NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA

- VODIČ KROZ MRS 16

Prosinac 2014

Sadržaj
1. Uvod i opseg MRS-a 16 2
2. Početno priznavanje 3
3. Mjerenje nakon početnog priznavanja 7
4. Naknadni troškovi 8
5. Amortizacija 10
6. Revalorizacija 13
7. Prestanak priznavanja 16

1
1. UVOD I OPSEG MRS-A 16

Nekretnine, postrojenja i oprema su materijalna imovina koja služi za:

administrativne svrhe za korištenje u proizvodnji za iznajmljivanje

ili isporuci roba ili usluga, drugima

Imovina je resurs:

1. koji kontrolira subjekt kao posljedicu prošlih događaja, i

2. od kojeg se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi.

Vrste imovine:

Zemljište, građevinski objekti, postrojenja i oprema, alati, pogonski inventar, namještaj, transportna
sredstva, predujmovi za dugotrajnu materijalnu imovinu i ostala dugotrajna imovina.

2
2. POČETNO PRIZNAVANJE

Dugotrajna materijalna imovina se priznaje ako:

a) je vjerojatno da će buduće ekonomske b) ako se trošak imovine može

koristi povezane s imovinom pritjecati pouzdano izmjeriti
subjektu (rizici i koristi povezani s korištenjem
imovine moraju biti preneseni na subjekt)

Početno se mjeri po trošku nabave

TROŠKOVI
KUPOVNA DIREKTNI DEMONTAŽE TROŠAK
CIJENA TROŠKOVI (početno NABAVE
procijenjeni)

Troškovi demontaže: početno procijenjeni troškovi koji se tiču uklanjanja imovine kao i ostavljanja
mjesta u dogovorenom (obnovljenom) stanju. U ovom slučaju postoji trošak rezerviranja u skladu sa
MRS-om 37 koji čini dio troška nabave imovine.

 Ovaj trošak je obično povezan sa industrijama gdje zbog izgradnje tvornica nastaje šteta u
okolišu koja se naknadno mora sanirati.
 Obveza za subjekt nastaje kada je imovina nabavljena ili kao posljedica korištenja sredstva
tijekom razdoblja (npr. uslijed promjene zakonodavstva), dok plaćanje nastupa naknadno (na
kraju korištenja imovine).

Trošak je iznos plaćenog novca ili novčanih ekvivalenata ili, fer vrijednost druge naknade dane za
nabavu imovine u vrijeme stjecanja ili izgradnje (npr. druga imovina dana u zamjenu).Kada je plaćanje
za neki predmet nekretnina, postrojenja i opreme odgođeno trošak imovine je diskontirani iznos
gotovinske cijene, a razlika između ekvivalenta gotovinske cijene i ukupnih plaćanja priznaje se kao
rashod kamata.

IZNOS PLAĆENOG NOVCA

Trošak nabave

FER VRIJEDNOST- ako se radi

o zamjeni jednog sredstva
drugim

3
 Primjeri direktnih troškova koji se MOGU
KAPITALIZIRATI:
 naknade stručnjacima (odvjetnici i sl.)
 početni troškovi instalacije i montaže
 troškovi naknada zaposlenih u skladu sa MRS-om
19 koji proizlaze iz izgradnje imovine ili nabave
imovine
 troškovi prijevoza
 početni troškovi isporuke ili rukovanja
 troškovi posudbe pod određenim uvjetima (u
skladu sa MRS-om 23)
Primjeri troškova koji se NE MOGU
KAPITALIZIRATI:
 administrativni troškovi i opći režijski troškovi
 trošak otvaranja novih jedinica (troškovi promidžbe
i promocije)
 troškovi nastali kada je imovina osposobljeno za
rad na način koji je namjeravala uprava, ali se još
treba dovesti u stanje upotrebe ili radi na razini
ispod punog kapaciteta
 početni gubici u poslovanju
 troškovi premještanja ili reorganizacije dijela ili
cijelog poslovanja subjekta
 trošak edukacije djelatnika na novom stroju

Što su troškovi posudbe i kada se mogu pripisati trošku nabave imovine?

 to su kamate i drugi troškovi koji nastanu subjektu u svezi s posudbom sredstava

 troškovi posudbe (kamata) uključuju se u trošak nabave ako se mogu izravno pripisati stjecanju,
izgradnji ili proizvodnji kvalificirane imovine – MRS 23
 kvalificirana imovina je imovina kojoj je potrebno znatno vremensko razdoblje da bi bila
spremna za namjeravanu uporabu ili prodaju
 troškovi posudbe koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili proizvodnji kvalificirane
imovine jesu oni troškovi posudbe koji bi se mogli izbjeći da nije postojao izdatak za tu
kvalificiranu imovinu

Prema MRS-u 23 financijski troškovi mogu biti kapitalizirani kada su sva 3 uvjeta zadovoljena:
1. nastao je trošak posudbe;
2. nastao je izdatak za imovinu;
3. poduzete su aktivnosti potrebne da se pripremi imovina za upotrebu ili prodaju.

Subjekt je dužan prestati kapitalizirati troškove posudbe kada su dovršene sve bitne aktivnosti potrebne
za pripremu kvalificirane imovine za njezinu namjeravanu uporabu ili prodaju.

Primjer 1 Izgradnja kvalificirane imovine koju gradi neovisni izvoditelj

U ožujku 2012. godine društvo je naručilo 4 aviona koja će biti isporučena kroz razdoblje od 2015 -2019.
godine. Društvo je uplatilo predujam po potpisu ugovora. Ostatak plaćanja će se odvijati prema
rasporedu vezano za isporuku svakog pojedinog aviona. Sva plaćanja će društvo financirati bankovnim
kreditima. Društvo je primilo informaciju da je proizvođač krenuo sa proizvodnjom prvog aviona u siječnju
2013. godine.
Rješenje:

Pitanja koja trebamo razmotriti su :

1. Ima li društvo kvalificiranu imovinu?
2. Je li nastao trošak po kvalificiranoj imovini?
3. Je li nastao trošak posudbe?
4. Jesu li poduzete aktivnosti potrebne da se pripremi imovina za upotrebu ili prodaju?

Troškovi posudbe mogu biti kapitalizirani od siječnja 2013. i to samo za avion koji je u izgradnji.
Za ostala 3 aviona troškovi posudbe nastali po plaćenom predujmu biti će rashod razdoblja.

4
Primjer 2 Nabava imovine sa kapitaliziranjem troškova demontaže

Društvo je naručilo izgradnju tvornice u iznosu od 10.000.000 kn. Troškovi isporuke iznose 500.000 kn.
Troškovi pripreme zemljišta iznose 600.000 kn. Troškovi demontaže iznose 1.000.000 Kn. Društvo je
sukladno ugovoru dužno nakon 10 godina razmontirati tvornicu te vratiti zemljište u prvobitno stanje.
Ukupna vrijednost troška nabave tvornice iznosi 12.100.000 kn.

Knjiženja koja će se provesti su sljedeća:

D/P Konto Opis Iznos (kn)

D 020 Nabava dugotrajne imovine 10.000.000
P 220 Obveze prema dobavljaču 10.000.000

D/P Konto Opis Iznos (kn)

D 020 Nabava dugotrajne imovine 500.000
P 220 Obveze prema dobavljaču 500.000

D/P Konto Opis Iznos (kn)

D 020 Nabava dugotrajne imovine 600.000
P 220 Obveze prema dobavljaču 600.000

Trošak demontaže će se knjižiti kao obveza za rezerviranje u skladu sa MRS-om 37- Rezerviranja. Iako
već sad postoji obveza račun će stići tek po isteku 10 godina. Trošak demontaže će se diskontirati na
sadašnju vrijednost s obzirom na period od 10 godina pri čemu treba uzeti u obzir vremensku vrijednost
novca. Recimo da je stopa diskontiranja 5%.

Godina 1/10
 Sadašnja vrijednost = FV / (1+r) t
 PV (Present Value)= 1.000.000 / (1 + 0.05)10 = 613.913

D/P Konto Opis Iznos (kn)

D 020 Nabava dugotrajne imovine 613.913
P 290 Obveze za rezerviranja 613.913

Godina 2/10
 knjiži se financijski trošak i povećava obveza za rezerviranja do njezinog ukupnog iznosa od
1.000.000 kn

D/P Konto Opis Iznos (kn)

D 470 Financijski trošak 30.696
P 290 Obveze za rezerviranja 30.696

Godina 3/10
 knjiži se financijski trošak i povećava obveza za rezerviranja do njezinog ukupnog iznosa od
1.000.000 kn

D/P Konto Opis Iznos (kn)

D 470 Financijski trošak 32.230
P 290 Obveze za rezerviranja 32.230

5
Na kraju 10. godine na trošku financiranja završiti će ukupno 386.087 kn. Saldo rezerviranja iznositi će
1.000.000 kn, dok će se onih 613.913 kn amortizirati kroz 10 godina i svesti na 0.

Godina Trošak financiranja

1. godina 30.696
2. godina 32.230
3. godina 33.842
4. godina 35.534
5. godina 37.311
6. godina 39.176
7. godina 41.135
8. godina 43.192
9. godina 45.351
10. godina 47.619
Ukupan trošak financiranja 386.087

6
3. MJERENJE NAKON POČETNOG PRIZNAVANJA

Naknadno se imovina mjeri prema:

1) MODELU TROŠKA
2) MODELU REVALORIZACIJE

• trošak nabave - akumulirana amortizacija - akumulirani gubici od umanjenja

Model troška

• fer vrijednost na datum revalorizacije - naknadna akumulirana amortizacija - naknadni

akumulirani gubitci od umanjenja
Model
revalorizacije

Koliko često se treba provoditi revalorizacija?

 dovoljno redovito tako da se knjigovodstvena vrijednost značajno ne razlikuje od onog do kojeg

bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum izvještaja o financijskom položaju
 učestalost revaloriziranja ovisi o promjenama fer vrijednosti predmeta nekretnina, postrojenja i
opreme koji se revaloriziraju, znači ako tržište nekretnina značajno fluktuira raditi ćemo
revalorizaciju jednom godišnje, ukoliko je tržište stabilno dovoljno je jednom u 3 do 4 godine
 kad se fer vrijednost revalorizirane imovine znatno razlikuje od njezine knjigovodstvene
vrijednosti, tada je potrebna daljnja revalorizacija

Kako se utvrđuje fer vrijednost imovine?

 fer vrijednost zemljišta i zgrada obično je njihova tržišna vrijednost utvrđena procjenom koju
uobičajeno obavljaju profesionalno kvalificirani procjenitelji

Mogu li se unutar neke skupine imovine izabrati samo neka sredstva te se samo nad njima
provoditi revalorizacija?

 NE. Ako se pojedina nekretnina, postrojenje i oprema revalorizira, tada treba revalorizirati
cjelokupnu skupinu nekretnina, postrojenja i opreme kojoj to imovina pripada.
 Primjeri zasebnih skupina:
(a) zemljište (e) zrakoplovi
(b) zemljište i zgrade (f) motorna vozila,
(c) strojevi, (g) namještaj i oprema
(d) brodovi, (h) uredska oprema.

7
4. NAKNADNI TROŠKOVI

Nakon što je neka imovina kapitalizirana moguće su nadogradnje na tu imovinu u kasnijim razdobljima.

Kako odrediti što je trošak, a što imovina?

1. kada će buduće 1. povećanje kapaciteta

ekonomske koristi proizvodnje
Imovina pritjecati društvu 2. produženjem
2. trošak se može očekivanog korisnog
pouzdano izmjeriti vijeka uporabe

1. svi drugi naknadni troškovi su trošak razdoblja

Trošak 2. naknadni troškovi koji održavaju ekonomske koristi prvotno
očekivane su troškovi održavanja

Primjeri:

TROŠAK IMOVINA
 izgradnja novog krila na hotelu treba biti
 trošak čišćenja hotela je čisto održavanje i kapitalizirana jer zadovoljava uvjete
treba biti priznato kao trošak razdoblja priznavanja imovine; dodatne sobe će donositi
prihode što donosi znači koristi društvu

 održavanje opreme i zamjena manjih

 zamjena krova
rezervnih dijelova na opremi

Primjer:

Zamjena krova se smatra dugotrajnom imovinom jer zadovoljava kriterije priznavanja imovine. Zamjena
krova je primjer dijelova imovine koji se povremeno trebaju mijenjati. Postoje 2 opcije provedbe kroz
knjigovodstvene evidencije.

Opcija 1
Stavka Iznos
Trošak nabave 1.000.000
Krov 100.000
Ostatak vrijednosti 100.000
Procijenjeni korisni vijek trajanja tvornice 30 godina
Procijenjeni korisni vijek trajanja krova 10 godina
Amortizirajući iznos 900.000
Godišnja AM 30.000
IV krova nakon 10 godina 100.000/30*10=33.333
NKV krova nakon 10 godina 66.667
8
Opcija 2

Stavka Iznos
Trošak nabave 1.000.000
Krov 100.000
Tvornica 900.000
Procijenjeni korisni vijek trajanja krova 10 godina
Procijenjeni korisni vijek trajanja tvornice 30 godina
Amortizirajući iznos za krov 100.000
Godišnja AM 10.000
IV krova nakon 10 godina 100.000/10*10=100.000
NKV krova nakon 10 godina -

9
5. AMORTIZACIJA

Što je amortizacija?

 postupno trošenje dugotrajne imovine

 sustavni raspored amortizirajućeg iznosa imovine tijekom njezinog vijeka upotrebe.

Procijenjeni
Amortizirajući Trošak
ostatak
iznos imovine
vrijednosti

Procijenjeni ostatak vrijednosti je procijenjeni iznos koji bi subjekt dobio kada bi prodao imovinu, uz
pretpostavku da starost imovine i stanje odgovara onom koje se očekuje na kraju korisnog vijeka
uporabe

Vijek upotrebe je:

(a) razdoblje u kojem se očekuje da će imovina biti na raspolaganju za upotrebu subjektu ili
(b) broj proizvoda ili sličnih jedinica koje poduzetnik očekuje ostvariti od te imovine

Svaki dio pojedine nekretnine, postrojenja i opreme sa troškom koji je značajan u odnosu na trošak
pojedine nekretnine, postrojenja i opreme treba amortizirati zasebno.

Kada je pojedini dio imovine značajan za svrhe amortiziranja?

Subjekt raspoređuje početno priznati iznos svake pojedine nekretnine, postrojenja i opreme na njihove
značajne dijelove i amortizira zasebno svaki dio. Primjerice, možda će biti potrebno zasebno amortizirati
oplatu i motor zrakoplova, bez obzira je li u vlasništvu subjekta ili u financijskom najmu.

Značajan dio predmeta nekretnina, postrojenja i opreme može imati jednak vijek upotrebe i metodu
amortizacije kao neki drugi predmeti nekretnina, postrojenja i opreme. Takovi predmeti se mogu grupirati
zajedno u svrhu utvrđivanja visine amortizacije.

Sljedeći primjeri su uobičajeno korišteni kao dijelovi nekretnina:

Prijedlog A Prijedlog B
•vanjski zidovi •vanjski zidovi, vrata i prozori
•unutarnji zidovi •unutarnji zidovi,vrata i prozori
•prozori/vrata •sustav instalacija itd.
•dizala
•sustav klimatizacije i grijanja
•vodoinstalacije
•strujne instalacije
•strop

10
Koliko često treba provjeriti vijek upotrebe i procijenjeni ostatak vrijednosti?

 Procijenjeni ostatak vrijednosti imovine i korisni vijek upotrebe imovine treba preispitati barem
jednom na kraju svake poslovne godine te ako se očekivanja razlikuju od prethodnih procjena,
promjene se priznaju kao promjena računovodstvenih procjena u skladu s MRS 8 –
Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške.
 Treba voditi računa o tome da je promjena stopa amortizacije promjena procjene te se reflektira
uvijek kroz račun dobiti i gubitka, a ne kroz kapital kao što je slučaj sa promjenom
računovodstvenih politika.

Primjer promjene procjene

Društvo je nabavilo osnovno sredstvo troška nabave 100.000 kn i odlučilo da je vijek upotrebe 10
godina. Prva godina AM je 2010. godina i godišnji trošak amortizacije je 10.000 kn. Nakon 4 godine
razmatran je vijek upotrebe i zaključeno je da će vijek upotrebe biti još 4 godine, a ne 6 kao što je bila
prvotna ideja. Neamortiziranu vrijednost u iznosu od 60.000 kn biti će potrebno amortizirati dakle kroz 4
sljedeće godine što znači da je trošak godišnje AM 15.000 kn.

Kada se sredstvo počinje amortizirati?

 Amortizacija imovine započinje kad je imovina spremna za upotrebu, tj. kad se nalazi na lokaciji i
u uvjetima potrebnim za korištenje koje je namijenila uprava

Kada se sredstvo prestaje amortizirati?

 Amortizacija imovine prestaje prije datuma kad je imovina razvrstana kao imovina koja se drži za
prodaju (ili je svrstana u skupinu raspoloživa za trgovanje koja je klasificirana kao ona koja se
drži za prodaju) u skladu s MSFI-om 5 i datuma prestanka priznavanja kao imovine ovisno o
tome koji je raniji

Koje metode amortizacije postoje?

1. Linearna metoda
2. Metoda opadajućeg salda
3. Funkcionalna metoda (Metoda jedinice proizvoda)
Primjer:

1. Linearna metoda:

Trošak nabave je 100.000 kn. Stopa amortizacije je 25%. Vijek upotrebe je 4 godine.

Godina Osnovica za AM Trošak AM

1. 100.000 25.000
2. 100.000 25.000
3. 100.000 25.000
4. 100.000 25.000

11
 2. Degresivna metoda (Metoda opadajućeg salda):

Trošak nabave je 100.000 kn. Stopa amortizacije je 25%.

Godina Osnovica za AM Trošak AM

1. 100.000 25.000
2. 75.000 18.750
3. 56.250 14.063
4. 42.187 10.547
5. 31.640 7.910
6. 23.730 5.933

3. Funkcionalna metoda:

Trošak nabave stroja je 100.000 kn. Procijenjeni ostatak vrijednosti je 10.000 kn. Procjena je da će se
stroj koristiti kroz 500.000 sati. Amortizacijska stopa po satu korištenja je 0,18. (100.000 - 10.000 =
90.000 / 500.000). U 2012. stroj je odradio 100.000 sati te trošak amortizacije za 2012 iznosi
100.000*0,18=18.000 kn.

Godina Osnovica za AM Trošak AM

1. 90.000 18.000
AM za ostale godine ovisi o satima korištenja

Što ne podliježe amortizaciji?

• Amortizaciji ne podliježe zemljište, šuma i slična obnovljiva prirodna bogatstva, spomenici kulture
te umjetnička djela.

Da li se amortizacija obračunava baš uvijek?

• Amortizacija se obračunava uvijek, čak i ako fer vrijednost sredstva prelazi knjigovodstvenu
vrijednost osim u slučaju kada ostatak vrijednosti prelazi knjigovodstvenu vrijednost.

Primjer:

Nekretnina je kupljena 2012. godine. Vijek upotrebe je 50 godina. Društvo namjerava prodati nekretninu
nakon 20 godina. Procijenjeni ostatak vrijednosti nakon 20 godine 900.000 kn.

a) trošak nabave je 900.000 kn.

b) trošak nabave je 1.000.000 kn.

U slučaju A nema AM jer je ostatak vrijednosti = knjigovodstvenoj vrijednosti.

U slučaju B ima AM jer je ostatak vrijednosti < knjigovodstvenoj vrijednosti. AM je 5.000 kn

(1.000.000 - 900.000 = 100.000 / 20 godina = 5.000 kn).

12
6. REVALORIZACIJA

Revalorizirani iznos je fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu

amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja.

Fer vrijednost na datum revalorizacije može biti viša i niža od knjigovodstvene vrijednosti.

Revalorizacija koja povećava knjigovodstvenu vrijednost imovine:

• kumulativno se iskazuje u kapitalu kao revalorizacijska rezerva (priznaje se u ostalu

sveobuhvatnu dobit);

• priznaje se u računu dobiti i gubitka do iznosa do kojeg poništava revalorizacijsko smanjenje

vrijednosti iste imovine prethodno priznato u računu dobiti i gubitka.

Revalorizacija koja smanjuje knjigovodstvenu vrijednost imovine:

• smanjenje se priznaje u računu dobiti ili gubitka;

• smanjuje iznos revalorizacijske rezerve u kapitalu, odnosno izravno tereti ostalu sveobuhvatnu
dobit, do iznosa do kojeg smanjenje ne premašuje iznos koji postoji kao revalorizacijska rezerva
za istu imovinu

Revalorizacija

Na više Na niže

Bilanca Račun dobiti i gubitka

Ukidanje revalorizacijske rezerve u prihode

GREŠKA!

Pri formiranju revalorizacijskih rezervi potrebno je iskazivati odgođenu poreznu obvezu u visini stope
poreza na dobit.

Realizirana revalorizacijska rezerva (razlika između amortizacije na temelju revalorizirane

knjigovodstvene vrijednosti i amortizacije na temelju troška nabave imovine) prenosi se u zadržanu dobit
– ne provodi se kroz račun dobiti ili gubitka.

Cjelokupna revalorizacijska rezerva prenosi se u zadržanu dobit kada je imovina povučena iz uporabe ili
otuđena.
13
Na koji način se ukida revalorizacijska rezerva formirana na zemljište?

Ukidanje tokom godina se ne provodi – revalorizacijska rezerva stoji sve do trenutka dok se zemljište ne
otuđi (proda).

Evidentiranje revalorizacijskih rezervi:

a) razmjerno povećanje nabavne vrijednosti imovine i akumulirane amortizacije, tako da se neto

knjigovodstvena vrijednost imovine izjednači sa revaloriziranim iznosom, ili
b) umanjenje nabavne vrijednosti imovine za iznos akumulirane amortizacije, te povećanje nabavne
vrijednosti do revaloriziranog iznosa (nakon provedene revalorizacije akumulirana amortizacija je
nula).

Kod primjene varijante a) imovina se nakon revalorizacije i dalje amortizira primjenom iste stope
amortizacije u skladu s procijenjenim korisnim vijekom upotrebe imovine.

U slučaju primjene varijante b) potrebno je izračunati stopu amortizacije koja svodi revaloriziranu neto
vrijednost imovine na nulu u preostalom korisnom vijeku upotrebe.

Iskazuju li se promjene revalorizacijskih rezervi u izvještaju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti?

Da, promjene u revalorizacijskim rezervama se iskazuje u tom izvještaju. Međutim, smanjenje

revalorizacijske rezerve zbog amortizacije imovine ne prikazuje se u ovom izvještaju.

Primjer:

Društvo Alfa d.o.o. odlučilo je primijeniti model revalorizacije za mjerenje vrijednosti građevinskog
objekta. Ovlašteni procjenitelj procijenio je fer vrijednost građevinskog objekta na iznos od 900.000 Kn
na dan 31.12.2013. god. U knjigovodstvu na dan 31.12.2013. godine nabavna vrijednost evidentirana je
u iznosu od 1.000.000 Kn, a akumulirana amortizacija u iznosu od 400.000 Kn.

Varijanta A:

 Sadašnja knjigovodstvena vrijednost = 1.000.000 – 400.000 = 600.000 kn

 Fer vrijednost / sadašnja knjigovodstvena vrijednost = 900.000 / 600.000 = 1,5
 Prepravljena nabavna vrijednost = 1.000.000 * 1,5 = 1.500.000 Kn
 Prepravljena akumulirana amortizacija = 400.000 * 1,5 = 600.000 Kn

Varijanta A

Red. Broj Opis Iznos (Kn) Duguje Potražuje

Stanje na kontima građevinskog objekta prije S=1.000.000 020
1.
revalorizacije S=400.000 029
500.000 020
2. Revalorizacija građevinskog objekta 200.000 029
300.000 930
60.000 930
3. Kreiranje odgođene porezne obveze
60.000 260

14
Varijanta B

Red. broj Opis Iznos (Kn) Duguje Potražuje

Stanje na kontima građevinskog objekta S=1.000.000 020
1.
prije revalorizacije S=400.000 029
Prepravljanje akumulirane amortizacije do 400.000 029
2.
revaloriziranog iznosa 400.000 020
300.000 020
3. Evidentiranje revalorizacijske rezerve
300.000 930
60.000 930
4. Kreiranje odgođene porezne obveze
60.000 260

15
7. PRESTANAK PRIZNAVANJA

Prestanak priznavanja:

a) u trenutku otuđenja (npr. prodaja)

b) kada se buduće ekonomske koristi ne očekuju od upotrebe ili otuđenja te imovine

dobitke i gubitke koji proizlaze iz prestanka priznavanja predmeta dugotrajne materijalne imovine treba
utvrditi kao razliku između neto iznosa potraživanja od otuđenja i knjigovodstvene vrijednosti.

KONTAKT
Mazars Cinotti Audit d.o.o.

Kristijan Cinotti
Partner
Telefon: +385 99 48 77 112
E-mail:kristijan.cinotti@mazars.hr

Mirela Copot Marjanović

Direktor revizije
Telefon : +385 99 25 85 895
E-mail :mirela.copotmarjanovic@mazars.hr

Neven Čale
Audit Manager
Phone number: +385 99 272 06 61
E-mail: neven.cale@mazars.hr

Address
Pile I. 1, Zagreb, Croatia
Tel. +00 385 1 48 64 420
Fax +00 385 1 48 64 429

16

Više informacija na
www.mazars.hr
17