odvodnjavanja jame;
k) izbor lokaeije i konstrukcije pornoenih objekata otvaranja (navo-
ziSta, izvozista, komora i drugih prostorija);
1) povrSinski tehnoloski kompleks uz glavne objekte otvaranja.
18
penu. M~utim, ovaj faktor ne mora biti odlueujuci, po~to je projektovani
kapacitet faktor od primarnog znaeaja.
d) Kontinueln05t jamskog transporta i izvoza; pri projektovanju i
izboru naeina otvaranja i razmatranju varijantnih rE$enja treba raeunati
i trookove transporta i izvoza. Troskovi transporta i izvoza bice utoliko
relativno manji, ukoliko je manji broj pretovamih mesta i menjanja
pravaca kretanja otkopanih masa, kod istih ostalih uslova. Ovaj problem
treba reSavati u zavisn05ti od proizvodnog kapaciteta, broja izvoznih
horizonata i transportnih sredstava.
e) Vodoobilnost i odvodnjavanje jame; paralelno sa projektom otva-
ranja jame resava se i naein odvodnjavanja jame u skladu sa pritokom
vode, proseenim otkopnim povrsinama i izvoznim horizontima koji ce se
otvarati. PM rasmatranju varijanti otvaranja jame treba uvek razmatrati
mogucn05t gravitacionog odvodnjavanja, ako to omogucuju konfiguracija
terena, polozaj lezista i ostali uslovi. Gravitaciono odvodnjavanje jame
moze se resiti kroz glavni objekat otvaranja (izvozni potkop) Hi kroz po-
seban potkop za odvodnjavanje.
Pomenuti geolo.ski i proizvodno-tehni&i faktori ne iscrpljuju potrebu
razmatranja i uvazavanja i drugih ekonomskih i organizacionih faktora
koji u kompleksnoj analizi mogu imati znacajno mesto.
.
,
GLAVAIII
20
Prema slici 1 provetravanje jame vrsi se tako sto se ulazna vazdusna
struja krece kroz izvozni potkop (1), preko uskopa (3) i ventilacionog
hodnika (7) dovadi se na otkope (8) i (9), a zatim se izvoznim hodnikom
(6) usmerava ka ventilacionom potkopu (2). Ako se za provetravanje ko-
A
','8
,
PRESEK A -8
-.J th'" -~
, -jT--
-- I
--1\,--"""1 ,
lEGENDA
I I
,,I
,
, cf=I i/t"/q/OCIQN,f ""ArA
~AZ"A I'A;ZOUi"NA STI?l.IJA
, I __ / t
pOl'!fArNA ""ZtxlfHA srl?/I.hf
----
II Sllka 1. - Parcijalno otva'l'anje
, , - ~----
- , leiifta potkopom: 1 - izvozni pot-
21
J
1.2. OTVARANJE KOSIM PROSTORIJAMA
Otvaranje horizontalnih i blago nagnutih leziSta kosim prostorijama
u veeem stepenu zavisi od ugla pada sloja i dubine zaleganja. Ovde treba
razlikovati dva slu~aja:
a) Aka je sloj horizontalan ill pribli.Zno horizonta!an i nalazi se na
maloj dubini (do 200 m) otvaranje se moze izVfsiti kosim pTostonjama
lociranim u krovinskom delu leiiSta (s1. 2).
A
'l" I
:11
" J
"
""
I',
8
PIJ.ESEK A -8
J
1--- - - -1M~J;IDIf"'"
I 0 'T- c:.,.: I
I ' ,.' I
'-- --
,>--- '--=-4f#'="==""'=~1
•
-- ,
1 1 I
I r
I I
L_ J
LEGENOA
Sistem paTalelnih niskopa (1) i (2) deli jamsko polje na dva pribllino
jednaka dela. lzvozni niskop (1) 1 ventilacioni niskop (2) izgra~eni su pod
22
uglom do 25°, na mEXlusobnom rastojanju 130 - 50 m. Izvozni niskop je
opremljen za izvoz uglja jamskim vagonima ili jamskom zicarom. Za
vece proizvodne kapacitete (5-10000 tldan) izvozni niskop moze biti
opremljen kontinuelnim transportnim mehanizmima. Za transport otko-
panih masa clankastim transporterom ill transportnom trakom izvozni
niskop ne treba da ima veci ugao pada od 18°. U vezi sa dubinom zale-
ganja sloja nameee se problem duzine izvoznog niskopa i prevoza rad-
nika. Kod veee duZine niskopa prevoz radnika moze se resiti po istom
niskopu u specijalnim kosevima, ukoliko je predviden sinski transport,
odnosno transportnom trakom, ukoliko je transport predviden konti-
nuelnim mehanizmima. Treca alternativa sastoji se u izradi posebnog
servisnog okna iskljucivo za prevoz radnika i eventualno snabdevanje
jame materijalom i opremom.
Umesto ventilacionog niskopa (2) 'provetravanje jame moze biti osi-
gurano ventilacionim oknom (3), cija lokacija zavisi od dimenzija jamskog
polja i drugih uslova. Isto tako, u zavisnosti ad dimenzija jamskog polja
moze biti izgradeno vise ventilacionih okana.
Na najnizoj koti niskopa gradi se navoziSte (4), mja konstrukcija
zavisi ad nacina transporta otkopanih masa. Za sinski transport dovoljno
jEt prosirenje izvoznog hodnika odgovarajuce duzine, dok se za konti-
nuelni transport kroz niskop obicno gram poseban sistem za pretovar;
tehnicko resenje pretovara treba dovesti u vezu sa nacinom transporta
U samoj jami. Za kontinuelni jamski transport pretovarni sistem je jedno-
stavniji, dok je za sinski jamski transport potrebno predvideti uredaj
za prainjenje vagona, bunker, dozer, adnosno transportnu traku za pre-
tovar. U svakom slucaju korisno je jednim bunkerom na koti donjeg na-
vozista uciniti nezavisnim jamski transport ad izvoza niskopom.
Sa donje kote izvoznog niskopa gradi se sistem paralelnih transportnih
i ventilacionih hodnika (5, 5') i (6, 6'). Sistemi paralelnih hodnika povezani
su popreenim hodnicima (7).
Ulaz za svezu vazdusnu struju je izvozni niskop (1), a zatim se vaz-
dusna struja usmerava hodnikom (5) prema otkopima (8) (9) i kao po-
vratna vazdusna struja kreee se preko poprecne veze (10) i vazdusnog
mosta (11) prema ventilacionom niskopu (2). Ovaj nacin kretanja vaz-
uusne struje odnosi se na alternativu sa dva paralelna niskopa. Treba
napomenuti da sistem provetravanja zawsi ad broja otkopnih hila, otkopa
i lokacije ventilacionih objekata.
Centralna lokacija sistema izvoznih niskopa, prikazana na slici 2,
ima prednosti simetricnog otvaranja jamskog polja, krace vreme Jzgradnje
i manju pripremu do poeetka proizvodnje, manje troskove oddavanja
jamskih prostorija i objekata, ali ima ozbiljan nedostatak blokiranja dela
leZista u sigurnosnom 'Stubu za sistem niskopa. Zbog toga je ovakva 10-
~acija opravdana kad jamskog polja vece povrsine.
Posto sa povecanjem duJiine zaleganja sloja rastu dimenzije sigur-
nosnog stuba, uporedo sa ovom varijantom treba analizirati varijantu sa
lokacijom sistema niskopa na periferiji jamskog eksploatacionog polja.
b) Ako je sloj blago nagnut 1 nalazi se na maloj ili srednjoj dubini,
otvaranje se moze izveslli kosom prostorijom lociranom u sloju, krovini
ili podini sloja, paralelno sa pravcem pada sIoja (s1. 3).
23
Prema Semi na slid 3 sistem izvoznog niskopa (1) i ventilacionog
niskopa (2) izgraden je u samom sloju, kako se to u praksi najcesce
izvodi. Izgradnja izvoznog niskopa u kTovini zahteva sigurnosni stub u
leZiStu i gubitak supstance, dok se lokacija u podini takode rede prime-
njuje zbog nepovoljnih fizicko-mehanickih karakteristika podine u slo-
jevitim leilitima. Izgradnja izvomog niskopa u podini povoljnija je
•
•
, "
P/?ESEK A - 8
, I
,-----. I
,·,mDgj
I
[------1
Ii:
I II ~' ,
r-------Hrl~o~~~~
I
I
: l ir
Ii! '
,
I
I
L_. -L l : -_.~
LEGENf)A
_ PIUYAC QTA11A1YA_
.:::t:= W",,,LAClQ"" V1t.. TA
IA.. .. ~NA IIATlIvf'trA ¥TWWA
- - - I'f;)Y~ATNA VAlPVfNA rr~VJA
- PHAYAC _rTAN.J.. OT!lCI"AtrlN I'fArA
24
za diskontinuelni jamski transport, naroCito ako se istovremeno vrsi dvo-
krilno otkopavanje i izvoz sa vise nivoa. U tom slucaju gradi se presipna
(pretovama) stanica izmedu navozista na rovou izvoznog hodnika i izvoz-
nog niskopa, eime se izvoz niskopom cini nezavisnim od transporta u
hodnicima.
Iz sistema dvojnih niskopa rade se sistemi paralelnih hodnika za
transport (3)d (3') i provetravanje (4) i (4') do granice jamskog ili otkopnog
polja. Zavrsetkom oba sistema paralelnih hodnika zavrsava se otvaranje
jame za projektovani kapacitet i omogucuje priprema za otkopavanje.
Kada je dostignut projektovani proizvodni kapacitet, nastavlja se sa
izgradnjom sistema dvojnih niskopa i paralelnih hodnika tako da se ovi
objekti vise ne mogu tretirati kao grupa objekata za otvaranje, osim ako
to nije neophodno zbog nacina finansiranja ovih radova.
Prema §emi otvaranja na sliai 3 predvideno je jednokrilno otkopa-
vanje jamskog polja. Medutim, za dvokrilno otkopavanje potrebno je
izraditi jos jedan niskop za provetravanje (2'), kako bi se pojednostavio
sistem provetravanja jame j uNnio efikasnijim.
Provetravanje jame postize se na taj nacin sto je ulaz svezeg vazduha
na niskopu (1), koji je izolovan pregradom ad niskopa (2), zatim se vazduh
usmerava kroz sistem paralelnih hodnika (3) i (3') na otkop (5) i, najzad,
kroz paralelne hodnike (4) i (4') izlazni vazduh se usmerava ka niskopu
za povratnu vazdusnu struju (2).
Danas se kose prostorije otvaranja mogu opremiti specificnom opre-
mom za transport Ii prevoz ljudi (Becorit, Savezna Republika Nemacka),
eime je na jednostavan naOin resen problem prevoza radnika, koji je
kod kosih prostorija dosta slozen. U novije vreme vlLSe rudnika primenjuje
ill projektuje uvodenje ovog sistema kako za kose tako i za horizontalne
prostorije.
Becorit-sistem za prevoz radnika i materijala ima dva konstruktivna
resenja: viseea zeleznica sa jednom sinom i transport po vodecoj ce-
lienoj konstrukciji (sirine 450 mm), pricvrscenoj na podini jamske pro-
storije (za uglove pada do 45°). .
Viseca zeleznica (s1. 3a) sastoji se iz jedne nosece sine (1) na kojoj
se nalazi popreeni 'nosac (2) sa valjcima za vucno uze (3) Ii povratno uze
(4). Izvozna p05uda (6) krece se po sini (1), koja ima I profil, rpomocu
dva valjka (5). I
25
.
polupreCnik krivine iznosi 4m, moze savladati negativne i pozitivne uglove
pada, zahteva mali profil uvozne prostorije, noseei vagon maZe biti opte-
reeen sa 4 tone, a pogonom se moze daljinski upravljati radio vezoro.
~.
,
/
-,
I
I""~I
Slika 3a. - Poprefnl profit iz- Slika 3b. - Poprefnt profil l.z:.
vozne prostonje sa vueeom ~e· 'Vozne prostonje .!1I. uskim kolo·
leznicom Becant: 1 - noseea .!ekom Becont: 1 - prom za
Aina; 2 - popreenl nosae; 3 - voden;e; 2 - noseea konstruk-
valjci IZ8 vodenje vuenog ule- cija; 3 - osnovni nosae izvoz-
ta; 4 - valjc1 za vodenje povrat- ne posude; 4 - valjcl za vueno
nog uleta; 5 - val;ak za izvoz- ute; :I - valjci za povratno ule;
uu posudu; 6 - lzvozna posuda 6 - izvozna posuda
~~~N!l
, I II
II
Arc' ========i.-'~'~'~k,~J~
r---------'b:----Jl--.
PR£SEK A -8
I I I ' , "
I - •
I , t • ,- ID
ri------
I
C '
'------+. I
I I J
I I I
L l J-.
LEGENDA
_ "/UWlC orKO'AYA"~
"" ""
Slika 5. - Sel'l't4 otvaranja. lefUta. ristemom vertikalnih ok.alUl:
GIQ - glavno lzvozno okno; GVQ - glavoo veotilaciono okno:
PVQ - pomoeno ventilaclono olmo; GIH _ glavni izvozni hori-
zont; GPIH - glavni popremi izvozni bodnik; GPVH - glavnl
popremi venUlacioni hodnik
28
Zista sa veeim koeficijentom ugIjonosnostli i rezervama. Dimenzije jamskog
polja treba iz istih razloga povecati do ekonomskih granica.
Broj otkopnih nivoa treba svesti na minimum, primenjujuci visoku
koncentraciju proizvodnje i veliku brzinu napredovanja otkopnog fronta.
Na taj naCin se smanjuje dejstvo otkopnih pritisaka i umanjuje opasnost
ad gorskih udara. Glavne izvozne horizonte (GIH) treba graditi u padini
lei.ista, da bi se izbeglo dejstvo oslonih pritisaka. Ovaj pr,incip treba
primeniti i na sve ostale jamske prostorije, ako se ne moraju raditi isklju-
civo u sloju.
Pri izhoru konstruktivnih resenja otvaranja jame na ve1'.ikim dubi-
nama sa posebnom pai.njom treha resavati sistem provetravanja jame.
Jame na velikim dubinama, po pravilu, se provetravaju dijagonalnim si-
stemom. Zbog toga se grade pomoena (iii glavna) ventilaciona okna (PVO)
na granicama jamskog polja po jednom sistemu koji obezbeduje dovoljno
vazduha i zadovoljavajuce klimatske uslove u jami. Na svakom otkopnom
nivou treba izgraditi najmanje jednu glavnu vezu sa ventilacionim ok-
nom (GPVH).
29
Otkopane mase dela leiista izmedu izvoznog i ventilacionog potkopa
gravitaciono se spustaju kroz sipku za ugalj (SU) na nivo izvoznog pot-
kopa, koji je opremIjen mehanizaoijom za transport, zavisno od proizvod-
nog kapaciteta.
.,
,,r'"
,,
,,
II- .. _-_.-
r---
,,"''
,I
,,'
"--
I ~
--
LJ
LEGENDA
_ 1'f«.~ 'II'rT,._ o-~.·"" I"A$Jf
_ , ....;tC .<c.E".Qf I'll,., Ii IIAGCW"
fTl.A:l1V.~ IIJ'TDu~"" rnttJ..IA
IJOYlM7HA IIAZOUfN.< $""~
-- r IIIO~
.- - I Hl)Il
Ii=>f't=;,;:tI-------------. 1'1011.
31
3.3. OTVARANJE VERTIKALNIM PROSTORIJAMA
Otvaranje nagnutih i strmih slojeva vertikalnim prostorijama veoma
je rasprostranjen nacin i ima najveei broj varijanata u zavisnostrl od struk-
ture leillSta, broj slojeva, dubine zaleganja, proizvodnog kapaciteta, na(~ina
provetravanja i drugih uslova. Stoga ce se razmatrati sarno karakteristicni
slucajevi. Treba takode dodati da yeti broj strmih lei.iSta, naroNto slo-
zene strukture, ima promenljiv pravac pada, Cormira antiklinale i sin-
klinale pa je pred.isponiran za kombinovano otvaranje. Ovo se odnosi
takode i oa veei braj jugoslovenskih leZiSta uglja.
U osnovi, naCini i .serne otvaranja, razlikuju se po broju otvOTenih
horizonata, po natinu otvaranja i pripremi horizonata, kao i po naanu
provetravanja pojedinih delava jamskog polja. U ufem smislu ovo je
zavisno pre svega od ugla pada sloja i nacina provetravanja jamskog
polja.
,
,." ".'~" -<: .'.. :~.•
"
, ,
r, (,1
! •
l .. _
1-'-'--'-'-
I
I ,
• ,
I6.:-__ ---'-,(1 _
, I •
rt---.----
A I ,
,I,
, - ,,,
,, 8
1 ,
I II/SKOPNf
" ,,, •< • ".1, <
"
I • £ •
,, ,,
£
I.
i ,
,' I
IL-. ,, I
. _.-1._..-1._.---1
LEG£NOA
,/lil/MC OTKOPIlVIlI'IJA
~liTltllelOIiA VRIlTA
--
lIl.~rNIl
VIl7DUSNA STR/JJA
IOVftATIf.A VArbt/iNil snUJil
'KAVIle KRFTAff.hI OTroPANIN j'fA$A
PAIlVIIC KIlFTANJA P/tArN/N VIlGOII'A
--- "
i-i---T--
I I
I f-------
I ,:' •
._~~_=o
I = --~""f"'WT'''''m~ ~--
:-----~~
r l -·-·----;"-;=.--r'Z'>.:':.n =--~--
" ~~:~
I
A I ,
I •
I
J
I :1 '
I i
f--~ -}--=- _·--;.t::::t r -::-=-
I'~ •
LEGENDA
1'!Uj.jt(' OTA'QllNV"-
lIE1Iff1tJIICIOI" ~'" rA
~"'ZNA VAZIltlSNA t~
I'OWf",rH..' v",rDVf~A STlttAU
_~ KIiTr-.v. on:oPtAfoItN ~
34
Jamsko polje otvoreno je glavnim izvoznim oknom (1) i glavnim
ventilacionim oknom (2) u zajednickom sigurnosnom stubu (3). Central-
nom lokacijom glavnog izvoznog sistema jamsko polje je podeljeno na
dva pribliZno jednaka dela. Iz glavnog izvoznog olma otvorena su dva
izvozna horizonta (I i II) na polovini visine uskopnog, OOnosno niskopnog
dela jamskog polja, ra~unajuci 00 kote preseka okna i sloja. Na nivou
I horizonta izraden je paralelni sistem glavnog popreenog izvoznog hod-
nika (5) i ventilacionog (6), a oa nivou IT horizonta identiean sistem po-
precrllh hodnika (7) i (8).
U uskopnom delu jamskog polja, oa koti preseka glavnih popr~nih
hOOnika i stoja, izraden je paralelan sistem glavnog izvoznog hodnika (9)
i ventilacionog hodnika (10). Ispod kote ovog sistema paralelnih hodnika
nalazi se pomoeni izvozni sistern, koji se sastoji od izvoznog niskopa (11)
i ventilacionog niskopa (12). U OOgovarajucem otkopnom polju nalaze se
pripremni hodnici i otkopi (13) i (14). Iznad kote sistema paralelnih hod-
nika nalazi se takode identican izvozni sistem, koji obuhvata izvozni uskop
(15) i ventilacioni uskop (16). U otkopnom polju nalaze se otkopi (17) i (18).
Transport otkopanih masa koncentrise se u uskopnom i niskopnom
delu jamskog polja na nivoe glavnih izvozillh hodnika, odnosno glavnih
izvoznih popreenih hodnika na I i II horizontu.
U slucaju otkopavanja jednog dela jamskog polja, provetravanje
se moze osigurati sistemom paralelnih hOOnika :i. glavnim ventilacionim
oknom, dok se u slucaju istovremenog otkopavanja niskopnog i uskopnog
dela jamskog polja pojavljuju teskoee zbog veeeg broja vazdusnih m~
stova i ukrStavanja vazduSne struje. Zbog toga se onda mora graditi viSe
ventilacionih okana ili proboja.
Na slici 10 prikazana je Serna otvaranja i provetravanja jame sa
centralnom lokacijom glavnog izvoznog (GIO) i ventilacionog olma
(GVO); oa granici uskopnog dela jamskog polja izgradeno je za efikasnije
provetravanje pomoeno venWaciono olmo (PVO). Na taj nacin se uskopni
deo provetrava kroz pomoeno ventilaciono olmo, 'a niskopni deo jamskog
polja kroz glavno ventilaciono okno.
.,
I
I
I SIlka 10. - Serna otva-
I Tonja i prove£ravanja
so. centralnom Lokacijom
glovoog izvoznog i ven-
tllacionog okna
I
I.
I: l --.
Slika 11.
,.;
"" "" ""
I I ~
.-
p-
- .-
.-
SlJka 12.
36
jame se reSava ventilacionim pTobojima (VP), koji u stvarl predstavljaju
kose uskope izgradene po padu sloja; ventilacioni proboji se obieno nalaze
u svakom krilu koje se nalazi u otkopavanju.
PRESEK A -8
, ,
,
I I
- ,I
I
"- - '"I
, '"
I
- -
--- ----
Stika 13.
37
PRfstK A-8
r"
C
.r;-,
~~"
: ,__ .11'
1'" .......;,,,,) ;* * .... '7,0 ...,0 •..." " te. , #:>1 .............
I
I
I
I
,
Woo
.,._---
:.:
.
w
.
, w
.
~
:If--:'~:
w
,. :!
'"': •
• IiI," I'""
..,1:"
" I'
•
.-
,
'"
~
. mE
..'.
w
.
.
i
I , .. ,
I , •~.",'it." ,
I ","
I """I
I 1:;:"-----
, o
Stika 14. 1 - glavno tzvozno okno; 2 - glavno ventllaciono olmo; 3 - glavnl
poprebll izvomi bodnik na I borlzontu; 3 - glavnl popretni venWaclonl hodnik
na I hOMzootu; .. - glavni popretnl Izvomi hodnik na 11 horizontu; 4' - glavni pop-
read ventilactoni bodnik na II horizontuj 5 - glavni popretni h:vozni hodnik Da III
horizontu; S' - glavnl popreb1l venWadoni bodnlk Da II horizootu; 8 - ventilation!
hodnik na I horizontu; 7 - Izvozni hodnik na U horizontu; 8 - Izvozni hodnik na III
horlzontuj ZU - zaslpnl uskoPi SU - slpka 1.8 ugalj
38
U praksi podzemne eksploatacije slojevitih le!iSta najceSte se prime-
njuje kombinacija 5ledetih prostorija otvaranja (51. 15):
"I
.b)
"
" (I
I1 ..
1,1--"---=+
~lika 15. - Semo. kombinovanog otvaran;a ;arne: a) otvaranje sa. dva paralelna
l'Otkopa - niskopa; b) otvaranje potkopom - niskopom i kosim ventilaclonim
oknom; c) otvaranje sa. dva paralelna potkopa - slepa okna; d) otvaranje potko-
porn - slepim oknom i kosim ventiladonim probojem; e} otvaranje verUkalnim
oknima - niskopima; f) otvaranje sa dva vertikalna i dva slepa okna
39
a) sistem paralelnih potkopa - niskopa, za transport, provetravanja
i snabdevanje jame (sl. 15a);
b) sistem potkop - niskop za transport i snabdevanje jame, i verti-
kalno Hi koso okno za provetravanje jame (sl. 15b);
c) sistem paralelnih potkopa - slepa vertikalna okna za transport,
provetravanje i snabdevanje jame (sl. 15c);
d) sistem potkop - slepo vertikalno okno za transport i snabdevanje
jame, i vertikalno ill koso okno za provetravanje jame (sl 15d);
e) sistema vertikalno okno - niskop za transport i snabdevanje jame,
i kombinacija kosih.i vertikalnih prostorija za prvetravanje jame (s1. 15e);
f) sistem vertikalnih i slepih okana za transport, provetravanje i
snabdevanje jame (sl. 15i).
Treba napomenuti da detalji Seme kombinovanog otvaranja u velikom
stepenu zavisi od konstrukcije jame i niza specificnih uslova.
U na.so} zemlji veei broj le!iSta uglja otvoren je kombinovanim na-
einom. Ovo je posledica dugotrajne eksploatacije, rekonstrukcije i moder-
nizacije jama.
Na slici 16 prikazana je u popr~nom preseku Serna otvaranja jame
Labin IU RaSa.
.'"
I
I -,.--
I
-1II~ :ili~~~~~~E~~
~X1I __
I -~---
..
-R ' "
IL --~"- _
I
_...1
Slika 16. - Serna otvaranja jame Labin (popreeni presek)
40
Srednja grupa slojeva sastavljena je takode iz VIse slojeva uglja.
Ova grupa slojeva poCinje sa cetvrtim slojem, ukupne debljine aka 2,0 m
i slozene strukture. Na rastojanju od 2,0 - 3,0 m nalazi se peti sIoj de-
bijine od 1,8 - 3,5 m, a oa rastojanju od 1,8 m zaleze sesti sloj uglja,
cija je debljina 20 - 40 em, sa proslojkom krecnjaka debljine aka 20 em.
Paralelno sa sestim slojem lezi sedmi i osmi sloj uglja debljine od 1,0-
- 2,5 m.
U krovinskom paketu slojeva nalaze se dva sloja uglja. Glavni sloj
ave grupe zaleze 15 m iznad osmog sloja; ovaj sloj je vrlo male debljine
u podrucju Rasa i Lahin (40 - 60 em). Krovinski slaj je takode male
debljine i sastoji se od proslojaka debljine 20 - 30 em, sa proslojcima
ploea kreenjaka debljine aka 40 em.
avo slozeno leziSte kamenog uglja ima oblik sinklinale sa blagim po-
vijanjem, isklinjavanjem i razdvajanjem slojeva i pomeranjem ugljene
mase. Promene pada i pruzanja posIedjca su prerudne i postrudne tekto-
nike, sto cini posebne teskoee kod mehanizovanog otkopavanja. Karsni
teren i blizina mora, kao i tektonske linije i pukotine, cine hidroIoskc
uslove u ovom lezistu slozenim, a pritok vode varJra od 3 do oko 40
m 3/min u kiSnom periodu.
Leziste je otvoreno vertikalnim oknom, dubine 569 m, sa odvozi-
stem na koti +52 m 1 donjim navozistem na koti -351 m (dvadeseti
horizont). ad kote dvadesetog horizonta, dublji delovi IeziSta otvoreni
su niskopom do kote -398 m. Jama Labin povezana je sa jamom Rasa
na vise horizonata, a najvazni~a veza izme<1u obeju jama nalazi se na
XIV i XVI horizontu. Na nivoima izvoznih horizonata izradeni su gIavni
poprecni izvozni hodnici, a iz njih se rade glavni izvozni hodniei. Ovi
izvozni hodnici locirani su u podini sloja da bi se odrzao konstantan
pravae radi efikasnijeg transporta.
Na slid 17 takode je prikazana serna kombinovanog otvaranja IeziSta
karnenog uglja Dobra Srees.
.
.,""
'
.... '
"
• I
I
I========:~='-
.~.
I
I=======o;~=' -
I
I======o;~=' -
~==========='-lr "~,,
II
L ~
Slika 17. - Serna otvaranja jarne Dobra Sreta (uzduini presek)
41
Lezi..Ste kamenog ugIja Dobra Sreea, u jugoistocnoj Srbiji, senonske
je starosti i samo je jedno oct veeeg broja Ie1ista poznatih u senonskom
rovu. Razvijeno je viSe slojeva ugIja, ali je sarno gIavni sloj ekspioata-
bilan. Krovinu Ie!iSta cine Iaporci, dok Be u podini nalaze pescari sa ne-
povoIjnirn fizicko-mehanickirn karakteristikarna. GIavni sloj ugIja je me-
tanonosan, pa se eksploatacija vd'ii u rnetanskorn reiimu.
Glavni sloj je otvoren vertikalnim oknom u krovini IeZiSta, dubine
oko 100 m do ill horizonta, koji je istovremeno i glavni izvoznL Na ra-
stojanju od oko 800 m za otvaranje dublj.ih delova sloja izgra~eno je
.~tepo vertikalno okno u krovinskorn boku, iz koga je otvoreno viSe hori-
zonata sa visinskorn razlikom od 40 m. Otvaranje horizonata je suk-
cesivno od viSeg ka mem, ~to odgovara redosledu otkopavanja horizonata.
Glavni izvozni hodnici nalaze se u krov.inskim laporcima kao povoljnijoj
radnoj sredini; iz glavnih izvoznih hodnika rade se popreeni hodnici i2:
kojih poeinje priprema leziAta.
Otkopani ugalj transportuje se slepim oknorn, treeim horizontom
trolej-vucorn i glavnim izvoznim oknom. U rekonstrukciji jame predvi~a
se pojednostavljenje transportnog sistema.
Provetravanje jame VIii se kroz glavni izvozni sistem za ulaznu vaz-
du~nu struju, dok se povratni vazduh usrnerava ka kosom ventilacionom
uskopu.
Jos jedan primer kombinovanog otvaranja jame kamenog uglja Ja-
rando, u Ibarskim rudnicima, prikazan je na slici 18.
I
I
II
____ J
i
SUka 18. - Snna ottlara,,;o. VI slo14 u ;ami Jara!\do (popretnJ presek)
43
4.1. OTVARANJE SA KONCENTRACIJOM PROIZVODNJE
JEDAN HORIZONT
Otvaranje paralelnih slojeva sa koncentracijom proizvodnje na jedan
izvozni horizont moze se primeniti za rnanji broj paralelnih slojeva i rela-
tivno manji proizvodni kapacitet (sl. 19). U principu glavni izvozni niva
maze biti na najvisoj koti iIi na najniia] koti leziSta.
Osnovni rovo na najvisoj koti (sl. 19) podrazumeva niskopno otvara-
nje jamskog polja u pojedinim slojevima. LeziSte uglja, sastavljeno ad
slojeva A, B i C otvoreno je glavnim izvoznim aknom (1) i glavnim popree-
nim izvoznim hodnikom (2), koji komunicira sa navoziStem (3). Na me-
stima na kojima glavni popretni izvozni hodnik sece slojeve izgradeni su
izvozni hodnici (4), (5) i (6), odnosno na najnizem nivou hodnici (7), (8)
i (9). Svaki slaj otvoren je izvoznim niskopima (10), (11) i (12) i odgovara-
jllCim paralelnim niskopima (13), (14) i (15).
PRES£I( .4 - 8
.1 .
I,I'"
'·
I i!
I}'" '": J t7
., --
I: l~
""""
"
-, I
I
•
: J 1
I I
I I.
•
~A
--:---,11' ___._
II _._._ _..J
SUka 19. - Serna otvaTanja paTalelnih slojeva sa ko1IcentTadjom pToizvodn;c
ft4 ;edan horizont Oeleoda Ista kao 'Ie slid 8)
44
Transport uglja iz pojed.inih slojeva obavlja se kroz izvozne niskope
i koncentriSe se na glavni poprecni izvozni hodnik. Posto najviSi izvozni
nivo treba da hude sacuvan do kraja ekspioatacije, treha voditi racuna
o koraku otkopavanja pojedinih slojeva, uglu i zoni zaruSavanja.
Otvaranje jednim izvoznim oknom implicira izgradnju posebnih ven-
tilacionih okana (16), (17) i (18) za svaki siol mazna vazdusna struja
usmerava se kroz izvozno okno ka otkopnim poljima u svakom sloju, a
povratna vazdusna struja ima separatni izlaz kroz ventilaciona okna. Me-
dutim, provetravanje jame moze biti reseno i sa ventilacionim oknom u
bloku sa izvoznim oknom. U tom slucaju ventilacioni sistem je kompliko-
vaniji i zahteva izgradnju sistema paralelnih hodnika.
~~~~::~·1~~~-~-;~~'~O;:::;'~f~·~-
'~'.:::~;~
L J' I 0 £ 0
__ ~-c:.-yC_;o-----,, ,
t iZC-.---
•
• ""•
45
4.3. OTVARANJE GLAVNIM POPRECNIM HODNIKOM
Otvaranje paralelnih slojeva glavnim popreenim izvowim hodnikom
primenjuje se kod paralelnih slojeva sa nesto veeUn uglom pada (51. 21).
Sistem paralelnih okana (1) i (2) gradi se do projektovane dubine, kojom
se rezerve lezi~ta mogu podeliti u dva priblitno jednaka dela. Na koti otva-
ranja horizonta grade se navozista (3) i (4), gtavn$ popretni izvozni hodnik
(5) i glavni popretni ventilacioni hodnik (6).
PRESFK A-8
,<OJ A
•
, ~: ""
WiL_"__ ""
- :::.."
-..,1"'
""
:: i --oj ",
, "
"
I"
"
o !::" lion
""" l:_ -_
"""
" " • L.J....,
~
SIIka 21. - Serna otvClra.nja. 11!a.vnlm poPTetnim hodnikom Oegen-
da Ista kao na slid 8)
".~ .... :., '~".".".'.''; 'r'j yj, ;J. , '", ". •.,..•.,1
F""""~':====='~-";;:=of:o~ ~o I I
I' II
II
I
. : J:
,.'.' I' II
, _ II tl
II
0'
o
I
'"":
, I
, I
,-
I,
""
"
.
:1
0,
Ii
"'" " "
0
"
I"
",
• ,
.... ~
"
•
Stika 22. - Sema ottlaTanja popTemim hodl1icima 114 wakom
iztloznom horizo11tu
47
Prema slici 22, leZiste je otvoreno skip-oknom (I), izvozno-servisnim
oknom (2) i ventilacionim oknom (3). Otvaranje i otkopavanje horizonata
je ad viSeg ka nizem, sa sukcesivnirn otvaranjem nii:eg horizonta. Na sva-
kom izvoznom horizontu izgradeni su gIavni popreeni izvozni i ventila-
cioni hadnici (4) i izvozni hodnici (5).
Otvaranje ovim nacinom moze se racionalno primeniti u paralelnim
,c;lojevima sa vecim uglom pada ad 15°. Presecanjem paketa slojeva glav-
nim poprecnim hodnicima stvara se mogucnost koncentracije transporta
iz vise slojeva na glavnim izvoznim nivoima. Na taj nacin eliminiJu se
uskopi i niskopi i promene pravca transporta. Provetravanje horizonata
i otkopnih polja vrSi se uIaznom vazdwnom strujom kroz izvozno-ser-
visno olmo i gIavne popreene hodnike, sto cini provetravanje jednostav-
nijim i efikasnijim.
Nedostatak ovog nacina otvaranja je veca duzina gIavnih poprecnih
hodnika, naroeito na najvisim i najniZim horizontima, izgradnja navo-
ziSta na svakom horizontu, potreba periodicnog dubljenja izvoznih okana
i veea ulaganja u otvaranje horizonta.
Ako su slojevi uglja na manjem medusobnom rastojanju i leziJte je
kombinovano ad manjeg broja slojeva, umesto glavnih popreC.nih hodnika
na svakom izvoznom horizontu Ieziste moze biti otvoreno glavnim poprec·
nim izvoznim hodnikom na jednom horizontu, a na svakom otkopnom
nivou rade se izvozni popreeni hocinici (s1. 23). U ovoj koncepciji otvaranja
matno je smanjena ukupna du!ina popreenih hodnika, a samim tim i
uiaganja u otvaranje.
, - ,-
I
I
I
I , •
c'' "' ,Y
I . p,oJ / "
~: ,
Stika 24. - Serna otvatanja grope
I slojevQ glovnim popre~im izvoznim
...,." hodnicima
- . '0
I , .. - , ,
~~
,,!oJ ... .'
-
>
, .~, .
boU:
.,
~
tAL~~ ~~, ,
",!,-'
· -, ,,' '
~H""'· , , ., , ..-' ·
, '.
, , ..
Silks 26. Sema otva-
""
, ~~.-
1tQd."...
• I
Tanja kombi naci;om sleo
plh oka na i sipki
"
Na slici 27 prikazano je kombmovano otvaranje sIojeva A, B, i C, od
kojih se slojevi B i C nalaze na manjem medusobnom rastojanju, dok se
sloj A nalazi na veeem rastojanju.
Leziste je otvoreno vertikalnim oknima (1) i (2) i glavni popreenim
izvoznim hodnikom (3), Ovaj popreeni hodnik sluzi za koncentraciju tran-
sporta i ulaznu vazdwnu struju. Sloj A otvara se kosim prostorijama koje
povezuju izvozne hodnike (5), a sIojevi B i C korim prostorijama koje se
grade sarno u jednom sIoju. Za prevoz i provetravanje izmedu slojeva
50
B i C sluze popretni hodnici (4). Provetravanje uskopnog dela tiame vrsi
se kroz ventilaciona okna (6) i (7), a niskopni deo se provetrava kroz pa-
ralelni popreeni hodnik za provetravanje, koji se gradi paralelno sa po-
precnim hodnikom (3).
;,~. , ,.
I,
"
I' ,
I,'I"
"
il"
,
""
•
,.e!.. ..
•
Slika 27. - Sema otvaranja kom·
bi.nacijom poprernih hodnika
VI
U ovoj glavi objasnjeni su karakteristicni slucajevi i primeri btva-
ranja lezista uglja, kao najznacajnije grupe slojevitih lezista. Svi objekti
otvaranja, po svojim konstruktivnim karakteristikama, treba da budu
prilagodeni fizicko-mehanickim karakteristikama radne sredine. U tom
pogledu treba podvuci znacajne razlike koje se mogu pojaviti u zavisnosti
od starosti lezista i kasnijih procesa tektonskog pomeranja i metamorfizma.
Moze se konstatovati da su krajnje slozeni uslovi u pogledu fizicko-meha~
nickih karakteristika radne sredine relativno retki (tekuci peskovi, vemti
pritoci vode, izrazito glinene naslage i dr.), jer se u tim slucajevima dovodi
u pitanje ekonomicnost eksploatacije S obzirom na vrednost proizvede-
nog uglja.
"
GLAVA IV
52
•
Po rudarsko-geoloSkim i morfoloskim karakteristikama, sva lezista
soli mogu se podeliti u ~etiri grupe.
Lei.ista I grupe predstavljaju horizontalni i blago nagnuti slojevi sa
relativno malim tektonskim poremeeajima. Soli razli~itog sastava sme-
njuju se u pojedinim nivoima razlicite starosti. U ovim leliStima hidro-
g-eoloski uslovi su vrlo slozeni.
Lezista II grope se po morfologiji ne razlikuju bitno od lefista I grupe,
ali imaju znatno bolje hidrogeoloske uslove. U krovinskom delu leiiSta
nalaze se mladi slojevi kamene soli koji naleiu neposredno na slojeve
kalijumove soli.
LeiiSta III grupe obuhvataju horizontalne i nagnute slojeve jedno-
stavne ili sol:ivaste strukture. U lehstima ove grupe smenjuju se slojevi
kamene i kalijumove soli, izmedu kojih se nalaze umetnuti kreenjaci
ili gline.
Lefista IV grupe su u prirodi najrasprostranjenija i imaju oblik ku-
pole ili slilne strukture, sa promenljivim sastavom svoda kupole. U ovim
leZiStima ~esto se javljaju pukotine dui kojih mofe prodreti voda u Jemte.
Ovoj grupi IdiSta pripadaju lefiSta u oblasti Stasfurta i Hanovera u
Demokratskoj Republici Nema~koj i Saveznoj Republici Nema~koj i
leiiSta u Prikarpatskoj oblasti u SSSR-u.
Na slici 28 prikazan je profil po jednom od leziSta kalijumove soli
u oblasti Stasfurta.
L _ (Demokl"otaka Repu.blika
Nemacka)
53
LeziSta soli u Elzasu (Francuska) tako<!e su relativno pravilne struk-
ture, sa uglom pada 4 - J5°. Slojevi kalijumove soli pokriveni su slo-
jevima kamene soli, debIjine 230 - 240 m.. sa interkalacijama kreCnjaka.
C::::;F~i
I::-~~_ .~.>t
~"-,~~I
Cc:..": .~ J
Slika 29. - LetUle ,oli U obw:sti Ve1'"4 (Demokratska Republika NemaC:ka)
55
I pored razlicitih misljenja 0 uzrocima nastajanja gorskih udara, sve
viSe se smatra da je uzrok gorskih udara koncentracija naprezanja u
krovini izmedu komora. Radi toga se prelazi na tehnologiju otkopavanja
sa postepenim spustanjem krovine na zasip ill popustajuce stubove.
56
lzgraditi obicnlln ill specijalnim postupkom (zamrzavanjem), u zavisno!:ti
ad opsteg pritoka vade.
Najsloieniji slueaj predstavlja otvaranje leiiSta kupolnog tipa. U ovim
le!iStima zastitni sloj iznad leilita obieno nedostaje (sl. 31).
Za ovo otvaranje moguee su tri varijante: otvaranje u gomjem delu
kupole, otvaranje na krajnjim delovima iIi u krovinskim slojevima sa
lzgradnjom popreenog hadnika. Druga i treea varijanta nisu pogadne zbog
teskoea adbrane ad pradora vade. Prva varijanta lokacije je najpovolj-
nija pod uslovom da u krovini nema pukotina i velikih podzemnih aku-
mulacija vade.
58
Proizvodni kapacitet jame moze biti unapred definisan kao red veli-
Cina u zavisnosti od poznate sirovinske baze ill mogucnosti plasmana.
Vezu proizvodnog kapaciteta i broja objekata otvaranja treba traziti pre
svega kroz izbor vrste objekta i konstruktivne karakteristike. Poznato
je da pojedine vrste kosih objekata otvaranja (niskopi, kosa okna) imaju
manju propusnu sposobnost od. horizontalnih i vertikalnih objekata. Prema
tome, broj objekata je u neposrednoj vezi sa popreenim presekom, opre-
mom i propusnim kapacitetom objekta.
Dimenzije jamskog polja i ugljonosnost uti~u pre svega na izbor
proizvodnog kapaciteta, a samim tim i na broj objekata otvaranja. Me<!u-
tim, leZista velike povrsine sa malim koeficijentom ugljonosnosti mogu
bili otvorena sa veeim brojem objekata i veeim brojem jamskih polja.
Razlog treba traiHi u troskovima transporta, odrfavanju jamskih prosto-
rija i drugim uticajnim faktorima.
Rezim provetravanja i odvodnjavanja u neposrednoj je vezi sa
profilom J konstrukcijom izvoznih i ventilacionih objekata, kapacitetom
proizvodnje, pa samim tim vrse posredan iIi neposredan uticaj na broj
objekata otvaranja. Ovo se narocito odnosi na objekte za provetravanje
jame u gasonosnim leuStima.
PovrSinski tehnoloski kompleks, narOCito kod visokih proizvodnih
kapaciteta, moze bitno uticati na smanjenje broja objekata otvaranja.
cime se uProSCuju tehnicka resenja manipulacije SIf otkopanim masama
na povrlini, posebno ako je predvidena tehnolo§ka prerada ill koncen-
tracija.
RudaTsko-geoloski uslovio ne mogu se u ovom slucaju sasvim jasno
razgrani~iti od. proizvodno-tehni~kih uslova. Treba konstatovati da je veei
broj rudarsko-geolookih elemenata jednog lezista sadr!an u programi-
ranju proizvodno-tehni~kih uslova. Novi momel'lti, koji mogu uticati na
prvobitnu koncepciju otvaranja leilita i broja objekata otvaranja, nastaju
obi~no kod onih le!ista ~ije granice prema dubini nisu kona~no poznate,
pa se leiiSta postupno otvaraju i istrazuju prema dubini. U vezi s tim
mogu nastati i promene u rudarskim uslovima eksploatacije, koje takode
treba uzeti U obzir.
LeziSta vrlo slo!ene geoloske strukture i morfoloSkih oblika, sa veli-
kim dislokacionim zonama iIi sinklinalno-antiklinalnim strukturama, po
pravilu zahteva.iu veei broj objekata otvaranja da bi se smanjio obim
jamskih radova, narocito prostorija u jalovini. Ovakav naern otvaranja
znaci, u stvari, dekoncentraciju jamskog i spoljnog transporta, ali vrlo
cesto predstavlja jedino tehnicko resenje.
Yeti broj objekata otvaranja (okana) iroa narocito opravdanje pri
otvaranju leiista sa viSe slojeva i razliCitog kvaliteta, pri cemu se svaki
sloj ill grupa slojeva moze otvarati nezavisnim oknom. Kod visokog pro-
izvodnog kapaciteta jedno okno se obicno oprema skupovima za izvoz
uglja, drugo moze imati skupove za izvoz jalovine i k<>.S za dubljenje okna,
a t.reCe okno se u tom slucaju oprema koSevima za izvoz radnika.
Broj objekata otvaranja moze narOCito pove<':ati potreba za izgrad~
njom viSe ventilacionih okana ill drugih objekata za provetravanje jame.
Ovaj slucaj najcesce nastupa u gasonosnim lei.istima uglja.
59
2. RASPORED I POLOtAJ OBJEKATA OTVARANJA
Raspored i poloiaj glavnih objekata otvaranja u jamskom polju treba
odrediti na osnovu proizvodnog kapaciteta, elemenata zaleganja. sloja i
naCina provetravanja jame. I pored mogucih odstupanja, svi slucajevi mogu
se u principu svesti na raspored i medusobni poloi.aj prikazan na slici 32.
Na semi aJ izvozno i ventilaciono okno imaju periIerni raspored, tj.
na granici jamskog polja. Provetravanje jame je dijagonalno. Ova serna
se primenjuje za horizontalna i blago nagnuta lei.ista manje debljine i za
manje proizvodne kapacitete jame.
Serna b) pokazuje centralnu lokaciju izvoznog okna, dok je venti-
laciono almo peruerijski polozeno. Provetravanje jame je dijagonalno, a
lokacija ventilacionog alma maze se alternativno pomerati.
Na .semi c) i d) prikazan je centralni polozaj izvoznog okna i dijago-
nalni poloi.aj dva ventilaciona okna. Ova ~ma se primenjuje za horizon-
taIna i strma leiista u kojima se jamsko polje istovremeno dvokrilno otko-
pavao Provetravanje jame je dijagonalno i odnosi se pre svega na metan-
ski rezim otkopavanja.
Na semi e) polozaj izvoznog i ventilacionog okna je centralni, pa je
i provetravanje jarne centralno. Serna se primenjuje za slojeve manje
debljine i jamsko polje sa manjim proizvodnim kapacitetom.
Na semi f) polozaj izvoznog okna je periferijski, a na semi g) cen-
tralni. Ova serna se primenjuje za vece proizvodne kapacitete, a polozaj
izvoznog sistema zavjsi 0 ravnomernosti koeficijenta ugljonosnosti. U ovoj
semi jedno okno je izvozno. a drugo je servisno. Provetravanje jarnskog
polja je dijagonalno.
Za veee proizvodne kapacitete primenjuje se ~ma rasporeda h), po
kojoj oba krila jamskog polja imaju autonomni izvozni i ventilacioni si-
stem. Provetravanje jame u oba krila je centralno. Za dijagonalno pro-
vetravanje jame moze se pomeriti polozaj ventilacionog okna.
U cilju veCe koncentracije jamsko polje moze imati centralni polo!aj
izvoznih okana (Serna i) i periferni polozaj ventilacionih okana. Ova serna,
kao i Serna j), mogu se primeniti za istovrerneno otkopavanje vise para-
lelnih slojeva. Otkopavanje slojeva moze biti izvrSeno grupisanjem i kon-
centracijom na separatnim izvoznim oknima iii lO, moze sluziti za izvoz,
a 10, za postupno otvaranje nizih horizonata.
60
.,
~. g -~--
" . ~..' --"'_
..--j
.~
A -, A -,
A-a A - a
" ~
~"'::;,,~;---'" ~
" "
A ----e-~~-
•
~
B
,.41--
•'"
" ---
..• 8
.~
Sllka 32. - Seme Tosporeda obje-
kala otvaranja u jom.rkom pol;U
..
A -a
m .."I A-a
" LEti£NDA
ruTN I'Ill(JU/"" STItU.,M
'"" ,r II,
,"
I'O~TIU YA1M/(,f snUJ.l
,"I
"
'J fl iJ jJ
;-a A - a
A
... ...
- - .... 11--.- 8
.~ ~
)1"'"
~
,[ [][] .. .... .
A -a
~ .. "'''
1"'''1
A -a
..~
CIt'.
illl' t::':~
"• ,
11:1
:1:: I
61
Izbor lokacije glavnih objekata otvaranja zavisi uglavnom od sledeeih
[aktora: elemenata zaleganja lezista i fizi~ko-mehani~kih karakteristika
leziSta i bokova, koeficijenta ugljonosnosti i rasporeda rezervi, oblika
jamskog polja, terenskih uslova, iskoriscenja rezervi, povrSinskog tehno-
loskog kompleksa i komunikacija na povrSini.
Treba konstatovati da su ekonomski principi otvaranja lefiSta ~esto
u suprotnosti sa mogucim tehni~kim reSenjima, pa se radi toga navodi
uticaj pojedinih faktora.
Elementi zaleganja leZista i fizi~ko-mehani~ke karakteristike lezist3
i bokova mogu biti od bitnog zna~aja za odredivanje lokacije izvoznih
objekata. Horizontalna i blago nagnuta leZiSta predisponirana su za cen-
tralnu lokaciju objekata otvaranja, dok se kod stnnih leiiSta objekti otva-
ranja mogu postaviti u krovinskom ill podinskom boku. Medutim, cen-
traina lokacija ima za posledicu blokiranje rezervi leiiSta u sigurnosnom
stubu, ~ije dimenzije zavise, izmedu ostalog, od dubine eksploatacije i
rastu sa dubinom.
Pri izboru lokacije, naroeito u jednom od bokova, kod stnnih leZista
treba uzeti u obzir tektonske linije, metamorfizam i stepen promena fi-
ziCko-mehani&ih osobina bokova. Nestabilne, vodonosne i nekompaktne
stene, po pravilu, treba izbegavati, jer se poveeavaju troskovi izgradnje
izvozno-ventilacionog sistema jame i produfava vreme otvaranja.
Koeficijent ugljonosnosti u stvari zavisi od promenljivosti debljine,
jalovih zona i broja slojeva u Ie1istu. Na osnovu produktivnosli sloja treba
odrediti simetrale jamskog polja dui: kojih mo1e bili izvmna izgradnja
objekata otvaranja jame. U slu~ju veee produktivnosti sloja, koja je
karakteristiena za slozena leZiSta, centralnom lokacijorn angafuje se zna-
tan deo Ieiista u sigurnosnom stubu.
Oblik jamskog polja po svom geomelrijskom obliku ne mora bili
presudan za izbor lokacije. Za ocenu optimalnog mesla otvaranja treba
uzeti U obm i produktivnost sloja, koja moze imati razliNtu vrednosl u
pojedinim delovima jamskog polja. Za centralnu lokaciju najpovoljniji
su pravilni geometrijski oblici jamskog polja i podjednaka produktivnost
sloja. Pri odredivanju Iokacije, u Eavisnosti od oblika jamskog polja, treba
takoc1e uzeti u obzir broj krila u jednovremenom otkopavanju.
Topagrafija povrSine treba da se razmatra paralelno sa svim ostalirn
uticajnim Iaktorima. Na mestu lokacije izvozno-ventilacionog sistema treba
pre svega obezbediti dovoljno proslora za izradu potrebnih pogonskih,
energetskih i drugih objekata. Zbog toga je ovaj faktor u direktnoj vezi
sa povrSinskim tehnolo~kim kompleksom, Cije dirnenzije i sloienost za-
vise od. nafina daljeg koriSCenja mineralne sirovine. Pri tome treba uzeti
u obzir i izgradnju komunikacija, potrebu i naCin snabdevanja vodom
smestaj jalovista ;i izgradnju drugih pra1eCih objekata.
Na osnovu izlozenog moze se videti da pri izboru lokacije treba izvr-
~iti kompleksnu tehni~ku anaHzu uticajnih laklora, povezujuci njihov
uticaj sa ekonomskom analizom.
U ekonomskim analizama, pored ulaganja U objekte otvaranja, treba
tretirati pre svega troskove jamskog transporta otkopanih masa prema
62
lokaciji izvoznog objekta. TroSkovi transporta bice jednaki za oba krila
same pri centralnoj lokaciji izvoznog okna (0 1 - sI. 33), pravilnom gee-
QJ b)
C ,
I I ,
!" I,
- 1"'--1-'-'- 4 -'_~!q I
-,.-. . q'
-~--'_""",.
! I I
I
/
D
, ,
~de su:
R'~ - rezerve jamskog polja u prvoj polovini, t
R"~ - rezerve jamskog polja u drugoj polovini, t
63
Osim analize troskova transporta korisne supstance, na identican
natin treba izvrliti analizu transporta jalovine, zasipnog materijala, pre-
voza radnika, kao i materijala za snabdevanje jame.
Da bi se sagledala sva slozenost izbora optimalne lokacije i tipa iz-
voznog objekta, treba podvuci tinjenicu da vrlo cesto ekonomski optimalno
reSenje nije tehnitki izvodljivo zbog raznih drugih okolnosti. PoSte treba
teZiti izboru takve lokacije i nacina otvaranja koji ispunjavaju sve ill
veeinu tehnicko-ekonomskih uslova, najcelishodnije je, u slutaju vari-
jantnih resenja, U obliku studije obraditi sve varijante, a zatim izvrsiti
njihovo upore<1enje. Da bi varijante bile med.usobno uporedive, treba ih
svesti na uniformne pokazatelje u tehnickom i ekonomskom pogledu.
Osnovni tehnicko-ekonomski pokazatelji, koje treba sracunati u svakoj
varijanti, prikazani su U sledeeoj tablici.
Tabliea 2
,
Broj Obim radova Ukllpan obim
V uta objckata objclata po objcklll r1I do\"a
,.
Grami poprctni izvozni hodnici, m
4. Izvozni niskopl, m
Izvozni lIskOpi, m
]
2
2
]
2
2
120
12"
80
""
I""""100
100
200
200
Ukupno:
I "" I ,]()
B. V~,"i1atiOifi obj~k,j
J. Verlikalno ventilaeiono okno, m I - - -
2. Koso vcnlilaciono okno, m
]. Olavni popret':ni ventilacioni hodniei, m
-
]
I
]
""- 220
110
80
""
-
"0
220
330
4. Oslale ventilacione prostorijc, m - - - - 180 230
Ukupno: 480 780
C. Pomob,i obJ~kti
I.
J. Navozl!ta na I, II, III horizontu. m J ] -] '00 - UOO -
2. Ulovar.skip-okna na 11,111 horizonlu, m J
]. Vodosabimik na I II horizonlu, m J
- - 1.200 - ].600
1 1 600 600 600 600
4. Komore. m ' 4 4 40 40 160 160
Ukupno: , 2.260 4.360
D. TroJkov; odriavanJa
J. Odrfavanjc okana. din/l
2. Odrfavanjc oslalih proslOrija otvaranja I -
-
-
-
I- - I -
-
]
4 ,
4
64
1. Obim otvorenih rezervi po horizontima, otkopnim nivoirna
ukupno, t.
2. Vreme izgradnje objekata otvaranja, llI1eseci.
3. Vreme dostizanja projektovanog kapaciteta proizvodnje, uzevsl u
obzir j eventualne razlike u pripremi koje uslovljava naCin otvaranja,
meseci.
4. Troskove transporta i izvoza otkopanih roasa, materijala i radp
nika, din/to
5. Troskove odvodnjavanja jame, din/to
6. Troskove provetravanja jame, din/t.
Sve parametre i pokazatelje treba u osnovi svesti na surname, koji
su odlucujuci za izbor optimalne varijante. Najvain.iji sumarni poka-
zatelji su:
1. Ukupna investiciona ulaganja, dinara.
2. Specificne investicije, din/t godiSnjeg kapaciteta.
3. Specifi~ne ;investicije, dinlt otvorenih rezervi.
4. Troskovi eksploatacije objekata otvaranja, din/t proizvodnje.
Osim navedenih analiza, za svaku varijantu treba dati ~scrpne ka-
rakteristike tehnickog re.senja sa prednostima i nedostacima. Ako se va-
rijante po ekonomskim pokazateljima ne razlikuju viSe od loe/" onda
ce biti usvojena ona varijanta koja ima prednosti u tehnickim karakte-
ristikama.
K" (4)
(5)
~de su:
i =
1, 2, 3, ...., N,
N - broj postupno povezanih tehnoloskih elemenata seme otvaranja.
Fizi~ka sustina koeficijenta spremnosti sastoji se u tome sto pred-
stavlja verovatnoeu radne sposobnosti stanja seme otvaranja u proizvod-
nom vremenskom intervalu. Pod radnom sposobnosc:u podrazum~va se
takvo stanje objekata otvaranja, pri kome se projektovani tehnoloSki pro-
cesi mogu ostvariti sa maksimalnim tehni~ko-ekonomskimefektima.
Zatim treba analizirati uticaj sigurnosti seme otvaranja na propusnu
sposobnost i kapacitet transportnih sredstava i koncentraciju otkopavanja.
Casovni proizvodni kapacitet izvoznog postrojenja za tn radne
smene iznosi:
Q.-- K.
c, (6)
"
Cd -dnevni proizvodni kapacitet jame, t,
tI -broj radnih ~asova izvoza na dan, \
K" - koeficijent neravnomernosti koji obuhvata rezervu i sigurnost.
Ako se uzme u ra~un sigumost svake Seme otvaranja, onda se pot-
reban ~asovni kapacitet moze ta~nije izra~unati:
, C,
Q.__ (7)
/" K.
Da bi se ispitala uskJadenost proizvodnog kapaciteta izvoznog sistema
sa kapacitetom transportnog sistema u jami, potrebno je za svaku .semu
otvaranja odrediti odgovarajuci kapacitet transportnog sistema u jami.
Medusobnim uporedivanjem mogu se zapaziti eventualna uska grla.
Sigurnost .seme otvaranja pokazuje jos veCJ. uticaj na koncentraciju
otkopavanja, koju karakterise minimalan broj otkopa.
Primera radi, ako se uzme uslovno vrednost koeficijenta spremnosti
K. = 1, i dnevni proizvodni kapacitet jame e" = 2.000 t i vreme dzvoza
3 X 5 = 15 h/dan, onda je srednja vrednost proizvodnje:
Q~_C'K,_2000·J_J33t/h (8)
t" 1$
66
Treba imati u vidu da je fakticki koeficijent spremnosti K, uvek ma-
nji od jedinice, pa ce broj otkopa stvarno iznositi:
(10)
"
G L A VA VI
I. TIPOVI NAVOZISTA
Navozista se u konstruktivnom pogledu hitna razlikuju prema tipo-
virna izvoznih objekata. Na navozistima vertikalnlh izvoznih okana korisna
supstanca moze menjati pravac kretanja bez pretovara (iZVQZ vagonima)
Hi se maze vd,iti pretovar u skipove (izVQZ skipovima). Na navozistima
kosih okana vrsi se uvek pretovar iz transportnih sredstava u skipove.
Posta transport u niskopima mole biB kontinuelan i diskontinuelan, alter-
nalivno se reSava problem veze transporta na izvoznim hodnicima i izvoza
kroz niskope.
U odnosu oa broj utovarnih nivaa i konstrukcije izvoznog kosa navo-
ziste moze biti jednoetafno i viSeetafno.
U zavisnosti od proizvodnog kapaciteta jame, navozista mogu biti
;ednostrana, na kojima se pun i prazan vagon kreeu oa islam koloseku
u suprotnim smerovirna, i dvostf"ana, na kojima se punirn vagonom poti-
skuje prazan u istom smeru kretanja. Jednostrana navozista odgovaraju
68
rna lim proizvodnim kapacitetima iIi se mogu primeniti pri dubljenju okna
kao etapa u konal:noj izgradnji dvostranog navoziSta.
U zavisnosti od naCina i Seme kretanja punih i praznih vagona, na-
vozista vertikalnih okana mogu se podeliti na: l:eona, kru.zna, paralelna,
popreena i U obliku petije.
Ceono navoziste (s1. 34) je dvostrano navozi~te u kome puni vozovi
imaju dvostrani pristup izvoznom oknu, tj. sa obe strane po prostoriji
paralelnoj glavnom izvoznom hodniku. Prednosti ceonog navoziSta su
pravolinijski oblik izvoznih hodnika i maksimalno iskoriscenje izvoznog
hodnika. Nedostaci ove konstrukcije navozista su slozeni manevri vozova,
relativno mala propusna sposobnost i velika duzina hodnika.
,
- ,
~
,
-
~
/. ~ • ~ ~
~, ~ ~ ~ ~
•
L EG£NOA
~ ~'UY-"C JrIETAJi,M -~,~ YIIGONA
~ ~~Y~C KJlErAH..IA MATtof'N VA~NA
69
QJ
bI
, ,
SIlka 35. - Sema kntinog navoziita: 1 - vertikalno okno sa ko!ievima; 2 - vertl-
kalno skip-okno; 3 - uredaj za praznjenje vagonaj 4 - sklpovi za ugalj; 5 -
ukrsnlca
< J:)
=:l
X
s
~
1 ',
--
~
<:.;s
,
Slika 36. - Serna. paf'alelnoll' navozi!ta (legenda ista kao na slid 34):
70
j
1/
Stika 37. - Serna popt'ekog
navamta Oegenda Isla kao na
sUd 34): I
1
-
;'='<~:':===>-"';"1 .zUta
Silka 38. - Serna 714"o-
u obliku petlje
1..J.~~='i"'ii===;===::,,----1(legenda
- - Isba
sUd 34): kao na
~ :-®-'
, ." , ,
;- ....
I $lOJ
71
nevara rastavljanja kompozicija vozova. Ovo je omoguceno uvodenjem
u eksploataciju pogodnih konstrukcija vagona koji se mogu prazniti u
kretanju.
1 SIOJ
" SU)..!
,
Na slici 42 prikazana je sema jednog kruznog navozista na kome se
vrsi prainjenje vozova bez zaustavljanja.
~
,
, e 0
f -
- ~ ~
- ~
,~
, ~
lEGENDA
Slika 42. - Serna navozUta za. kontinuelno pra!njenje vozova: 1 - izvozno okno sa
ko~evimaj 2 - izvozno okno sa skipovlmaj 3 - bunker za uga1j; 4 - bunker za
jalovinu: 5 - glavnl izvozni hodnik
73
(2) u bunker (3). Na donjoj stram bunkera nalazi se usrnerivac (4), koji je
u vezi sa sektorskim zatvaracem (5), utovarnim levkorn (6) i skipom (7).
Na slid 44 prikazana je Serna navoziSta (utovariSta) skip-okna sa
dozerom za utovar skipova.
, ~ I,
,
,
" " ~,
•-
74
Kompozicije vozova koje dolaze na navoziSte mogu u svom sastavu
da imaju pune vagone uglja, jalovine iii materijala. Ukoliko proces rada
u jami uslovljava komponovanje mewvitih kompoziciia vozova, utoliko
u ciliu najbrfeg manevra i pripreme vagona za izvoz navozjjte treba da
ima veti broj grana za usrneravanje vagona u pravcu mesta utovara iIi
pcijemnog punkta.
"" IT
r-,.= :===::
! \l rr==~
"
•
,' i,
....
.Y, "
Slika 46. - Semo. donje" nauoziJta koSOl1 skip-okna sa komo,.ama: 1 -
skip-
-okno; 2 - plmoCrio koso olmo; 3 - glavna elektro-podstanica; ... - komora
za pumpe; 5 - komora za dispel:era; 6 - niskop za ~lJCenje vodosabimika:
7 - komora za vitao; 8 - komora za ~iAtenje uglja; 9 - komora vodosa-
bimika; 10 - prirutni magacln; 11 - glavni vodosablmik; 12 - skip; 13 -
obllazni hodnik navozl-tta
75
vagona obavlja se u obilaznom hodniku (13), koji se nalazi u krovinskom
boku (presek A-A, sl. 46).
Zbog velikih prednosti izvoza transportnim trakama, uvek kada uslovi
dopu~taju, kose izvozne prostorije opremaju se transportnim trakama sa
uglom uspona oko ISO. Tada se navoziste gradi na slicnim principima kao
i za skip-okno s tim da treba ugraditi opremu za utovar izvozne tran-
sportne trake (s1. 47).
Tn
I, "
II"
"'1
,Ill
,\ri- A
IIi:
,, ,'I' '
, "I :
II:
Il,'
II',.
, 1,1
I ~I'
1.,0' I
rrrn---r--r-'-r--
I II ...:" r--'-
.'
•• ,
, Slika 48. - Serna nduoziJld
i.zuornog nukop«: a) gornje
navO%iJle sa komorom za 1%-
voznl vitaoj b) srednje navo-
ziite za prijem transporta sa
obe strane izvoznog hodnika:
, c) donje navoziUej 1 - ko-
mora izvoznog: villa; 2
prolaz za radnlkej 3 - pro-
boj za provetravanje komo-
rej 4 - me5to ~ radnike; 5 -
sablrni niskopj 6 - pomocna
elektro-podstanlcaj 7 - ko-
mora vitia za manevru; 8 -
, pretovamo rnesto
16
Kose prostorije za izvoz ill spuStanje otkopanog uglja, opremljene
kontinuelnim transporterima, vrlo cesto se koriste u tehnologiji otko-
pavanja sirokim celom. Na mestima pretovara uglja iz ovm kosih pro-
storija na glavne izvozne hodnike takoc1e treba izgraditi odgovarajuca
navozista.
Na sliei 48 prikazana je sema navoziSta niskopa, koji obsluzuje jednu
veeu otkopnu jedinicu i sluzi za spustanje otkopanog uglja na nizi izvozni
horizont.
Ako se iz sabirne kose prostorije ugalj transportuje na visi izvozni
nivo, onda se konstrukcija gornjeg i donjeg navoziSta razlikuje. Razlike
u konstrukciji nastupaju na pretovarnim mestima, a u zavisnosti od broja
-oabirnih hodnika (s1. 49).
, , '"
SlIka 49. - Serna. navoziJta
lzvoznog uskopa: 1 - komo-
ra lzvoznog vltla; 2 - prolaz
za radnlke; 3 - proboj za pro-
vetravanje komore; 4-g1av-
nl izvozni hodnlk; 5 - obi-
,
~/- -
10.' II ,.
,
- laml hodnik; 6 - komora
vitia za manevru; 7 - po-
moena elektro-podstanica; 8 -
- p~irenje 1.8 vagone za
prevoz radnika; 9 - sabirni
~~
77
-
'8 opremom za manevru i nacinom manipulacije vagonima na navozist u
i oknu.
U tom smislu je karakteristican uzduzni protil navoziSta sa kolosekom
uz vertikalno almo sa kosevima (81. 50). Deo koloseka od tacaka 4 - 13
"""
.0 'il
"1 ..
,
""
I I
I I
.
J I I 4' &
v. , w 11
""
Stika 50. - Snna uzdufnog profila MtlOrilt4 okno sa kofet1ifl'l4
Tdina valona, I
puni vagoni prazni vagoni
I 0,007 0,009
2 0,006 0,008
3 0,005 0,007
WI
, -w'+
k' 35 ( I I)
I.OOOrR
~de su:
R - polupreenik krivine, m,
k' - koeficijent koji uzima u obzir nadvisenje spoljne sine (k' = I
ako postoji nadviSenje i k' = 1,5 ako nema nadviSenja).
78
Delovi koloseka, predvic!eni za samonavozenje vagona, pasle oslo-
badanja usporivafa treba da imaju pad:
1>(2,5-3,0)",'. (12)
Da hi se spr~ilo iskliznuce vagona sa koloseka pri priblizavanju va-
gona usporiva~ima. brzina vagona ne treba da bude veCa od 0,75 - 1,0
m1sec. Brzina vagona na delovima za samonavozenje ne treba da prelazi
vreclnost 1,5 - 2,0 m1sec.
Na izlaznoj strani izvoznog akna, neposredno iza kokv3, kolosek treba
da ima toliki pad da bi se postigla brzina vagona 1,5 m/sec, 5tO odgovara
padu i = w', a DS deIu koloseka gde se fonnira kompozicija pad treba da
i.znosi i < 00' ili i = O.
Pad se odreduje u zav.isnosti od brzine kretanja vagona i duline puta:
i-
V,l-V,' +(0,)' (13)
21g
gde su:
VA: = krajnja brzina, mJsec.
V, - pOCetna brzina, mfsec,
1 - dulina puta, m,
g - ubrzanje tete. 9,8 mlsecI.
79
U jugoslovenskim rudnicima uglja, zbog relativno niskog stepena me-
hanizacije procesa utovara vagona u izvozne objekte i razliCitog· sistema
transporta, situacija je ne~to drugacija. Zbog velikog broja otvora rela-
tivni odnosi su izmenjeni i prikazani su U tablici 5. Zapremina navoziSta
uzeta je na svim izvoznim nivoima i racunata je bez komora.
Tabllca 5
Proizvodni kapacitet jame zapremlna navozl~ta
000 l/cod
. bez komora m'
aka 100 600 - 800
250 - 300 1000- 1500
500 - 600 3000 - 5000
2500-3000 9000 - 12000
I. T1POVI IZVOZISTA
Konstruktivne i tehnoloske karakteristike izvozista bitno zavise od
na~ina i opreme za izvoz masa kroz glavni lzvozni objekat. U vezi 5 tim
izvoziSta se mogu podeliti na sled.eee grupe: izvoziSta za kontinuelni izvoz,
za izvoz kOSevima i za izvoz skipovima.
Izvozifte za kontinuelni izvoz (s1. 51) u vezi je sa izvozom kroz kose
jamske prostorije, sa uglom uspona oko ISO, i sluZi za prihvatanje proiz-
vodnje i usmeravanje u pravcu prihvatnih punktova. lz izvoznog objekta
(1) i kontinuelnog transportera (2) izvezene mase se duu iznad kote ulaza
'" 83
na potrehnu visinu. sto zavisi od nacina daljeg tetiranja supstance. Jedno
od mogucnih tehnickih re.senja je stokiranje izvezenih masa preko po-
deonog transportera (3) u hunkere (4), iz kojih se odvoz obavlja vago-
nima (5).
,
• • •
" ..
Sllka :il. - VeTtik6lnt presek izvozi!ta
za kontinuelni tzvoz: 1 - lzvoznl obje-
kat; 2 - Izvoznl kooUnuelni transporter;
3 - podeoDi transporter; 4 - bunkerij
:i - vagon
IzvoziSte za iozvoz ko!evima (s1. 52) ima visestruku namenu i sastavni
je deo konstrukcije vertikalnog olma. Na OVOID izvoziStu mofe se pri-
hvatiti i otpremati proizvodnja iz jame, priprema za izvoz radnika i po-
moene operacije. Konstrukcije ovih izvozista mogu hiti veoma razlicite
i zavise od proizvodnog kapaciteta. reljefa povrsine i nacina dalje mani-
pulacije otkopanim masama.
Na slici 52 prikazan je vertikalni presek jednog dvostranog navozista.
1z izvoznog okna (I) kOSevima (2) i vagonima (3) izvoz se vrii na koti I
\
\
\
, \
\
, \
Slika :i2. - VeTUkaln! J)Tesek uvozifta. za. izvoz koJevima: 1 - vertikalno izvozno
oknoi 2 - izvoznl ko.§; 3 - vagonj 4 - prevrta(:; :5 - bunker; 6 - transportna traka
84
eWe, na kojoj se nalazi prevrtac (4) za prafnjenje vagona. lzvezene mase
se privremeno stokiraju u bunkeru (5), iz koga se transportnom trakom
(6) transportuju prema glavnirn bunkerima.
Na II etaii izvomta vrii se izvoz radnika i snabdevanje jame mate-
Mjalom i opremom. I ' "
Da hi izvoziste moglo da ispuni visestruku iunkciju, treba da ima
prihvatnu platformu cija konstrukcija, broj i raspored koloseka zavisi ad
proizvodnog kapaciteta, zahteva za eventualnim kJasiranjem proizvodnje,
nacina otpreme jalovine, kolicine materijala i opreme koji se spustaju
u jamu i stepena mehanizacije procesa na navozistu.
Konstrukcija izvozista sa vise etaZa opravdana je narocito ako se vIii
izvoz viSeetainim kosevima, pri cemu se istovremeno obavlja istovar i
utovar na svim etaZama. Kod izvoznih okana sa veeim proizvodnim kapa-
citetom (preko 1,0 mil. t1god) takode treba razdvojiti etafu za izvoz ko-
risne supstance i izvoz Ijudi.
U poslednje vreme oa izvozi!tima se uvodi sve veei stepen mehani-
zacije i automatizacije izmene punih i praznih vagona radi poveeanja
propusne sposobnosti izvozi!ta i sigurnosti rada. Na slici 53 prikazana je
rema jednog izvoziSta sa mehanizovanim procesom izmene punih i praz-
nih vagona. Sarna Serna kretanja vagona na izvoziStu u osnovi je kruina,
ali isto tako izvoziste moze Unati ceonu semu, u obliku petlje i kom-
binovanu.
, ,
lEGFNDA
_ _,"'J<' "-ffr.. _ _" w _ ..
__ _,"'AC "-"f'r.. _ ~7"'11J .... 00"...
~mka 53. - Serna izvoziJta Itt opremom za izmenu punih i praznih vagona: 1 -
vertikalno lzvozno olmo; 2 - lzvozni korevi; 3 - slgumosna vrata; 4 - sedaljke;
5 - prevrta~ za prafnjenje vagona; 6 - kompenz.ator visine; 7 - kocnica; 8 -
potlsklva~ vagona; 9 - usporlva~
85
Prema slici 54, iz izvoznog skip-okna (1) ugalj se prazni iz skipova
za ugalj (2) u odgovarajuci bunker (4), 'a iz skipova za jalovinu (3) u bun-
ker na suprotnoj strani (5). Konstrukcija i zapremina prijemnih bunkera
za ugalj i jalovinu zavisi od nacina dalje predaje stokiranih masa u bun-
kerima.
------_._-
,r------------
'
....J 'l'
PRIPREMA LEZISTA
GLAVA VIIl
J. UVOD
Po zavrSetku izgradnje jamskih prostorija otvaranja le!iSta potrebno
je pripremiti odgovarajuce delove leiiSta za otkopavanje i primenu pro-
jektovane tehnologije rada na otkopu. Prema lome, priprema leiiSta obu-
hvata nastavak izgradnje jamskih prostorija koje treba da me<1usobno
poveZu prostorije Dtvaranja i proces otkopavanja Ie1iSta.
Terminoloski, pripremu lefiMa treba jasno definisati sa tehnoloskog
i ekonomskog stanovBta. U tom pogledu u odgovarajucoj struenoj litera-
luri mogu se naei razlicite definicije koje se odnose na leiiSta i radne
uslove, koji se literaturom tretiraju. Tako, na primer, u nemackoj litera-
turi priprema se deli u dye faze (Ausrichtung von Schachte aus kao jedna
Caza i Vorrichtung kao druga faza) koje nije uvek moguce jasno izdvojiti
ni tehnoloski ni ekonomski.
Polazeei od specificnosti podzemne eksploatacije u jugoslovenskim
slojevoitim lefiStima, priprema se tehnoloski i ekonomski moze definisati
kao jasno odredena tehnitko-ekonomska kategorija.
Sa tehnoloskog stanovista priprema obuhvata sve jamske prostorije
bez neposrednog izlaza na rpovrsinu koje sluze za ~ransport, prilaz i -pro-
vetravanje i predstavljaju neposrednu vezu izmedu otkopa i prostorija
otvaranja. Jedna od najvdnijih karakteristika prostorija prdpreme je ne-
posredna veza i zavisnost sa tehnologijom otkopavanja. Dok su prostorije.
nal:in i koncepcija otvaranja u principu nezavisni ad natina otkopavanja
(mada u nekim slutajevima postojd tehnoloska veza), pri projektovanju
pripreme polazi se ad jasnog koncepta tehnologije otkopavanja ill drugog
nacina dezintegracije lezista u cHju dobijanja korisne supstance.
U zavisnosti ad toga na koju proizvadnu jediBicu se odnosi priprema
razIikuje se: priprema jamskog polja, gravitacionog podn.ttja, otkopnog
polja, otkopnog horizonta i otkopa.. PoSto je otk.op osnovna proizvodna
93
jedinica i tini sastavni deo svake ad navedenih proozvadnih jedinica, pri-
prema otkopa naziva se jos i otkopna priprema. Osim pripreme otkopnog
horizonta, koja se odnosi na strma lezista, sve ostale vrste pripreme odnosp
se na horizontalna i blago nagnuta le!ista.
Sa ekonomskog stanoviSta definicija pripreme dovodi se u vezu sa
stadijumom eksploatacije lei:iSta, odnosno natinom finansiranja radova.
U investicionoj izgradnji proizvodnog kapaciteta u jednom lezistu sa pod-
zernnom eksploatacijom priprema se finansira iz investicione sume u
ooom obimu i vremenskom periodu sve dok se ne dostigne projektovani
kapacitet. Posle dostizanja proizvodnog kapaciteta, kao i u toku normalne
eksploatacije, troSkovi pripreme terete neposredno troskove proizvodnje
s tim 5to se posebno evidentiraju. U praksi se cesto dogada da treba uvesti
u eksploataciju novoistrafene delove leZista u cilju odri.avanja postoje-
eeg kapaciteta. U tom slutaju se, po pravilu, celokupni obim radova f1inan-
sira iz odgovarajucih fondova, odnosno sredstava preduzeea. Tada se ra-
dovi pripreme izdvajaju ad radova otvaranja po istom principu, tj. sarno
kao tehnicka kategorija, a finansijski evddentiraju u cHju uporedenja u
kompleksnim tehnicko-ekonomskim analizama.
96
Zbog manje povriine jamskog polja objekti izvozno-ventilacionog
sistema locirani su van granica jamskog polja da bi se eliminisao sigur-
nosni stub u leZiStu. Podela jamskog polja na horizontalne paralelne
pojase vrii se osnovnim oizvozni.m hodnikom (I) i paralelnim hodnicima
(2), koji se na slici 55 nalaze na granici jamskog polja. Jamsko polje
podeljeno je na dva horizontalna pojasa, medutirn, za veee sirine jamskog
polja na identi~n na~in moze se 9.zvriiti priprema sa odgovarajucim
veeim brojem otkopnih pojasa. U vezi sa formiranjem otkopnih pojasa,
jasnoee radi, treba objasniti i uooti razliku u terminoloskom i sustinskom
pogledu.
,
NO. ~O"T <HI OT I('(J~N'
$ 1~J,A~r'.
- -- , , ,
"'I ff I f)liTII iii 0
,r o~,., ~
,
L£GENOA
_ "(,AYIII: OTKr;J'-AVAIOA
::J= ~Nn<IIc/f)NA VIfATA
//UZIO V"ZPU£~ $T"WA
"""ffllTN" Y"Z_FHA ITItV'"
- """III: 1f'/t£T"IY,JIf 011l:O~AHf/>/ "'A~A
- MA ...I: IrIfErANJIl "//tAZNI,., 10(loI&0.......
1• Oll'lO""1 ·~IfD~Nf !'fODlYfJ(
1 • 1I£I"nl-tlCfOl"f I'IODNIC/
I· /IOP/fl!CNI /iOONfO
~ - zAf"r", srvll IrYOzNO# HODf'lKA
, ,
,
, r
------------------- ---------;----------1
•
r VfKOi*N'
0' 0
~~~
C:=J c::::J coo
, c::::::J c::::::J c::::::J c::::::J t==J ~
I'iI~KD''''1
o , r
L--------------------
0
--_.----.--- - --- ---~
Ir------------------' ,-----~~----------J
L _ _~ __ J
SUka 56. - Semll pripreme jam.t/rog polio. u no.gnu.tim po;o..
sima: I, II, 10 - olkopru pojasi U uskopnom deluj 1', II', Ill"
otkopru pojasi U niskopnom deluj 1 - osnovni (pripremni)
izvozni hodnikj 2 - OSDovni (priprenmi) ventilacioni hod·
nlkj 3 - b.vozni uskopj 4 - ventilationl uskopj 5 --
Izv<nnl niskopj 6 - ventilacloni nlskopj 7 - prlpremnl
(izvoml) hodnikj 8 - pripremni (ventilaclonl) hodnlk
98
(6). Broj otkopnih pojasa zavisi od iUrine jamskog polja, dimenzija i kon-
strukcije otkopa.
Redosled otkopavanja otkopnih pojasa u uskopnom ,i niskopnom delu
je od viSeg ka nizem, 5 napomenom da se u fazi otkopavanja moze nalaziti
vise otkopnih pojasa jednovremeno.
Sistem pripreme i konstrukcija pripremnih hodnika na nivoima otkop-
nih pojasa zavisi od veeeg broja faktora. Ako se otkopavanje pojasa vrsi od
granice, kao sto je to prikazano na slid 56, onda se u bokovima pocetnog
ventilacionog hodnika (8) ne mora ostavljati zastitni stub. ~edutim,
posto izvozni hodnik (7) postaje ventilacioni hodnik za otkopavanje otkop-
nog pojasa II, njega treba zastititi na odgovarajuci nacin u zavisnosti od
zone dejstva otkopnog, odnosno oslonog pritiska po padu sloja. Za mehani·
zovano otkopavanje i visoku koncentraciju otkopa u otkopnom polju naj-
bolje je graditi sistem sa dva ili vise paralelnih hodnika na medusobnom
rastojanju 10-15 m. Na zavrsetku otkopavanja pojasa neophodno je
sacuvati bar jedan hodnik, koji omogucuje ventilaciju nizeg pojasa u
kome zapocinje proces otkopavanja.
Prednosti pripreme otkopnih pojasa za otkopavanje od granice su pre
svega u tome sto se u izvoznom hodniku utovar i transport uglja obavlja
sarno sa otkopa, nema gubitaka vazduha u zarusenom (ili zapisanom)
delu pojasa, smanjuje se opasnost ad uticaja eventualnih endogenih pozara
na neotkopani deo pojasa. Zatim, veta je mogucnost ispitivanja radne
sredine na celoj duZini pre otkopavanja i .znatno su manji troskovi odr!a-
vanja saobracajnica u otkopnom pojasu, uzeto u odnosu na dejstvo i
posledice neposrednog oslonog pritiska. Radi toga se ovaj nacin pripreme
u praksi najcesce primenjuje.
Jedan od najvaznijih nedostataka 'Ovog nacina pripreme sastoji se u
izradi velike poeetne dui:ine pripremnih hodnika, narocito ako se priprema
radi sa smanjenim stepenom mehanizacije.
Treba imati u vidu da se u nekim jugoslovenskim rudnicima uglja
duZina otkopnih pojasa kreee i preko 1000 m, a u drugim zemljama ova
duzina moze iznositi i nekoliko kilometara. Potrebno vreme za izradu
pripremnih hodnika iznosi vise meseci Hi godina, sto ima neminovne
postedice na dinamiku razvoja projektovanog kapaciteta i ekonomiku
proizvodnje.
" 99
redu i rasporedom stubova u dva ili viSe redova. Broj redova otkopnih
stubova diktiran je dimenzijama jamskog polja i proizvodnim kapacitetom.
Priprema jamskog polja za otkopavanje horizontalnih stubova u
jed.nom redu primenjuje se za manje sirine jamskog potja i veee duzine
po pruzanju (,1. 57).
""
""
,
Stika 57. - Serna. pripreme jamskog pOlja u horizontatnim stubovima
(legenda ista kao na sllci 55); 1 - osnovni izvozni hodnikj 2 - osnovnl
ventllacloni hodnik; 3 - kralki proboH; 4 - poprt'tni izvozni hodnlkj
5 - poprt'tni venlilacioni hodnikj 6 - kralkl probojij 7, 8, 9 _
popretni odvozni bodnlct; A, B, Cj D, E, Fj G, H, I - parctjalni olkopni
stubovl
100
Otkopane mase transportuju se odvoznim hodnikom (8) do popreenog
hodnika (4), a zatim se transport obavlja hodnikom po glavnom smeru
(1) do navoziSta glavnog izvoznog okna. Da bi se sa~uvao odvozni hodnik
(4), poSto kod otkopavanja parcijalnog stuba B preuzima funkciju hodnik
za provetravanje, treba ostaviti zaStitni stub i primeniti sistem dvojnih
paralelnih hodnika; ovaj sistem se obicno primenjuje ako dui.ina parcijal-
nog stuba po pruianju prelazi duzinu od 300 m.
Provetravanje otkopa vrii se ulaznom vazdusnom strujom kroz glavno
izivozno okno, osnovni hodnik (I), popreeni hodnik (4) i odvozni hodnik (8),
a povratna vazdusna struja usmerava se ka ventilacionom oknu kroz
ventilacioni hodnik (9), popreeni hodnik (5) i osnovni ventilacioni hodnik
(2). Na mestu ukrstanja hodnika (5) i (8) gradi se vazduSni most ill
odgovarajuce drugo tehnicko resenje.
Pri~rema jamskog polja veeih dimenzija u blago nagnutom sloju
(25-30 ) prikazana je na slid 58.
,
, - . - - - - , - - - - - :>=rn;:;:=;;;~;@
I At I:..,.D
r-----------+----------~~~w.~~
. ,
I I B I r £
r------------l--------------~,~~;~~,~
I c I J .-. -
Fl' 'I
_ DI 14
I111&- 010
D'lI ~
'I
~------------+------------l
£'! • H'I
--------------:--------------1
____ --' "I ".
.J
Slika 58. - Semo. pripreme ;amskog po/;a. u nagnudm .stubovima: I -
osnovni izvozni hOOnik; 2 - osnovni ventilacioni hOOnik; 3 - kratki
proboji; 4 - izvozni uskop; 5 - ventilaeionl uskop; 8 - kratki proboji:
7-8, 9 - pripremni odvoznl hOOnlei; 10 - izvoznl niskop; 11 - venti·
lacioni niskop; I, II, III - nagnuti stubovl u uskopnom delu jamskoll:
polja; A, H, C, D, E, F, G, H, I, - parcijalni otkopnl stuhovi u uskopnom
delu jamskog polja; I', II', III' - nagnuti stubovi u niskopnom delu
jamskog polja; A', B', C', D', E', F', G', H', I' - parcljalni otkopni
stubovi u niskopnom delu jamskog polja
101
U uskopnom delu jamskog polja vrSi se podela na nagnute stubove
(r, II, Ill) izradom sistema izvQznnog (4) i ventilacionog uskopa (5), cijf'
medusobno rastojanje odreduje duZinu nagnutih stubova (300-1500 m).
Iz sistema uskopa pristupa se izradi pripremnih hodnika po prui.anju za
odvoz i provetravanje (7, 8, 9). Rastojanje ovih hodnika po prufanju sloja
u proseku iznosi 60-150 m i zavisi ad tehnologije otkopavanja. Izmedu
ovih hodnika fonniraju se parcijalni otkopni stubovi (A, at C, D, E, F,
G, H, I).
Nagnuti stubovi 1', II', III' u niskopnom delu jamskog polja formiraju
se na identican nacin, tj. izradom sistema niskopa (10) i (11) i pripremnih
hodnika, cime se otkopni stub podeli na parcijalne otkopne stubove
(A', B', C ' , D', E', F t , G', H', 1',).
Konstrukcija pripreme jamskog polja - (51. 58) omogucuje veliki
broj kombinacija otkopnih jedinica, elasticnu proizvodnju i varijacije
proizvodnog kapaciteta i vodenje eksploatacije prema specificnim rudar-
sko-geoloSkim uslovima. U okviru tih mogucnosti treba pomenuti sledeee
najvainije kombinacije otkopnih jedinica: jamsko polje moie se otkG-
pavati jednokrilno, sa otkopavanjem jednog ill viSe sused.nih otkopnih
stubova, ili dvokrilno pod istim uslovima. U oba slucaja raspored parci-
jalnih stubova je stepenast sa povlacenjern od granice otkopavanja. Naj-
racionalnije je kombinovano otkopavanje nagnutih stubova, tako da se u
uskopnom delu otkopava od granice (stub III), a u niskopnom delu ka
granici (stub 1'). Na taj nahn se postiie pribli1no konstantna duzina tran-
sportnih puteva i ujednacuju troskovi otkopavanja. Priprema jamskog
polja za otkopavanje od granice u uskopnom i niskopnom delu ima za
posledicu visoka poc:etna ulaganja i znatno produienje vremena dosti-
zanja projektovanog kapaciteta.
U uskopnom delu jamskog polja nagnuti stubovi otkopavaju se u
pravcu ka uzduinoj simetrali (G. H. I), dok se u niskopnom delu otkopa-
vanje vrii ka najniioj granici jamskog polja (A', B', C').
Transport otkopanih masa vrSi se koncentracijom na osnovnom izvoz-
no-ventilacionom sistemu (hodnici (1) i (2), pri Cemu se magistralni tran-
sport mole potpuno automatizovati.
Za provetravanje jamskog polja velike dufine i sa visokom koncen-
tracijom otkopavanja obicno se grade posebna ventilaciona okna u uskop-
nom i niskopnom delu jamskog polj::l.. Ovo naroCHo vazi za metanski
r~im eksploatacije u kome, po pravilu, nije dopusteno silazno provetra-
vanje otkopnih polja.
102
u otkopnom stubu, pa je specilil:na koncentracija otkopavanja veea. Samim
tim se kod ovog nacina pripreme posti!e veea produktivnost rada, l:ime se
di.rektno util:e na smanjenje tro!kova proizvodnje i poboljbnje ekonomike
otkopavanja.
Du1'ina pripremnih prostorija je veea u sistemu pripreme otkopnih
stubova u odnosu na otkopne pojase. NarOCito je veea du!ina kosih jam-
skih prostorija. Sve ovo poveeava tro~kove pripreme u sistemu otkopnih
stubova.
Troskovi transporta na osnovnom transportnom nivou isti su za oba
sistema pripreme. Med:utim, u sistemu pripreme otkopnih stubova troskovi
transporta se poveeavaju za du!inu odvoznih hodnika koji sluze za pri-
premu parcijalnih otkopnih stubova. Inace, traSkovi transporta na osnov-
nom transportnom nivou ne zavise od broja otkopnih stubova, vee zavise
od eksploatacionih rezervi jamskog polja. Za ekonomsku ocenu tros:kova
transporta neophodno je uzeti U obzir ne sarno obim rada na transportu,
izrazen u tkm, vee i cenu 1 tlan. Poznato je da cena 1 tkm zav.isi od
nacina transporta i transportnih sredstava. U sistemu pripreme otkopnih
pojasa postoji veea izolovanost transportnih sistema i manji koeficijenat
iskoriSCenja transporta, u koUko nije sprovedena konvejerizacija transporta
od otkopa do osnoWlog transportnog nivoa.
Troskovi odrzavan;a pripremnih prostorija ne zavise sarno ad duzine
jamskih prostorija vee i od poprecnog preseka, koji, izmedu ostalog, zavisi
i od naCina transporta. Pri istim uslovima i istom nal:inu transporta u
oba sistema pripreme moze se konstatovati da su troskovi transporta
nesto veti u sistemu pripreme otkopnih stubova zbog du!ih transportnih
puteva. Ova razlika moze bili kompenzirana veeim iskriscenjem tran-
sportnog sistema po osnovu veeeg intenziteta otkopavanja. Na osnovu
ovoga moze se zakljuCiti da kod troSkova oddavanja nema bitnih razlika
U oba sistema pripreme.
103
2.1. SISTEM PRIPREME ZA Vl~EETAtNO ISTOVREMENO
OTKOPAVANJE
Olkopavanje u viSe eta!a istovremeno primenjuje se U slojevima uglja
veee debljine. 5 ciljem maksimalnog iskoriSCenja raspoloiive otkopne deb-
ljine. U islovremenom otkopavanju maze se nalaziti dYe, tri ill cetiri
otkopne ewe. Ukoliko je broj otkopnih etaia veei. utoliko je priprema
slozenija, a takOl1e nastaju brojni problem..i pri otkopavanju, transportu,
podgradivanju i usklac1ivanju brzine napredovanja otkopnih etaZa. Zbog
toga se u praksi retke nalazi u istovremenom otkopavanju viSe od lri
otkopne eWe. Otkopne etaze su stepenasto raspored:ene, taka da najniza
etaia zaostaje za najviSoffi otkopnom etaiom. Korak izmedu pojedinih
otkopnih elaZ3 iznosi 20--80 m.
Osnovna priprema sloja za viSeetaz.no otkopavanje vrSi se podelom
jamskog polja na otkopna palja sirine 60-200 m, cime je odredena
duzina otkopa sirokog cela. Duzina otkopnog polja u proseku se krece
800-1000 m (,I. 59).
104
Jamsko polje, otvoreno sistemom izvoznog (1) i ventilacionog niskopa
(2), podeljeno je na otkopna polja A, B, C i D. U otkopnom polju predvi-
deno je otkopavanje u tri otkopne eiaze. Osnovna priprema sastoji se u
izradi osnovnog izvoznog hodnika (6), koji moZe biti izraden na nivou
III otkopne etaie ill u sredini sloja (00), ako je nosivost podine nedo-
voljna i postoje veei potisci iz podlne. Na drugoj granici otkopnog polja
po pruianju sJoja radi se ventilacioni hodnik (9) na nivou I otkopne
etafe.
Komunikacije otkopnih etaia za odvoz uglja mogu biti ostvarene
otpremnim hodnikom (7) i sipkom (8) ill pop~nim hodnikom (7a) i
sipkom (Sa).
Odvoz uglja sa otkopnih etaza obavlja se kontinuelnim transportom
do presipnih mesta, a zatim osnovnim izvoznim hodnikom. Provetravanje
se vrsi uzlaznom vazdusnom strujom kroz glavni izvozni hodnik (3), osnovni
izvozni hodnik (6), a zatim preko sipke (8) i odvoznog hodnika (7) usmerava
se preko otkopa ka izlaznom ventilacionom hodniku (9).
U slozenijim uslovima eksploatacije moze se, sigurnosti radi prime-
niti sistem paralelnih osnovnih izvoznih i ventilacionih hodnika koji sluze
samo za otkopavanje jednog otkopnog polja, 'pa se ne mogu koristiti za
pripremu i otkopavanje susednog otkopnog poJja.
105
provetravanje. Broj glavnih izvoznih i ventilacionih hodnika (1) i osnovnih
izvoznih i ventilacionih hodnika u otkopnom polju (2) zavisi od proiz-
vodnog kapaciteta i koncentracije otkopa.
U jamskom polju otkopavanje moze biti izvcleno jednokrilno u odnosu
na glavni izvozni lSistem iii dvokrilno sa vise otkopnih polja u istovre-
menom radu.
Pored. navedenog sistema pripreme komora postoje i druge varijante
pripreme za otkopavanje u kratkim komorama iIi za komorske-stubno i
kombinovano otkopavanje.
Na slici 61 prikazana je serna pripreme otkopnog polja za otkopavanje
u kratkim komorama. Ovaj sistem pripreme primenjuje se za horizon-
talna i blago nagnute slojeve (do 100) srednje debljine.
'.
I
I (I-G'
=
JOD -JQ:) ...
I.EGENDA
¢ IIr'NI'IUIOIOIIM _8~lM
_ 1'fIt""'' l: JrurAIU4 0T1:fJ'ff1Jf_
I"ffAJ'Af; JrItVtUUA MiQ_ ""*",,,A
"AZ~ JIlZ~/'#4 rnN.M
'fJIIRAT/'fA 'l'ArlW'NA J'T1tlI,M
A,I,C,D tff_ I(1lA~ KONOItE
, ---r:;.
-- "-r
I
I
, I
[I
-- , •
JIl) -lJQ'"
107
Ova karakteristika ne odnosi se na savremena tehnicka rel';enja metoda
stubnog otkopavanja, kod kojih je, uvodenjem visokog stepena mehani-
zacije na otkopu, iz osnova rekonstruisana i modernizovana tehnologija
otkopavanja, cime su duZine otkopa dostigle vise desetina metara, a otkopi
dobili sve elemente sirokog cela.
Sistemi pripreme i metode otkopavanja kratkim ill kombinovanim
celom imaju jos uvek znacajnu ulogu u podzemnoj eksploataciji lezista
uglja. Zamena ovih sistema pripreme sisternima za otkopavanje sirokim
telom nije uvek moguca zbog specificnih rudarsko-geolo!kih karakteristika
i nedovoljno razvijenih konstrukcija otkopnih maSma za rad na kratkom
celu. Ipak, u svirn zemljama se zapaia postupan prelazak na jednostavnije
i efikasnije sisteme pripreme.
Ucesce proizvodnje, dobijene tehnologijom otkopavanja uskim (krat-
kim) celom, u jugoslovenskoj proizvodnji uglja iz podzemne eksploatacije
jos uvek je znatno (tablica 6).
Tabllca 6 u 000 t
Proizvodnja po vntama Godina
I , ,
uglja 1969.
I Yo , 1970. Yo
21
SFRJ
Kameni ugalj
Mrki ugalj
4580
18.
1600 I, ""
21
3580
13.
11>0
19
16
Lignit ,
2800 29 2300
"
Iz tablice 6 zapaia se konstantno opadanje uCeSCa proizvodnje iz
kratkih otkopnih cela, ali je ono jo! uvek znacajno kod svih vrsta uglja.
Sistem pripreme za stubno otkopavanje moZe imati viSe varijantnih
reSenja. Razlike nastupaju usled razlika u rudarsko-tehnickim karakte-
ristikarna sloja uglja i jamskog polja, varijacija debljine i ugla pada,
kao i usled tehnologije rada na otkopnom celu.
Za horizontalne i blago nagnute slojeve u jugoslovenskim rudnicima
uglja najcesce se primenjuju :sistemi pripreme jarnskog polja u horizon-
talnim ill nagnutim pojasima sa pravcem otkopavanja pojasa po padu
sloja i jednokrilnim otkopavanjem pojasa od granice. Otkopna polja for-
miraju se u osnovnoj pripremi po prufanju sloja sa dufinom 60-200 m
i sirinom 50-150 m kod postupno razvijenog otkopnog fronta.
Na slici 63 prikazana je serna pripreme jamskog poIja za jednokrilno
stubno otkopavanje. U jarnskom polju vr!i se priprema otkopnih pojasa
sistemom osnovnog (1) i ventilacionog hodnika (2) koji su izradeni po
pruzanju sloja. Priprema otkopnih pojasa radi se uglavnom ad viSeg otkop-
nog nivoa i glavnih jamskih kornunikacija prema donjoj granici jamskog
polja. Treba imati u vidu da osnovne dimenzije jamskog polja mogu
biti vrIo razlicite, i one su veee kod lignita, a manje kod mrkih i kamenih
ugljeva. Tektonske linije mogu katkad slufiti kao poeetne linije otkopnog
Cronta.
Osnovni izvozni i ventilacioni hodnik povezuju se uskopom koji sluii
za spustanje otkopanog uglja na osnovni izvozni hodnik i, po pravilu,
predstavIja granicu otkopnog polja. Za jednokrilno otkopavanje dovoljan
je jedan uskop; rnedutim, kod dvokrilnog otkopavanja potrebno je izra-
diti dva iii tri otkopna uskopa. Ovaj nacin pripreme sa tri uskopa prime-
108
njuje se u izuzetnim okolnostima, a osnovni izvozni i ventilacioni sistem
sastoji se ad dva paralelna hodnika po glavnom smeru. Detalj pripreme
,
•
I
I, ~
,,I
,
. I
I
!
I
I (
L .~.=======3
Slika 63. - Sistem pTipreme jamskog polja za jednokritllO
.!tubno otkopavanje: 1 - osnovni Izvozni hodnlk; 2 - osnovol
ventllacionl hodnik; 3 - Izvozni uskoPi 4 - ventilaciool
uskoPi 5 - prlprema nagnutog pojasa; I, II - otkopna polja
:J\. .Jl ~
,
~ltlGl~
:;J;~' _ _Jt~
IJI, 0- - " 'W;;
~ Silka 64. - Sema pripreme
-
'---
- . -
~
otkopnog polja za dvokTilno
otkopavanJe
109
Otkopni stubovi se formiraju u osnovnoj pripremi hodnicima (3) I
(4), kojima je otkopno potje podetjeno na otkopne pojase po pruianju.
Priprema otkopnih stubova vrii se sabirnim uskopima (5), a zatim se po
pruzanju rade pripremni hodnici (6) na rastojanju 10-30 m po usponu.
Pripremnim hodnicima otkopni stub podeljen je na parcijalne pruine
stubove (a, b, c, d). U parcijalnim otkopnim stubovima nalaze se otkopi
koji se formiraju na razlicite nacine. U otkopnom stubu I oblik otkopnog
fronta ima stepenasti oblik sa zaostajanjem nizeg otkopa; ovaj oblik
otkopnog fronta proia bolju zastitu osnovnih pripremnih hodnika (3) i (4),
dok je u otkopnom stubu II obrnut slucaj.
110
heterogenog sastava, sa proslojcima jalovine razlifite debljine i strukture.
Ukupna debljina sloja varira u proseku od 7-14 m, sa promenljivim ugIo-
virna pada koji se kreeu do 40°.
Na slici 66 prikazana je priprema jamskog poIja u 11 krovinskom
sloju, koji ima ugao pada oko 11 ° i ukupnu debljinu oko 14 m. Osnovnim
izvoznim hodnicima (1) i (1') i ventilacionim hodnicima (2) i (2'), izradenirn
po pndanju sloja, odred:uje se sirina otkopnih stubova koja iznosi u pro-
seku oko 150 m. Otkopni stubovi po pruzanju ograniceni su izvoznim
niskopom (3) i ventilacionim niskopom (4); duZina otkopnih stubova po
pruzanju iznosi 200--250 m. Otkopni stub deli se po visini na parcijalne
otkopne stubove (a, b, c, c4 e) sirine 50 m izradom paralelnih odvoznih
hodnika (5). Po pruzanju parcijalnih otkopnih stubova radi se ventilacioni
uskop (6) na rastojanju oko 60 m. Otkopna priprema sastoji se iz otkopnih
uskopa (7). Otkopavanje otkopnih stubova vIii se od granice otkopnog
polja.
,.
" I[[]D~~
"" -,., • I
Slika 66. - Sistem pTipTeme jamskog i otkapnog poIja u II kTovbl$kom sloju
jame Lipnica (Kreka-Banovicl): 1,1' - osnovni Izvozni hodnicl; 2,2' -
osnovnl ventilacioni hodnlcl; 3 - Izvozni nlskOPi 4 - ventllacioni niskoPi
5 - pripremni odvozni hodnlki 6 - ventllacioni uskoPi 7 - otkopnt uskop;
a, b, c, d, e - parcijalnl otkopnl stubovi
111
polju je promenljiva, iznosi 100--140 m, i odgovara visini otkopnih stu-
bova. Otkopni stubovi formiraju se izme<fu izvoznih niskopa na rastojanju
oko 80 m. U otkopnom stubu rade se po pruzanju pripremni odvozni
hodnici na rastojanju 20 m i spajaju se kratkim ventilacionim uskopima
(5). Izmedu odvoznih hodnika nalaze se parcijalni otkopni stubovi a, b, C,
d, e, t, g, h. Otkopna priprerna se sastoji ad otkopnih uskopa (6), iz kojih
se formiraju otkopi.
, ,
~ y;
~\
-C-
f~r( -
- '-
-: lJDt;
, 1/'I ,. .1 #;;;,f~/'''
t;,.i.
~
'Ii ". ,11 .12- .Jw
• • 'JI ,
•
~
<
, • JI
a
'~D r ~""'*'
-~-
r
,
.11 • J
••
, ~
-
--
,11 J
~I
,~I
.~~
• h
f
• D
Slika 67. - Sistem pripreme jamskoQ t otkopnoQ polja U Qlavnom sloju
rudnika Kreka-Banoviti: 1,1' - osnovni Izvoznl hodnlcii 2 - osnovnl
ventilacioni hodnik; 3 - lzvoznl nlskop; 4. - prlpremn.l odvoznl hodnlk;
5- ventilacioni uskop; 6 - otkopni uskop; I, II - otkopni stubovl; a-h
- paTCijalni otkopnl stubovl
" r:s;
"\-
• ~, I
•
C
"'
I
KAQU_I.1'WJ'''''''.
• If' ,I - I /<VHIl/fIKACMfHA
____
~.
_--+.___......J
Stika 68. - Sistem prlpreme jamskog i otkopnog polja u
podinskom sloju Tudnika Kreka-Banoviti: 1 - osnovnl
izvozni hodnik; 2 - osnovnl ventllacloni hodnik; 3 - izvozni
uskop; 4 - pripremni odvoznl hodnik; 5 - ventilacioni
uskoPi t, II - otkopni stubovl; S, b, c, d, e - parcijalni
otkopni stubovl
114
otkopni horizont se po pruzanju deli na otkopne blokove (I, II, III) duzine
30-60 metara. Veza za transport uglja, dopremanje zasipa, podgrade i
dru~og materijala i provetravanje ostvarena je poprecnim hodnicima (4)
i (4), koji su izradeni u naizmenicnom rasporedu 'po vertikali. U sredini
bloka sukcesivno se podizu sipke za ugalj (5) iIi se rade odjednom do medu-
horizonta (6), ukoliko se otkopni blok otkopava sa dva nivoa.
"
, I I
s
,,
d
fr
•
, :, , i ,
i~
'
,
,,
i
,, ,, ,i,
I I ,,
I ,,i , ,,I
, I~
,,,
,
! ,,,
I ,, ,, I•
i
,
, A.......-8
, .j!!
ilt'"
I
I
,
- --,
lE6£NDA
= YEI'nV/CtONA
~RA~AC
PNE~"AOA
VLAZ",,,
ft:lfETANJA
VAZQ(lSNA S71i'INA
?IISIPA
" 115
Otkopavanje jamskog polja obavlja se od granice ka izvozno-ventila-
cionom sistemu tako 5to se normalno nalazi u otkopavanju jedan otkopni
horizont, dok se u sledeeem niiem horizontu vrsi priprema. U izuzetnim
slueajevima moze se istovremeno otkopavati na viSe horizonata, ali je
tada ventilacija slozenija. U otkopnom horizontu moze se istovremeno nala-
ziti u otkopavanju vaSe blokova.
Transport uglja obavlja se osnovnim izvoznim hodnicima, na koje se
ugalj doprema iz popreenih hodnika. Transport zasipa Hsi se ventilacio-
nim hodnikom do odgovarajuCih popreenih hodnika, a zatim se dvodelnim
sipkama gravitaciono spusta do horizontalne etaze.
Ulazna vazduzna struja dolazi do otkopa osnovnim izvoznim hodnikom
i popr~nim hodnikom (4), a zatim se kroz ventilaciono odeljenje dvadelne
sipke za ugalj (5) deli i kroz horizontalne etaze usmerava ka ventilacionim
odeljenjima zasipnih sipkli. (3).
Sistem pripreme za otkopavanje slojeva srednje i velike debljine u
horizontalnim etaZama ima slozeniju .semu i raspored jamskih prostorija
u jamskom Ii otkopnom polju. Raspored zavisi, pored. tehnologije otkopa-
vanja, jos i od otkopne debljine sloja i karakteristika podine i krovine.
Pripremu i raspored jamski hprostorija treba u prvom redu prilagoditi
nacinu otkopavanja ~ saniranja otkopnog prostora. Otkopavanje horizon-
talnih etaza. sa zaruSavanjem moze se raditi sa pravcem otkopavanja od
viSe etaze ka ni.!oj, dok se otkopavanje sa zasipavanjem moze vrSiti u
oba pravca. Priprema je takode u zavisnosti i ad naeina zasipavanja
horizontalne eWe. Tako, na prtimer, otkopavnje horizontalnih etaza od
niie ka viSoj moze se vriiti sarno sa hidraulicnim zasipavanjem eWe;
hidraulicni zasip osigurava najmanje sleganje etaze.
Karakteristicnu .semu pnipreme strmih lezista za otkopavanje horizon-
talnih etaza. ad viSe ka niZoj sa zaruSavanjem prikazuje slika 70. Osnovna
priprema otkopnih horizonata vrSi se osnovnim hodnikom (2) i paraIelnim
hodnikom (3), koji so u vezi sa popreenim hodnikom (1); za provetravanje
se po pruzanju sloja radi ventilacioni hodnik (4). Otkopni blokovi, duzine
50-60 m, formiraju se u otkopnom horizontu izmedu paralelnih uskopa.
Otkopi u horizontalnim eta!ama maju popr~ni poloZaj prema pru!anju
sloja, a duzina horizontalne eWe adgovara debljini sloja (s1. 70a). Ovaj
sistem pripreme odgovara debljini sloja vetoj ad 10 metara. Za manje
debljine sloja priprema je jednostavnija i prikazana je na slici 70 b.
Sliean nacin pripreme i otkopavanja sirokim celom u horizontalnim.
etai.ama poveeane visine primenjuje se u strmom sloju uglja promenljive
debljine u Zasavskim rudnicima mrkog uglja u Trbovlju. (s1. 71, horizon-
talni prasek). Sloj mrkog uglja, promenljive debljine (rudnik Zagorje
2--40 m, rudnik Hrastnik 24 m) i ugla pada (00 15--80°) zaleze u raznim
sinklinalnim strukturama sa izrazitim tektonskim pomeranjima i erodi-
ranirn delovima lezista. U podini se nalazi glinoviti i ugljeviti skriljavi
materijal (erna podina) sa mest!mil:no nejasnim granicama izmedu uglje-
vitog materijala i uglja. Ispod ove neposredne podine nalazi se bela gUna
(bela podina) i dolomiti. Krovinu sloja cine pretezno bitumli.nozni laporci,
sive i laporovite gline i sivi laporci, iznad kojih se mestimicno nalazi sloj
gline (sivica).
Nepravilni oblici sloja I tektonska poremeeenost uslovljavaju slozeni
sistem otvaranja i pripreme koja prati promene pravca pruianja i pada
sIoja.
116
•
, ,
, , ,
,
,
[n------ ------] (!
I~'~ DDD'~
I
0
_--1 ________._ _ __.
-~
, n •
~
~~
b------------------ -------------------d
~
,
Stika 71. - $el1't4 pripYeme Zll otkopavlln;e u horizontahtim
et4lal1't4 14 zaru!ava:,,;em. u rudnUcu T1'bovl;e: 1 - osnovnl
izvozni hodnik; 2 - popreen.1 bodnLk; 3 - paralelni hod-
nikj • - sipka za ulalJ
118
Na slid 72 vidi se da je osnovni sistem pripreme lociran u podinskom
boku sloja, u kome se nalazi osnovni izvozni hodnik (1) i osnovni
ventilaaioni hodnik (2). Paralelno sa osnovnim izvoznim hodnikom
nalazi se osnovni izvozni hodnik u sloju (3), koji je povezan popre~nim
hodnikom (1'). Visinska razlika horizonata iznosi 80-120 metal"3. Za
slueaj dvokrilnog otkopavanja u simetrali otkopnog polja gradi se cen-
trafni niskop (8), koji sIuzi za vezu sa horizontalnim etaiama preko
popre~nog hodnika (11). U blizini kontakta sa podinskim bokom u sloju
se nalazi ventilacioni uskop (6), a u blizini kontakta sa krovinskim
bokom uskop za spuStanje uglja (7). Otkopna priprema horizontalnih
etaza vrsi se jednim hodnikom (9), koji sluzi za odvoz i provetravanje.
A
f - - - - - - - - r : - - - - - - - . - ,..
~-.a>,.,
,
- .-, •..., ..,..:,..~;.., .:.
. ,
... .,
r I
•
,. ,
i
LeG£NDA A-8
PIMVAC l<'Il~rANJf
O ....OPANI/I HASlf
Pf'AI'..c KlterAM/A Z'A!i'lPA
YOZPA
POVIMrtlA
VAZWSrJA STIWJA
I1lZMIiA STItIMf
\"i'i,~\r~[: .',
Slika 72. - Sistem prlpTeme aloia sTednje deb-
.\'i:~~~IkY
I \..~;,
,
Ijine za otkopavanje u hoTizontalnim eta.fama sa
zasipavanjem: I - osnovni izvozni hodnik u
podinskom boku; I' - popre<:ni hodnik u po-
dinskom baku; 2 - osnovni ventiladoni hodnik
u podinskom boku; 3 - osnovni izvozni hod-
nik u slojuj 4 - paralelni hodnik u slojuj 5 -
prosed za provetravanje; 6 - ventiladoni uskop;
7 - uskop za spuAtanje uglja; 8 - centralni
niskop za spUStanje zasipa i povratnu vazduAnu
struju; 9 - etami pripremni odvozni hodnik: ,fL;,
10 - proccsi za spuAtanje uglja i provetravanjl('
etate; 11 - popretni hodnik za vezu central-
nog niskopa i otkopne etate
120
velike debljine moze se pripremiti kao too je to pokazano na popreenom
poofilu na slici 75. Osnovna priprema je identicna kao i u ostalim
varijantama, dok su za otkopnu pripremu horizontalnih etafa predvi-
dena dva paralelna hodnika (9 i 10), 00 kojih se jedan nalazi u blizini
krovinskog a drugi u blizini podinskog boka. EtaZni hodnik (9) sluZi za
dopremu materijala i zasipa, a hodnik (10) je namenjen odvozu uglja
sa otkopa.
121
Stnni i nagnuti slojevi srednje i velike debljine dele se uslovno na
kose eta!e da hi se smanjila velika otkopna visina i postigla normalna
visina otkopa koja iznosi 2,5-3,0 metara. Uslovnom podelom na kon-
struktivne ele.mente manje visine. svaku etafu treba tretirati kao stnni
ill nagnuti sloj male debljine. Kose eWe zauzimaju poloiaj paralelan
.
padu sloja sa pravcem otkopavanja po pnclanju sloja.
A -
, D
t:L::3>
... ~
-1
, Ar • D
8
8
~
,
,. r-- A
,
....~'----------.f''-------~ '"I------w',
,
1 1 1 1
, ,
V'
L.
SlJka 76. - Serna Pfip"eme lftrmog Iloja %a otkopavan}e
horizontalnih e!ala poprerno na pndan;e alo;a: 1 -osnovnl
Izvoznl hOOnik; 2 - osnovnl ventuaelonl hOOnlk; 3 - po.
pretni Izvoznl hOOnik; 4 - lzvoznl hOOnik U slojui :>
paralelnl hOOnik U slojui 6 - ventilacloni uskoPi 7 -.
uskop za ugalji 8 - etatni poprel:ni hOOniel; 9 - zasipnl
uskoPi 10 _ etatnl pripremnl hodnik
Broj kosih etab u sloju ill sloi:enom leZi!tu treba da bude ~to manji
da bi se smanjio obim pripreme. obslufivanje i odrtavanje jamskih
prostorija u proizvodnoj jedinici. Smanjenje broja kosih eta!a ne treba
da ide na ral!:un smanjenja sigurnosti rada usled poveeanja otkopne visine.
Kosi palouj otkopne eWe ima prednost u pogledu gravitacionog
spuStanja otkopanog uglja i zasipa (kod tehnologije otkopavanja sa
zasipavanjem), ali istovremeno ima i niz nedostataka. Kod kosog polozaja
otkopa, posebno kod uglova veeih od 30°, ogranil!:ena je primena ill je
122
potrebna specificna meharrizacija za otkopavanje i podgradivanje, a ne-
prirodan polozaj radnika na otkopu smanjuje efekat rada i ogranicava
broj radnika. Na taj naein se kod nemehanizovanog otkopavanja smanjuje
zaposednutost otkopa. . -
Kod. tehnologije otkopavanja kosih etaza sa zasipavanjem potrebno
je preduzeti posebne tehnicke mere za izolaciju medu etazama (postav-
ljanje patosa, mreza i dr.) i za spreeavanje klizanja zasipa i zatvaranje
otkopnog prostora.
U predelu otkopnog polja, pojasa (horizonta) ill stubova, k05e etaze
mogu se otkopavati jednovremeno sa potrebnim medusobnim rastojanjem
otkopa ili se otkopavanje moze izvesti postupno.
Redosled otkopavanja kosih etaia maze biti uzlazni, u kome se ot-
kopavanje zapoeinje u najnizoj etati i posle odredenih vremenskih i
prostornih intervala postupno se ukljueuju u otkopavanje ostale viSe
etaze, i silazni, u kome se proces otkopavanja zapoCinje u najv:iSoj etazi
i postupno razvija u donjim etazama.
Otkopvanje etaza moze biti izvrseno sa zarusavanjem bokova sloja
iIi sa zasipavanjem otkopnog prostora razlieitim nacinima. Redosled
otkopavanja kosih etaza i naein saniranja otkopnog prostora stoje u ne-
posrednoj medusobnoj vezi.
Uzlazno otkopavanje etaza podrazumeva poeetak otkopavanja u
najnizoj etafi koja ima u podini stratigrafsku podinu sloja, a u krovini
deo sloja uglja. U ovom redosledu otkopavanje ne rno!e biti izvrseno sa
zarusavanjem, osim u izuzetnim slucajevima. Otkopavanje sa zarusava-
njem u praksi se retko javlja i moze biti izvrseno kod slojeva sa blagim
nagibom i pod uslovom izdizanja podine usled podinskog potiska. Da se
ne bi pojavile suvise velike deformacije i pukotine u krovini otkopa
(preostaloj debljini sloja), kod ovog redosleda otkopavanja primenjuje se
zasipavanje donjih eWa. Medutim, posta u zasipu otkopane etate dolazi do
sleganja, u visim etaiama ce se ipak pojaviti defonnacije i ,pukotine
koje otezavaju rad masina za podsecanje i drugih otkopnih masina.
1510 tako, usled sleganja zasipa dolazi do tonjenja podgrade, usled cega
se poveeavaju deformacije u sloju. Dve deConnacije i prsline mogu stva-
rati povoljne uslove za autooksidaciju uglja i nastajanje endogenih
JX>zara. U nedostatke ovog redosleda otkopavanja treba pomenuti jos
i izvesne gubitke usled sitnjenja uglja, tako da sitne klase uglja ostaju
i propadaju kroz vestacku rpodinu etate.
Pored navederrih nedostataka, prednost uzlaznog otkopavanja sastoji
se u mogucnosti primene hidraulicnog zasipavanja kaje osigurava najveeu
zbijenost i najmanje sleganje zasipa, kao i mogucn05bi otkopavanja
najvi.se etaze sa zarusavanjem aka to dopustaju fizicko-mehanicke ka-
rakteristike krovnih slojeva.
Silazno otkopavanje etaza moze se izvditi kako sa zasipavanjem
tako i sa zavrsavanjem krovnih slojeva. Ako se prva etaza otkopava sa
zarusavanjem, onda ce zaru.sena krovina predstavljatri. vestacku krovinu
za mzu etazu. Svojstva ovako vestacki stvorene krovine zavisice ad
fimcko-mehanickih karakteristika materijala krovnih slojeva 1 vremena
stabilizacije posle zarusavanja. Najnepovoljniji slucaj nastupa ako se
neposredna krovina sastoji ad kompaktnih stena koje se tesko zarusavaju
i to u krupnim komadima, sto prouzrokuje neravnomerno opterecenje
123
}X)dgrade otkopne eWe. ZaruSavanje i zbijanje zaru.sene krovine obicno
nastupa postepeno, usled cega se postepeno razvija i jamski pritisak.
ZaruSavanje laporovite, glinovite i peskovite krovine zahvata veee po-
vrsine, deSava se u kracem vremenskom intervalu i brle se stabilizuje
zaruSena krovina.
U zavisnosti ad vremena stabilizacije zaru.sene krovine ill dela sloja,
pristupa se izradi otkopne pripreme i otkopavanju nize etaze. Vremenska
razlika izmedu procesa stabilizacije gornje eWe i poeetka otkopavanja
u niZoj elati. moze iznositi od. nekoliko nedelja do nekoliko godina. Raz-
nim tehnickim merama ovo vreme moze se bitno skratiti i postici zado-
voljavajuca sigurnost i efikasnost rada na nizoj etazi. Osnovno tehnicko
resenje za stvaranje normalnih radnih uslova u niZoj eWi sastoji se u
postavljanju patosa na pod:inu otkopa vise etaze; konstruktivni elementi
patosa, koji u nizoj etaii Cini ve§latku krovinu, mogu bili vearna razliciti
(betonski, celitni, armirano-betonski i drvene grede u kombinaciji sa
celitnom mrezom, trskom i drugim materijalima). Kao vestacki izolacioni
pojas izmedu otkopnih etafa mogu slu!iti jalovi proslojci duz kojih se
vIii podela na kose etaze; ostavljanje slojeva uglja (25-30 em) izmedu
otkopnih etaza ima za posledicu poveeanje otkopnih gubitaka i procese
autooksidacije.
Najvafnija prednost sUaznog otkopavanja sastoji se u tome sto
je sloj uglja u nizim etazama neporemeeen, time se stvaraju povoljniji
uslovi za tx>lumehanizovano ili mehanizovano oLkopavanje. Osim toga,
manji su otkopni gubici, manja opasnost od endogenih pozara i jedno-
stavniji konstruktivni elementi otkopa. Ako se otkopavanje etaza vrsi
sa zasipavanjem, onda se dopusta znatno manja zbijenost zasipa nego kod
uzlaznog otkopavanja etaza.
Na osnovu izlozenih prednosti i nedostataka uzlaznog i silaznog
otkopavanja kosih etafa moze se zakljuCiti da je pri izboru nacina
otkopavanja i pripreme etaZa tx>trebno uzeti u obzir viSe faldora: otkopnu
debljinu sloja, broj i raspored proslojaka u sloju, parametre zaruSavanja
i sleganja, samozapaljivost, gasonosnost. deformacije na povriini i druge
specificne faktore.
Konacno, u vezi 'Sa poIozajem kosih etaza u odnosu na elemente
zaleganja sloja treba pomenuti i poprecni polofaj ko9ih etaza koji tak~e
nalazi primenu u otkopavanju stnnih slojeva uglja.
Bez obzira na poloZaj kosih etaza, sistem pripreme za otkopavanje
. strmih slojeva u kosim etazama ima sledeee osnovne karakteristike:
a) jamsko polje se moze pripremiti za otkopavanje u pojasima ill
stubovima;
b) otkopna polja formiraju se u otkopnim pojasima i mogu biti
jednokrilna i dvokrilnaj
c) duzina otkopnih polja za jednokrilno otkopavanje iznosi ad
200-350 m po pruzanju i 80-150 m po padu sloja;
d) duzina otkopnih polja za dvokrilno otkopavanje iznosi ad
30~00 m po pruianju i So-150 m po padu sloja;
e) otkopavanje otkopnih polja vrSi se, po pravilu, od granice polja.
Za pripremu otkopnog polja koristi se niz jamskih prostorija koje se
medusobno razlikuju po nameni i vremenu trajanja. Jamske prostorije
124
osnovne pripreme nalaze se uglavnom u podinskom boku sloja, dok su
ostale prostorije pripreme rasporedene u sloju, obrazujuci specificne
grupe prostorija za transport, provetravanje, prolaz i zasipavanje.
125
tako da se u krovini otkopa uvek nalazi sloj uglja koji je uvek kompakt-
niji i sigurniji u odnosu na kosu povriinu zasipa. Otkopavanje kosih
etaia od viSe ka nifoj moze biti sigurno pod uslovom formiranja zasipa
sa dodatkom vezujucih sredstava.
I !
fI l~
___--:.J-_-:...,:L __ ./ " -,r- -
A-B
126
Jamske prostorije osnovne pripreme mogu biti izgradene u sloju
ill u podini sIoja. Podinski sistem primenjuje se sarno u slojevima sa
izrazitim osobinama samozapaljivosti.
Prema osnovnim. prostorijama pripreme kose eWe mogu biti otko-
pavane po pruianju sloja, sa duzom stranom po padu sloja ill po pruZanju
sIoja sa duiom stranom paralelno pruianju sloja i reonim radom oa eta!i.
Na slici 78 prikazana je Sema sistema pripreme za otkopavanje u
kosim etai.ama sa otkopavanjem po pruianju i dufom stranom eWe
po padu sloja.
Priprema za otkopavanje vrii se oct popreenih hodnika (1) i (2) oa
granici otkopnog polja, a otkopavanje, samiro tim, od granice otkopnog
polia. Osnovne prostorije pripreme obuhvataju izradu izvoznog hodnika
rA ;-C
, I
rl- - - - - - - - - + 1 - - ! 1
"_ --------------------_---l + __ .
j:.:- - - - - - - - - - - - -;'------------------1--
, 1 r , I ! .
- --------'-----.u.----.=Jr----- T'
=1-t=:-·::=1=.:=-t===... ==.=-_-=- r;... -- '., .'
.k;.
~: ~ 0 f~". ~ I .
~ r.. ~ "
(."
I' Jr
~r·.-
• I'~- • I ',~.
:: I .. ..
L.
A - • C-D
, ,
•
Slika 79. - Serna popTernog preseka sa
omoonim PTOItorijama pripreme %a otko-
pc1tJanje kosin ela!a sa du:fom atranom
paratelnom prutan;u slo;a; I - osnovnl
izvowl hodnik; 2 - osnovni ventllacionl
hodnik; 3 - popreml i.zvowl hodnik; 4 -
poprecru ventilacioni hodnik; 5 - aipka
za ugalj; 6 - sipka za zasip
128
Otkopno polje se po pru.Zanju podeli na otkopne blokove duzine
100-150 metara. U svakom bloku izradi se po jedna sipka za ugalj
(5) i na graffici bloka dva uskopa za zasip (6). Po zavrienom otkopavanju
I etaZe izvrli se identicna priprema za otkopavanje vi!e etaZe.
U varijanti otkopavanja kosih etaia u silaznom redosledu priprema
ostaje idenmcna, sarno je potrebno sipke za ugalj izraditi u podini sloja
odmah na celoj otkopnoj visini horizonta (s1. 80).
130
Otkopavanje popr~nih kosih etaza moze biti izvrSeno od izvoznog
horizonla ka ventilacionom iskljucivo zasipavanjem (hidromehanickim
iIi pneumatskim zasipom) i1i od ventilacionog ka izvoznom sa zasipava-
njem ili zarusavanjem. U praksi se najceSce primenjuje prvi nacin ot-
kopavanja sa hidromehanickim zasipavanjem.
Sistem pripreme za popreeno otkopavanje kosih etaza sastoji se l1-
podeli jamskog polja oa otkopne horizonle visine oko 100 m, u kojima se
n&laze otkopna polja za jednokrilno ili dvokrilno otkopavanje. U otkopnom
polju za jednokrilno otkopavanje, duZine 18G-300 m, nalaze se dva do
tri otkopna bloka, odnosno 4--6 blokova U otkopnom polju za dvokrilno
otkopavanje. Duiina otkopnog bloka zavisi od debljine sloja i drugih
tehnicko-ekonomskih iaktora i kreee se u granicama 90--150 metara
(sl. 82),
- , - ---- --'-
I).>I!D,.
•
l.EGENPA A -8
__
JtO
"" c
EJEJ1SOff
Kltr-.._
-1f.. "S_"
r"I1""
~
" ,
KO"" y,oTDU~ S"'1iW,o
110111","/11" V,A..~;ou;f"'" s-.Ift.tJA
"
Osnovni sistem pripreme nalazi se delimicno u podinskom boku,
tako da su podinski izvozni hodnik (1), ventilacioni hodnik (2) i popreeni
hodnici (3) i (4) van uticaja zone otkopavanja. Na donjem i gornjem
nivou otkopnog horizonta izrade se osnovni izvozni hodnik (11) i osnovni
ventilacioni hodnik (5), koji su povezani zasipnim uskopima (6) i sipkama
za ugaIj (7). UgaIj se iz kosih etaia doprema konvejernim transportom
i uskopima na pm paralelni hodnik (8), koji se kasnije zasipava, a zatim
popretnim hodnikom (5-6 m iznad osnovnog izvoznog hodnika) do
utovarnog mesta podinskog izvoznog hodnika.
133
--.--.--,-.--.--, - - -
,
- I•
J
'I
•
A-8
••
otkopatl4n';e: 1 _ osnovnl lz-
vozni hodnik; 2 - OSDovnl
ventilacloni hodnik; 3 - pa-
ralelni hodnik za podsecanje;
4 - sipke za ugalj; a - t -
••
•
magazinski otklopl
134
horizontalne slojeve. Zatim su razvijane nove konstrukcije stitne podgrade
pod rukovodstvom N. A. Cinakala za primenu u strmim slojevima.
Danas se u prak'Si podzemne eksploatacije primenjuju stitne podgrade
tipa fleksibilnog pokrivaca, stitov.i Cinakala, za istovremeno podgrac1ivanje
i ograc1:ivanje otkopa (SK, KVKP, KTU, OMKT) i za podgradivanje
(KM, KM-81, KM-87 i dr.) otkopa.
Primena stitova za otkopavanje nagnutih i strmih slojeva srednje
i. velike debljine je slozenija, i to utoliko vise, ukoliko raste debljina sloja.
Osnovni tehnoloski princip otkopavanja sa stitnom podgradom sastoji
se u periodicnom pomeranju stita po padu sloja u funkciji pomeranja
otkopa po padu. Za zaStitu otkopnog prostora koristi -se viSe tipova i
konstrukcija stitova.
Jamsko polje deli se po vertikali na otkopne pojase sa grupisanjem
izvoznih horizonata iIi meduhorizonata. Izmedu dva otkopna nivoa,
duzine 200-300 m, a u regularnim slojevima i do 600 m, radi se podela
na otkopne blokove (stubove) duZine 24-50 m po pruzanju sloja. Verti-
kalna visina izmedu dva uzastopna otkopna nivoa iznosi 80-100 metara.
Osnovna priprema jamskog i otkopnog polja sastoji se iz jamskih
prostorija u podinskom baku sloja: podinskog izvoznog (1) Ii ventilacionog
hodnika (2), koji komuniciraju sa delom pripreme u sloju popreenim
hodnicima (3) i (4).
Priprema otkopnog porja (s1. 85) obuhvata izradu osnovnog izvoznog
hodnika (5) i ventilacionog hodnika (6) u podinskom delu sloja u blizini
kontakta sa podinskim bokom. Kada se zapoene priprema nizeg otkopnog
polja (horizonta), onda se ventilacioni hodnik izradi na 4-6 m ispod
izvoznog hodnika (5).
Po pruzanju otkopno polje deli se na otkopne blokove Sirine 24-36
m po pruzanju, dok Sirina iznosi 30-50 m kod debljine sloja veee ad
5 metara. Otkopni blokovi odvojeni su zastitnim medublokavskim stu-
bovima sirine aka 2 metra.
Osnovni izvozni i ventilacioni hodnik spajaju se na 25-50 m buso-
tinarna precnika 400 mm, koje se razbuse (prosire) na precnik 800 rom
u povratnom hodu busilice. Prosirenje ovih busotina na pravougaoni
profil dimenzije 2 X 1 iii 1 X 1 m za prolaz i spustanje uglja radi se
postupnim miniranjem dli pneumatskim alatom. Busotine treba busiti
na oko 1,5 m od podine 'Sloja. .
Kada je zavrsena .izrada osnovnog i ventilacionog hodnika do granice
otkopnog polja, poeinje priprema otkopnih stuhova izradom sipki za ugalj
(8) do ventilacionog hodnika (6) i komora (9) za montazu stitova (10)
na nivou ventilacionog hodnika.
Susedne dye sipke (8) i (II) rade se na rastojanju od 8 m po
pruzanju, tako da se uzima po 3 m sa obe strane u procesu otkopavanja i
istovremeno ostavlja stub sirine 1,5 do 2 metra. Ove sipke spajaju se
kratkim probojima na visini 6-8 sa profilom proboja oko 1,5 mt.
U slucaju da otkopni stub ima dva uskopa, oba imaju dva odeljenja
ad kojih jedno sluzi za .spustanje uglja, a drugo za prolaz. Prolazno ode-
ljenje opremljeno je lestvicama i odmoristima, a na ulazu se ugraduje
zaStitni poklopac.
Da hi se spreeio zastoj u kretanju uglja kroz sipku, na donjem delu
izradi se proSirenje sipke preseka 2X 1,5 m na visini 12-15 mod osnovnog
izvoznog hodnika; ovo prosirenje ima ulogu bunkera za ugalj.
135
·tl
I 8
I
i
i
" , i
,
••
D
LF r
C -D £-F
,
..
8
~~y\r I
l-.-
,
ft
~ k
1= I
'[j ,I
dlJ I
0
l"
~ 0 ~rn
I.LJ 0 I
~
0 Sllka 88. - SistlL"m pn-
0 , 't01/im4: 1 -
izvomi hodnJk; 2
osnovn!
osnovni venlUacioni
000000000 hodnik; 3 - medueta!nJ
bodnlk; paralelni bod-
'---------'----- nik: :i - buAoUna
137
r C r-E
I I'
II
, '
" 1=
'I
=
"',...JILILILJy,'
I II
II
II
II
I'
II
L--
r-
F= ::
': 1:1
II
::
,-; .. -.... .,".-. '-
"" CoD
,. Slika 87. - Si1Item prl·
preme strmog 310;11 .2:0
_ posebno otkopovanje
~Utov1mo. krovinslcog i
podffllkog del.a.
•
S
A
-----!="-------~
I
, ,,
, , I
I I
,
, I
I
, I
I
I ,
I
,I
I
-- -!:=a ~.,.
-----,
A-a
139
, ------r~_.
D o I • •
•
_L-._
" t .• -.
q.
••
A -8
140
Iz ovih nekoliko opStih konstatacija 0 tehnologiji kombinovanog otko-
pavanja vidi 6e da u projektovanju sistema pripreme treba uskladiti
mreiu prostorija pripreme sa pOCetnim Ii zavr'Snim poloiajem otkopa. U
slojevima manje debljine sistem pripreme se, po pravilu ne razUkuje
od sistema pripreme objaSnjenih u ovoj glavi. Medullin, sloienost sistema
pripreme u slojevima veee debljine zavisi od broja kosih Hi horizontalnih
etaia kod podele sloja po debljini, kao i od pravea i redosleda otkopavanja
pojedinih etaZa.
U praksi se kombinuju sledeei konstruktivni elementi sistema pri-
preme:
a) otkopni pojasi po pru!anju sa popr~nim otkopavanjem u jednom
ill viAe otkopnih nivoa;
b) otkopni stubovi po pndanju ill padu sa razlicitim poloiajem otkpp-
nih komora;
c) otkopne eWe po pruzanju ill padu sa razliCitim polozajem otkopa
po pruZanju ill padu, odnosno razvojem otkopa po visini;
d) otkopne etaie po padu sa podetatnim polozajem otkopa d otkopa-
vanjem u dva stepena.
Iz navedenog pregleda najceScih kombinaeija vidi se da se mogu pri-
meniti vee poznati elementi pojedinih sistema osnovne pripreme. Sto se
otkopne pripreme tire, ona zavisi ne sarno od poeetnog polozaja otkopa i
pravea otkopavanja, vee i od vrste, dimenzija i nacina monWe otkopne
opreme.
GLAVA X
Osnovni konstruktivni
parametri pripreme
J. OPSTE NAPOMENE
142
2. ODREDIVANJE BROJA OTKOPNIH KRILA U
OTKOPNOM POUU
U jednom otkopnom poliu. kao 510 je poznato, proces otkopavanja
maze biti organizovan u jednom kriJu Hi U oba krila jednovremeno. Ovaj
problem nije jednostavno r~ti u praksi projektovanja pre svega zbog
toga 510 lennin otkopno polje moze biti relativan u odnosu oa mogucll
du:bnu prema rudarsko-geoloSkim karakteristikama i ekonomskim krite-
rijumima. Medutim, uvek se podrazumeva usagla.savanje projektnih reSe-
nja sa prirodnim uslovima, koji vrlo ~esto mogu biti presudni u pogledu
mogucnosti primene proracunskih konstruktivnih parametara. Prema
tome, jednokrilno iIi dvokrilno otkopavanje moze biti llslovljeno prirod-
nim uslovima u pogledu lokacije sabime komunikacije, koja odreduje
broj hila u jednovremenom otkopavanju.
ReSavajuci ovaj problem po ekonomskim kriterijumima treba uzeti
U obzir uticaj lroskova odrzavanja osnovnih prostorija pripreme i tran-
sporta. Pri tome se polazi od du!ine otkopnog polja Lo po pruianju sloja.
Du!ina krila otkopnog polja moze na jednoj stram iznositi x, a
du!ina drugog hila ~x. Ako je brzina napredovanja otkopa u oba
krila podjednaka .:i iznosi X'o, onda ce troSkovi odrlavanja osnovnih
pripremnih prostorija na jednom krilu iznositi:
,.x
--+'2 X
2
2"
gde su:
TI - troSkovi odrlavanja horizontalne prostorije duZine,
ll, tj. u zoni poveCanog uticaja oslonog pritiska,
T:l - troSkovi odrlavanja horizontalne prostorije na duiini, ft, tj. u
zoni uticaja konstantnog pritiska,
a na drugom krilu:
143
['(x)-4x-24 (24)
IzjednatujuCi izraz (24) sa nulom
4x-2£G-O,
dobija se vrednost za:
£,
x-- (25)
2
Aka se vrednost zax=I..zameni u izrazu (22), dobijaju se minimalni
2
troskoVii. oddavanja:
(26)
L. ,r;:--,
x'-T(I+,k-I).
144
Birajuci vrednosti za koeficijent k. nalaze se odgovarajuce duZ:ine
krila otkopnog polja XI i X:!.
I,
z"k-lxl-X1- - ; za ",-2 xl-O, x 1 -Lo, za 1(-1,5
1
Xl=0,3£0, x1-O,7£o; za 1(-1,75 -"1-0,05£0, x1-O,95!v.
u vezi sa minimumom ill maksimumom funkcije i optimalnim reSe-
njima koja odgovaraju ekstremima funkcije treba jos konstatovati da se,
uzimajuci vrednosti za prakti~ne proracune u projektovanju konstruktiv-
n!h pararnetara u blizini ekstremuma, ne cini suvi!e velika greska koja
se ne moze u praksi prihvatiti. Tacnost ove tvrdnje moZe se proveriti
skora u svim proracunima ispitujuci ta~nost polaznih podataka i parame-
tara. U slueaju odred:ivanja troskova odriavanja polazni pararnetri TI i
"' zav.ise ad duZine zona II i h, koje se mogu po raznim autorima (A. P.
Kilja~kov, S. E. Rozenberg i dr.) uzeti u dosta Sirokim granicama. Treba
napomenuti da i pored merenja jamskog pritiska i odredivanja uticaja
zone oslonog i otkopnog pritiska, u odredivanju zone II i 12, a saglasno
tome i u proracunu polaznih vrednosti za TI i 1"2, mogu se uneti subjektivne
ocene koje ce imati veea ili mania odstupanja. Iz ovoga se iasno vicli da
ce taenost proracuna zavisiti ad tacnosti polaznih parametara. Greska
je utoliko mania, ukoliko je manji priraStaj ordinatel:iy za promenu
apscise !:J.x u blizini minimuma ill maksimuma.
Na identican nacn ispituje se uticaj troskova transporta pri jedno-
krilnom Ii dvokrilnom otkopavanju, polazeei od sledeCih cinjenica:
a) kad sinskog transporta troSkovi zavise od gubitaka vremena za
utovar i istovar vagona i vremena za prevoz. punih i praznih vagona:
b) kod kontinuelnog transporta troSkovi takoc!e zavise od duzine
transportnog puta.
Ukupni troSkovi za Dba naeina transporta mogu se izraziti:
q,
q--+q, (28)
I
gde 50: q - troSokvi transporta, din/tlcm:
01
ql--Q'
n T
a - troskovi transporta po jednoj transportnoj jedinici na smenu,
dinlsm,
t - vreme utovara i istovara, min.
n - broj vagona u vozu,
Q - korisna te!ina vagona, t.
T - efektivno vreme transporta u srneni, min.
L - duZina transporta u jednom pravcu, m.
o(~+~)
v. v.
'-1r', 1.,-'-
"I = Lei ( r' +!'-")
2 2 '
gde su: T' - tl'OSkovi odrtavanja 1 m izvoznog hodnika,
T" - t.rOO.kovi odrlavanja 1 m ventilacionog hodnika.
i) Troskovi transporta uglja po osnovnom hodniku:
, h K Le I ... L:h,.Koq
&...'lJ I' 0 n 4q 4n
00' 147
Funkcija (29) moze se napisati U opstem obliku:
b
f(n)-an+ .... C,
n
gde su a, b, c pozitivni koeficijenti, i, prama izrazu (29), imaju oblik:
a-K\ +h.K+hK}+K. (30)
b- hL,pK.
C
[I,r,+-
h",.... (.,....r,+r,," C,4q)]
2 2 4
+-+-~ (31)
b
149
iskustva kod viAeetainog otkopavanja U jugoslovenskoj i dnostranoj praksi
potvrc!uju da u hordzontalnim i kosim etalama pojavljuju se identicni
problemi sa razlicitim aspektima, pa prema tome zahtevaju i razlicita
re~ja. U svakom slucaju specificni rudarsk~tehnick.i i proizvodni
faktori od presudnog su znacaja za izbor visine otkopne eWe.
Na ovom mestu treba dstaci da je stalna tendencija poveeanja otkopne
visine iznad normalne (2-3 m) nasla za sada odgovaraj uce tehnicko
reSenje za horizontalne i blago nagnute slojeve, zahvaljujuCi najnovijim
konstrukcijama otkopne podgrade. Nairne, otkopna visina nije bila ogra-
niCena otkopnim maSinama vee konstrukcijama otkopne podgrade, koja
hi na ve6im visinama od normalnih pruZala zadovoljavajutu sigumost.
Sada savremene konstrukcije hidrauliene koracajuce podgrade dopustaju
otkopne visine etaie 3,5-4,0 m uz maksimalnu sigurnost u odgovarajucim
rudarsko-tehnickim uslovima. Povoljnom kombinacijom broja etaza sa
visokirn stepenom mehanizacije i vertik.alnom ili horizontalnom koncen-
tracijom, u horizontaInim slojevima mogu se zahvatiti i otkopne debljine
od preko 10 ro, sto je do sada bio redak slueaj. hema tome, u horizon-
talnim slojevima postoie mnogo sire roogucnosti kombinovanja raznih
otkopnih visina i broja etafa, u cilju postizanja maksimainih ekonomskih
efekata, koji proisticu pre svega iz velikih brzina napredovanja otkopnog
fronta koje se danas mogu postici.
PoSta kod vi!eeWnog otkopavanja jedan od osnovnih parametara
predstavlja korak u horizontalnom razmaku eta!a, praksa u jugosloven-
skim rudnicima uglja je patvrdUa da se podeSavanjem koraka mogu
otkopni pritisci svesti u normalne graniee. Uopste uzevSi, broj i visina
otkopnih etaia moze se resilli mnogo elasmcnije u zavisnosti od uslova
eksploataoiie i otkopne opreme.
U nagnutiro i stnnim slojevima lrose otkopne eWe irnaju manji
stepen mehanizacije ili se otkopavanje radi iskljuMvo miniranjem u
kombinacijama sa pneumatskim alatom. Nemehanizovani proces otkopa-
vanja pretpostavlja roanie otkopne visine zbog stvaranja povoljnijih
uslova za rad i podgradivanje otkopa. Kod viseeta!nog otkopavanja po-
trebno je, pod istim uslovima, izbororo visine etaze obezbediti podjednako
napredovanje u svim eta!ama. Med:utim, u zavisnosti od nacina otkopa-
vanja, po pravilu radni uslovi se roenjaju u pojedinim etataroa, sto se
manifestuje kroz promenu ucinaka i normativa.
Ako se promene u~inaka u pojedinim etazama mogu obuhvatati
koeficijentima k 1 , k~, ... , k.., a odgovarajuce visine etaza hI, h ll , ••• , h..
ciji zbir predstavlja ukupnu debljinu sioja d., onda je princip odredivanja
visine etaza sledeei (za dye eta!e):
k l ht-kzh z
hl-Th l d.
kzd,
h, h,
k. +k!
Odrec1ivanje koeficijenata k treba izvrliti preroa specificnim uslovima
i naCinu zasipavanja otkopanih etaia.
150
ill DEO
METODE OTKOPAVANJA
G LAVA Xl
1. OP$TE POSTAVKE
Zavrietkom otvaranja i pI'ipreme lefi§ta stvoreni su osnovni tehni~ki
uslovi za realizaciju poslednjeg stadijuma u podzemnoj eksploataciji
lefiSta, tj dobijanja korisne supstance dezintegracijom leziSta. Tehnoloski
proces dobijanja ostvaruje se metodama otkopavanja, ukoliko se proiz-
vodnja osniva na procesu dezintegracije leZista miniranjem ili otkopa-
vanjem otkopnim maSinama iIi alatima.
Metoda otkopavanja odredena je sistemom osnovne d otkopne pri-
preme, kao i medusobnim prostornim odnosom pripreme i konstruktivnih
elemenata otkopa kao osnovne proizvodne jedinice. U tom tehnoloskom
skJopu, pored konstrukcije otkopa i tehnoloSkih faza proizvodnje, veliki
zna~i ima i pravac pomeranja otkopnog tela i njegov poloi.aj u odnosu
oa elemente zaleganja. Zbog toga metoda otkopavanja moZe biti raz-
matrana i projektovana sarno kao sastavni deo tehnoloskog kompleksa
podzemne eksploatacije leZista, polazeei od dovoljnog stepena istraienosti
leiJista i poznavanja karakteristika racine sredine u sirem smislu.
Metodu otkopavanja bli~e odreduje otkopni prostOT u kome se vrsi
otkopavanje, odvoz, podgradivanje 1 upravljanje neposrednom krovinom
i podinom otkopa. Ovi elementi, kao i elementi osnovne konstrukcije
otkopa, mogu slu!iti za klasifikaciju metoda otkopavanja.
U izboru, oceni ~ upore<tivanju metoda otkopavanja treba izvoditi
zakljul:ke na osnovu glavnih karakteristika i osnovnih uslova koje treba
da ispuni metoda otkopavanja Iako je tesko poredati karakteristike po
njihovoj valnosti, efikasnost metode treba oceniti po sledeeem logil:nom
redosledu.
A. Po sigurnosti Tada koju pruza otkop i otkopna priprema sa stano-
viSta sigurnog izvrSavanja tehnoloskih faza proizvodnje. Ocena sigur-
153
nosti odred:uje se uglavnom na osnovu broja povreda, ratunato na 1000 t
proizvodnje. Sigurnost se mole ocenjivati i parcijalno za svaku radnu
iazu iii primenjeno konstruktivno rerenje otkopa.
B. Na osnovu stepena iskoriScen;a lez.i§ta u procesu otkopavanja.
Svaka metoda ili grupe metoda otkopavanja karakteristUl'ni su po koefi-
cijentu iskoriscenja K", koji predstavlja odnos otkopanih kolicina (eksplo-
atacione rezerve) prema industrijskim rezervama u otkopnoj jedinici.
Gubici supstance su sistematski i zavise od rudarsko-geoloskih uslova,
sigurnosti rada i tehnoloskih faza na otkopu. Ovo je istovremeno tehniCka
i ekonomska kategorija. Uko~ko su sistematski gubici veei, utoliko se
skracuje vreme eksploatacije leZiSta, uz istovremeni porast ekonomskih
elemenata koji uJaze u sastav troskova proizvodnje (amortizacija, troSkovi
pripreme i dr.). S druge strane, nastojanje da se le!iSte otkopava sa
maksimalnim iskoriSCenjem moze takoOe dovesti do porasta troskova
proizvodnje. Potpuno otkopavanje leZi!ta uglja opravdano je naroCito
ako bi neotkopani delovi sloja usled endogenih pozara bitno smanjili sigur-
nost rada i pouzdanost procesa proizvodnje.
Sistematski gubici u otkopavanju, pored ostaIog, zavise od rudarsko-
-geoloskih uslova, obima rezervi, elemenata zaleganja i debljine sloja.
U slojevitim lenstima sa neogranieenim rezervama, regularnim elemen-
funa zaleganja i visokim stepenom mehanizacije otkopavanja, koeficijent
iskori.SCenja iznosi O,5--<l,6, u slojevima srednje debijine O,7-(),a, dok
u .slojevima male debljine ovaj koeticijent ima vrednost 0,8-0,9.
TehnoloSki procesi otkopavanja sa zarulavanjem uslovljavaju veee gu-
bitke supstance, a na poveeanje gubitaka takoc!e utitu u velikoj meri
tektonske disiokaoije i razbijanje sloja u manje delove. U slojevitim
lefismma manje vrednosti dopustaju se veei gubici supstance.
C. Po stepenu mehanizacije tehnoloskih faza rada na otkopu. I avo
je istovremeno tehnicka i ekonomska kategorija. Stepen mehanizacije
zavisi od rudarsko-geoloskih uslova, opSteg sklopa tehnoloskih iaza, vrste
mehanizacije i stepena automatizacije. V~sok stepen opremljenosti otkopa,
po pravilu, daje visoku produktivnost racia, ali povlati za sobom optere-
cenja troskova proizvodnje koja proisticu iz ulaganja u opremu otkopa.
Mehanizovani proces otkopavanja treba da prati i savremena oTganizacija
Tada u cHju maksimainog iskoriSCenja otkopne mehanizacije.
D. Po ekonomienosti proizvodnje iz otkopa i ukupne proizvodnje. Proiz-
vodnja iz otkopa se razlikuje po pojed.inim grupama metoda otkopavanja
i u ukupnoj proizvodnji ui::estvuje u granicama a0-930/t; preostali deo
proizvodnje potii::e uglavnom iz pripreme. 1z visokog utesca proizvodnje
otkoPa u ukupnoj proizvodnji jame vidi se da ce i uticaj ekonomitnosti
proizvodnje iz otkopa na ukupnu proizvodnju hiti ad presudnog znataja.
Sumarni pokazateIj ekonomicnosti proizvodnje sa otkopa predstavljaju
troskovi proizvodnje 1 tone ugIja. PoSto se kroz tro~kove proizvodnje
posredno manifestuju produktivnost rada, stepen opremljenosti otkopa
i ostali elementi cene ko~tanja. troskovi proizvodnje su realna osnova
upored:enja metoda otkopavanja.
Osim troskova proizvodnje, ocena ekonomlcnosti metode otkopavanja
vdi se takoc!e i na osnovu stepena iskoriSCenja mineralne sirovine. Isko-
ri.§cenje lezi.§ta, s druge strane, odrazava se na vreme eksploatacije lezista,
amortizaciju opreme i druge obracunske elemente koji proisticu iz inve-
154
sticionih ulaganja. One ekonomske elemente i ulaze u sastav tro!kova
proizvodnje.
Navedeni kriterd.jumi za ocenu efikasnosti metoda otkopavanja, iako
osnovni, ne iscrpljuju ni sve tehni&e niti ekonomske kriterijume. Moze
se konstatovati da vee kod prethodnog razmatranja otvaranja jame treba
imati u vidu i osnovni koncept metode i tehnologije otkopavanja. da bi
se mogli uskladiti izvesni tehnicki elementi i ~ja (otkopni nivai,
visina horizonta, broj otkopnih krila itd.). Sasvim je jasno da konstrukcija
jame, osnovna tehni&a re~nja pripreme i drugih prateCih objekata,
zajedno sa tehnickim re!enjem metode otkopavanja, treba da cine jednu
tehnoloSku celinu koja ima veO broj tehni~kih parametara.
155
visoka-mehanizovanim tehnoloskim procesima pre svega zbog visokih
ulaganja u otkopnu mehanizaciju i prateCu opremu i kratkog vrernena
eksploatacije koje negativno utitu na ekonomiku proizvodnje (visoki
anuiteti., Jc.amate, arnortizacija i dr.); ovo se naroCito odnosi na leZiSta
male vrednosti. U leZistima ogranicenih dimenzija, po pravilu, ne mogu
se naci ni odgovarajuca tehnicka resenja za polozaj i razvoj visoko-rneha-
nizovanih otkopa, naroeito zbog velike brzine napredovanja otkopnih
frontova. Sem navedenog, leZiSta sa ogranitenirn rezervama treba otka-
pavati sa maksimalnirn koeficijentorn iskoriscenja u otkopavanju, sto
nije uvek moguce kod primene visoka-mehanizovanih tehnoloskih procesa.
Nasuprot tome, slojevita Iezista sa velikim otkopnim povrsinama
i obimom rezervi treba projektovati za mehanizovano otkopavanje, ako
su ispunjeni i drugi uslovi. Otkopni gubici mogu biti ad sekundarnog zna-
taja, naroeito ako se za ratun gubitaka moze ostvariti visoka produk-
tivnost rada.
S druge strane, u lezistima sa ogranitenim rezervama favorizuje
se tehnologija otkopavanja sa zasipavanjem, time se smanjuju gubici, dok
se u le!iStima sa neogranitenim rezervama Cesce primenjuje tehnoIogija
otkopavanja sa zaruSavanjem, osim u slojevima uglja sa visokim indeksom
samozapaljivosti.
156
vezi sa uglom pada sloja, pa se faktor debljine i ugla pada sloja neposredno
dopunjuju.
Metodom otkopavanja treba pre svega da se reSi minimalna otkopna
debljina -sloja od koje u velikoj meri zavisi uspesnost procesa otkopavanja.
Minimalnu otkopnu debljinu treba odrediti tako da :ispunjava uslove
tehnologije rada na otkopu i da zadovoljava minimalne uslove ekonomif'-
nosti. Analizom direktnih troskova proizvodnje na otkopu i vrednosti
proizvodnje treba precimrati minimalnu otkopnu debljinu. Minimalna
otkopna debljina takode zavisi i od vrste primenjene otkopne mehanizacije.
U pojedinim zemljama minimalna otkopna debljina slojeva uglja pri-
blizno iznosi: u Engleskoj 0,4 m, u SSSR-u 0,5-1,0 m, u SAD 0,6 m,
u Belgiji 0,3 m. U naSoj zemlji minimalna otkopna debljina krece se u
granicama 1-1,5 m i zavisi od ugla pada'i tehnologije rada na otkopu.
Radna otkopna debljina identicna je velicina sa visinom otkopa.
Donju granicu radne otkopne debljine eini, u stvani, minimalna otkopna
debljina, a gornja granica je promenljiva i zavisi od nacina otkopavanja
i podgradivanja otkopa. Gornja granica moze odgovarati maksimalnoJ
visini otkopne podgrade, koja moze dznositi do 4,0 metra, iii moze preci
maksimalnu visinu otkopne podgrade. U slojevitim leZistima velike deb-
ljine i otkopavanja u dye faze sa poveeanom visinom otkopa i zarusa-
vanjem krovnog uglja, otkop dostize maksimalnu visinu u drugoj fazi.
Za sistem zarusavanja, upravljanja krovinom i iskoriscenje od posebnog
interesa je odredivanje natkopne debljine sloja.
U nestabilnoj podini i krovini testa se problem povecanja nosivosti
podine i zastite krovine reSava na taj naein sto se deo leziSta u podini
i krovini ne otkopava. Debljina zastitnih plota iznosi 0,5-1,0 metar. Ako
se od ukupne debljine sloja odbije debljina zaStitnih ploea, dobija se
korisna debljina sloja.
U nagnutim lezistima treba jos razlikovati prividnu debljinu sloja,
koja se odreduje presecanjem sloja pod pravim uglom od podine do
krovine u odnosu na horizontalu.
Polozaj otkopa i sarna tehnologija otkopavanja zavise vrlo eesto
i od eventualnih proslojaka jalovine u sloju iii podele sloja po kvalitetu
pojedinih njegovih delova.
157
u slu~ajevima velike debljine sloja. Dve vrednost:i uglova pada ne do-
PuStaju gravitacionu otpremu i koncentraciju masa sa otkopa bez primene
posebnih tehni~kih mera i oteZavaju polmj radnika na otkopu. T~koCe
koje iz toga proisti~u mogu se delimi~no ublaziti podeSavanjem palozaja
otkopa.
Kada se vrSi 4zbor metode otkopavanja, uticaj ugla pada treba oce-
njivati uporedo sa debIjinom sloja, jer se oba faktora medusobno do-
punjuju.
158
Metan i drugi gasovi mogu ekshalirati i iz okolnih stena kroz puko-
tine koje se stvaraju u blizini otkopnog Cronta. Radi toga u procesu
otkopavanja treba predvideti i sve preventivne tehnicke mere eventualnp
degazacije ill drugog nacina osiguranja od zapljinjavanja otkopa.
159
stubovi, veee otvorene povriine otkopa, nedovoljne tehnil!ke mere dega-
zacije, i izvcliti rastereeenje sloja. Projektni parametrti. metode treba da
se osnivaju na rezultatima probnog otkopavanja i odgovarajucim siste-
matskim ispitivanjima.
160
c) Veoma je teSko razdvojiti uticaj velikog broja rudarsko-geolos-
kih faktora na tehniCko-ekonomske efekte, posto je zavisnost mnogostruka.
d) Tehni~ko-ekonomski faktori, koji se analiziraju pri izboru metode
otkopavanja, veeim delom proistiba iz otvaranja i osnovne pripreme leZiSta.
Ovo potvrd:uje potrebu preliminarnog izbora metode otkopavanja na
osnovu opstih karakteristika IeZi.Sta i upucuje na slozeni postupak opti-
miziranja parametara svih otkopnih jedinica.
Ako se prihvati uslov da tehnicko-ekonomski faktori treba da budu
izrazeni kroz pToduktivnost 7'ada i t7'oskove pToizvodnje, onda treba pod-
setiti da su ova dva osnovna pokazatelja eCikasnosti proizvodnje sinte-
tickog karaktera. Kroz ova dva najznacajnija elementa posredno se izra-
zava uticaj i dejstvo intenzivnosti proizvodnje i otkopavanja, koncentm-
cije proizvodnje i mehanizacije rada.
DaIje razmatranje intenzivnostd, koncentracije i mehanizacije rada
dovodl proces izbora metode otkopavanja do osnovnih tehnickih i kon-
strukcionih elemenata koji isto tako mogu biti predmet uporec.1enja
metoda otkopavanja. Tada tennin metoda otkopavanja nije fiktivan, vee
pred.stavlja sastavni deo proizvodnih jedinica i oznaava proizvodno-
-tehnoloski sklop definisan u prostoru i vremenu. Proizvodno-tehnol05ki
sklop odreden je, pored. ostalog, dimenzijama i brzinom napredovanja
otkopnog fronta, obimom proizvodnje u jedinici vremena i obimom pro-
izvodnje po proizvodnoj jedinicL .
Jasno je da ce prednost imati one metode kod kojih se mogu ostvariti
napred navedeni maksimalni efekti. Metode otkopavanja sa kratkim otkop-
nim frontom apriori ogoonicavaju brzinu napredovanja otkopnog fronta,
intenzitet otkopavanja i koncentraciju proizvodnje.
162
Speci:fi£ni proiwodni kapacitet otkopa i.zraZen u tim/em dufine otkopa
ill tinad/cm.
Tehnoloski proces otkopavanja, tehni~ke karakteristike opreme za
otkopavanje, transport i podgradivanje otkopa.
Nacin upravljanja krovinom i saniranja otkopanog prostora.
Odnos proizvodnje iz otkopa i pripreme u 'I,.
Odnos proizvodnje dobijene mehanizovanim i nemehanizovanim na-
~inom u otkopnoj jedinici u 'I,.
Koeficijent pripreme, duiina pripremnih radova na 1000 t proizvodnje
iz otkopa, m/lOOO t; (aklor pripreme je reciproena vrednost koeficijenta
pr.i.preme.
Koeficijent iskoriscenja industrijskih rezervi u otkopavanju. Ovaj
koeficijent se ra~una na osnovu gubitaka supstance u pojedinim delovima
leiiSta iIi procesima. Gubici nastaju u zastitnim stubovima pripremnih ill
otkopnih prostorija, u nepotpunom otkopavanju perifernih ill poremeeenih
delova sloja usled geometrizacije otkopa, u nepotpunom otkopavanju
sigurnosnih stubova usled velikog intenziteta jamskog pritiska i drugih
slazenih radnm uslova, u procesu otkopavanja u samom otkopu, usled
ostavljanja zastitnih ploea i plafona i, najzad gubici nastaju delimil!no
i u transportu.
lntenzitet proizvodnje u otkopu Hi drugoj proizvodnoj jedinici~
ukljul:ujuci Ii celu jamu, u tonama u jedinici vremena.
Utinak proizvodnje na otkopu ill sledeeoj veeoj otkopnoj jedinici~
tinad. Osim uanka na otkopu analizira se joo u~inak u otkopnom polju,
jami i rudniku. Produktivnost rada moze jos biti izrazena kroz utroSak
nadnica na 1000 t proizvodnje.
Nonnativi materijala i energije po 1 t proizvodnje. Normativi su
specifiCni, zavise od radnih uslova i tehnologije otkopavanja. U praksi
se odrec1uje i analizira izvrSenje sledeCih grupa normativa: ~elil:na pod-
grada, komllOOO t; drvena podgrada m'/t; eksploziv, kg/t; elektril!ni
upaljal:i ill kapisle komlt; ~elik za busenje kg/t; rezana KI'ada za osigu-
ranje otkopa m'lt; l:elil!na mreia mit; gorivo i mazivo kg/t; elektril:na
energija (ukljucivo i komprimirani vazduh) kWh/t; ostali materijal, koji se
obil:no iskazuje u novl!anirn jedinicama.
Treea grupa obuhvata organizacione parametre, koji definiSu orga-
nizaciju rada na otkopu, pripremi ill drugim proizvodnim jedinicama. I
ova grupa parametara ima tehnicki i ekonomski maeaj. U ovu grupu-
spadaju sledeei parametri:
Opste karakteristike organizacije rada na otkopu u neposrednoj vezi
sa tehnologijom otkopavanja.
Bra; radnih ciklusa u smeni, sa du!i.nom napredovanja otkopa i pro--
izvodnjorn po jed.nom radnom ciklusu.
Broj proizvodnih smena na dan sa preciziranom organizacijom radl'l
u neproizvocinim smenama
Ciktogram rada na otkopu sa glavnim i pomoenim radnim fazama i
prostornirn odnosima u otkopu.
Planogram rada na otkopu sa vremenskim iskoriscenjem radnih faxa,
potrebnim brojem radnika po kvalnikacijama i nacinom snabdevanja
atkopa materijalom i opremom.
u· 163
U ~etvrtoj grupi nalaze se ekonomski parametIti. koji se najefektnije
m anifestuju kroz proizvodnu cenu 1 tone korisne supstance (cena kosta-
oj a). Proizvodna cena rezultira iz ostvarenih konstruktivnih, tehniCkih
i organizacionih parametara otkopnih jedinica. Proizvodnu cenu treba
fo rmirati po pojedinim asortimanima proizvodnje.
4. I. TEHNICKO·EKONOMSKJ PARAMETRI
POSTIGNUTI U SFRJ
Zbog razlika u produktivnosti i tro§kovima proizvodnje karakteristi-
fa n je podatak 0 strukturi proizvodnje za pojedine vrste uglja u 1970.
godini (tablica 7),
TabUca 7
Vrsta ullja
PToi~odnja Kameni Mrld Lianit
000 t % 000 t % 000 t I %
I Z otkopa
'" "", 6'86 90
, 8411
,n
82
'" I
I z pripreme 79 698 7
l2
Ostalo
"
mo
1
9173
1
Ukupno:
'" 100 100 100
z.a SFRJ 000 t " 000 I " 000 I ' " 000 I ~~ 000 t I Y. OOOt ' "
SFRJ '3,'70,1' 23' .508,4 3,310.087,716,,0 94.' 0,6 1.268,6 8,1 1.5.'29,3 I
Kameni 132,6 24,9 324,0 60,9 33,9 6,4 41,8 7,8 '32,3 100
Mrki 1,132.8 17,2 184,4 2,8 4,603,3 69,9 52.7 0,8' 612,' 9,3 6..58',7 100
L ignil ,2.304,7 127,4 - , - , '.4'0,5 164,8 1 - 6'6,1 ,7,8 8.411,3 100
164
1z podataka tablice 8 vidi se da najveee ucesce u proizvodnji irnaju
metode otkopavanja sirokirn celom sa zaruSavanjem krovine, osim kod
proizvodnje kamenog uglja, koji se dobija pretezno metodama sa zasipa-
vanjem zbog slozenih radnih uslova.
Tehnicka-ekonomski parametri za pojedine vrste uglja i metode otko-
pavanja prnkazani su u granicama ostvarenih u tablici 9.
Tablica 9
A. KAMENI UGAU
Kratko
0<10 2,5 70-90 2,5 2,0 3,0 20 1,8 15 28 86 9' 6
Siroko
felo sa
zaruh· 1-3 6 30 1-3 30 ,
vanjem
Siroko
20 140
1,1
1,1 "
270
1,9
3,0
6,5
8,0 38 '"
370
127
400 9
felo sa
zasipa·
vanjem 1,8 9 150 1,8 0,75 230 2,9 7,1 2 200 98 8
B. MRKI UGAU
Kralko 1,5 12 4 2 I 14 ,
""
4,1 180 120 9
0<10 30 90 12 8 3 9,0 43 10 410 400 16
Siroko
6el0 sa
zarub- 2,0 0 20 2,5 0,9 130 4, I 8,6 7,5 360 190 7
vanjem 25,0 30 200 3.0 1,25 600 ',6 20,0 25,0 400 460 10
Kombi·
" ','
novane 2,5 30 4,0 2,0 1,4 18 23,0 2,10 360 8
metode 70 ',0
C. LlGNIT
Siroko
6elo sa
zarub- 2,0
vanjem 120,0 25
0 30
60
2,5 0,5
12,0 1,2
110
450
4,0
13,0
4,0
10,0
2
12
,,,
460
40
240
2
4
Kombi-
novane 7,0 5 6 7 2,2 100 9,0 23 , 450 320 3
metode 18,0 90 10
"
U tablici 9 mole se zapaziti velika promenljivost osnovnih elemenata
zaIeganja sIoja i svm ostalih parametara. Takoc3e je karakteristicna mala
brzina napredovanja otkopa zbog relativno niskog stepena mehanizacije
i prete!no polumehanizovanog rada na otkopu. Stepen mehanizacije u
pojedinim fazama otkopavanja je neujednacen i najniZi je u fazi otka-
pavanja i podgrae3ivanja, a najvisi kod odvoza sa otkopa i transporta u
ostalirn saobracajnicama.
Tendencija u kretanju ucinaka svih kategorija u poslednjih pet godina
po vrstama uglja prikazana je u tablici 10,
165
Tablica 10
166
daka i drugih doprinosa. Uostalom, relativni odnosi utinaka i t~kova
proizvodnje imaju slozenu i nelinearnu zavisnost i treba da budu predmet
stalne aname.
4. Visina otkopa, m
"" 90
170
0,_ 0.3
120
0.7
'0
"0
oko 2,.5
127
ako 2.0
'"
do 3,5
0,_ 0,_ 1,_
.5. Napredounje 0,_ 0,_ 0,_ 1,0 1,7 1,38 1.0
olkopa mdan 1,25 1,9 2,_ 2.2 1,_ 1.3
6. Kapacllet olkopa,
l/dan
7. Ufioak na olkopu
'0
"
100 140
1,3 1,-
»0
810
',-
60
300
3,8
380 320 "0
167
GLAVA XlI
168
c) Metode mehanizovanog otkopavanja sa razlicitim stepenom auto-
matizacije .i daljinskog upravljanja tehnologijom rada na otkopu. Ovde
spadaju i tehnologije otkopavanja sa potpunim daljinskim upravIjanjem
procesom otkopavanja.
169
I ovoj podeli, kao i svim drugim podelama, mogu se staviti izvE:sne
primedbe naroeito u tome sto se u glavnim grupama metoda nalazi veti
broj podgrupa i varijanata koje se razlikuju medusobno po mnogim teh-
nickim i organizacionim karakteristikama. Medutim, ne treba dspustiti
iz vida cinjenicu da se kod projektovanja metode otkopavanja ne mogu
mehanicki prenositi konstruktivni elementi i tehnoloski detalji iz poje-
dinih grupa i varijanata metoda, vee treba do maksimuma dzuciti radne
i druge uslove zadate rprojektnim zadatkom.
Zbog toga u izucavanju, projektovanju i primeni metoda otkopavanja
treba glavnu paznju obratnti na definisanje rudarsko-geoloskih uslov&.,
konstruktivnih parametara, organizaciju rada i uklanjanje disproporcija
u radnim fazama. Za resavanje ovih zadataka danas stoje na raspolaganju
relativno velike mogucnosti u pogledu koriscenja analitickih metoda ,za
optimizaciju tehnoloskih parametara i sirok izbor glavne i pomocne
opreme otkopa.
G L A VA XIll
171
IskoriMenje uglja U otkopnim jedinicama je funkcija op§tih karak-
teristika leziSta i metode, odnosno tehnologije otkopavanja.
Posto se ove metode mogu primeniti u veorna razlicitim radnim usIa-
virna i sa razlicitim tehnoloskim procesima otkopavanja i saniranja otka-
panog prostora, koeficijent iskonscenja se lTlOZe kretati u sirokim gra-
nicama. On je najveei kod metoda otkopavanja sa zasipavanjem (O,85---t1,97)
i najmanji kod metoda otkopavanja sa otvorenim otkopima (0,5-0,85).
172
Metode otkopavanja u horizontalnim eta!ama.
Metode otkopavanja u kosim etaZama.
Metode otkopavanja u komorama.
1z okvira navedenih glavnih grupa metoda u praksi je primenjen
veCi broj varijanata. Razlike u pojedinim varijantama mogu nastati
wled razlike u tipu primenjene mehanizacije, razliCitog naCiDa zasipa-
vanja i razlika u opSt.em adaptiranju konstrukcije otkopa stvarnim rudar-
sko-tehnickim uslovima eksploatacije. Medutim, osnovni principi rada
ostaju zajednicki i nepromenjeni.
173
Visina otkopa se odrec1uje prema debljini sloja i kreee se od 2-6 m,
sa otkopavanjem u jed.noj Hi dve faze.
U praksi primene ovih metoda najce~e otkopi jmaju pravac napre-
dovanja po usponu ill padu sa raznim varijantama sa ostavljanjem
zastitnog stuba ill bez stuba prema zavNcnom otkopu. Zastitni stubovi
se ostavljaju sarno u slucajevirna poveeanog pritiska iz krovine.
Tehnologija otkopavanja U otkopima ima vise razvojnih iaza u zavi-
snosU od pravca otkopavanja, dimenzija otkopa i ostalih rudarsko-teh-
nickih uslova. U svim fazama razvoja otkopa vrSi se miniranje sa elemen-
Urna koji su odr~eni dimenzijama otkopa.
Na slici 90 prikazana je jedna varijanta stubnog otkopavanja sa
otkopavanjem po tLSp071U sa zastitnilQ stubom prema zavrSenom otkopu
'..-cL.. i~~
" .J.4"f!
, .
•
..
-t-- -- -- -- ----
-
~\--'",""-~'~"~.'-.,
LEG£NOA
,
,
L ~~~
··_
LEGENDA
,.,UVAC orI<.f)PAVAHJ..-
"""v.oc II'IIE'rANJA OrKOl'AlflJl I'IAS<4
,a,t,lV,oC U£ AZHE tlAzOiJi'NE $1'IlWF
,...,,"""C 1'O1#l"~ /«r(JQ/NE STIlIIJ£
Slika 91. - Serna. .ttlbnol1 otkopavCln;a po pru.fan;u. ,loja:
1 - pripremni (odvozni) hodnik; 2 - popt'eO\i hodnik; 3 -
olkop
176
nivoa lakSe podgradi krovina i postave sidra (7), a u isto vreme otvara jos
jednu slobodnu povr'Sinu za poveeanje efekta miniranja u drugoj lazi.
Izmedu otkopa nalaze se wtitni stubovi (5) Sirine oko 2 m, a izmed:u
paralelnih hodnika wtitni stubovi (6) snine 6-8 metara. Ovi wtitni
stubovi se ne otkopavaju, sluze za rastereeenje pritiska u otkopima, ali
na zavrietku otkopavanja pokazuju make pucanja i drobljenja, ~to pave-
cava opasnost od. endogenih po!ara.
~~~8~£~
·_,(~.D '
I
I•
I ~I
I"
- I
L
• '" - - .0 • ----.J
178
u dye faze; u drugoj fazi otkopava se miniranjem krovnog uglja. Tehno-
Iogiju otkopavanja jos kompIikuje fazni razvoj otkopa do formiranja
kona~nog oblika i dimenzija, narOCHo prema zarusenom i zavrsenom delu.
c
E I
--4
, I••
, ___ J
r- "1 ,,, I~
A ---,.
L-___ ----, 8 , I~
I
, ,,
I
I , ,
' I
I , ,,, , I
I ,
_..,
__ _ _ _ _ _ _.._ • 1
...J
A-8 ,•
COo
,
SlIka 93. - Serna Jtubnog otkopavanja Ja T-obUkom o!kopa: 1
pripremnl hodnik; 2 - venUlacioni hodnik; 3 - otkopni uskop.
4 - otkopl; 5 - wtitnt stub; 6 - otkopni transporteri 7 - trans-
porter u odvoznom hodniku
179
i izolovanog otkopa, ~ime se formira za.stitni stub (5) koji se otkopava
u drugoj fazi. Poslednju fazu otkopavanja eini, kod poveeane otkopne
visine, miniranje krovnog uglja kosim minskim buSotinama.
Pogdradivan;e otkopa predvideno je okvirima drvene podgrade koji
se postavljaju paralelno eelu otkopa (popr~no na prufanje) na rastojanju
ad 1,0-1,5 m. Posebnu paznju treba obratiti na dopunsko podgradivanje
i osiguranje povriine otkopa na kojoj se oba krila ukritaju sa otkopnim
uskopom.
Saniranje otkopa radi se zarusavanjem krovine posle otpucavanja
krovnog uglja. Pni zaruAavanju krovine dolazi do formiranja kosine po
kojoj klizi otpucani krovni ugalj. Procesom zaru.savanja krovine i izborom
optimalnog koraka zaruAavanja u veCoj meri se moze utkati na iskorisce-
nie, odnosno gubitke uglja .iz krovnog dela. Otvaranju otkopa moze se
pristupiti tek posta je zavrSeno postupno zaruSavanje prethodnog otkopa.
Provetrovoje otkopa se reSava usmeravanjem sveie ventilacione
struje kroz ,izvozne hodnike i otkopne uskope. Otkopi se provetravaju difu-
zijom, pa usled procesa oksidacije nastaje pogor.sanje radnih uslova. Rezim
provetravanja poboljAava se ukljumvanjem cevnih ventilatora u vazdmni
tok i separatnim provetravanjem svakog otkopa.
Sliena metoda stubnog otkopavanja primenjuje se u Senjsko-resav-
skim rudnicima za otkopavanje sloja mrkog uglja debljine 5-6 m sa uglom
pada do 35°. U tim uslovima postiiu se sledeei efekti: kapacitet otkopa
oko 75 tldan, napredovanje otkopa 5-6 m1dan, otkopni ueinak 4-5 t1nad,
utrosak drveta za podgradu 32 m'/lOOO t, eksploziva 280 kg/lOOO t i
elektrirne energije 4000 kWh/lOOO tona uglja. Koeficijent pripreme iznosi
28 mllOOO t uglja.
orv.o.u....... o,~
a«J<#I'I .. . . . " .
""""'''-IE <0/11'<"'''-
~.
/fTfW.4# (N}t/OT
I'IOi16JV6 ""'IIJ£
--
l......uWU£
I'WOw","""..JIA
/fT(JW,It~ OINOl
~~~
r.. ,,"'''''''H.J£
"""'W'It..".. ""r
~~I~"/I!"
"roYA"! I ODI'W
POD!Ii/lA6fV.. "A
"'/I'f!_~
1,ON!..",,'14'
1
pffO~T1I"'"'iJ'
-
nizacionim oblicima postoji izvesna razlikta u angaiovanosti radnika u
o:c """,-_y<cur
•,-,.., , ,
.~
~HrH"
• ~"C" .. • $,.,r ....
,
....""'KA
~~., .........
,.,
,.
_....
,,,,,-"In>rrJt!I>~,
.....
• •
, , , , h
, , , ,
, , , ,
•
H
1-
..'"
"i&~
~H
~: os,.." ·, - , , ..~~-':".'!.~ ..
. 1tI'N.IF'J:l:)"'''''' · - , ....
, , ,
••..
~~ ,.K".... "f<f)""ff1 .......
()61ALJ , ,, , .... ........ ... -
, , , ,
" It''AlIFIK().,,.,,, ---
\ , , , ,
i" K"AIJFIJrDW'#1
, , , ,
p.",
~I~ ,. K/lAl"'-IIID""",
~~,
, , , ,
~- ---
- .
, , , ,
--
~
11' , , , ,
t' IfllAU1'U.fJfl"""
,.j
il~
",i.,
KMlIFIII.'O/I""
D$TIU' , ,, r 1-- _
..... ....
------------
• K
•••• • • • u
Bilka 95. - Planogram proizvodnog ciklU$4 sa ~jikacijom l'adne maoe
181
pojedinim smenama. U trosmenom proizvodnom radu za treeu smenu
ostaju izvesni poslovi koji nisu mogli biti potpuno lavrSeni u prvim
dvema smenama. To se odnosi na proces zaruSavanja, dopunskog podgra-
c1ivanja i osiguranja otkopa i neposrednih prostorija pripreme, postav-
Ijanje ukrsnih stubova i postavljanje ill podeSavanje duiine transportera.
Snabdevanje otkopa materijalom i doprema potrebne opreme takode je
preteino zadatak koji se izvrSava u treeoj smeni.
Za tehnicko-ekonomske eCekte metoda stubnog otkopavanja od po-
sebnog znacaja je koeficijent iskoriSCenja uglja u pripremljenoj proizvod-
noj jedinici. Vrednosti ovog koeficijenta krel:u se u dosta sirokim granicama
i zavise od rudarsko-tehnickih uslova i tehnologije rada na otkopu. U
slojevima cija korisna debljina odgovara otkopnoj visini koeficijent isko-
riSl:enja iznosi 0,8 do 0,9. Gubici supstance nastaju u nepotpunom otko-
pavanju delova sloja u blizini zaruSenog otkopa i za.stitnim stubovima.
Proces oksidacije i samozapaljenje takode dovodi do gubitaka supstance
u toku otkopavanja jamskog eksploatacionog polja. Povel:anje gubitaka
zapaZeno je u otkopima povel:ane otkopne visine, narocito ako je ugalj
veee cvrstoee, a krovina nekompaktna i drobljiva. Nepotpuno miniranje
krovnog uglja, zaStitne plaCe u krovini otkopa i delovi neotpucanog sloja
na povrSinama ukritavanja otkopa i pripremnih prostorija uticu na dalje
smanjenje koeficijenta iskoriSCenja. U tim uslovima koeCicijent dskoris-
tenja dznosi 0,6 do 0,7. Mogucnost veceg iskoriSCenja postoji u slojevima
sa ugljem koji se lako lomi d ako se upravljanje krovinom moze dovoljno
kontrolisati.
Zbog veeih razlika u konstrukciji, dimenzijama otkopa i tehnickih
efekata pojedinih radnih faza, posebno faze otkopavanja, moze se dam
samo opseg u kome se krel:u osnovni tehnicko-ekonomski parametri metoda
stubnog otkopavanja.
Kapacitet otkopa, ticm 20-140
Proizvodnja otkopa. t1dan 50-300
Proizvodnja otkopnog polja, t1dan 20~00
Otkopni ucinak, t1nad 4- 15
Gubici uglja, t,.
Utrosak drveta za podgradu, mS/lOOO t 25- 40
i5- 20
UtroSak eksploziva, kg/IOOO t 220-320
Treba mati u vidu da dekoncentracija otkopavanja, komplikovan
transport i relativno velika dulina jamskih saobracajnica, koje se moraju
odriavati, u velikoj meri umanjuje tehnicke eCekte postignute na otkopu.
sto u krajnjoj liniji poveeava troskove proizvodnje.
182
jevima sa drobljivim ugljem. U slojevima sa manjim uglom pada po5tife
se manji koeficijent iskori§Cenja, pa je povoljnija primena U slojevima
sa strmim uglom pada.
Osnovni princip, primenjen u ovim metodama, sastoji se u tome da
su otkopi horizontalnog poloiaja, a redosled otkopavanja i konstrukcija
otkopa zavisi od na~ina saniranja otkopa i tehnologije rada u proizvodnom
ciklusu. Prema tome, metode poprefnog otkopavanja imaju kao osnvni
konstruktivni elemenat horizontalne eWe sa popr~ polozajem u
odnosu Da prui.anje sloja.
Razlike u pojedin!im varijantama proisti~u iz detalja pripreme, na-
cma otkopavanja horizontalnih etaia i prostornog odnosa u otkopnom
polju ill horizontu.
Priprema otkopnog pol;a za pop~no otkopavanje sastoji se u izradi
izvoznih hodnika iz sabime komunikacije otkopnog polja; ovi hodnici
imaju visinsku razliku za 2-3 otkopne etafe. Na svakoj otkopnoj etazi,
po pruzanju sloja, izrade se otkopni hodnici na visinskoj razlici 2,5--3,0 rn,
510 istovremeDo odgovara mini popret:nog otkopa. Otkopni hodnici mogu
se nalaziti u povlatnom delu sloja, ali, ako sloj ima veCu debljinu, otkopni
hodnici mogu biti izra<!eni u srecinjem delu sloja. simetri~no u odnosu
na prividnu deblj~nu sloja. U slojevima debljine preko 15 m moze bitt
izra4en sistem paralelnih otkopnih hodnika, od kojih se jedan nalazi u
krovinskom delu, a drugi u srednjem de1u sloja.
Osnovni sistem pripreme moze takO<1e biti. postavljen u podinskom
baku sloja.
Konstrukcija otkopa za popre~no otkopavanje ima sve karakteristike
za nemehanizovano ill polumehanizovano otkopavanje, kako po dimen-
zijama otkopa tako i po geometrijskom obliku.
Sirina otkopa imosi 2-4 m i odreduje se prema stabilnosti profila
i pritiska iz krovine i hokova. Visina otkopa po pravilu ne prelazi 3,0 metra.
Tehnologija otkopavanja predstavlja jednostavan oblik napredovanja
~ela otkopa popreeno na prufanje sloja. Otkop se otvara iz pripremnog
hodnika sa pravcem otkopavanja prema podinskom hoku (s1. 96) bez
promene sirine i visine otkopa.
Pripremni hodnik (1) i ventilacioni hodnik (2) spojeni su uskopom iIi
sipkom za ugalj i provetravanje (3). Prema !emi na slici 96 otkop se otvara
iz povlatnog dela sloja, a otkopno ~e10 se pomera prema podinskom hoku.
Otkop se minira u sekcijama 1,2-1,6 m i uporecio sa napredovanjem
podgraduje. U krov.ini otkopa, kao i prema jednom hoku, nalazi se za-
rusena zona povlate sloja koja je izolovana patosom od rezane gra4e
(51. 96b).
Osim ove varijante, za rasporeci, konstrukciju otkopa i tehnologiju
otkopavanja mogu se primeniti i druga tehni~ka reSenja. Na slici 97
prikazana je Serna pop~nog otkopavanja sa izvoznim hodnikom (5)
koji se nalazi simetri~no u sloju prema kroV'ini i podini. Konstrukcija
otkopnog horizonta mote takO<1e biti reSeDa u detaljima na viSe naCilla.
Otkopavanje moze biti jednokrilno ill dvokrilno u odnosu na popreeni
hodnik (4). U zavisnosti od ovog reSenja grade se altemativno podinski
uskopi (7). Ovo tehni~ko reSenje povoljnije je za slojeve debljine oko
20 metara.
183
.,
A
r--'-';1 ~.
~-----------------------------------,~ 'I
L---------------------------------J.--L
L __.__._.__. .-1
A - 8
I;• ••·
• •
, I •
•
-
h,
• ·•• •
• :01,, •
• •
Silka 96. - Senla poprebtog otkopovo.l'I;a. $(1 odvomlm hodnikom. u
povlatnom deL" ,Lo;a: a - detalj otkopnog polja; b - popretni presek
1 konstrukcija otkopaj 1 - pripremnl (odvozni) hodnik; 2 - ventilacloni
hodnlk; 3 - sipka za ugalj; 4 - ram podgradei 5 - dopunski bofnl
stubae; 6 - dopunskl srOOnjl stubae; 7 - ram podgrade gornje etate;
8 - obloga otkopa od rezane grade; I, II, III - poprecru otkopl
184
o
r'~ ///-1 : • ,
8
" 11/ ,".
//I -
'"'"
,/ //,"'-/-
a•,
,I,,",'
",
1/'
II,'
•
'1/
",
,/I
'II
1'1
,.
A -8
.'. ,
._.- -
i% ~ H ~ ~~ ,
• ;;; , ,
, '.
<.
,
~ , ~ 1 •
,
,
,
. ,
,
.
•a•
,
.'
.., ,
,
,
~.
Vli! 1/
<,
• ~ • , •
.. ,
,
.", II
J#
,
"
::. ,
,
" . _ . _.. -
Slika 97. - Serna popTet'nog otkopavanja sa odvoznim hodnikom u
simetrali sloja: 1 - izvozni horizont; 2 - ventilacioni horizont;
3 - popretni izvozni hodnik; 4 - poprecnl ventilation! hodnik;
5 - odvoznl hodnlk; 6 - sipka za ugalj, pl'ovetravanje i prolaz;
7 - podinski uskop; 8, 9 i 10 - otkopi
185
(s1 98). U ovoj Semi otkop ima elemente ~irokog ~ela krace duzine.
Tehnologija otkopavanja ima visold stepen mehanizacije u svim fazama
proizvodnog oiklusa.
Proizvodni ciklus ovih metoda otkopavanja sa zaru!avanjem ne raz-
likuje se mnogo 00 proizvodnog ciklusa metoda stubnog otkopavanja, ako
je miniranje ~ela osnova proizvoonog ciklusa.
~.
., .. .. .- c
~,J(J ,
3
'f' 1" \
~ I.•
6:;; -,
, .'" ,
• • •
186
Zasipavanje otkopa, kao racionalan naOn saniranja, mole biti laza u
proizvodnom ciklusu ako se proces osniva na polumehanizovanom ill me-
hanizovanom otkopavanju, a sarna faza zasipanja se izvrSava pneumatskim
ill hidromehani&im. zasipom. Mehanizovano zasipavanje opravdano je
kod brzina napredovanja otkopa 75-120 mlmese01o.
Odvoz uglja organizovan ru~nim utovarom u jamske vagone za-
premine 0,5-1,0 m J. Konvejerski transport je moguce primeniti kod
mehanizovanog otkopavanja, i to kako u otkopima tako i u odvoznim
hodnicima koji su dalje priklju~eni na glavne jamske saobracajnice.
PTovetTavan;e otkopa -se re§ava difuzijom ill separatnim cevima
ventilatorima, Klimaislci uslovi u otkopnom polju mogu biU znatno po-
gorSani procesom oksidacije drvene podgrade, proslojcima uglja iz krovine
i nekompaktnih delova sloja na kontaktima krovine i podine.
187
6. METODE OTKOPAVANJA U HORIZONTALNIM
ETA tA MA
188
od podinskog dela sloja prema etainom hodniku, da hi se spreeilo ostecenje
na mestu ukrstavanja etaznog hodnika i poprecnog otkopa.
Pravac otkopavanja je ka zarusenom otkopnom bloku, a pravac za-
TU!avanja izvodi se u suprotnom pravcu.
r'
~ .
~ ~ I
b f - - - - - - - - ' -~--------
,
- EJ2l I
~I
I
I
t:]
:'
I,
I
DI~~~~,~~'=='
~~
LEGENOA PPES£K A -8
189
Proizvodni ciklus sastoji se iz InllllI'anja, utovara i odvoza. podgra-
divanja, oblaganja bokova i podine otkopa drvenim materijalom i za-
ruSavanja.
U napredovan;u otkopa otvorena i podgrac':ena otkopna povclina
zavisi od pritiska u krovini i potpunosti zaruSavanja gomje eWe. U
povoljnijim uslovima otvorena povrSina otkopa moze iznositi 40--60 mt.
Podgradivanje otkopa moze biti izvedeno drvenom podgradom iii
celicnom frikcionom podgradom sa celicn'im slemenjacama, kao sto je to
slucaj kod primene ovih metoda u Francuskoj.
Stupci drvene podgrade postavljaju se na donjim e1ementima koji
su postavljeni po duzoj osi otkopa (51. 100). Grede, na koje se oslanja ram
podgrade, mogu biti postavljene i popr~no na otkop. Popr~an polazaj
donjih greda je povoljniji kod veee sirine otkopa. Po zav~nom podgra-
divanju postavlja se drvena obloga podine otkopa kao izolacija i osiguranje
za donju eta!u. Umesto drvene obloge ad rezane grade koristi se i
celicna mrefa u kombinaciji sa drvenim podmetacima.
,•,
-
, ,
.,
A - 8
190
Ako se otkop podgraduje celicnom podgradom, ooda se ona sastoji
iz dva stupea promenljive visine i slemenjace 'Oa zglob, duZine 1,25 m.
Celicni stupci takode su postavljeni na drvenim gredama. Patos otkopa
sastoji se iz specijalnih ~titova koji se nalaze na cencnim trakama, po-
stavljanim oa podinu otkopa paralelno celu na rastojanju 0,6 m jedna
od druge.
Na granici zaruSavanja otkopa, na horizonta1noj etazi postavlja se red
stubaea na malom medusobnom rastojanju. .
Saniranje otkopa radi se zaruSavanjem krovine na dva nacina: pri
podgradivanju drvenom podgradom zaru.savanje se vr~i jednovremenim
miniranjem gusto postavljenih stubaea na granici zaru.savanja, a pri pod-
gradivanju otkopa celienom podgradom Z8ruSavanje se obavlja izvlacenjem
celicnih stubaea i slemenjaca. Izvlacenje podgrade vrSi se specijalnim
masinama.
Pri zarusavanju treba voditi racuna 0 gomilanju drvenog materijala
u zaru.senoj gornjoj eWi, jer to moze otefavati postupno i potpuno zaru-
savanje otkopa.
Odvoz uglja vrlii se grabuljastim transporlerom (7), koji se nalazi
ispod sipke za ugalj (2). U horizontalnoj etan veCe ~rine i otvaranja
popreenog otoka moze se postaviti i jedan popr~ni transporter na kaji
pada najveei deo otpueanog uglja.
Provetravanje otkopa vrsi se ulaZllom vazdusnom ,strujom kroz iz-
vozni hodnik j vertikalnu sipku, a zatim etazn.irn hodni.kom i kratkim
kosim probojima do otkopne etafe. Posto se u otkopavanju nalaze najvi.se
dye horizontalne eWe, sistem provetravanja je relativno jednostavan i
etikasan.
U otkopnom horizontu moze se postrici proizvodnja do 1000 lIdan
uz utro.sak drveta za podgradu oka 15 m 3 /IOOO t proizvodnje.
Drugu varijantu otkopavanja predstavlja saniranje otkopnog p~
stara zasipavanjem. Ova varijanta pJ'limenjuje se u slojevima male i
srednje debljine sa tezirn radnim uslovima u JX>gledu pritiska. drobljivosti
i samozapaljivosti uglja.
Priprema za otkopavanje prikazana je oa slim 69, a jamske prostorije
osnovne pripreme nalaze se u jed nom od bokova sloja.
Otkopna priprema, izvrliena izgradnjom zasipnih uskopa na rasto-
janju 30--60 m t dopunjuje se izradom sipke za ugalj na sredisnom rasto-
janju izmedu dva zasipna uskopa. Sipka za ugalj naIaxi se u direktnoj
vezi sa popreenirn izvozn.im hodnikom u kome se vrlii prainjenje sipke
i utovar uglja u jamske vagone. Iz osnovnog paralelnog hodnika sipka
za ugalj se podi.2e sukeesivno za visinu jedne horizontalne eWe (oko 3 m).
Ograniten i pripreniljen otkopni blok ima (timenzije priblizno
50X60 metara. Za veee meduhorizontske visinske razlike moze se na
polovini visine otkopnog bloka otvoriti jedan meduhorizont. U tom slu-
caju sipka za ugaIj mora hili probijena do visine meduhorizonta.
Granicne sipke za zasip i sipka za ugaIj podgradene su drvenim
zatvorenim ramovima koji nalefu neposredno jedan na drugi. Sipke
imaju najmanje dva odeljenja, od kojih je jedno odeljenje namenjeno
prolazu radnika i vazdusne struje za provetravanje etafe (sl. 101). Sipke
imaju na najviSoj koti poseban osnovni okvir na kome se nalaze zaStitne
telitne reSetke.
191
Konstrukcija otkopa zavisi od debljine sloja i ostalih rudarsko-teh·
niekih uslova. Kao 810 se vidi na slici 101, stalno su otvorene dye hori-
zontalne eWe, gornja U otkopavanju, a donja u zasipavanju. Rastojanje
izmedu eela u gornjoj etati i kosine zasipa u donjoj etan treba da bude
Ate manje Ii ne treba da prede 1,5 metar.
•
..'..... '..
• •
---'-------""'----------
.' •
.. '.'
.~
. : . , -.. ' . . ,
.. " .
0 -
J ..
- .,
-'~ ":',';':;: ~. .- •
-2:==~~~~:--:·--~~,
A -8
•
I
Sllka 101. - Detalj horizontalne eta.!e so. za,ripatlan;em. otkopa:
1 - horlzontalna eta!ai 2 - zaslpna sipka; 3 - slpka za ugalji
• - donia greda; 5 - lomia utega podgrade; 8 - vagon za
Ul.5iPi 7 - reietka; 8 - popretni otkop
192
Prema tome, u tehnologiji otkopavanja i zasipanja stepen mehaniza-
cije je minimalan.
Proizvodni ciklus u otkopnom bloku se razlikuje za razli~ite debljine
sloja. M~utim, osnovne faze proizvodnog ciklusa ostaju identi~ne i
sastoje se iz bu.senja i miniranja, izravnanja ~ela otkopa, podgradivanja,
odvoza i zasipavanja. Na zavrietku otkopavanja horizontalne etafe vcli
se podizanje sipke za ugalj, sto prekida proizvodnju uglja za jednu do
dye smene.
Celo otkopa napTeduje u odsecima 1-2 m u smeni, sto zavisi od
brzine podgradivanja. Otvaranje etaze vrsi se iz zasipne sipke uklanjanjem
elemenata rama podgrade.i posebnim osiguranjem ulaznog dela otkopa.
PodgTaltivanje et8ze vrSi se potpunim okvirima, tako da se formiraju
ramovi u jednoj vertikalij stupci okvira otkopne etaie nalaze se na sleme-
njacama ill donjim gredama donje eWe (uzasipavanju) tacno jedan iznad
drugog. Ramovi podgrade su medusobno tak<X!e zategnuti posebnim
elementirna, a bokovi i krovina gusto oblofeni rezanom ~radom.
Saniran.je otkopa vcli se nemehanizovanirn zasipavanjem. Primena
mehanizovanog zasipavanja nije racionalna zbog male brzine napredo-
vanja eela d malog proizvodnog kapaciteta etaie. Nezasipani delovi donje
eWe, u slofenim radnim uslovima, mogu prouzrokovati manje slomove iIi
ru.senje otkopne eta!e na vel:oj duzini usled izv<X!enja podgrade iz ravno-
teinog polozaja. Da bi se smanjilo sleganje i defonnacije eWe. treba
podesiti granulaciju zasipnog materijala.
Odvoz uglja predv:ic."Jen je na etaZi jamskim vagonima zapremine
0.3-0,5 m' do sipke za ugalj, a u poprecnom izvoznom hodniku vagonima
zapremine oko 1 m'.
PTovetTavanje otkopa se regulise ravnomernom podelom vazdusne
struje u 05novnom sistemu pripreme i usmerava kroz popreene izvozne
hodnike do otkopnih blokova. U otkopnom bloku sveza vazdusna struja
krei:e se prolaznim odeljenjem sipke za ugalj, a zatim kroz etalu i prolazno
odeljenje zasipne sipke usmerava se na ventilacioni honzont.
Prednosti ovog naMna otkopavanja je mogucnost podeSa.vanja tehno-
logije otkopavanja i konstrukcije otkopa razliotim rudarsko-tehnickim
uslovima, visoko iskoriSCenje u otkopavanju (do 0,95) i zadovoljavajuca
sigurnost u svim famma proizvoclnog ciklusa.
Nedostaci su pre svega mali kapacitet otkopa, dekoncentracija ot-
kopavanja, visoko ucesce manueInog rada, visoki utroSak drveta za pod-
gradu (do 50 m l /l000 t) i mali otkopni ucinak (do 3 t1nad). UNnci se
znatno smanjuju u celom otkopnom horizontu zbog polumehanizovanog
transporta uglja i zasipa d 1znose oko 2 t/nad.
J ,
Stika 102. -Serna otkopnog bloka za otkopatlanje u kosim
etalama sa zasipatlanjem: 1 - otkoplj 2 - zasipne slpke;
3- sipka za ugalj; 4 - ventilacloni hodnik; 5 _ kosa etau
U donjem ramu (3) (slika 103) rastojanje ~zmedu prvog stupca, po-
stavljenog uz podinu, i drugog stupca iznosi 1,8-2,0 m, tako da se moze
postaviti transporter i omoguCiti prolaz radnika. Izmed:u ova dva stupca
postavljaju se zatege. Podgradivanje donjeg deia otkopa moze biti izve-
deno i prema slici 104.
196
_.
,
u
.
"... , . ...';
.
, ,''''.~
.. "
' ,'
," •,.il', '. ;',
-r.· '~It"
,,:' ' ~...
,:(, .',t~:t·
.Ii '-'•• :~'•
. : " ~
::::·:·:Il:;.~
:. :, " " :. ;;
-'.
Sllka 106. - Postupnost zasipavan;a otkopa.nog prostora
U prvoj Iari zasipa se deo odvoznog hodnika (1) i ugaoni deo (2)
novog odvoznog hodnika (3). Postupnost zasipavanja prikazana je rimskim
brojevima I, II, III.
U proizvodnom oiklusu, prema odredenom koraku zasipavanja, 5---6
smena angazovano je na proizvodnji uglja i podgradivanju, 2-3 smene na
pripremi otkopa za zasipavanje i 1-2 smene za samo zasipavanje.
197
i zasipavanje otkopa. Dve prednosti imaju svoj odraz i u opstim tehni~ko
-ekonomskim pokazateljima metode.
U~nci na otkopu kreeu se u granicama 6-8 t/nad uklju~ivo i fazu
zasipavanja. Hazlike u u~incima mogu biti velike u zavisnosti od nacma i
tehni~kih efekata zasipavanja.
I kod· ovih metoda otkopavanja zajedni~ka karakteristika je dekon-
centracija otkopa i mala praizvodnost otkopnog bloka. Za veCi kapacitet
potrebno je drlati u istovremenom otkopavanju viSe otkopnih blokova,
~to poveeava tro~kove odriavanja i doprinosi pogorSanju reZima provet-
ravanja, narooto kod pneumatskog zasipavanja.
199
Komore i stubovi mogu imam pravilne i nepravilne geometrijske
oblike, .!ito uglavnom zavisi ad projektovane mehanizacije i rudarsko-geo-
loskih karakteristika sloja.
I
I
I
I
•
I
I
I
I
j
I
LUi£HDA
+. TLrl($'llJl.N.< ZAO'F.l;OI
i- _. -
'U
",.1_ 1.. adc_
,
...
I I'tItr.. >'UI'N¥
.OV
I
! I •• r •• ,I
I i. ••
J
I
I ,• 0 I
I
I
I
I •• D
I
I
I
DD ,,
1
I
I
DD
---
I
-
p_O
__O_O_D_O------'
Slika 108. - Otkopavanje u komOTllffl4 kontinuetnim proizvodnim procesom
t, /TW'(2Sn,). m (37)
'J ds Ko P.ar
Optimalna duzrna komore, po K. F. Fedorovu, iznosi:
gde su:
T - vreme rada kompleksa maSina u smeni. min.
W - korisna tefina jamskog kamiona, t.
201
v - srednja brzina kretanja jamskog kamiona, m1min,
n, - broj smena za preme.stanje kompleksa iz komore u komoru,
d, - debljina sloja, ro,
S - povrSina preseka pripremnih hodnika, rot,
p" - smenski kapacitet kompleksa pri izradi hodnika, tlem,
a - Airina komore i stuba, ro,
Ko - koeficijent iskoriSCenja u otkopavanju.
y - zapreminska tei.ina uglja, t/ms.
gde su:
H - dubina otkopavanja, m,
8,1, - otpornost sloja na pritisak, tlmt ,
Kp - koeficijent koncentracije pritiska na met1ukomorski stub
(2-2,5),
K, - koeficijent sigurnosti (1,25-1,5),
Yk - zapreminska tezina krovinskog materijala, tlms,
b - Airina medukomonskog stuba, m,
m - visina medukomorskog stuba (debljina sIoja), m.
b
Izraz (38) najbolje odgovara odnosu -,.7.
m
Na osnovu izraza (38) racionalna dubina otkopavanja ovom metodom
za slojeve srednje cvrstoCe iznosi oko 200 m, a za ugljeve veee cvrstoee
oko 300 m. Sarno u izuzetnim slucajevima dubina otkopavanja moze
iznositi do 600 metara.
Tehnologi;a otkopavan;a u otkopnom i jamskom polju ima dye osnovne
faze: u prvoj fazi radi se otkopavanje komora, dok se u drugoj fari VI'S:
otkopavanje zastitnih stubova. Ciklicna organizacija procesa proizvodnje
sve manje se primenjuje, a rucni utovar potpuno je izostavljen. Mehani-
zacija za kontinuelno otkopavanje vrlo je pokretljiva i moze se kombino-
vati sa razlicitim maSinarna i maSinama za pomoeni i glavni transport.
Otkopavanjem za§titnih stubova znatno se poveeava iskori*enje leZista
i poboljSavaju teh.nicko-ekonomski efekti. Za otkopavanje zaAtitnih stubova
uglavnom postoje dva nacina (sl. 109).
Otkopavanje sa ostavljanjem zaStitne pregrade (s1. 109 b) radi se
presecanjem za!timog stuba na dva dela po pndanju iii POPre010 (I),
a zatim se pristupa otkopavanju pojedinih delova u pravilnim odsecima
(2, 3, 4, 5, 6). Izmedu odseka ostavljaju se za§titne pregrade i obavlja se
202
pomoeno podgradivanje sidrenjem i celicnim trakama koje povezuju sidra.
Ukrsni stubovi, postavijeni na raskrsnicama, poveeavaju sigurnost rada
u otkopavanju.
a
71 7#----1--=1 / I
71 71 7I<-;::=:j:
l
.-
,---------------,
- i I
~
,
,
L- ..J
I
c
,-- ---------- ---,
- -- -;' I
'1
...,/'.
- -.--..
-/ _ _ -
~
203
prema smenama, vee prema trajanju pojedinih operacija na otkopu, tako
da se postigne neprekidno angaiovanje opreme i obezbedi neprekidna
proizvodnja..
Na slici 110 vidi se da se prema glavnim fazama moie postici najbolje
koriSCenje grope masma sa istovremenim radom u pet komora. Osim
glavnih tehnoloskih procesa, na otkopu se u isto weme izwSavaju i
pOffioene operacije prema speoificnim uslovima i potrebi podgral.1ivanja,
pomeranja transportera, produzenja koloseka i servisa opreme.
, • •, ,
•
-
• D_
Tt,OIOH,fC'1
~.OC~$I /tOHQIU , KO"OIU
,
0 0
KONO'''' _u , J(O!fO~A
•
.uJ~""'E /'II"SK~
.tJmTl/'lA
PV"'JENJ~
, '"
HINIItANJE
IlroVAfl , "" , , 'ii
~~
""'"" ..•• """ Ii " '
I'O$flA~""" __
t1 = -=
P#!QVtTICA""'...... ~
LEGENOA
..••
Sllka 110. - PlanogTam TaM U kornorama
206
metrijslci oblici otkopa i otkopnih jedinica, §to stvara sve preduslove za
kontinuelan i efikasan sistem transporta.
U sistemu provetravanja jame, po pravilu, svaki otkop moze biti
posebno provetravan dovoljnom kolicinom vazduha iz glavne vazduAne
struje, osim u slucajevirna otkopavanja ka granici otkopavanja ill Sir<>-
katelnog otkopavanja nagnutih slojeva u viSe etala.
Gubici korisne supstance u procesu otkopavanja ograniteni su uglav-
nom na zaStitne stuOOve ill plate u sistemu pripreme, dok su gubici na
samom otkopu minimalni i zavise ad debljine sloja i otkopne visine zahvata.
208
a) otkopavanje ~eoni.m radom otkopne ma.§ine.
b) otokpavanje boCnim uskim zahvatom otkopne mdine,
c) otkopavanje bOCnim sirokim zahvatom otkopne mas.ine.
Po na~inu pripreme otkopa izdvajaju se tri na~ina otkopavanja:
a) bez prethodne pripreme otkopa (ispred otkopnog frontal,
b) otkopavanje stubova sa razliOitim polozajem stubov'a prema ele-
mentima zaleganja sloja (po pruzanju, padu, uspona i dijagonalno).
c) kombinovano otkopavanje.
Osim navedenih osnovnih grupa pojavljuju se konstruktivni elementi
sirokog ~ela u slojevima velike debljine sa viSeetainim otkopavanjem, a
istovremeno se vrSi klasifikacija i po veliNni ugla pada.
Jasno je da se svakom klasifikacijom. rna kako sveobuhvatna bila,
ne mogu konzekvetno obuhvatiti svi slucajevi i varijante. Treba takode
imati u vidu da je svaka od navedenih klasifikacija izradena na osnovu
specifi~nih proizvodno-tehni~kih usiova i tehni~kih karakteristika sop-
stvene opreme za otkopavanje. Nije sumno podvuCi da za dnzenjerske
potrebe bilo koja klasifikacija nema sustinski znacaj, jer se svaki pro-
jekat tehnologije, konstrukcije i opreme otkopa resava pojedinacno,
saglasno opstim tehnickim pnincipima savremene tehnoIogije i organi-
zacije proizvodnje. Podelu metoda i tehnologije otkopavanja kao u op-
stem tako i u ovom slu~aju treba smatrati sarno uslovom, a na~in i re-
dooled izucavanja treba shvatiti sarno kao put za boIju orijentaciju.
Uvaiavajuci sve elemente navedenih klasifikacija i izvesne Cinjenice
o sadaSnjem stanju i mogucem razvoju metoda otkopavanja sirokim ~elom
u naSim rudnicima uglja, najcelishodnija podela metoda otkopavanja
sirokim ~elom moze se izvriiti na tri osnovne grupe, prema stepenu
mehanizacije faza proizvodnog ciklusa.
To su sledeee osnovne grupe:
a) metode otkopavanja sirokirn celom miniranjem otkopa,
b) metode otkopavanja sirokim celom podsecanjem i miniranjem
..>tokopa,
c) metode otkopavanja Sirokim celom mehanizovanim procesom.
U pojedine grupe metoda otkopavanja sirokim celom spadaju svc
varijante otkopavanja sa zasipavan;em i sa zarn.favan;em, jer se ove mogu
primeniti nezavisno od proizvodne faze u proizvodnom cik1usu. Isto tako,
navedene grupe metoda mogu se primeniti. za jednoetalno i viSeetalno
otkopavanje, kao i za otkopavanje le!iSta sa svim vrednostima ugla pada..
~~~~~==r---I
_____ , .....l
210
Iz izvoznog objekta otkopnog polja (1) izrade se najmanje dva
paralelna hodnika na rastojanju od 40 m (kod mehanizovanog otkopa-
vanja na veeem rastojanju) od kojih je jedan odvozni (2), a drugi ven-
tilacioni (3). Izmedu ova dva hodnika maze takoc1e bili izraden pomoeni
odvozni (ventilacioni) hodnik (4), ali on moze imati iskljuo.vo funkciju
provetravanja. U tom slufaju se proizvodnja sa otkopa (8) preko kratkog
transporta prebacuje na transporter otkopa (9).
Otkopna priprema zavrsava se tizradom otkopnog hodnika (iIi uskopa)
koji spaja odvozni i ventilacioni hodnik. Otkopni hodnik se nalazi ne-
posredno uz zaStitni stub (7) i iz njega se postupno formira otkop
potrebne sirine.
Pripremni hodnici (2), (3) i (4) treba da budu izradeni za 20 do 30
metara ispred fronta otkopavanja.
U vezi sa ovim nafinom otkopavanja treba podvuci da sa udaljava-
njem otkopnog fronta od izvoznog objekta postepeno se pogorSavaju
radni uslovi, rastu deformacije prostorija pripreme, otaava se transport,
prolaz radnika i provetravanje. Radi toga se mogu izraditi pomoeni iz-
vozni (6) Ii prolazni hodnik ill uskop (5). U svakom slublju za otkop treba
i dalje odrlavati najmanje dye prolazne komunikacije. Izradom pomoenog
izvoznog objekta problem sigurnosti obifno nije resen do kraja. SledeCl
problem je na~in izrade sistema pripreme i komunikacija sa otkopima
u uslovima kada nije moguce odriati pripremni hodnik ill su troskovi
odrlavanja ekonomski neopravdani. Tehnifka reSenja ovog problema
obi~no se trUe u sistemu dvojnih (paralelnih) hodnika oa rastojanju
10--30 metara. Ova lehni~ka reSenja prikazana su oa slikama 112 i 113.
1---
i lfJ~;
~~~
Slika 112. - Veza. otkopa t dvojnog (paralelnog) odvoznOQ
hodnika: 1 - odvozni hodnik; 2 - paralelni hodnik;
3 - kratki probojii 4 - za!titnl stub
,---- -- -- -- -- i
red ukrsnih stubova (2).
I i
I !
tttl., • •
212
Sistem pripreme za otkopavanje sa zarusavanjem u strmim leZistima
treba dopuniti odgovarajuCim vertikalnim iIi kosim probojima za vezu
sa pripremnim prostorijama na donjoj etazi (posto se otkopavanje vrsi od
ventilacionog ka izvoznom horizontu), koja treba da bude istovremeno
pripremljena.
Konstrukcija otkopa moze se razlikovati po duzini, visini otkopa,
nacinu miniranja tela i nacinu podgradivanja otkopa. Da bi se uoCile
razIike, prikazuju se najvaznije karakteristicne varijante.
Prva varijanta odnosi se na otkopavanje sirokim celom u jednoj
etaZi sa normalnom visinom otkopa (oko 3,0 m) koja odgovara otkopnoj
l'
I
I
--r.:tv·tll~~I~-'
I I
I
I
I ~ A --------------------------- I
I
I
I _ _ _ _ _ ---'-JJ
l)ETAI..I A
A - 8
<.-.: _-;::-'--=:- ~·,~:.__:__:::'-::l
~' - ,-'.
-,
-_",,..~-;-1
,,
..............001 .{
i '
Lk'rlll _
." ..
'
1='-1 =;-.'
A- 8
213
debljini sIoja (51. 115). U otkopnom polje moze biti stepenasto rasporec1eno
dva, a najvise tri otkopa. Otkopavanje se vIii. od granice otkopnog polja.
Duiin« otkopa, koja odgovara brzini napredovanja ad 1-1,5 m1dan,
treba da iznosi 30-60 metara.
Vi$ina otkopa zavisi od kompaktnosti uglja i krovine i obicno iznosi
oko 3,0 metra.
Sli~a varijanta predvidena je za otkopavanje Sirokim Celom u leliStu
mrkog uglja u Senjsk~resavskom ugljonosnom basenu.
Droga vari;anta ima konstrukciju otkopa za tehnologiju otkopavanja
sa poveeanom otkopnom visinom otkopavanjem u dye faze, tako da se u
drugoj fazi vrSi zaru.savanje krovnog uglja (s1. 116). Otkopna debljina
sloja moze varirati do oko 10 metara. U prvoj fazi ugalj se dobija minira-
njem u sekcijama visine do 2,5 m, sa dubinom zahvata 1-1,5 m. U drugoj
fazi, takode u sekcijama, minira se krovna ploea uglja promenljive visine,
do krovine ill zaAtitne ploee. U toj fazi otkop dostife sirinu od 4 do 5
metara.
I I I I
- - ----,I- - - -,+- -- --,I- - - --- -----,I -
I I ,
---- --- -+;-- - - -'''''~'''''~r!!l.~.- :;1 "Ii" --.---r,--
" ,".
I
I
1<--.--.--"---._-- 4• - - --1.-
"
i
·-------r.-----·----l;-----------
, '.J I n_fl I-~ In.,,
,-, I -'I-If 1-1 I <I-U
...._.._,. -
I·' I 10_10 .0'" I 1'-11
215
Otkopni horizont, visine oko 60 m, deli se na etape, visine oko 30 m,
ill na horizontalne otkopne etaze, visine do 10 metara.
Konstrukcija otkopa predvidena je za otkopavanje u dye faze sa
zaruSavanjem krovnog uglja (kao varijanta dva).
Slican naCin otkopavanja predviden je u rudniku Zagorje, Zasavskih
rudnika mrkog uglja. Na slici 117 prikazana je konstrukcija otkopa u
glavnim fazama razvoja otkopa.
Q•
•. m:n
I.
.J..,,--=
Slika 117. _ Komtrukdja otkopa U 3trrnnom lIloju: a - pop~ni presek; b -
horizontalni presek; 1 - sekeija za miniranje; 2 - mlnske bu!otine; 3 - krovnl
ugalj (krovna ploca); 4 - sekelja za miniranje u krovnoj ploO; S - ce!icnl
stubae; 6 - slemenjaca: 7 - ,rrabuljasti transporter
216
Tehnologija otkopavanja saddi uglavnom uproscena tehnicka re-
senja miniranja otkopa klasicnim vrstama eksploziva, odnosno sigurnos-
nim eksplozivima u slucajevima potencijalne opasnosti od eksplozivnih
gasova iIi ugljene pra.sine.
Otvaranje otkopa poeinje iz pripremnog uskopa ill popr~nog hodnika
koji spaja odvozni i ventilacioni hodnik. Miniranje se vtii kod vece
duZine otkopa postupno, u sekcijama duZine 8-10 m, a kod krate duZine
otkopa jednovremeno. Medutim, miniranje treba ograniciti u neposrednoj
blizini bokova odvoznog i ventilacionog hodnika, naroeito u procesu ot-
kopavanja ka granici i u svim uslovima oddavanja iIi izgradnje prostorija
pripreme u zarusenoj zoni otkopa. Ovo ogranicenje podrazumeva krace
minske buSotine Hi otkopavanje pneumatslcim alatam na povdini do-
voljnoj za postavljanje dopunske podgrade ill ukrsnog stuba.
U tehnologiji otkopavanja normalnom visinom otkopa (oko 3,0 m)
Sirina otkopa zavisi od naeina saniranja otkopanog prostora. Kod zaru-
Savanja krov.ine otkop je otvoren za 2-3 koraka napredovanja (miniranja),
dok kod zasipavanja moze biti otvoreno 4----6 koraka napredovanja. Si-
rina otvaranja ked zasipavanja zavisi od dela proizvodnog ciklusa koji se
odnosi na zasipavanje, konstrukcije podgrade i mogucnosti odrZavanja
sekcija prema intenzitetu pritiska.
U tehnologiji otkopavanja sa poveeanom visinom otkopa sirina
otkopa se povecava u fazi zarusavanja krovnog uglja na cetiri sekcije u
popreenom profilu. Zarusavanje krovnog uglja zapoeinje od ventilacionog
hodnika i dzvrsava se minranjem kosim minskim busotinama sa uglom
nagiba prema kosini zarusavanja krovine. Miniranje po vertikali moze
biti izvrseno u jednom ill dva zahvata. Treba imam u vidu da se u na-
rednim zahvatima miniranja znatno smanjuje sigurnost rada i poveeavaju
otkopni gubici.
Froizvodni ciklus ima sve karakteristike fazne proizvodnje i razvoja
otkopa. Vremensko trajanje proizvodnog ciklusa i broj faza razvoja otkopa
bitno se razlikuje za otkopavanje u normalnoj iIi poveeanoj visini otkopa.
Faze proizvodnog ciklusa za otkopavanje u jednom zahvatu po visini
otkopa najbolje se vide na slici 118. Otkop je podeljen po duzini eela
u sekcije duzine oko 10 m i svaka sekcija se po tehnoloskim fazama
uklapa u senju ciklicnih faza na celoj duzini otkopa. Proizvodni ciklus
poeinje pripremom i busenjem minskih busotina, a zavrSava se zarusa-
vanjem krovine i dopunskim osiguranjem otkopa. Pored potrebe vre-
menskog uskladivanja svih faza rada na celu otkopa, posebnu paznju
treba obratiti na sinhronizaciju faze zaruSavanja krovine. Vreme i korak
zaruSavanja krovine mogu uticati na pomeranje ove faze u ciklogramu
za jednu smenu, odnosno jednu sekciju otkopa. Ovaj slucaj nastupa ako
se krovina lomi u veCim komadima i proces zarusavanja ima produzeno
vreme stabilizacije. U krajnjem slucaju vremenski interval zarusavanja
moze biti produzen za onoliko smena koliko traju ostate faze u radnom
ciklusu (3 smene - prema slici 118).
Fodgraetivanje otkopa vrsi se individualnom podgradom sa elemen-
tima iz celika, drveta iIi kombinacije pomenutih materijala. Gustina
stubaca je razlicita, zavisi od pritiska i kompaktnosti krovine i kreee se
u granicama 0,8-1,4 st/m1 . Duzina slemenjaca iznosi 1,2-1,6 m, a duzina
podvlaka do 4 m.
217
Odvoz uglja predviden je grabuljastim transporterom, i to tako da
se oko 40-600/0 uglja nalazi na transporteru posle miniranja sekcije, a
ostali deo se rueno nabacuje na transporter. Utovar i odvoz angaiuju oko
2ot/. efektivnog radnog vremena proizvodnog ciklusa.
I,,, " , I'''''''' , ,. , " " ,
"0""
,
,
(>
, I " ,"
I
I, II ,"
~ ,,, •
, I
,•"
I I
, I
I I
•
~
I ,
.I ~,
I ,
I I
, I
I I I '
,,
, I I •
••
~ l£G£/tDA
__
~
_.-
1"0_"'_
.-........._
_ _II,..
.,.,.,orv_
"lIJiPfHrElf.I/
,""", _ru.z"
,""rr.>.JI/LOIt
Sllka 118. - Ciklogram
otkopavanja tI jednom
:ahvatu i zaTUlavanj~
krovine
--~-
-"'",,-
Serna otkopa i glavne faze proizvodnog ciklusa za otkopavanje sa
poveeanom visinom otkopa i zaruSavanjem krovnog uglja prikazani su
na slid 119.0tkop je po duiini podeljen u sekdje cija duiina u potkopnom
i natkopnom delu moze biti razliCita i kreee se do 10 metara. Duiina
sekcija u natkopnom delu je utoliko manja, ukoliko je veea debljina
hovne place uglja i ukoliko je efekat miniranja manji. Bolji raspored
faza u cikIusu postiZe se ako je moguce uskladiti duiinu sekcija u oba
dela otkopa.
Proizvodna faza ciklusa izvrSava se najpre sukcE:sivno u potkopnom
delu otkopa. Sekcije potkopnog dela miniraju se suprotnim redosledom od
pravca pada sloja. U veeini slucajeva postavlja se najpre privremena
podgrada. Za sve vreme proizvodnje iz potkopnog dela otkopni transJXlrter
zadriava nepromenjeni polozaj, tako da se na zavIietku poslednje
sekcije nalazi otvoreno i podgradeno 4-5 popreenih sekcija, koje odgo-
varaju koraku napredovanja od 1,2-1,5 m.
Pre poeetka miniranja u natkopnom delu izvrSi se ograc1ivanje otkopa
po vertikali do izvesne v.isine da bi se spreeilo meSanje uglja i jalovine.
Miniranje krovne ploee vrii se u jednom zahvatu ill postupnim mini-
218
ranjem. Neposredno pre miniranja pristupa se rastavljanju reda podgrade
l izvlacenju stubaca mehanicki.m putem.
Podgral1ivanje otkopa vrsi se slemenjacama i gredama postavljenim
paralelno otkopnom celu. Gustina celicnih stubaca ima promenljivu
vrednost u raznim fazama razvoja otkopa. Na poeetku miniranja krovne
ploce iznosi oko 1,5-1,6 stirn!, a na kraju tog dela ciklusa iznosi oko
0,8 stlm! otkopa.
'" .".".
II lr7J
II
l_llJ _
"""
_H
I I
-,
I I
I I
I I ,
I
, , I
I : I
, I, '
,
,I
"
I'
• ---------
-r.= LCG£/'IDA
"""" _.0_
.w_
/U,./PIAJtJ' """flu'''_ _....
t'<rt.<.rr " ""r""""'"
-
u u
tu""_D~_
-~-
""<fA"""_
H'''''
'"
"__"".",~,."
_."""'.. .
.',>0""'\1
Slika 119. - CiklogTam
otkopavanja sa dva za-
Jt.vata po visini otkopc
t zaTuiavanjem kTovinc
221
slueajeva dovoljna su dva reda btiSotina sa naizmeni(!:nim rasporedom.
Miniranje se vrsi vremenskim (milisekundnim) upaljacima na celoj duiini
iii u sekcijama duiine 10-20 metara. Posle miniranja (51. 120e) ugalj se
lovari na grabuljasti transporter uglavnom manuelno; to je istvoremeno
faza koja angazuje najveei deo vremena i radnika.
Uporedom sa utovarom uglja pOOinje postavljanje podgrade za jednu
iIi dye sekcije otkopa (51. 120 f) i, na kraju, izvrii se pomeranje otkopno{:l
transportera (s1. 120g).
223
Proizvodni ciklus sadrii sve faze razvoja otkopa - od podsecanja
sa kojim zapocinje ciklus, pa do hidromehanickog zasipavanja, kao zak-
Ijucne faze proizvodnog ciklusa. Ovakva konstelacija proizvodnog ciklusa
vremenski angazuje 4---6 smena, u zavisnosti oct duiine otkopa i nacina
zasipavanja.
Proizvodni ciklus, u kome je saniranje otkopa predvideno zaruSa.-
vanjem, po pravilu traje 3-4 smene, a najbolji efekti se postiZu ako je
moguce jedan cikJus ostvariti za 24 casa.
roll""
or_,A
, SHEN,A
I • SitE"" J "
, , . N,A I
•
IV
...
SHEN,A
• • • .".."
n • •
~.,
I /
I'
I
., I \ .i
~/
,\ ,
I
I .. \
I ,
I /
I .. I
!
:
I \• ·Iil
J-. /
"""""
lEGENDA
IODSEC,AN,X OT"""'"
=
-.-
= 1IQfT,A'fIIJ,AJIX ST,AUiE "","RAM
= -'1VJlJE TIIf.4JtS1IO/t~RA
-.-
_ nUllA I>CXETNE I ZAN/iE ICT»IO/l£
, , •
Slika 123. _ Sema podgradivan;a ot- Slika 124. - Sema podgradivanja otko-
kopa so dopuflskim osiguran;em llkr- pa kombinovanom podgradom od ro%-
snim stubovima: a - situaclja otkopa ticHog materi;ala: a - situacija otko-
pre zaruSavanja krovine; b - situacija pa pre zaru!avanja krovine; b - situa-
otkopa posle zaru§avanja krovine cija otkopa posle zaru§avanja krovinc
227
If
nizovanog otkopavanja sve viSe gubi znacaj sa stanoviSta njihove primene
u praksi. Primera radi, moze se navesti novija konstrukcija otkopne
masine automatski vezane za otkopnu podgradu, tako da se korak pome-
ranja podgrade automatski reguli.se duhinom zahvata masine. To znaci,
u procesu otkopavanja prisutni su elementi mehanizacije ~ automatizacije
(delimicno), pa se na taj nacin javljaju prelazni oblici tehnologije otko-
pavanja i stepena mehanizacije i automatizacije. U praksi pod2emne
eksploatacije ima sve viSe primera semi-automatizovanih i mehanizova-
nih procesa proizvodnje.
229
•• , •
" , •
til'
•
• • til
••,
•
i
~
•
fJ
. til
• I
til
•
, •
• "
r
"
I
I -
L_._.__ ._~_
Sllka 12.5. - Serna meh4nlrovalWg otkopauanja flrokim telom u ;ednoj
etdi JCl U1ruJaoanJem: 1,2 - otkopl Ilrokog tela; 3 - odvozn1 hodnUt;
-4 - ventiladonl I servlsnl hodnikj 5 - utltitnl stubovi paralelnlh hodnl-
ka; 6 - mIne lzolacione pregradej 7 - privnmene ventilactone pregr-adej
8-plXetna i 't8vrina komora; 9- podgrada komora; 10- otkopna ma§.!na
sa botnim zahvatom; 11 - otkopnl transporter; 12 - pogon otkopnog trans-
portera; 13 - mehanlzovana podgrada; 14 - hidraulltni stupel; 15 -
odvoznl transporter; 16 - kolosek 18 snabdevanje otkopaj 17 - para-
le1ni hodnlk; 18 _ telH!na lufna podgrada
, ,
_da
Slika 126. - Semo. mehanizooCiROg otkopoUCInjca firokim telom JQ. indi-
vidualnom hidrClulitnom podgro.dom (po A. A. Bojko): 1 - otkopna
ma!lna BK-2; 2 - fleks1bi1n1 otkopni transporter; 3 - hldraulima
231
$lika 12'7. - Siroko telo sa maJinom %a rezonje W-SEIV t strugom
Eickhoff - Mitteilungen. 2, 19'70)
Isti ill slii~an tip otkopne masine moze biti koriscen za otkopavanje
u identicnim rudarsko-tehniclcim uslovima kako sa individualnom tako
i sa mehanizovanom podgradom. Ovo je prikazano na fotosima 128 i 129.
Na fotosu 128 vidi se deo sirokog cela sa masinom za rezanje EW-170-L
i individualnom podgradom, a na fotosu 129 siroko celo opremljeno hidra-
232
Stika 128. - $lroko l!e1o .a mll!inom za rezanje EW·170·L t individualnom podgrQ-
dom (Eickhoff - Mitleilung(!n, 2, 1970)
Slika 130. - Siroko lelo sa. Dowty hidraulibl.om individualnom podgradom (Yorkshire
Division N. C. B.)
234
Umesto frikcione celicne podgrade otkop sirokog cela moze biti oprem-
ljen hidraulicnom podgradom sa celicnim slemenjacama (s1. 130). Nosivost
stubaca iznosi 20-25 t, visina otkopavanja 0,6 do 2,1 m, a na otkopu
moie raditi jedna od masina za kontinuelno rezanje.
(,
235
U razmatranim slucajevima oprema sirokog eela, posebno podgra-
da, maze se koristiti u principu kod zarusavanja i zasipavanja otkopanog
prostora. Medutim, otkopna podgrada u sklopu konstrukcije nema posebnu
zaStitu prema liniji zarusavanja iii zasipavanja. U poslednjim godinama
u konstruisanju otkopne podgrade razvijen je veci broj tipova takozvane
stitne podgrade, koja maze izdriati vertikalna i boCna asimetricna opte-
reeenja bez poremeeaja stabilnosti.
Na slid 131 i 132 prikazani su detalji i ~ma stitne podgrade
Kloeckner - Ferromatik za odri8vanje zarllSene krovine i izolovanje
sekcije koja se zasipava.
Slitna podgrada sastoji se iz horizontalnog stita za poduhvatanje
krovine, bOCDog stita za zastitu otkopnog prostora do zarusenog deja
krovine, zadnjeg stita za izolaciju i ogradivanje otkopa prema zasipu,
stope i kosog stupea koji nosi vertikalno i boeno opterecenje od 70 Mp.
Preko nosaca i eilindra hidraulicnim potiskom vdi se pomeranje tran-
sportera posle zavrienog zahvata otkopne maSine (sl. 132).
Prema konstrukeiji stita i elemenata podgrade stitna podgrada je
pred.videna za otkopavanje sa normaLnom visinom otkopa (do oko
3,0 m) i povecanom visinom otkopa sa zaruSavanjem krovne ploee (do 15 m).
Za otkopavanje sa normalnom visinom otkopa moze poslutiti primer
mehanizovane stitne podgrade sovjetske konstrukeije 2M81K (sl. 133).
,
U'ir'coi==.-- - - - _ . - - - - - -=~==
,
,
, .
Slika 133. - Semc otkopo. SD. Jtitnom. podg1'4dom. zr.,181K: 1 - odvoznl hodnik; 2 -
ventilationl hodnik; 3 - postrojenje pumpi; 4 - odvoznj transporter; 5 - wtitna
podgrada; 6 - fieksibllni transporter; 7 - sekcija Mitne podgrade; 8 - otkopn.;l
maUna
236
,
237
nje MVPM-2 i fIeksibilni transporter SP-63 ili KS-9. U sredini boCnog
deJa svake sekcije naJazi se otvor dimenzija 800X900 mm za prainjenje
uglja iz krovne ploee. Otvaranje i zatvaranje otvora vrii se hidraulifnim
uredajem sa sUom 10 tona. Osim toga, u svakoj sekciji se nalaze otvori
preenika oko 200 mm za bu.senje minskih burotina u meduetaii.
,
,
Stika 136. - Popre~ni presek kroz otkop lIa opremom KTU: 1 -
gornja eta!a; 2 - donja etafa; 3 - met1ueta'.a za miniranje
238
Tehnologija otkopavanja, kao sto je objaSnjeno na prethadnim pri-
merima. zavisi ad niza konstruktivna-tehnickih osobina maSine za otka-
pavanje i otkopne podgrade. Iz navedenih primera vidi se da je tehna-
..
LEGENDA
",'''ANIZOVAf'iO OI"1rO!'AY"''',J, / Uf'OY,flt
= _ ..ItA_ I'l.II'dI'JUoKJt1 11f,A"l'fIIDIt7T.t.l
_E~ HrltAN/zo""i'IF ~M
'IU~L'" I s-r""" __
-«I'll ItAfJOY1 I rl'lAliK""_ 0-
239
i naema upravljanja krovinom. Za kontinuelno otkopavanje proizvodni
ciklus maze biti zatvorenog, ali je cesce otvorenog viSesmenog tipa, a
proizvodna taza se ne poklapa sa vremenom z8vrSetka radne sroene.
Na slid 138 prikazan je ciklogram rada za kontinuelno otkopavanje
maSinom za rezanje i mehanizovanom podgradom.
IskoriSCenje efektivnog vremena racIne smene j detalji ciklusa razli-
kuju se pre svega u zavisnosti od karakteristika zahvata otkopne rnaSine.
Pod uslovima potpune usklad:enosti otkopne maSine i pomeranja podgrade,
vremenski razmak se koristi za pregled i servis opreme i druge pomoene
radove. U organizaciji rada radna mesta i broj radnika strogo su odre-
deni i svedeni oa minimum.
Konstrukcija otkopa za otkopavanje sirokim ~elom otkopnim masi-
nama koje rade oa principu struganja bitna se ne razlikuje po dimenzi-
jama, naefiu otkopne pripreme i konstrukciji utovamog mesta. Specifi~
nosti otkopavanja sa strugovima vezane su za tehni~ke karakteristike
strugova i na~in upravljanja krovinom.
Sirokim celom sa strugovima mogu se otkopavati slojevi debljine
0,4-2,8 m (maksimum 3,0 m) sa razlieitim uglovima pada i razli~itom
evrstocom uglja. Otkopno eelo je, po pravilu, postavljeno po padu sa
pravcem otkopavanja po pru!anju sloja.
Tipiena serna otkopa sa strugom prikazana je na slici 139. Strug (I),
statieki iIi dinamieki, pornera se duz otkopnog transportera (2) koji se
r'-'-_I
I
I
I
I
I
I
'Ilir'===~
I
I
I
Slika 139. _ Serna otkopo. fl-
rokog tela. sa. statitklm stro-
gam: 1 - stalitki strug; 2 -
otkopnl transporter; 3 - bl-
draulltnl poUsklvat; 4 - po-
lD_._ • -'---' - gonska stanlea; 5 - indlvi-
dualna podgrada
240
potiskuje na ~eIu otkopa hidrauliCnim potiskiva~ima (3). Strug ima pogon-
sku stanku (4) na obe strane otkopa. Otkop je podgra(!en individualnom
podgradom (5) koja slemenjacama osigurava slobodno celo za kretanje
struga.
Umesto individualne podgrade otkop moze biti opremljen i meha-
nizovanom podgradom (s1. 140).
LF6£NDA
11/1£11.1£ /I 1dOWN/
242
vanje i upravljanje krov~nom, transport, pretovar i snabdevanje energi-
jom, kao i za automat:Lzovano rukovanje i izvrsavanje ostalih faza i pro-
cesa u podzemnoj eksploataciji.
Ogranicavajuci se na podrucje primene principa automatizacije i da-
ljinskog upravljanja na otkopu sirokog tela, treba konstatovati dve moguc-
nosti razvoja i uvodenja indirektnog upravljanja proizvodnim ciklusom.
Prvi stupanj p.redstavlja delimiena. automatizacija procesa proizvod-
nje, u kojo] se pojedine faze automatizuju na bazi uslovljenih uzajamnih
odnosa tehnickih parametara i konstruktivnih karakteristika opreme. De-
limicnom automatizacijom osnovne funkcije opreme i procesa proizvodnje
moraju i dalje biti kontrolisane od radnika zaposlenih u otkopu. Na taj
nacin mogu se automatizovati rezim rada otkopne ma.sine u zavisnosti
promene opterecenja, automatska regulacija pravca otkopnog transpor-
tera, selektivno blokiranje transporta i pretovara, indiciranje koncentra-
cije gasova i pojava endogenih pozara i dr.
Drugi stupanj obuhvata potpunu automatizaciju 1 daljinsko uprav-
ljanje svim fazama proizvoclnog procesa na otkopu. Na taj nacin, prak-
ticno, radnici se povlac:e iz otkopa u prostorije pripreme, u kojima se u
posebnim komorama nalazi komandno--dispecersk,i centar za upravljanje
procesom otkopavanja. Proces automatizacije na otkopu sirokog cela
ostvaruje se raznim sistemima automatizacije i stepenima kibernetizacije
pojedinih procesa.
Potpuna automatizacija i daljinsko upravljanje procesom proizvodnje
razvija se na otkopima opremljenim masinama za rezanje i struganje.
Otkopna visina je zavisna ad sistema mehanizovane podgrade 1. krece se
od 0,9 do 2,0 m, a duZJ.na otkopa moze iznositi do 250 metara u regularnim
slojevima.
Predmet automatske regulacije i kontrole na otkopu obuhvata cetiri
glavna podrucja:
a) kontrola i upravljanje radom otkopne maSine;
b) automatska regulacija transporta u funkcionalnoj vezi. sa proizvod-
nim radom otkopne masine;
c) automatska kontrola i upravljanje krovinom, dirigovanje mehani-
zovanom podgradom u neposrednoj vezi sa poloiajem otkopne masine;
d) automatsko indiciranje gasnog stanja na otkopu;
Da bi se mogla ostvariti automatska kontrola, upravljanje i regulacija
rada mehanizacije na otkopu, potrebno je da se u jednom centru, odnosno
dispecerskom punktu u pripremnom hodniku, sticu sve informacije 0
stanju i polozaju pojedinih maSina i opreme, da se podaci deSifruju i
automatski saopstavaju uputstva i stavljaju u pogon odgovarajuci delovi
opreme iJi zaustavljaju. Zbog toga svaki sistem automatizacije treba da je
opremljen sistemom senzora na principu radio-izotopa, radio-talasa iIi
elektromehanickih impulsa, sistemom transduktora za transformaciju im-
pulsa i stavljanje u pogon, delimicnim sistemom autoregulacije i even-
tualoo sistemom programiranja.
Danas su u pojedinim zemljama postignuti razliciti stepeni automat-
ske kontrole i upravljanja procesom otkopavanja. Najpoznatiji su sistemi
ROLF (Engleska), ASI i BESTA (poljska), EK, KM-87A (SSSR) i drugi.
... 243
•
•
•
• o
•
•
,
,
J
's
f ...
~_II/
~
. . .,
D/)>CJrNI T.... J¥S~rEIl
,1U._'UfI')A
_.I;O_DU
, ~ r .. ",A~r
, I'ItUfWA"
.,. KCttJ1l;) zo ~
61 It'M'AULliWJ '06()11
T"'_"~
II.If,QItMJf.!lNl totiCif
0 ' _ "MJIt£
11 _£JUt'v,A1fA ,-gDf:ItAIJE
" l11d1li - . .
• ~w
tr NTEJr1'()ll
1& ll:'t.IotK ,.. 'f'rAlfJF
II O ~ ..,.IiN" AlfllJElI_
• IJE'E~
" I('('IK.-vu6 ~...."" (I()rfl1
10 "UFO" (""" 11 ..,
ZI NlEl(iD1't ,,, rA<lfr.. ~NE
244
juCih informacija VrSl se kolekcija polozaja mehanizma za rezanje. Had
otkopnog transportera vezan je za rad otkopne ma.sine, a pomeranje fleksi-
bilnog transportera u vezi je sa pomeranjem koracajuce podgrade (sl. 143).
Posle zavrsene otkopne faze otkopna masina se zaustavlja u komori i
pocinje automatsko pomeranje hidraulicne koracajuce podgrade, poje-
dinacno ili grupno.
245
t1god i otkopnim uCinkom 55 t1nad, 5to odgovara otkopnoj povrSini. ad
400.000 m 2 , sa brzinom napredovanja otkopa 2250 mlgod, pri debljini
sloja od 2,0 m i duhni otkopa od 180 metara.
G L AVA XV
Metode otkopavanja
kombinovanim celom
247
2. METODE KOMBINOVANOG KOMORSKO·STUBNOG
OTKOPAVANJA
PToizvodno-tehnicki uslovi za primenu metoda komorsko-stubnog
otkopavanja odnose se na lezista velike debljine sa malim uglom pada i
krovinom koja se relativno dobro odriava u vremenskom intervalu do
zdvrSetka otkopavanja u komori. Leiista sa slozenim hodrogeoloskim
reiimom ili predispozicijom za stvaranje endogenih pozara nisu pogodna
za primenu ovih metoda otkopavanja.
.'=listem pripreme sastoji se ~z najmanje dva paralelna hodnika,
izradena po glavnom smeru pruianja leziSta. izmedu kojih se formiraju
kratki stubovi. Otkopna priprema u neposrednoj je vezi sa dimenzijama
i oblikom komore.
Konstrokci;a. otkopa. ima promenljiv oblik i fonnira se u viSe faza
prema uglu pada sloja. U veeini slueajeva prostorija otkopne pripreme
predstavlja prvu fazu izrade komore U ogranicenom stubu izmedu dva
paralelna hodnika ill jednog hodnika i granice otkopavanja i zaruSavanja.
Na slici 146 prikazana je konstrukcija komorsko-stubnog otkopa koji
se razvija u nekoliko faza. U prvoj fazi izradi se centralni deo komore
(1) u stubu dimenzija priblizno 10 X 30 m. Bocna prosirenja komore izrade
se u drugoj fazi na obe strane sa sirinom zahvata 4--6 metara (II, III).
Zatim se pristupa miniranju krovne plol:e (IV) u viSe zahvata. Prema
lokalnim rudarsko-geoloskim uslovima i mehanil:kim karakterlstikama
podine i krovine mogu se ostavljati za.stitne pl<X!e debljine 1-1,5 m.
Slil:na konstrukcija otkopa i metode otkopavanja primenjuju se za
otkopavanje slojeva lignita u rudniku Kreka, basena Kreka - Banovici;
sloj lignita ima debljinu oko 10 m i ugao pada oka 10°.
U strmim slojevima kombinovano komorsko-stubno otkopavanje ima
skoro identil:ne (aze razvoja otkopa. Pripremna (aza otkopavanja obuhvata
izradu otkopnog uskopa iz koga se vrSi miniranje krovne ploce po pru-
zanju i poprel:no na pruzanje sloja.
Tehnologi;a otkopavan;a bazira se veeim delom na dezintegraciji
sloja miniranjem. U faxi pripreme komore mogu se primeniti maJine za
izradu hodnika, kao i mehanizacija za utovar otpucanog uglja u komori.
Mehanizovan utovar moze znatno povecati sigurnost rada u tazi mini-
ranja i obrusavanja uglja iz krovne plol:e.
Proizvodni ciklus obuhvata viSe faza ciklil:nog otkopavanja. Organi-
zacija rada u pojedinim fazama proizvodnog ciklusa zavisi od stepena
mehanizacije, naroeito otkopne pripreme. Mec1utim, najveei deo proiz-
vodnog ciklusa odnosi se na pro.sirenje komore i dobijanje uglja iz
krovne ploce.
Jedan radni ciklus, koji ~inje proSirenjem komore a zavriava se
obru.savanjem krovne ploce, traje priblizno tri sroene, odgovarajuca pro-
izvodnja se kreee od 80 do 140 t uglja, a otkopni ufinak 10--15 t1nad.
248
3. METODE PODETAlNOG OTKOPAVANJA
P1"oizvodno-tehnicki uslovi za primenu metoda podetaznog otkopa-
vanja obuhvataju razlicile rudarsko-geoloske karakteristike slrmih slo-
jeva ~ razlicite konslruktivne elemente i proizvodne kapacitete otkopnih
jedinica.
Pre svega. metode podeta!nog otkopavanja mogu se efikasno prime-
niti u strmim slojevima srednje i velike debljine, sa uglom pada 35-90°.
Tehnicka reSenja otkopavanja u podetaiama i proizvodni kapacitet
otkopnog hloka u velikom stepenu zavise ad fizicko-mehanickih karak-
,,
-< ,,
,,I
,i
--1:..:-
.,. o
249
teristika sloja, Vlsme podetaia i mogucih efekata mmlranja. Isto tako,
podeta!no otkopavanje moze se kombinovati sa drugim metodama otko-
pavanja, pri cemu se strmi sloj velike debljine deli na kose eWe po padu
sloja ·i svaka etaza otkopava na razlicite naeine.
Sistem pripreme za podetaino otkopavanje prikazan je kao princip
na slici 83. Medutim, podeWe mogu imati i kosi polozaj radi lakSe
otpreme uglja iz podetaze. Svakako, jedan od osnovnih elemenata siste-
ma pripreme je visina horizonta i podela po vertikali na podeta!e. U
odredi.vanju ovih elemenata primarni znacaj ima brzinu otkopavanja
podetafa po prulanju sloja i efekat miniranja na podetaZi. U praksi
podetaznog otkopavanja lezista uglja otkopna visina horizonata kreee
se 70--100 m, a visina podetaza 6---1S metara. Horizonti se otkopavaju
ad granica, najeesce jednokrilno, i imaju otkopnu duzinu do 300 metara.
KonstTukcija otkopa d med:usobni polozaj U otkopnom bloku mogu
imati viSe varijantnih reSenja.
Na slici 147 prikazana je varijanta otkopavanja sa kosim podeta!ama
zahvatanjem cele debljine sloja. Ova varijanta primenjuje se za otkopa·
vanje slojeva debljine do 12 m sa strmim uglom pada do 90°.
-------,
-'-'-
__ ........ /1I
,,I I•
250
Otkopavanje horizonata vrSi se od granice, a podetaze se otkopavaju
u silaznom redosledu. Iz podetainog hodnika buSe se minske buAotine
u lepezastom rasporedu, dunne 3-12 metara. Na svakih 2-3 m po pru-
zanju u podetazu busi se 6-8 bUSotina prel!:nika 50---60 nun.
Jalovina iz bokova zaru.sava se neposredno pasle otpucavanja uglja
Hi sa izvesnim vremenskim razmakom.
Proizvodni ciklus sastoji se iz buAenja minskih bu.sotina, miniranja
i prainjenja uglja sa podetaze. Sve radne operacije u proizvodnom ciklusu
za jedan korak otpucavanja podetaie traju 3 smene, a otkopavanje cele
podeWe oko 9 smena.
Oa bi se stvorila wtita podetaia i sprel!:ilo me:Sanje jalovine i uglja,
podetazno otkopavanje moze biti projektovano u dye faze. U tom slu-
caju leii§te se deli u dye kose etate, od kojih se prva kosa etaza otkopava
sa postavljanjem celicne mreze u podini, a druga kosa etafa otkopava
se podetainom metodom ispod zaAtitne mrez.e.
Pripremi donje eWe pristupa se pasle postavljanja elasticne mreze
u gornjoj eta!i. Pripremni radovi u drugoj etazi treba da zaostaju za
frontom otkopavanja u gornjoj etaii.
Konstrukcija i priprema otkopa u drugoj etaii zavisi ad debljine
sloja.
Za slojeve debljine veee od 7 m izrade se podetaini hodnici (1) u
podini sloja, prolazi (2) ispod mre!e, poprecni hodnici (3), koji spajaju
l:J
•
, g.J
•
- § ~I - - <;;
1
.
I
prolazne i podetaine hodnike, 1 proboji (4), koji spajaju podetaine
hodnike (sl. 148).
Podetaini i prolazni hodnici postavljaju se na takvoj visinskoj razlici
da poprel:ni hodnici imaju ugao pada 30-35°, kako bi se postiglo samo-
prainjenje uglja. Rastojanje popreenih hodnika po pruianju iznosi aka
7 metara.
Konstrukciju atkopa i detalje podetatnog otkopavanja u zavisnosti
ad debljine sloja prikazuje stika 149.
Ako sloj ~ma manju debljinu ad 7 m (serna b), ne predvida se
izrada prolaznih hodnika (2) i popreenih hadnika (3). Iz seme a) vidi se
da konstrukcija otkopa ima takod:e elemente podetaznog zaru.savanja.
Tehnologija otkopavanja, zasnovana na miniranju, takode se raz-
likuje prema debljini sloja. Za debljine sloja veee ad 7 m (serna a)
otkopavanje se vrSi. iz prolaznih hodnika pod. elasticnom mrezom u sek-
cijama duzlne 2,5-3,0 m. Kod manjih debljina sloja miniranje se vIii iz
podetainih hodnika. Raspored minskih buSotina i velicinu punjenja treba
tako odrediti, tako da se ne o~teti. elasticna mrei.a. Rastajanje redova
minskih busotina iznosi 0,8-1,0 m.
Proizvodni ciklus sadrii bu.senje minsklh busotina, miniranje i praz-
njenje uglja do podetaZnog hodnika u kome se nalazi grabuljasti tran-
sporter. Podgrad..ivanje u toku otkapavanja izostaje, sto u velikoj meri
skracuje vreme proizvodnog ciklusa. Faza transporta uglja vremenski
se delimil:no poklapa sa busenjem minskih bu.sotina.
252
otpucavanja sa napredovanjem otkopa 4-5 m. Posle nururanja vrii se
privremeno prai.njenje magazina za zapreminski viSak. Nivo magazinira-
nag uglja treba da obezbedi normalno izVOl1enje bUSenja i podgrad.ivanja
na granici magazina. Magazinirani ugalj sluzi kao privremena podgrada
za odrZavanje bokova otkopa.
253
Najpre se izvcli buSenje i miniranje prolazne prostorije ispod stita,
a zatim se miniraju stubovi prema bokovima. Miniranje se obavlja vre-
menskim upaljacima u dva ili tri stepena. Naizmeincnim miniranjem
prema podinskom i krovinskom baku vrii se spu.stanje stita.
, N.
\\~~11JJ\\\IIW I\\U lJl \f~ Illil 1
-_ .... - ... -
"\\1111 \\lIllJ} 111111/1 1l\llIi~
~ ... :::
1fmi ~ Pil1ti II 7Irjlfj-~~tr~
-
Slika 151. - Semo. llO'r4V-
Ljo:njo JtUo U l'odni poJo:!aj •• ,
254
U cilju prosirenja primene metoda otkopavanja pod stitovima, U
SSSR-u je konstruisan veci broj savrSenijih konstrukcija kao Sto su stit
sa valjkom i stitovi sa hidraulitnim i pneumatskim potiskom..
Na slici 154 prikazan je stit sa pneurnatskim potiskivaeem. Noseei
elemenat sastoji se od savijenih celiCnih nosaca (1) koji su spojeni po
pruianju vezama (2). Na eelicnim nosacima nalaze se drvene grede (3)
koje su pricvriCene zavrtnjima za konstrukcije stita. Sa strane krovine
i podine postavljene su popreene veze (4), a na gornjoj strani stita nalazi
se cev pod pritiskom (5), koja se sastoji od gumiranog elasticnog materijala
i prekrivena je celicnom mrezom.
Osloni deo stita sastoji se od. zadnjih (6) i pred.njih saonica (7), pot-
pomog stupca (8), kosnika (9) i uzduznih veza (10).
za mehanizovano otkopavanje pod konstrukcijom stita u industrijskom
ispitivanju nalazi se kompleks KTK (s1. 155), koji se S8Stoji iz specijalne
pokretne konstrukcije sUta i struga za otkopavanje.
~