INDUSTRIJSKI I DISTRIBUTIVNI ELEKTROENERGETSKI SISTEMI

INDUSTRIJSKI I DISTRIBUTIVNI
ELEKTROENERGETSKI SISTEMI
Uvodne napomene
Nastavno osoblje

doc. dr. sc. Senad Smaka, dipl.el.ing.; e-pošta: ssmaka@etf.unsa.ba

mr. sc. Vedad Bećirović, dipl.el.ing.; e-pošta: vbecirovic@etf.unsa.ba

Ak. god. 2014/2015

Nastava
 Predavanja
Svi studenti, utorak, sala EE1, od 9:00 h do 11:45 h.
Ukupno časova predavanja: 35.

 Tutorijali i laboratorijske vježbe

U okviru tutorijala i laboratorijskih vježbi studenti rješavaju analitički ili
pomoću odgovarajućeg softwarea konkretne probleme vezane za program
predmeta.
Ukupno časova tutorijala: 10
Ukupno časova vježbi: 15.

Industrijski i distributivni EES 2

Program predmeta
 Osnovne karakteristike industrijskih EES. Karakteristike potrošača industrijskih
EES. Izbor naponskog nivoa. Osnovne konfiguracije mreža.

 Izbor opreme industrijskih EES. Uzemljenje i iznošenje potencijala. Tretman

neutralne tačke. Faktor snage i njegova popravka. Harmonici i filterska
postrojenja. Kvaliteta električne energije. Prelazna stanja u industrijskim EES.
Pokretanje velikih motora. Ograničenje struja kratkih spojeva.

 Zaštita, automatizacija i upravljanje. Komunikacijski sistemi i protokoli.

Upravljanje potrošnjom električne energije. Kontrola vršnog opterećenja.

 Priključak na vanjsku mrežu. Glavno i pomoćno napajanje. Sistemi neprekidnog

napajanja.

 Planiranje i projektiranje. Sigurnost, pouzdanost, fleksibilnost, održavanje i

cijena industrijskih EES.

 Osnovne karakteristike distributivnih EES. Radijalne, zamkaste i međusobno

povezane mreže. Karakteristični potrošači. Karakteristike i konfiguracije
distributivnih postrojenja. Izbor lokacije distributivnih postrojenja. Distributivni
vodovi i kablovi. Izbor naponskog nivoa. Izbor opreme. Prognoza potrošnje.
Industrijski i distributivni EES 3
Program predmeta
 Prenaponska zaštita i način uzemljenja distributivnih postrojenja. Naponi
dodira i koraka. Način uzemljenja neutralne tačke. Kompenzacija reaktivne
snage.

 Zaštita, automatizacija i upravljanje. Regulacija napona. Upravljanje

opterećenjem i kontrola vršnog opterećenja. Planiranje, pogon i održavanje
distributivnih EES. Pouzdanost distributivnih EES.

Industrijski i distributivni EES 4

Znanja i vještine koje treba postići student
Cilj kursa je ovladavanjem znanja is sljedećih oblasti:

Osnovne karakteristike industrijskih EES. Izbor opreme industrijskih EES. Prelazna

stanja u industrijskim EES. Zaštita, automatizacija i upravljanje u industrijskim
EES. Osnovne karakteristike distributivnih EES. Zaštita, automatizacija i
upravljanje u distributivnim EES. Projektiranje distributivnih EES. Planiranje,
pogon i održavanje distributivnih EES. Pouzdanost distributivnih EES.

Nakon uspješnog savladavanja ovog kursa student će biti u stanju analizirati,

projektirati, upravljati i održavati industrijske i distributivne elektroenergetske
sisteme.

Industrijski i distributivni EES 5

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Vrsta aktivnosti Max. broj poena Napomena

Integralni ispit (pismeni) Student je položio ispit ako ostvari

40
Popravni integralni ispit (pismeni) minimalno 50 % poena (20).
Student je položio ispit ako ostvari
Završni ispit (usmeni) 40
minimalno 50 % poena (20).
Priprema laboratorijskih vježbi i
10
tutorijala

Prisustvo nastavi 10

Industrijski i distributivni EES 6

Preporučena literatura
1. M. Hajro, S. Bišanović: Industrijski i distributivni elektroenergetski sistemi,
Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2012.
2. Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na web siteu Fakulteta).
3. E. Lakervi, E. Holmes: Electricity Distribution Network design, IET Power and Energy
Series 21, 2003.
4. W. H. Kersting: Distribution Systems Modeling and Analysis, CRC Press, 2012.
5. J. Arrillaga, N. R. Watson: Power System Harmonics, John Wiley & Sons Inc, USA,
2007.

Industrijski i distributivni EES 7

INDUSTRIJSKI I DISTRIBUTIVNI ELEKTROENERGETSKI SISTEMI

INDUSTRIJSKI I DISTRIBUTIVNI
ELEKTROENERGETSKI SISTEMI
Predavanje I

IDEES1 – Organizacija elektroenergetske djelatnosti u BiH, Uvod u

industrijske i distributivne elektroenergetske sisteme

doc. dr. sc. Senad Smaka, dipl.el.ing.

Ak. god. 2014/2015

Sadržaj

1. Organizacija elektroprivredne djelatnosti u BiH

2. Uvod
- Izvori električne energije
- Prijenosna elektroenergetska mreža
- Potprijenosna elektroenergetska mreža
- Distributivna elektroenergetska mreža
- Industrijski elektroenergetski sistemi
- Potrošači električne energije

Industrijski i distributivni EES 9

Organizacija elektroprivredne djelatnosti u BiH
Dva Zakona koji reguliraju elektroprivrednu djelatnost u BiH:
• Zakon o električnoj energiji FBiH,
• Zakon o električnoj energiji RS.

Zakonom o električnoj energiji FBiH uređuje se:

• funkcionisanje elektroenergetskog sektora i elektroprivredne djelatnosti,
• razvoj tržišta električne energije i regulisanje tržišta,
• opći uvjeti za isporuku električne energije,
• planiranje i razvoj, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje elektroenergetskih
objekata,
• nadzor nad provođenjem zakona.

Prijenos električne energije, aktivnosti vezane za prijenos, međunarodna trgovina,

upravljenje, vođenje elektroenergetskog sistema, balansno tržište i tržište pomoćnih
usluga nisu regulisani navedenim Zakonima. Ova pitanja su u nadležnosti organa na
nivou BiH a ne organa na nivou entiteta.

Do sada su na nivou BiH formirani:

• Državna elektroenergetska regulatorna komisija (DERK),
• Nezavisni operator sistema (NOS),
• Kompanija za prijenos električne energije.

Industrijski i distributivni EES 10

Organizacija elektroprivredne djelatnosti u BiH
Državna elektroenergetska regulatorna komisija (DERK) ima zadatak da reguliše
prijenos električne energije i stvori uvjete za razvoj međunarodne trgovine
električnom energijom. Sjedište regulatora je u Tuzli.

Nezavisni operator sistema (NOS) ima zadatak da upravlja sistemom prijenosa

električne energije u cilju osiguranja kontinuirane opskrbe potrošača po definisanim
standardima kvaliteta i pouzdanog rada. Sjedište operatora je u Sarajevu.

Kompanija za prijenos električne energije (Elektroprijenos/Elektroprenos) u čijoj su

nadležnosti razvoj, izgradnja, ekspolatacija i održavanje prijenosne mreže u BiH.
Elektroprijenos je jedinstvena državna kompanija u BiH.
Organizovana u pet direkcija i četiri operativna područja (Banja Luka, Mostar,
Sarajevo i Tuzla).
Operativna područja su nadležna za rad i održavanje prenosnih objekata. Formirana
su oko četiri najveća konzumna područja gdje im se i nalaze sjedišta.
Sjedište Kompanije je u Banja Luci.

Industrijski i distributivni EES 11

Organizacija elektroprivredne djelatnosti u BiH
Na entitetskom nivou formirane su:
• Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK),
• Regulatorna komisija za energetiku RS (REERS).

Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) ima zadatak da reguliše odnose i

stvori uvjete za otvaranje tržišta i slobodnu konkurenciju električnom energijom u
FBiH. Sjedište regulatora je u Mostaru.

Regulatorna komisija za energetiku u RS (REERS) ima zadatak da reguliše odnose i

stvori uvjete za otvaranje tržišta i slobodnu konkurenciju električnom energijom u
RS. Sjedište regulatora je u Trebinju.

Tri elektroprivredne kompanije (dvije u FBiH i jedna u RS):

• JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo;
• JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna d.d. Mostar;
• MH Elektroprivreda RS a.d. Trebinje.

Industrijski i distributivni EES 12

Organizacija elektroprivredne djelatnosti u BiH
JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo

Elektroprivredno društvo za proizvodnju električne energije, distribuciju električne

energije, snabdijevanje i trgovinu električnom energijom.

Proizvodnja električne energije u hidroelektranama i termoelektranama:

• HE Jablanica,
• HE Salakovac,
• HE Grabovica,
• TE Kakanj,
• TE Tuzla.

Djelatnost distribucije električne energije na području kojeg obuhvaća

Elektroprivreda BiH organizirana je kroz pet podružnica:
• Elektrodistribucija Bihać,
• Elektrodistribucija Mostar,
• Elektrodistribucija Sarajevo,
• Elektrodistribucija Tuzla,
• Elektrodistribucija Zenica.

Industrijski i distributivni EES 13

Organizacija elektroprivredne djelatnosti u BiH
JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna d.d. Mostar

Javno poduzeće za proizvodnju, distribuciju i opskrbu električnom energijom.

Proizvodnja električne energije u hidroelektranama:

• CHE Čapljina,
• HE Rama,
• HE Mostar,
• HE Jajce I i Jajce II,
• HE Peć Mlini,
• HE Mostarsko blato.

Djelatnost distribucije električne energije na području kojeg obuhvaća

Elektroprivreda HZHB organizirana je kroz tri distribucijska područja:
• DP Jug,
• DP Centar,
• DP Sjever.

Industrijski i distributivni EES 14

Organizacija elektroprivredne djelatnosti u BiH
MH Elektroprivreda RS a.d. Trebinje

Preduzeće za proizvodnju, distribuciju, snabdijevanje i trgovinu električnom

energijom.

Proizvodnja električne energije u hidroelektranama i termoelektranama:

• HE Trebinje I,
• HE Trebinje II,
• HE Višegrad,
• HE Bočac,
• TE Gacko,
• TE Ugljevik.

Djelatnost distribucije električne energije na području kojeg obuhvaća

Elektroprivreda RS organizirana je kroz pet preduzeća:
• Elektrokrajina Banja Luka,
• Elektro Doboj,
• Elektro Bijeljina,
• Elektrodistribucija Pale,
• Elektrohercegovina Trebinje.

Industrijski i distributivni EES 15

Karta EES Bosne i Hercegovine

Industrijski i distributivni EES 16

Proizvodni kapaciteti
HIDROELEKTRANE – EP BIH
Prosječna
Godina puštanja Instalirana snaga Ukupna instalirana Očekivana godišnja
Naziv proizvodnja 2009-
u pogon agregata (MW) snaga (MW) proizvodnja (GWh)
2013 (GWh)
Jablanica 1955 6 × 30.6 183.6 689.2 788
Grabovica 1982 2 × 57.6 115.2 272.4 205
Salakovac 1982 3 × 67.5 202.5 400.1 463

HIDROELEKTRANE – EP HZ HB
Godina puštanja Instalirana snaga Ukupna instalirana Srednja godišnja Proizvodnja u
Naziv
u pogon agregata (MW) snaga (MW) proizvodnja (GWh) 2013 (GWh)
Čapljina 1979 2 × 210 420 620 712.9
Rama 1968 2 × 80 160 650 707.7
Mostar 1987 3 × 24 72 310 299.3
Jajce I 1957 2 × 30 60 220 207.0
Jajce II 1954 3 × 10 30 175 159.5
Peć Mlini 2004 2 × 15 30 80 93.0
Mostarsko blato 2010 2 × 30 60 167 168.8

Industrijski i distributivni EES 17

Proizvodni kapaciteti
HIDROELEKTRANE – ERS
Godina puštanja Instalirana snaga Ukupna instalirana Prosječna godišnja Proizvodnja u
Naziv
u pogon agregata (MW) snaga (MW) proizvodnja (GWh) 2013 (GWh)
Trebinje I 1968 2 × 54 + 1 × 63 171 479.4
1438.2
Trebinje II 1981 1×8 8 12.5
Višegrad 1989 3 × 105 315 1010 1215.9
Bočac 1981 2 × 55 110 307.5 266.8

Industrijski i distributivni EES 18

Proizvodni kapaciteti
MALE HIDROELEKTRANE – EP BIH

Godina puštanja Instalirana snaga Ukupna instalirana Proizvodnja u 2009

Naziv
u pogon agregata (MW) snaga (MW) (GWh)
Una 1954 4 × 2.53 10.12 43.755
Krušnica 1932 2 × 0.23 0.46 1.474
Modrac 1998 1×2 2 8.683
Osanica 1998 2 × 0.54 1.08 2.908
Snježnica 2002 1 × 0.3 + 1 × 0.2 0.5 0.755
Bihać 1912 1 × 0.16 0.16 0.959
27.079 (EP RS 72%
Bogatići 1947 2×4 8
EP BIH 28%)

MALE HIDROELEKTRANE – ERS

Godina puštanja Instalirana snaga Ukupna instalirana Proizvodnja u 2009
Naziv
u pogon agregata (MW) snaga (MW) (GWh)
Mesići 1950 2 × 1.54 3.08 19.280
Tišča 1990 2×1 2 5.521
Vlasenica 1950 1 × 0.9 0.9 4.210
27.079 (EP RS 72%
Bogatići 1947 2×4 8
EP BIH 28%)

Industrijski i distributivni EES 19

Proizvodni kapaciteti
TERMOELEKTRANE – EP BIH
Godina puštanja Instalirana snaga Instalirana snaga- Proizvodnja u
Naziv
u pogon generatora (MW) prag elektrane (MW) 2013 (GWh)
Tuzla A3 1966 100 91
Tuzla A4 1971 200 182
3289
Tuzla A5 1974 200 180
Tuzla A6 1978 223 205
Kakanj A5 1969 118 100
Kakanj A6 1977 118 100 2260
Kakanj A7 1988 230 210

TERMOELEKTRANE – ERS
Instalirana snaga-
Godina puštanja Instalirana snaga Proizvodnja u
Naziv prag elektrane
u pogon generatora (MW) 2013 (GWh)
(MW)
Ugljevik 1985 300 279 1616.8
Gacko 1983 300 276 1773.3

Industrijski i distributivni EES 20

Proizvodni kapaciteti
Prema podacima DERK-a objavljenim u godišnjem izvještaju za 2013. godinu, ukupan
instalirani kapacitet proizvodnih objekata u Bosni i Hercegovini iznosi 3977.86 MW,
od čega u većim hidroelektranama 2048 MW, a u termoelektranama 1765 MW.
Instalirani kapacitet malih hidroelektrana, vjetro i solarnih elektrana u BiH je 73.63
MW, dok je 91.23 MW instalirano u industrijskim elektranama.

Industrijske Ostalo
elektrane 1.86 %
2.29 %
Termoelektrane
Hidroelektrane 44.37 %
51.48 %

Instalirane snage proizvodnih kapaciteta u BiH

Industrijski i distributivni EES 21

Proizvodni kapaciteti
Ostalo
1.47 %

Hidroelektrane
Vrsta elektrane Proizvodnja (GWh)
43.70 % Termoelektrane
54.83 % Hidroelektrane 7123.62
Termoelektrane 8939.65
Male i industrijske
239.28
elektrane

Proizvodnja električne energije u BiH u 2013. godini

Ostalo
1.05 %

Hidroelektrane Vrsta elektrane Proizvodnja (GWh)

32.31 %
Termoelektrane
66.64 % Hidroelektrane 4148.70
Termoelektrane 8619.50
Male i industrijske
166.33
elektrane

Proizvodnja električne energije u BiH u 2012. godini

Industrijski i distributivni EES 22

Prijenosni kapaciteti
Prenosna mreža obuhvata sve objekte naponskog nivoa 110 kV, 220 kV i 400 kV i u
nadležnosti je Kompanije za prijenos električne energije. Podaci o prijenosnom
sistemu koji su dati preuzeti su iz godišnjeg izvještaja DERK-a za 2013. godinu.

DALEKOVODI
Nazivni napon
Broj interkonekcija Dužina (km)
dalekovoda
400 kV 4 864.7
220 kV 10 1524.8
110 kV 22 3888.6
110 kV (kabl) - 31.8
UKUPNO: 36 6309.9

TRANSFORMATORSKE STANICE TRANSFORMATORI

Vrsta Instalirana snaga Prijenosni odnos Broj Instalirana snaga
Broj trafostanica
trafostanice (MVA) transformatora transformatora (MVA)
TS 400/x kV 9 6090.5 TR 400/x kV 14 4900.0
TS 220/x kV 8 1423.0 TR 220/x kV 14 2100.0
TS 110/x kV 128 4855.0 TR 110/x kV 222 5376.5

Industrijski i distributivni EES 23

Prijenosni kapaciteti
Tokom 2013. godine prijenosni sistem BiH radio stabilno i bez većih problema.

Došlo je do 495 ispada prijenosnoj mreži, od toga 236 na 110 kV, 191 na 220 kV i 45
na 400 kV mreži. Nije bilo ispada koji su mogli rezultirati značajnijim ugrožavanjem
stabilnosti rada EES BiH. Najznačajniji događaj u 2013. godini je kvar na
transformatoru 440/220 kV, 400 MVA, u trafostanici TS 400/x kV Trebinje.

Tokom cijele 2013. godine, a naročito u periodu od marta do maja, kao i oktobru i
novembru registrirani su povišeni naponi na 220 kV i 400 kV mreži. Najizraženija
pojava povišenih napona je bila za vrijeme vikenda i praznika, kada je potrošnja
najmanja.

Slaba opterećenost 400 kV dalekovoda je osnovni uzrok nastanka i trajanja

previsokih napona.

Industrijski i distributivni EES 24

Distribucija električne energije
Djelatnost distribucije električne energije u elektroenergetskom sistemu BiH
obavljaju četiri operatora distribucijskog sistema:
• Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH);
• Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EPHZHB);
• Elektroprivreda Republike Srpske (ERS);
• Elektrodistribucija Distrikta Brčko (EDBD).

Distributivna mreža obuhvata sve objekte naponskog nivoa 35 kV, 20 kV, 10 kV

(srednji napon) i 0.4 kV (niski napon).

Od ukupno 1,492,198 kupaca električne energije priključenih na SN i NN mrežu,

EPBiH opskrbljuje 48.56 %, EPHZHB 12.73 %, ERS 36.21 % i EDBD 2.5 %.

Ukupna bruto potrošnja (s uključenim gubicima) električne energije na razini

distribucije u Bosni i Hercegovini u 2013. godini je iznosila 9,571 GWh, od čega je
8,466 GWh isporučeno krajnjim kupcima, a 1,105 GWh (11.54 %) su gubici u
distribuciji. Udio pojedinih operatora distribucijskog sistema u isporuci električne
energije je: EP BiH 45.98 %, EPHZHB 14.06 %, ERS 37.27 % i EDBD 2.69 %.

Industrijski i distributivni EES 25

Distribucija električne energije
TRANSFORMATORSKE STANICE
EP BiH EP HZHB
Vrsta
trafostanice Broj Instalirana Broj Instalirana
trafostanica snaga (MW) trafostanica snaga (MW)
TS 35/10(20) kV 83 638 17 92.6
TS 35/0.4 kV 3 1.65
TS 10(20)/0.4 kV 7398 2169 3586 1078.3

VODOVI
EP BiH EP HZHB Ukupno
Vrsta voda dužina mreže
Dužina mreže (km) Dužina mreže (km) (km)

35 kV 877 295.72 1,172.72

10 (20) kV 8,360 4,081.1 12,441.1
0.4 kV 25,611 7,797.6 33,408.6
Ukupno (km) 34,848 12,174.42 47,022.42

GUBICI
Kompanija Iznos gubitaka (%)
EP BiH 9.6 Podaci se odnose na 2013. godinu.
EP HZHB 12.83
ERS 12.19

Industrijski i distributivni EES 26

Potrošnja električne energije
Potrošnja električne energije po stanovniku je pokazatelj razvoja neke zemlje.

Što je potrošnja veća, veća je i razvijenost zemlje.

Danas BiH spada u red zemalja sa veoma niskim energetskim intenzitetom što je
pokazatelj slabe industrijske aktivnosti i niskog standarda. Bosna i Hercegovina je
po potrošnji električne energije po stanovniku na začelju tabele evropskih zemalja i
obično je različiti izvori navode među pet zemalja s najmanjom potrošnjom električne
energije po stanovniku u Evropi (uz Rumuniju, Gruziju, Albaniju i Moldaviju).

POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE PO STANOVNIKU – 2012. GODINA

Država Potrošnja (kWh) Država Potrošnja (kWh)

Island 52621 Slovenija 7362
Norveška 24558 Crna Gora 6237
Kuvajt 16090 Srbija 4879
Kanada 16020 Makedonija 4334
Finska 15788 Hrvatska 4212
Bosna i Hercegovina 2784

Industrijski i distributivni EES 27

Potrošnja električne energije
Odnos proizvodnje i potrošnje električne energije pokazuje da BiH još uvijek može
izvoziti električnu energiju. Potrošnja električne energije u posljednjih nekoliko
godina praktično je konstantna.
GWh

Godina

Industrijski i distributivni EES 28

Deregulacija i tržište električne energije
Deregulacija elektroenergetskog sektora, prije svega, predstavlja proces
restrukturiranja postojećih elektroprivrednih kompanija, uklanjanja regulatornih
ograničenja i uvođenje tržišnih principa i konkurentnosti u elektroprivrednu
djelatnost.

Tržište električne energije, temeljeno na principu konkurencije, formira se na dva

kraja elektroenergetskog sistema:

• na strani proizvodnje;
• na strani opskrbe.

Temeljni preduvjet za uspostavu tržišta električne energije u proizvodnji i opskrbi je

da svi kvalificirani korisnici (učesnici na tržištu) imaju pristup postojećim mrežama i
to pod jednakim, nediskriminirajućim uvjetima, budući je izgradnja paralelne
prijenosne i distribucijske mreže ekonomski neopravdana.

Dakle, nakon deregulacije proizvodnja i opskrba električnom energijom dopuštaju

konkurenciju. Prijenos i distribucija električne energije moraju biti dostupni svim
kompanijama na tržištu i ostaju regulirani monopol.

Industrijski i distributivni EES 29

Tržište električne energije u BiH
Potpisivanje Ugovora o uspostavi Energetske zajednice (koji je potpisan 25.10.2005.
godine i stupio na snagu 01.07.2006. godine), koji omogućuje kreiranje najvećeg
internog tržišta za električnu energiju i gas u svijetu, u kojem efektivno učestvuje
Evropska unija sa jedne strane i osam Ugovornih strana s druge strane (Albanija,
Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina)
može se smatrati početkom liberalizacije tržišta električne energije i u BiH.

Postojećom zakonskom regulativom, ugovorom o Energetskoj zajednici, aktima

DERK-a, FERK-a i RERS-a utvrđeno je da su od 01.01.2015. godine svi kupci
kvalificirani, što se može prihvatiti kao datum potpunog otvaranja tržišta električne
energije u BiH.

Otvaranje tržišta znači da krajnji korisnici električne energije mogu (ili moraju)
izabrati snabdjevača po nereguliranim dogovorenim cijenama i uslovima, pri čemu
su mrežne djelatnosti prijenosa i distribucije kao prirodni monopoli regulirani na
način da budu dostupni svim korisnicima po transparentnim, fer i jednakim uslovima.

Industrijski i distributivni EES 30

Elektroenergetski sistem
Slijedeći tokove energije, može se konstatirati da se elektroenergetski sistem sastoji
od sljedećih podsistema:
• izvori električne energije;
• prijenosna elektroenergetska mreža;
• potprijenosna elektroenergetska mreža;
• distributivna elektroenergetska mreža;
• potrošači električne energije;
• industrijski elektroenergetski sistemi.

Izvori električne energije

To su elektrane različitih vrsta u kojima se proizvodi električna energija.

Sastavni dijelovi svake elektrane su:

• električni generator (najčešće sinhroni generator), koji proizvodi električnu
energiju i aktivni je element mreže;
• „blok“ transformator (osim u slučaju kad je nazivni napon generatora jednak
nazivnom naponu voda na koji je elektrana priključena), preko kojeg se električna
energija proizvedena u generatoru transformira na naponski nivo voda na koji je
elektrana priključena.

Industrijski i distributivni EES 31

Elektroenergetski sistem
Prijenosna elektroenergetska mreža
Osnovni zadatak prijenosnih elektroenergetskih mreža je prijenos električne energije
od izvora do distributivne mreže i velikih potrošača te razmjena snage između
povezanih elektroenergetskih sistema.
Prijenosna mreža sastoji se od zračnih i kabelskih vodova visokog napona i
rasklopnih postrojenja (transformatorske stanice koje omogućavaju transformaciju
električne energije iz mreže jednog naponskog nivoa u mrežu drugog naponskog
nivoa i postrojenja u kojima se učvoruje nekoliko vodova).
Činjenica je da ne postoji oštra granica pri podjeli mreža u odnosu na naponski nivo,
ali se uobičajeno smatra da prijenosne mreže imaju naponski nivo reda stotinjak
kilovolti i više. Ove mreže karakterizira postojanje velikog broja naponskih nivoa
(naprimjer, kod nas su to naponi 400 kV, 220 kV i 110 kV).
Kao sastavni dio u prijenosnoj mreži se pojavljuju:
• zračni i kabelski vodovi kojima se električna energija prenosi između dva
rasklopna postrojenja, najčešće na velike udaljenosti;
• mrežni transformatori preko kojih se električna energija transformira iz jednog
naponskog nivoa u drugi (između dvije podmreže unutar prijenosne mreže - npr.
400/220 kV, iz prijenosne mreže u distribucijsku mrežu - npr. 110/20 kV, iz
prijenosne mreže u električno postrojenje industrijskog potrošača - npr. 110/6 kV).
Industrijski i distributivni EES 32
Elektroenergetski sistem
Potprijenosna elektroenergetska mreža
Potprijenosne elektroenergetske mreže predstavljaju sponu između prijenosnih i
distributivnih mreža. Zadatak im je da osiguraju pouzdano i ekonomično
snabdjevanje električnom energijom širih područja, odnosno regiona.
Nije ekonomično priključivati sve distributivne transformatorske stanice na
prijenosnu mrežu jer je oprema većih dimenzija i ima višu cijenu, pa se zato samo
veće distributivne TS priključuju direktno na prijenosnu mrežu, dok se manje TS
priključuju na potprijenosnu mrežu.
Također nema oštre podjele u odnosu na naponski nivo, ali se generalno smatra da
potprijenosne mreže imaju naponske nivoe u opsegu od tridesetak pa do stotinjak
kilovolti, negdje i više.
Potprijenosne mreže u principu imaju petljastu strukturu, kako bi se postiglo da
usljed kvara na prijenosnoj liniji ne dolazi do prekida isporuke električne energije
velikom broju kupaca u dužem periodu. Pogon se nekada realizira i radijalno.
Ovisno o veličini i razvijenosti elektroenergetskog sistema, mogu imati oblik i
relevantne karakteristike prijenosnih, odnosno distributivnih mreža. Obično se
koriste nadzemni vodovi, ali se u urbanim sredinama koriste i kabeli.

Industrijski i distributivni EES 33

Elektroenergetski sistem
Distributivna elektroenergetska mreža
Distributivne elektroenergetske mreže služe da se električna energije preuzeta iz
(pot)prijenosne mreže ili manjih elektrana priključenih na distributivnu mrežu
distribuira do srednjih i malih potrošača priključenih na distributivnu mrežu.
Distributivna mreža se kao i (pot)prijenosna mreža sastoji od zračnih i kabelskih
vodova (ali manjih nazivnih napona, najčešće ispod 110 kV) i rasklopnih postrojenja
(također manjih nazivnih napona u odnosu na prijenosnu mrežu).
Distributivna mreža obično se dijeli na dvije cjeline:
• srednjenaponska (primarna) distributivna mreža (najčešće nazivnih napona 10 kV,
20 kV ili 35 kV, a vrlo rijetko visokih napona do 110 kV);
• niskonaponska (sekundarna) distributivna mreža (najčešće nazivnog napona 0.4
kV) .
Kao sastavni dijelovi distributivne mreže se pojavljuju:
• zračni i kabelski vodovi kojima se električna energija prenosi na udaljenosti koje
su daleko manje u odnosu na prijenosnu mrežu;
• distributivni transformatori preko kojih se električna energija transformira iz
jednog naponskog nivoa u drugi (između dvije podmreže unutar distributivne
mreže – naprimjer 35/10 kV ili 10/0.4 kV, iz distributivne mreže u električno
postrojenje industrijskog potrošača – naprimjer 35/6 kV ili 10/0.4 kV).
Industrijski i distributivni EES 34
Elektroenergetski sistem
Osnovne karakteristike distributivnih mreža:
• niži naponski nivoi u odnosu na prijenosnu mrežu jer je snaga koju prenose
daleko manja od snaga koju prenosi prijenosna mreža, tako da nema potrebe za
visokim naponskim nivoima;
• prijenos snage u distributivnoj mreži odvija se na manjim udaljenostima;
• distributivne mreže su većim dijelom otvorene strukture i imaju radijalni (zrakasti)
oblik čime je smanjena pogonska sigurnost (u odnosu na prijenosnu mrežu), što
je motivirano prvenstveno ekonomskim razlozima.
• srednjenaponske gradske distributivne mreže su uglavnom petljaste (zamkaste),
tako da je u slučaju kvara jednog voda ili transformatora moguće osigurati
napajanje iz drugog smjera, s tim da je u normalnom pogonu uključeno napajanje
samo iz jednog smjera, a napajanje iz drugog smjera je rezervno koje se uključuje
u slučaju potrebe;
• kod nas niskonaponske mreže i srednjenaponske mreže u ruralnim područjima
uglavnom nemaju mogućnost dvostranog napajanja;
• glavni elementi distributivnih mreža (zračni i kabelski vodovi, trafostanice) su isti
kao i kod prijenosnih mreža, samo dizajnirani za manje nazivne napone, tako da je
izvedba jednostavnija.

Industrijski i distributivni EES 35

Elektroenergetski sistem
Osnovna struktura SN distributivne mreže može
biti:
1. Sa dva naponska nivoa
(kod nas najčešće 35 – 10kV), tj. distribucija
električne energije prema niskom naponu se vrši
preko dvije transformacije: prvo preko 35 kV, a
zatim 10 kV mreže, pri čemu 35 kV mrežu napajaju
iz prijenosne mreže transformatori 110/35 kV.

Industrijski i distributivni EES 36

Elektroenergetski sistem
2. S jednim naponskim nivoom
(kod nas 10 kV ili 20 kV), tako što se direktnom
transformacijom 110/10 kV ili 110/20 kV eliminira
potreba za 35 kV mrežom, tj. izbjegnuta je
transformacija 35/10(20) kV.

Industrijski i distributivni EES 37

Elektroenergetski sistem
I pored značajnih razlika u rješenjima u raznim zemljama, primjetno je nekoliko
tendencija u razvoju distributivnih mreža:
• smanjenje broja naponskih nivoa (ovakva izvedba preferira se kod izgradnje
većine novih i zamjene postojećih distributivnih trafostanica i mreža);
• povećanje jediničnih snaga transformatorskih stanica;
• uvođenje viših napona u potrošačke centre zbog velike gustine opterećenja
(naprimjer, kod nas se nastoji mijenjati naponski nivo 10 kV sa naponskim
nivoom 20 kV gdje god je to moguće).

Distributivne mreže se danas nalaze pred mnogim izazovima:

• rast broja stanovnika i životnog standarda uzrokuje porast potrošnje električne
energije, te ove mreže moraju obezbijediti isporuku sve većih količina električne
energije;
• sve veći broj elektrana na obnovljive izvore energije se priključuje direktno na
distributivnu mrežu;
• u skorijoj budućnosti očekuje se i priključenje značajnog broja električnih vozila
na distributivnu mrežu, koji pored punjenja baterija iz mreže mogu biti korišteni i
za povrat uskladištene električne energije u mrežu.

Industrijski i distributivni EES 38

Elektroenergetski sistem
Ovo mijenja koncept upravljanja distributivnim mrežama, koje su tradicionalno bile
dizajnirane, građene i upravljane kao pasivne, s ciljem da obezbijede jednosmjerni
tok električne energije od prijenosne mreže do potrošača, a ne i potencijalno
dvosmjerne tokove električne energije u mreži.

Sve ove izazove postojeće distributivne mreže su u stanju samo djelimično

zadovoljiti ili je to moguće uz izuzetno visoke troškove nadogradnje kapaciteta
mreže.

Zato je potreban razvoj i evolucija postojećih distributivnih mreža ka konceptu

pametne mreže, koja će optimalno iskoristiti postojeće kapacitete, uz relativno male
troškove koji su neophodni za ugradnju savremenih uređaja i tehnologija u mrežu.

Industrijski elektroenergetski sistemi

Značajni industrijski objekti se priključuju na distributivne ili (pot)prijenosne mreže.

Industrijski objekti često posjeduju vlastite izvore električne energije i značajnu
elektroenergetsku infrastrukturu koji čine industrijski elektroenergetski sistem.

Industrijski EES nekada mogu raditi autonomno, ali su uvijek povezani sa

(pot)prijenosnom ili distributivnom mrežom preko jedne ili dvije međusobne veze.

Industrijski i distributivni EES 39

Elektroenergetski sistem
Industrijski EES moraju ispuniti vrlo stroge zahtjeve glede kontinuiteta u
snabdijevanju električnom energijom jer je većina potrošača industrijskog
elektroenergetskog sistema veoma osjetljiva na prekide u napajanju električnom
energijom.

U različitim industrijskim elektroenergetskim sistemima koriste se naponi 6 kV, 3 kV i

1 kV.

Industrijski elektroenergetski sistemi posjeduju neke specifične karakteristike u

odnosu na elektroprivredne sisteme:
• zaštita na međusobnim vezama i odgovarajuća automatika imaju zadatak
pravovremenog razdvajanja ovih sistema i prestanak paralelnog rada;
• frekvencija se održava konstantnom podešavajući proizvodnju električne energije
u skladu sa tehnološkim procesom;
• izvori električne energije i elektromotorni pogoni proizvodnih uređaja su na
veoma maloj električnoj udaljenosti;
• inercione mase proizvodnih agregata uporedive su sa inercionim masama velikih
elektromotornih pogona, što rezultira značajnim elektromehaničkim međusobnim
utjecajima.
Naznačene karakteristike postavljaju složene zadatke na planiranje i eksploataciju
ovih sistema.
Industrijski i distributivni EES 40
Elektroenergetski sistem
Potrošači električne energije
Potrošači preuzimaju električnu energiju iz (pot)prijenosne ili distributivne mreže i
troše je za vlastite potrebe, tj. za napajanje različitih vrsta električnih trošila. Dakle,
potrošač viđen od strane elektroenergetske mreže na koju je priključen, predstavlja
svaki objekt koji je priključen na mrežu i koji iz mreže uzima radnu i reaktivnu
energiju.

Potrošač se, ovisno o pogonskim karakteristikama, može reprezentirati kao

impedancija fiksnog iznosa neovisno o naponu u priključnom čvoru ili oduzimanje
fiksnog iznosa radne i jalove snage u priključnom čvoru, tako da se odgovarajuća
impedancija mijenja ovisno o stvarnom naponu u priključnom čvoru.

Industrijski i distributivni EES 41

Elektroenergetski sistem
Na slici je dat grafički prikaz elektroenergetskog sistema u cjelini, s odgovarajućim
komponentama definiranim prethodno.

Industrijski i distributivni EES 42