London je grad izatakn od niti bogate istorije, neprikosnovene svetske kulturne baštine, grad koji osvaja svojom

tradicijom i modernošću, meeting point naroda iz čitavog sveta, a opet nedvosmisleno ‘britanski’; London je grad
koji je uvek u trendu i koji već dva milenijuma ponosno stoji na obalama Temze. Živ i bučan, istovremeno star i
moderan, blještav i tmuran, nadasve raznolik, London je pravi kosmopolitski centar.

Svoju titulu glavnog grada Evrope je odavno zaslužio, uprkos tome što su stanovnici Velike Britanije oduvek sebe
smatrali Ostrvljanima, a ne evropskim stanovnicima; no, ovaj centar britanske velesile je odavno bio glavni
trgovački, obrazovni, strateški, finansijski, modni, kulturni i sportski centar sveta. Dojmljivi i čudesni London nije
samo glavni grad Engleske; nezvanično, često se naziva i svetskom prestonicom.

Istorija grada Londona seže u daleku prošlost, mada je zapravo sam istorijski centar britanske prestonice smešten
na tek oko dva kvadratna kilometra u njegovom srcu. Bez obzira na to, londonsko područje je najveća
metropolitska oblast koju jedan grad može imati. Sednete li na neki od prepoznatljivih crvenih dvospratnih
autobusa, moći ćete da iz prve ruke saznate najzanimljivije podatke i obićete neke od popularnih znamenitosti
Londona, zahvaljujći organizovanim rutama sa dobrim vodičima.

Ako ste pravi avanturista, sigurno ćete želeti da sami otkrijete kakve sve zanimljivosti i čari krije engleska
prestonica; ukrcajte se na londonski Tube i provezite se najstarijom železnicom na svetu i obiđite londonske
kvartove i uličice, te osetite pravi duh ovog grada.

London je grad koji nikada ne spava i koji vam može ponuditi sve, od mode i šopinga, preko kulturno istorijskih
spomenika i znamenitosti, muzeja, teatara, provoda i klubova, birtija i fensi pabova, tajnih prolaza i mračnih ulica,
blještavila i sjaja jedne istinski svetske metropole.

London je po mnogo čemu ‘naj’, kada se o njemu priča i kada ga poredimo sa drugim gradovima sveta; on ima
najstariju metro liniju na svetu, najprometnija je vazdušna luka na planeti i jedini je grad koji je bio domaćin
letnjih Olimpijskih igara čak tri puta od njihovog osnivanja!

Posle Njujorka, najvažnije je finansijsko čvorište u svetu. Sve to je počelo u davnom I veku nove eree, kada su
Rimljani tu podigli gradić Londinium u močvarama oko Temze; danas se upravo na tom mestu nalazi samo središte
grada, London City, dok se ostatak područja naziva Širi ili Veliki London. Cela londonska oblast zapravo se naziva
London tek od XIX veka. Vremenom je ovaj grad izrastao u najmultinacionalniji centar sveta, u kome danas
obitava preko tri stotine različitih nacionalnosti i svi su oni u čudesnom i užurbanom Londonu našli svoj kutak.
Britanska prestonica osvaja i šokira, oduševljava i uznemirava, očarava i zavodi svakaog ko se u njemu nađe; ono
što je sigurno, to je da nema šanse da na njega ostanete ravnodušni.

ŠTA OBIĆI U LONDONU?

London je drzak i odlučan, beskompromisan i hrabar u svojim poduhvatima; nema uspešnijeg grada na planeti koji
tako smelo miri tradiciju i modernost, koji vešto uklapa urbanističke inovacije u nasleđe staro vekovima. Nije
nikakvo čudo da su mnoge svetske sile i lepi i veliki gradovi svejedno ljubomorni na London, pa i oni koji važe za
lepše i ugodnije.

Svejedno, London prosto mami i intrigira i zove vas da istražite njegove tajne, od opskurnih priča o tajanstvenim
zločincima i pojavama do romantičnih prizora uličnih svetiljki u prohladnim londonskim noćima, nostalgičnih
crvenih autobusa i telefonskih govornica, galerija, muzeja i drugih atrakcija.

Boravak u Londonu deluje kao da ste zakkoračili u pravi mikrokosmos, u čudesnu i živopisnu dimenziju
primamljivih slika u kojoj ćete sresti likove najrazličitijih interesovanja i usmerenja. London kao da je neki grad iz
knjige; čarobna luka kroz koju dnevno projezde milioni pripadnika najrazličitijeg svetskog življa, od kojih je veliki
deo ostavio svoj upečatljiv trag ne samo u izgledu grada, nego i u njegovoj atmosferi, u samom srcu i duši živog i
nesputanog Londona.
Znamenitosti Londona su tako različite u svojim stilovima i namenama, da ih je teško opisati kao celinu, pa opet,
sve se one idealno uklapaju u prepoznatljiv pejzaž čudesnog Londona. Ove svetska metropola je grad dualnosti,
visoke i ulične mode, antikviteta i najsavremenijih dostignuća, modernih nebodera i vekovnih spomenika,
klasičnih muzeja i urbane umetnosti, inovacije i tradicije. Pokušaćemo da predstavimo neke od najpopularnijih
znamenitosti, koje je nedopustivo zaobići ukoliko se nađete u Londonu.

Bakingemska palata

[bakingemska-palata-u-londonu-slike]
Rezidencija britanskog kraljevstva, Bakingemska palata je izgrađena pre oko tri veka, za Vojvodu od Bakingema, a
sedištem monarhije ju je učinila čuvena kraljica Viktorija, po kojoj čitava jedna era ne samo britanske, već i
svetske istorije nosi naziv. Raskošna građevina, palata se ponosi svojim prelepim plemićkim dvoranama i najvećim
privatnim vrtom u ovom gradu.

Osim zbog atraktivnosti samog zdanja, Bakingemska palata je omiljeno odredište turista i zato što tamo imate
priliku da posmatrate ceremonijalnu smenu straže, kraljevskih gardista u svojim živopisnim i u celom svetu
poznatim uniformama.
* Zanimljivost: Smena kraljevske straže je jedna od najvećih turističkih atrakcija Londona; većina turista nije
upoznata sa podatkom da se ista takva ceremonija odvija u isto vreme ispred dvorca Vindzdor. Sama
ceremonijalna smena straže traje nešto više od pola sata, a odigrava se u jutarnjim časovima.
Vestminsterska palata

[vestminsterska-palata-london]

Najlepša građevina na obalama Temze, Palace of Westminster, je čudesna, arhitektonski dekorativna zgrada sa
pet kilometara dugim hodnicima, preko hiljadu soba i stotinu stepenika. Dom je britanskom Parlamentu, odnosno
njegovim dvema kućama, Domu lordova i Donjem domu.

Prepoznatljiva po izduženim tornjićima, nekako čarobno gotska, današnji izgled je dobila u XIX veku; stariji delovi
zgrade su sama vestminsterska dvorana koja je ujedno i najstariji očuvani deo zdanja, građena kada i čitava palata,
početkom XI veka i Kula dragocenosti iz XIV veka. No, britanski zgrada Parlamenta je najprepoznatljivija po dvema
kulama, najvišoj Viktorijinoj kuli i čuvenom Velikom Satu Vestminstera, popularnoj kao ‘Big Ben’.
* Zanimljivost: Kula na kojoj se nalazi prepoznatljivi časovnik se nikada nije zvala ‘Big Ben’, mada je gotovo svako
zna pod tim imenom; njeno pravo ime je The Clock Tower, odnosno ‘Satna kula’, a od 2012. u čast šezdeset
godina vladavine kraljice Elizabete II, kula nosi ime Elizabetina kula.
Katedrala Svetog Pavla

Veličanstvena kupola londonske katedrale posvećene Svetom Pavlu je jedna od najvećih u celom svetu i jedan je
od pečata siluete Londona. Na mestu današnje imresivne strukture bila je podignuta crkva u ranom srednjem
veku, a mueđuvremenu ih je građeno više.

Katedrala koju danas vidimo potiče iz doba nakon Reformacije; u pobunama je bila razorena i veoma oštećena, te
je njena obnova započeta u drugoj polovini XVII veka, sprečena velikim požarom koji progutao čitav grad samo
par godina nakon nacrta sa velelepnom kupolom, da bi konačno bila završena početkom XVIII veka.

Ako posetite ovo prekrasno zdanje, iskoristite priliku da bacite pogled sa Zlatne galerije, odakle se pruža
fenomenalna panorama Londona. Osim Zlatne, u katedrali su poznate i Kamena galerija i Galerija šapata.

Tower of London

Ozloglašeno utvrđenje izvorno se zvalo ‘Kraljevska palata i tvrđava Njenog Veličanstva’, podignuto kao utvrda,
zgrada za mučenje i zatvor. Podeljeno je na spoljno i unutrašnje utvrđenjem sa Belim tornjem u samom središtu.
Zamak je imao razne namene tokom vekova; bio je i oružarnica, trezor, menažerija, a od XIV veka mesto čuvanja
kraljevskih dragulja. Londonski Tauer je popularizovan kao mračno mesto i mučilište zahvaljujući religijskoj
propagandi XVI veka i romantičarskom pisanju autora iz XIX veka. Obavijena velom misterije i obskurnih priča,
danas je jedna od najposećenijih turističkih atrakcija.
* Zanimljivost: Mada je dugo i istrajno poznata kao ozloglašeno mučilište i zatvor, samo je sedam osoba bilo
zaista pogubljeno u samom utvđenju do perioda pre Drugog Svetskog rata; egzekucije su se uglavnom vršile na
obližnjem Tauer Hilu, severno od zamka.

Piccadilly Circus

Ovo mesto je mnogima direktna asocijacija na grad London. Nazvan je po domu londonskog krojača Bejkera, koji
se bavio izradom nekada izrazito popularne vrste kragne, piccadill, te latinskoj reči za krug, circus.

Osim što predstavlja jednu od najvećih londonskih raskrsnica, gde se susreću ulica Ridžent, Vestminster i Vest End,
te metro linije, poznat je po šljaštećim neonskim reklamama i fontani sa predstavom boga Erosa.
* Zanimljivost: Na Pikadiliju je još davne 1910. bila postavljena prva svetleća reklama; danas su šljašteće table
osvetljene LED lampama, a još od 1955. sija Koka-kolina reklama.
Londonski most

Jedna od toliko popularnih, privlačnih i zanimljivih slika Londona svakako je čuveni Tower Bridge, zanimljivi
‘rasklapajući’ most koji je počeo da ‘radi’ pred sam kraj XIX veka. Viktorijansko doba i uzlet industrije doneli su
Londonu veći promet i velike gužve, te se javila potreba za izgradnjom novog mosta preko Temze.

Čuveni londonski mmost je veoma upečatljiv zahvaljujući svoja dava lepa i visoka tornja i, da tako kažemo,
‘dvovisinskog’ prelaza. Gornji mostić je bio namenjen pešacima, ali je, zbog slabog korišćenja već početkom XX
veka zatvoren. Donji most, onaj koji se otvara, namenjen je i pešačkom i drumskom saobraćaju, a može da
propušta brodove, te tako rastereti sveukupni londonski promet.
* Zanimljivost: Možda ste primetili da se most po svom arhitektonskom sklopu i dekoru perfektno uklapa uz
obližnji Tauer; upravo je to bio jedan od uslova konkursa za idejno rešenje za podizanje novg mosta na Temzi.

Trafalgar Square

Trafalgar trg je još jedan od sinonima Londona. Ovaj trg je središte londonske živosti i svih važnih događanja, a
ime duguje čuvenom istorijskom događaju sa početka XIX veka, Bici kod Trafalgara u kojoj je britanska pomorska
sila pobedila moćnu špansku mornaricu i Napoleonovu vojsku. Na Trafalgar trgu danas se uzdiže spomenik
slavnom vojskovođi koji je predvodio ovaj pohod, admiralu Horaciju Nelsonu.

Trafalgar je poznat po četiri postolja, od kojih su na tri postavljene statue značajnih britanskih ličnosti, dok se na
četvrtoj privremeno izlažu umetnička dela. U XIX veku su na trgu postavljene i dve velike i upečatljive fontane,
takođe u spomen britanskim admiralima. Na Trafalgaru se nalazi i jedan od najvećih londonskih muzeja,
Nacionalna galerija.
* Zanimljivost: Na Trafalgar Skveru se tradicionalno postavlja najveće božićno drvo u gradu, a još od 1947. se iz
Osla šalje najbolji i najlepši primerak, specijalno namenjen Londonu. Ova tradicija je započeta kao odavanje
počasti Norveške za britansku savezničku podršku u toku Drugog svetskog rata, a traje do danas.
ŠOPING U LONDONU

London je raj za šopingholičare i sa razlogom je modna prestonica Evrope i sveta. Ovaj neverovatni grad nudi
neprevaziđeni šoping doživljaj, koji će sigurno zadovoljiti sve kupoholičare.

Ipak, morate da znate da su cene u Londonu znatno skuplje nego u drugim gradovima, u redovnoj ponudi, dok su
sniženja stvarno astronomska i nude mogućnost kupovine dizajnirane robe po pristupačnim cenama. London ima
impozantnu šoping reputaciju, a glavni centri su ulice Oksford, Redžent i Bond.
Najveća ‘ulica mode’ u Evropi je tri kilometara duga Oxford Street, gde je locirano preko tri stotine radnji i butika,
te prodavnice čuvenoh britanskih lanaca Debenhajms, Marks i Spenser, Džon Luis i drugih. U neposrednoj blizini je
nešto manja Regent Street, koja nudi gotovo identično dobru ponudu.

Nešto luksuznija u svojoj ponudi je Bond Street, rezervisana za ekskluzivne prodavnice još od XVIII veka. Naravno,
nemojte da zaobiđete luksuznu robnu kuću Harrods, makar da se uverite u istinitost njihovog slogana Omnia
Omnibus Ubique ili, kako bismo mi slobodno preveli, ‘za svakoga ponešto’.

HRANA I PROVOD U LONDONU

Sigurno ste upoznati sa činjenicom da Englezi baš i nemaju neku zavodljivu kulinarsku tradiciju, a da je nešto
najbliže lokalnom specijalitetu masni fish and chips, ništa drugo do pržene ribe sa krompirom.

Skoro svaki putnik koji je obišao London će vas toplo posavetovati da ne jedete lokalnu klopu, a, istina, izbor tu i
nije neki. Nekadašnja tradicionalna britanska kuhinja je odavno potisnuta ukusima svih krajeva sveta, tako da
može da se nađe tek u naznakama, skrivena u difuziji drugih kuhinja.

Šta su, uopšte, engleski specijaliteti?

Ako želite da ipak probate nešto autentično, onda je to, osim uličnog fish&chips, tradicionalni Full English
Breakfast, nešto što podeća na ‘jak balkanski doručak’ i uključuje kobasice, jaja i slaninu, mada većina onih koji su
ga probali smatra da su po kvalitetu sastojci daleko ispod naših.

Englezi piju dosta piva, mada je njihov specijalitet zapravo jeftini jabukov cider, ali i aromatična i bogata ales,
tamna i jaka piva. Slatkišima i desertima ne mogu da se pohvale.
* Probati: Ako u Londonu nešto valja od lokalnih specijaliteta, onda svakako treba da popijete pravi britanski čaj
sa mlekom; ispijanje čaja je širom sveta poznata britanska tradicija i svakako preporuka za sve ljubitelje čaja.
Restorani u Londonu

Dakle, englesku kuhinju bi bilo najbolje izbegavati, sudeći prema komentarima putnika. No, London je svejedno
internacionalni gastronomski raj. U Londonu možete da probate kuhinju iz celog sveta, a najpopularnija su
kineska, japanska, korejska, thai i druge dalekoistočne kuhinje.

Takođe se preporučuju i turski i indijski restorani, ali i pica, te jela iz drugih delova Evrope i sveta. U svakom
slučaju, London nudi zaista raznovrsne opcije da vas nahrani, tako da ćete sigurno naći nešto po svom ukusu.

London
Grad s najstarijom podzemnom željeznicom na svijetu, drugom crkvom po veličini te s više od 11.000 restauranata
i kafića. Da, to je London, jedna od najvećih svjetskih metropola!

S pojavom niskotarifnih aviokompanija i njihovim povezivanjem s hrvatskim zračnim lukama, i Engleska je postala
znatno pristupačnija, pogotovo mlađim generacijama. U London možete stići s 4 strane svijeta, tj. iz šest zračnih
luka: Heathrow, Gatwick, Stansted, Luton, Southend i City, a do samog grada željeznicom ili busom, koji voze
svakih nekoliko minuta i koji će vas obično dovesti do postaja 'Victoria Station' ili 'King's Cross'.

Kao i svaki veliki grad, London je za početak najlakše upoznati ako sjednete na neki od specijaliziranih crvenih
buseva koji nude organizirano razgledavanje i prepustite se turističkim rutama da vam otkriju čari engleske
prijestolnice. Ako više volite neorganizirani obilazak, najbolji je način ići jednom od brojnih linija podzemne
željeznice, popularno zvane 'Tube', čija je prva postaja sagrađena još davne 1863. godine.
Piccadilly Circus i Trafalgar Square zasigurno su dva najpoznatija trga i to s razlogom. Trafalgar je ujedno i najveći
londonski trg, a na njemu ćete naći Nacionalnu galeriju, koja uz British Museum, Tate i Madame Tussauds, čini
glavni muzejski četverokut. Također, ovdje ćete vidjeti i četiri lavlje statue na kojima ćete nerijetko susresti ljude
kako se penju ne bi li se uslikali u njihovom podnožju ili čak na njima samima.

Piccadilly Circus je odlična polazišna točka ako želite krenuti u shopping u obližnje ulice Regent, Oxford ili Bond, ali
i za noćni provod prema Leicester Squareu, koji je prepun odličnih klubova i pubova, kojih u Londonu zaista ne
manjka. Tu ćete sresti sve nacije, rase i religije svijeta. Pravi suvremeni Babilon!

Ono što London čini prepoznatljivim u čitavom svijetu jesu njegov Parlament i najpoznatiji sat - Big Ben, iako je to
zapravo ime najvećeg zvona u samom tornju. Pravo ime sata je The Great Clock of Westminster.

U neposrednoj blizini nalaze se Westminster Abbey, crkva u kojoj su krunjeni gotovo svi engleski kraljevi i kraljice
te Westminsterska katedrala, najveća rimokatolička crkva na Otoku. Zanimljivo je da i dan danas postoji City of
Westminster, kao zasebna gradska četvrt sa statusom grada unutar samog Londona. Najlakši način kako iz visine
vidjeti sve te građevine jest poći na drugu stranu rijeke Temze, na građevinu London Eye, svojevrsni vrtuljak
izgrađen za proslavu novog milenija, koji je brzo postao jednim od glavnih gradskih simbola.

Ako nakon London Eyea nastavite dalje uz obalu Temze doći ćete do Tower Bridgea, najpoznatijeg gradskog
mosta, za kojeg kažu da na njegovom mjestu neprekidno postoje mostovi već 2000 godina, od doba starih
Rimljana. Tu je i Tower of London, nekad zatvor u kojem su bile smještene velike engleske povijesne ličnosti, a
danas jedan od glavnih kraljičinih dvoraca i mjesto gdje se čuvaju njezini dragulji. Druga dva poznata dvorca su
Windsor i Buckinghamska palača, ispred koje se odvija poznata smjena kraljičine straže. Tijekom izmjene nastane
velika gužva, pa je preporučljivo doći malo ranije i zauzeti dobra mjesta.

Kad s Tower Bridgea budete gledali na desnu obalu rijeke, primijetit ćete svu silu suvremenih nebodera, od kojih
su neki već postali prepoznatljivi na gradskim razglednicama. To je londonski City, sjedište burze i nekih od
najvećih svjetskih kompanija. Odličan pogled na City 'puca' i s kupole obližnje Katedrale sv. Pavla (St. Paul's
Cathedral), po veličini druge crkve na svijetu, nakon bazilike sv. Petra u Vatikanu.

U gradu ćete se susresti i s brojnim stadionima, poput Wembleya, Emiratesa i Stamford Bridgea, ali i
mnogobrojnim parkovima i vrtovima, počevši od Hyde Parka i Regent's Parka, pa do onih manje znanih koji se
najčešće zovu 'key gardens', jer su u vlasništvu stanovnika obližnjih zgrada koji plaćaju poseban porez na njih i
jedino ih oni mogu otključati i uživati u njihovoj ljepoti.

I zato, kalendar u ruke, provjerite kada imate slobodne dane i na vrijeme rezervirajte svoju kartu kako biste i vi
uživali u ljepoti grada koji zaista nikad ne spava!

Javni prijevoz u Londonu

Najveći europski grad povezan je golemom mrežom javnog prijevoza, od podzemne željeznice, preko autobusa,
do prigradske željeznice ili riječnih poveznica.

Londonska podzemna željeznica otvorena je još 1863. godine te je tako postala prva svjetska podzemna
željeznica. Do danas je narasla do čak 11 linija i više od 250 postaja. Godišnje preveze preko milijardu putnika, a
najprometnija postaja je Waterloo, s više od 80 milijuna putnika godišnje.

Podzemna odlično pokriva središte grada i obično je najbrže prijevozno sredstvo ako se vaše odredište nalazi u
blizini postaje Tubea.
Autobusni javni prijevoz

Uz podzemnu željeznicu, okosnica londonskog javnog prijevoza svakako je golema mreža autobusnih linija. Oko
7.500 autobusa povezuje nešto manje od 20.000 postaja, a svakodnevno prevezu više od šest milijuna putnika.
Autobusi na velikom dijelu mreže imaju vlastite trakove, pa se mogu kretati prilično brzo za londonske pojmove.
Iako je podzemna željeznica u prosjeku brža, nemojte odmah isključiti autobuse kao prijevozno sredstvo. Njihova
velika prednost niže su cijene, ali i gušća mreža postaja, pa imate veliku mogućnost da vam postaja bude unutar 2-
3 minute hoda od vašeg smještajnog objekta. Ako u vašoj blizini prometuje neka linija koja vas može izravno
odvesti do konačnog odredišta, onda će autobusi često biti racionalnija opcija od korištenja podzemne.

Također, autobusi su odličan način za bolje upoznavanje Londona. S obzirom da se radi o golemom gradu kojega
je za nekoliko dana teško detaljnije obići, za kraće boravke autobusi su idealni jer na putu između točaka koje vas
zanimaju možete vidjeti čitav niz atrakcija i znamenitosti. Ako se odlučite koristiti isključivo podzemnu željeznicu,
velik dio vremena provedete ispod zemlje, a i kada ste 'na površini' uglavnom se krećete samo oko najpoznatijih
znamenitosti. Stoga se autobusi čine kao odlična alternativa i način kako sporijom vožnjom zapravo bolje iskoristiti
vrijeme.
Prigradska željeznica (Overground)

TfL (Transport for London), gradsko tijelo zaduženo za organizaciju londonskog prometa, 2007. godine pokrenulo
je novu uslugu - London Overground. Radi se o prigradskoj željeznici koja trenutačno obuhvaća četiri linije i više
od 80 postaja. Cilj ove mreže jest brže i učinkovitije povezati prigradska područja. Linije su izgrađene otprilike
kružno oko središta grada, pri čemu se po jedan krak odvaja prema sjeverozapadu, sjeveroistoku, jugoistoku i
jugozapadu. S obzirom da se prigradska željeznica na nekim mjestima križa s podzemnom, određena (pri)gradska
područja sada su znatno brže dostupna iz središta grada, pa kod rezervacije smještaja možete obratiti pozornost
na to nalazi li se vaš ho(s)tel u blizini neke od postaje 'Overgrounda'.
Laka prigradska željeznica (DLR, Docklands Light Railway)

DLR je mreža lake željeznice, koja se iz središta grada širi prema istoku i jugoistoku Londona. Jedna od
zanimljivosti ove mreže je da su svi vlakovi kontrolirani elektronički, odnosno nemaju vozače. Među ostalim, DLR-
om možete do Greenwicha.
Tramvajski javni prijevoz (Tramlink)

Tramlink je naziv tramvajske mreže u južnom Londonu. Obuhvaća četiri linije, a najzapadnija postaja je
Wimbledon, tek 500-ak metara udaljena od terena na kojima se igra legendarni teniski turnir .
Riječni javni prijevoz (London River Services)

London River Services naziv je za TfL-ovu podružnicu koja se brine o boljem integriranju brodskog prijevoza na
rijeci Temzi u cjelokupan sustav londonskog javnog prijevoza. Uglavnom se radi o prijevozu uzduž rijeke, dakle u
smjeru zapad - istok ili obratno, a ne o prijelazu preko rijeke. Stoga su ovakve linije vrlo zanimljive za turistička
razgledavanja, jer nude drugi pogled na tako poznate atrakcije, a obično ih možete i vidjeti u miru, s obzirom da
gužve nisu tolike kao kod kopnenog prijevoza.
Emirates Air Line

Sredinom 2012. godine u promet je puštena žičara koja prometuje između sjevernog i južnog Londona, odnosno
prelazi Temzu kod O2 Arene. Žičara se pokazala više kao turistička atrakcija nego kao prijevozno sredstvo, čemu su
sigurno pridonijele i (pre)visoke cijene.
Kartica Oyster

Oyster je 'pametna' kartica, koja se temelji na načelu sličnom Maestro kartici - vi je 'punite' novcem, a pri
očitavanju u prijevoznom sredstvu određeni iznos vam se skida s kartice. Osim novca, na Oyster možete
pohranjivati tjedne karte i sl. Oyster je uvijek jeftiniji od kupovanja redovnih pojedinačnih karata, a te su razlike
zbog politike poticanja na korištenje Oystera ponekad izrazito visoke.

Kartica Oyster košta 5,00 funta, ali taj iznos možete dobiti natrag kada vratite karticu.
Oyster se može koristiti na svim prije navedenim sredstvima javnog gradskog prijevoza. No, kako riječni prijevoz i
Emiratesova žičara nisu u potpunosti integrirani u sustav javnog prijevoza, s Oysterom možete ostvariti popuste,
ali npr. dnevna karta neće vam vrijediti za ta prijevozna sredstva te ćete i dalje morati platiti određeni iznos za
vožnju.
Kako 'poništavati' karticu Oyster?

Kartica se treba prisloniti na žute čitače na početku i kraju vožnje, osim u autobusima i tramvajima, u kojima je
karticu Oyster dovoljno prisloniti samo na početku vožnje. Prislanjanjem na aparat na kraju vožnje zapravo šaljete
obavijest o tome koliko novca vam sustav treba skinuti s kartice. Ako propustite karticu blokirati na kraju vožnje,
možete platiti maksimalnu cijenu vožnje, odnosno do maksimalnih 8,30 funta ili vam može biti naplaćena i znatno
viša kazna.
Vremensko trajanje karata

Ako vožnje plaćate zasebno (tzv. pay as you go sustav), karte vrijede od 70 do čak 260 minuta. Najkraće vrijede za
vožnje unutar jedne zone, a najviše ako se vozite kroz čak 20 zona, što je maksimalan broj zona za koje se Oyster
može koristiti. Karte uvijek dulje vrijede radnim danima nakon 19:00 i subotom, a najdulje traju nedjeljom, kada je
maksimalno trajanje od 85 do 315 minuta.
Maksimalno naplaćen iznos (Price capping)

Tzv. price-cap maksimalan je iznos koji vam u jednome danu može biti skinut s kartice Oyster. Taj iznos uvijek je
nešto niži od cijene dnevne karte. Postoje dvije vrste maksimalne naplate - vršna ('peak' - ako se radnim danom
vozite u razdoblju između 04:30 i 09:30) i izvanvršna ('off-peak' - sva ostala razdoblja).
Vrste i cijene karata za javni prijevoz u Londonu

Cijene karata ovise prije svega o tome u kojim zonama se namjeravate kretati. Kombinacija različitih karata i
pokaza doista je mnogo, pa ćemo zbog jednostavnosti u sljedećoj tablici navesti samo neke od njih i to za prve
dvije zone, u kojima se i nalazi najveći dio londonskih znamenitosti. Cijene karata možete izračunati na
www.tfl.gov.uk.
Vrsta karte Cijena
Redovna vožnja (1. i 2. zona)
Vrijedi za vožnje na mreži podzemne, prigradske (Overground) i lake prigradske (DLR) željeznice unutar prve dvije
zone. Može se koristiti i za autobusnu mrežu.

4,80 £ gotovina
2,90 £ (Oyster, peak)
2,30 £ (Oyster, off-peak)
Redovna vožnja (1. - 6. zona, vrijedi za Heathrow)
Vrijedi za vožnje na mreži podzemne, prigradske (Overground) i lake prigradske (DLR) željeznice unutar prvih šest
zona. Može se koristiti i za autobusnu mrežu.

6,00 £ gotovina
5,10 £ (Oyster, peak)
3,10 £ (Oyster, off-peak)
Dnevna karta (1. i 2. zona)
Vrijedi za vožnje na mreži podzemne, prigradske (Overground) i lake prigradske (DLR) željeznice unutar prve dvije
zone. Može se koristiti i za autobusnu mrežu.

12,00 £ (peak)
12,00 £ (off-peak)
Tjedna karta (1. i 2. zona)
Vrijedi za vožnje na mreži podzemne, prigradske (Overground) i lake prigradske (DLR) željeznice unutar prve dvije
zone. Može se koristiti i za autobusnu mrežu. Može se kupiti samo s karticom Oyster.
32,10 £
Autobusno-tramvajska karta
Vrijedi samo za vožnje autobusima te tramvajima. Može se koristiti na cijeloj autobusnoj i tramvajskoj mreži,
neovisno o zoni.

1,50 £ (Oyster)
Autobusno-tramvajska tjedna karta
Vrijedi samo za vožnje autobusima te tramvajima. Može se koristiti na cijeloj autobusnoj i tramvajskoj mreži,
neovisno o zoni. Može se kupiti samo s karticom Oyster.

21,00 £
Karta za Emiratesovu žičaru
Za povratnu kartu ne odobrava se popust, odnosno košta dvostruko više nego jednosmjerna.

4,50 £ (gotovina)
3,40 £ (Oyster)

Piccadilly Circus
Piccadilly Circus jedno je od glavnih cestovnih čvorišta u gradu, gdje započinju West End, City of Westminster te
Regent Street.
Ime 'duguje' obližnjoj kući jednog od tadašnjih krojača, Bakeru, koji je šivao piccadill, u prošlosti vrlo popularnu
vrstu ovratnika, dok circus na latinskom znači krug, tj. otvoreni prostor. Ovdje započinje i najkraća postaja
podzeme željeznice između istoimenog trga i Leicester Squarea.

Piccadilly je poznat i po fontani sa statuom Erosa, ali definitivno je najpoznatiji po svojim neonskim svjetlima (u
međuvremenu zamijenjena LED svjetlima) i gdje se prva električna reklama pojavila davne 1910. godine. Danas su
tamo najuočljiviji oglasi s oznakom Coca-Cola (od 1955. godine), Samsung, TDK, McDonald's i Hyundai.

Shopping u Londonu
London pruža nezaboravno shopping iskustvo, no ono ima svoju cijenu, koja je nešto viša nego u drugim centrima
mode. Ipak, nenadmašna su londonska sniženja, kad se čak i dizajnerska odjeća može naći po povoljnim cijenama.
Shopping u Londonu Shopping u Londonu

Veliki trio čine Oxford Street, Regent Street i Bond Street.

Oxford je, mogli bismo reći, najkomercijalnija od triju navedenih. Na 3 km duljine natiskalo se preko 300
prodavaonica, što je čini najvećom europskom ulicom mode. Tu se nalaze i 'flagship' trgovine velikih britanskih
lanaca robnih kuća, kao što su Selfridges, koji postoji preko 100 godina, Debenhams, John Lewis, Marks&Spencer
ili House of Fraser. Od 'običnih' trgovina tu su Topshop, Zara, Gap, Benetton itd.

Ta ulica ima jednu zanimljivu tradiciju, po uzoru na susjednu Regent Street. Naime, svake godine sredinom
studenog izabere se jedna slavna osoba koja upali božićna svjetla. Neki od poznatih koji su to učinili su Richard
Branson, Spice Girls i Enrique Iglesias. Simpatično, ali i marketinški učinkovito!

Regent Street, susjed Oxford Streetu, zapravo je tek njegova manja verzija. Izbor trgovina je sličan, pa ćemo
izdvojiti samo Armanijev dućan, Hugo Boss je također ovdje, kao i Hilfiger, Zara, Mango te H&M. Spomenutu
tradiciju paljenja božićnih svjetala Regent Street je započeo 1954. godine.

Bond Street se razlikuje od dviju prethodnih ulica po svojoj usmjerenosti ekskluzivnim trgovinama. Još od
izgradnje, početkom 18. stoljeća, sinonim je za luksuz, među ostalim jer su tu živjele slavne osobe, poput admirala
Nelsona. Brzo su se udomaćili i draguljari te trgovci umjetninama, a tamo su se zadržali sve do danas. Popis
trgovina je impozantan - Armani, Bulgari, Burberry, Channel, Cartier, D&G, Vuitton, Prada itd. San svakog
šopingholičara... s punim džepovima! :)

I ne smijemo zaboraviti Harrods, sinonim za luksuzni shopping - preko 80 tisuća kvadrata prodajnog prostora, koji
najbolje opisuje njihov slogan: Omnia Omnibus Ubique - Sve za svakoga, posvuda!

Suveniri su raznoliki, prihvatljivih cijena i mogu se naći posvuda, a vrlo je velika koncentracija suvenirnica oko
Piccaddilly Circusa.

Westminsterska palača
Palace of Westminster (Westminsterska palača) sjedište je dvaju parlamentarnih domova: House of Lords i House
of Commons. Jedna od najljepših građevina na sjevernoj obali rijeke Temze ima više od 1100 soba, 100 stubišta i
skoro 5 kilometara hodnika.

Današnji izgled potječe iz 19. stoljeća, dok je iz prošlosti preostao Jewel Tower, kao i Westminster Hall - najstariji
dio palače. Glavni simboli Parlamenta njegova su dva tornja: onaj viši, Victoria Tower, te onaj poznatiji: The Clock
Tower, u kojem se nalazi nalazi poznati Great Clock of Westminster, njegovo najveće zvono, ujedno poznatije pod
nazivom Big Ben. Zanimljivo je da je 2012. godine "Clock Tower" dobio novo ime - Elizabeth Tower i to u čast 60.
obljetnice vladavine kraljice Elizabete II.
Cijene ulaznica
Opis Cijene
Odrasli

25,00 GBP
Djeca, dobi 5-15 godina (prvo dijete u pratnji odrasle osobe može ući besplatno, a kartu plaća svako sljedeće
dijete)

10,00 GBP
Studenti i osobe star(ij)e od 60 godina

20,00 GBP

S obzirom da se u Parlamentu održavaju parlamentarne sjednice, na pojedine dane posjeti nisu mogući. Točne
raspoložive termine provjerite na službenim stranicama.

Westminsterska opatija
Westminsterska opatija jedna je od najzanimljivijih znamenitosti u Londonu. Ova crkva potječe još iz 11. stoljeća,
otkada se, među ostalim, koristi kao krunidbena crkva engleskih kraljeva.

Sredinom 11. stoljeća kralj Eduard izgradio je na ovom mjestu crkvu posvećenu sv. Petru, koja je ubrzo postala
poznata kao 'west minster', dok se naziv 'east minster' odnosio na Katedralu sv. Pavla. Od tadašnjega zdanja nije
ostalo mnogo, no udareni su temelji najznačajnije engleske sakralne građevine.

Kralj Henry III. sredinom 13. stoljeća Opatiju je obnovio u gotičkom stilu, a i službeno ju je proglasio mjestom
krunjenja i ukapanja engleskih vladara. Zapravo je time samo 'stavio na papir' ono što se u Westminsterskoj opatiji
ionako događalo još od stupanja na vlast Williama Osvajača 1066. godine te je tako do danas ondje okrunjeno
gotovo 40 monarha. Na popisu nedostaju tek dva, iz razloga što dva kralja nikada ni nisu službeno okrunjena.

Osim članova kraljevskih obitelji, u Opatiji su pokopane i mnoge važne povijesne ličnosti, poput Isaaca Newtona, a
ukupno je ondje više od 3000 grobnica. Također, postavljene su i brojne spomen ploče osobama koje su ostavile
važan trag u britanskoj povijesti. Jedan od poznatih dijelova Westminster Abbeya jest Pjesnički kutak (Poets'
Corner), u kojem su vječno počivalište pronašli brojni slavni pjesnici i spisatelji ili im je ondje pak postavljen
spomenik. Tako se ondje, među ostalima, nalaze grobnice Charlesa Dickensa, Geoffreya Chaucera (autora
Canterburyjskih priča) i Rudyarda Kiplinga, dok su spomenike dobili Jane Austen, John Keats, William Shakespeare
i mnogi drugi.

Zanimljiv je i poseban status Opatije u crkvenoj hijerarhiji. Ona tako nije pod upravom ni biskupa ni nadbiskupa,
nego odgovara izravno britanskoj kruni. Tu je povlasticu dobila sredinom 16. stoljeća, no ni prije nije imala biskupa
ili nadbiskupa, s ozbirom da je još od 1222. godine bila pod izravnom upravom pape.
Radno vrijeme

Radno vrijeme ovisi o razdoblju u godini, no Westminsterska je opatija uglavnom otvorena od 09:30 do 15:30.
Srijedom su vrata otvorena dulje, najčešće do 18:00, a nedjeljom je Opatija zatvorena.
Cijene ulaznica
Opis Cijene
Odrasli

18,00 GBP
Djeca, dobi 11-18 godina

8,00 GBP
Studenti i osobe star(ij)e od 60 godina

15,00 GBP

Tower of London
Službenog naziva Her Majesty's Royal Palace and Fortress, prvotno je služila kao utvrda, zatvor i mučilište, a od 14.
stoljeća kao mjesto gdje se čuvaju kraljičini dragulji. Jedno je vrijeme tu bio i opservatorij, koji je poslije
premješten u poznatiji Greenwich.

Utvrda se dijeli na dva dijela - Inner Ward, gdje se nalazi 13 tornjeva, i Outer Ward, sa svojih šest tornjeva.
Najstariji i središnji toranj zove se The White Tower. Čuvari dragulja se zovu Yeomen Warders ili Beefeaters, za
koje kažu da su ime dobili po mesnim odrescima, jer su bili jedni od rijetkih ljudi koji su ih u to vrijeme smjeli jesti.

Zanimljivost toga dvorca su i uvijek prisutni gavrani. Njihov broj povremeno se mijenja, no u Tornju ih se uvijek
nalazi najmanje šest. Prema legendi, za koju se pretpostavlja da potječe iz vremena vladavine kralja Charlesa II.,
Kraljevstvo će propasti u slučaju da šest gavrana napusti toranj.
Radno vrijeme
Opis Ožujak - listopad Studeni - veljača
Utorak - subota 09:00 - 17:30 09:00 - 16:30
Nedjelja i ponedjeljak 10:00 - 17:30 10:00 - 16:30
Posljednji ulasci dopušteni su pola sata prije zatvaranja.
Tower of London zatvoren je od 24. do 26. prosinca i 1. siječnja.
Cijene ulaznica
Opis Cijene
Odrasli

22,00 GBP
Studenti i osobe star(ij)e od 60 godina

18,70 GBP
Djeca, dobi 5-16 godina

11,00 GBP
Londonska katedrala sv. Pavla
Katedrala sv. Pavla jedna je od najprepoznatljivijih londonskih vizura. Impresivna kupola među najvećima je u
svijetu, a s nje se pruža nenadmašan pogled na grad na Temzi.
Londonska katedrala sv. Pavla Londonska katedrala sv. Pavla

Sadašnja katedrala najmanje je četvrto svetište na istome mjestu. Naime, još 604. ondje je izgrađena prva crkva, a
poznato je da su kasnije građene još barem dvije prije nego li je napravljena današnja građevina. Iako su se crkve
mijenjale, sve su bile posvećene sv. Pavlu.

Priča o današnjem objektu neizostavno je vezana uz englesku reformaciju, odnosno proces odvajanja Engleske od
katoličanstva i stvaranja Anglikanske crkve. Tijekom tog razdoblja Katedrala je u nemirima teško oštećena, kasnije
je stradala i u udaru munje te Engleskom građanskom ratu, pa se sredinom 17. stoljeća počelo razmišljati o njenoj
obnovi. Kao najbolji odabran je projekt slavnog engleskog arhitekta Christophera Wrena, koji je obuhvaćao
velebnu kupolu. Bilo je to u kolovozu 1666. godine, no već tjedan dana kasnije London je zahvatio veliki požar koji
je uništio gotovo cijeli grad.

Obnova je započela 1675., prva misa održana je 1697., a radovi su dovršeni 1710. godine. London je time dobio
jednu od svojih najljepših znamenitosti, prepoznatljivu prije svega po 111 metara visokoj i oko 65.000 tona teškoj
kupoli, čime se ubraja među najveće crkvene kupole u svijetu.

Na vrhu kupole nalazi se Zlatna galerija (Golden gallery), s čijih se 85 metara visine pruža izvrstan pogled na
London (više o radnom vremenu i cijenama pogledajte u tablicama ispod teksta). Ispod nje se nalaze Kamena
galerija (Stone Gallery) i Šaptajuća galerija (Whispering gallery), poznata po odličnoj akustici, kojoj i duguje svoje
ime.
Radno vrijeme
Opis Ponedjeljak - subota Nedjelja
Katedrala 08:30 - 16:30 (ulaz do 16:00) Nema razgledavanja
Galerije u kupoli 09:30 - 16:15 Nema razgledavanja
Cijene ulaznica
Opis Cijena na ulazu Online cijena
Odrasli 17,00 GBP 15,00 GBP
Djeca, dobi 6-17 godina 7,50 GBP 6,50 GBP
Studenti i osobe star(ij)e od 60 godina 15,00 GBP 13,50 GBP

Brod HMS Belfast

Britanska mornarica stoljećima je bila vodeća svjetska pomorska sila, a važnu ulogu igrala je i tijekom Drugog
svjetskog rata. Najmoćniji ratni brod u tom razdoblju bio je HMS Belfast, kojeg danas možete slobodno razgledati
privezanog na Temzi nasuprot Tower of Londona.
Gradnja HMS Belfasta započela je 1936. godine, a tri godine kasnije ušao je u sastav Kraljevske mornarice.
Osnovna namjena bila mu je zaštita trgovačkih ruta na sjevernim morima, no ubrzo se pridružio pokušaju
pomorske blokade Njemačke. Pokazalo se to kobnim za novi brod, koji je naletio na minu i sljedeće tri godine
proveo na popravcima.

Konačno je vraćen na more 1942. godine, dodatno unaprijeđen i opremljen, što ga je učinilo najvećim i
najmoćnijim krstašem u Britanskoj mornarici. Posebna snaga bio mu je radarski sustav te je stoga odmah poslan
na čuvanje rute za opskrbu Rusije, koja je vodila teške bitke protiv Njemačke. Na toj dužnosti brod je ostao sve do
1944., kada je sudjelovao u Danu D, odnosno savezničkom iskrcavanju u Normandiji.
Kasnije je HMS Belfast sudjelovao i u Korejskom ratu, kao i u različitim mirovnim misijama. Povučen je iz uporabe
1963. godine, a kao muzejski brod otvoren je 1971. godine.
Uvid u život na ratnom brodu

HMS Belfast impresionira vanjskim izgledom, no vrlo ga je zanimljivo razgledati i iznutra. Ondje možete vidjeti
kako je dane provodilo skoro tisuću članova posade. Postav se sastoji od figura u stvarnoj veličini, pa imate dojam
kao da hodate između mornara tijekom njihovih svakodnevnih dužnosti.

Tako možete vidjeti kako su se i gdje pripremali obroci, skučene prostorije za spavanje, brodsku bolnicu, ali i
prostorije za navigaciju ili sobu s motorima. Posjetitelji obično vole razgledati i gornje palube, s kojih se odlično
vide vanjski dijelovi broda, ali i obale Temze.
Radno vrijeme HMS Belfasta
Opis Radno vrijeme
Ožujak - listopad * 10:00 - 18:00
Studeni - veljača ** 10:00 - 17:00
* Posljednji ulasci u ovom razdoblju dopušteni su u 17:00.
** Posljednji ulasci u ovom razdoblju dopušteni su u 16:00.
HMS Belfast zatvoren je od 24. do 26. prosinca.
Cijene ulaznica
Opis Cijena
Odrasli

14,50 GBP (16,00 GBP*)

Umirovljenici i osobe s invaliditetom

11,60 GBP (12,80 GBP*)

Djeca od 5 do 15 godina (u pratnji odraslih osoba)

7,25 GBP (8,00 GBP*)

* Viša cijena uključuje besplatan audio-vodič i dodatnu donaciju.

Buckinghamska palača
Sagrađena prije 300 godina za Vojvodu od Buckinghama, službena je londonska rezidencija britanske monarhije,
koju je takvom u 19. stoljeću 'učinila' kraljica Viktorija. Prijašnje su rezidencije bile Palace of Westminster, Palace
of Whitehall i St. James's Palace.

Veličine je gotovo 80.000 m2, najveća prostorija u palači je The State Ballroom, a prijestolna dvorana, Throne
Room, nalazi se u glavnoj prostoriji zvanoj 'Piano nobile'. Iza palače je Buckingham Palace Garden, najveći privatni
vrt u Londonu, gdje kraljica održava ljetne domjenke. Glavna atrakcija je ceremonija smjene kraljevske straže,
poznate po svojim živopisnim odorama.

Horse Guards Parade

Horse Guards Parade jedan je od najvećih londonskih otvorenih prostora i mjesto na kojemu želite biti ako biste
htjeli vidjeti smjenu straže, a nemate se želju gužvati ispred Buckinghamske palače.

Horse Guards Parade nalazi se u povijesnom središtu grada, oko 200 metara sjeverno od Westminsterske opatije i
500-tinjak metara istočno od Buckinghamske palače. Iako taj 'trg' okružuju brojne zanimljive i znamenite zgrade,
najpoznatiji je po dvama događajima.

Prvi je svakako Trooping The Colour, manifestacija kojom se slavi rođendan britanskih monarha, u današnjem
slučaju britanske kraljice. Tradicija potječe još iz 1748. godine, odnosno proslave rođendana Edwarda VII. Paradu
izvode pješaci i konjanici vojske, odnosno pripadnici kraljičine osobne straže. Šarenom i zabavnom događaju osim
kraljevske obitelji i visokih uzvanika prisustvovati mogu i ostali građani ili turisti i to s The Malla ili ruba St James
Parka.

Za razliku od Trooping The Coloura, koji se odvija jednom godišnje, smjena straže odvija se svakodnevno. Gužva je
mnogo manja nego na smjeni straže kod Buckinghamske palače te je možete mnogo bolje vidjeti, pogotovo ako se
pojavite nešto ranije od samog početka parade. Parada traje oko pola sata, a izvode je dvije skupine vojnika iz
elitne postrojbe Britanske vojske. Nakon dolaska nove grupe konjanika, dvije skupine postrojavaju se jedna
nasuprot drugoj te izvršavaju smjenu straže. Nakon toga 'stara' skupina odlazi u svoju vojarnu u Hyde Parku,
odakle je stigla i 'nova' grupa konjanika.
Vrijeme izvođenja smjene straže na Horse Guards Paradeu
Opis Vrijeme izvođenja
Ponedjeljak - subota 11:00
Nedjelja 10:00

Kraljevski opservatorij u Greenwichu

Među svim građevinama u prekrasnom Greenwichu, jedna ima posebno mjesto u svjetskoj povijesti. Riječ je o
Kraljevskom opservatoriju.

Kraljevski opservatorij mjesto je po kojemu se određuje svjetsko vrijeme (lokalno vrijeme uzeto je kao tzv.
Greenwich Mean Time, odnosno vrijeme u odnosu na koje se određuju svjetske vremenske zone) i koje se koristi
kao mjesto nultog meridijana, pa se tako prema njemu određuju svjetski meridijani, odnosno zemljopisna dužina.
Povijesne crtice

Kraljevski opservatorij graditi je dao kralj Charles II. 1675. godine. Vodio ga je John Flamsteed, čovjek kojega je
Charles iste godine imenovao prvim kraljevskim astronomom. Ključna zadaća Opservatorija bila je unaprijediti
pomorsku navigaciju i konačno uvesti red u određivanje udaljenosti, odnosno pronaći način za precizno
određivanje položaja brodova u odnosu na zapad ili istok.
Određivanje zemljopisne dužine

Flamsteed u tome nije uspio, ali je postao poznat kao veliki istraživač nebeskih tijela te je otkrio mnoga od njih
koja prije nisu bila poznata. S obzirom da kretanje od 15 stupnjeva zemljopisne dužine prema zapadu ili istoku
stvara vremensku razliku od sat vremena, za unaprjeđenje navigacije bilo je potrebno stvoriti precizne satove,
kojima bi se točno mjerilo vrijeme i moglo bolje pratiti kretanje brodova. Najveći znanstvenici i istraživači onoga
vremena nisu mogli pronaći rješenje, pa je odlučeno da će se dodijeliti velika nagrada onome tko izradi dovoljno
precizan sat. Iznenađujuće, to je za rukom nakon skoro 60 godina uspjelo stolaru iz Yorkshirea - Johnu Harrisonu -
1773. godine.
Nulti meridijan

Nakon što je problem određivanja udaljenosti, odnosno zemljopisne dužine bio riješen, preostalo je dogovoriti se
oko toga koje će se mjesto koristiti kao dogovorna točka nultog meridijana, odnosno mjesto od kojega će se
mjeriti udaljenost prema zapadu ili istoku. Odabir nultog meridijana bio je važan i kako bi se odredili
međunarodno priznati standardi u mjerenju vremena, što je za posljedicu imalo lakše određivanje početka i kraja
dana i sl.

1884. godine sazvana je konferencija u Washingtonu, gdje su predstavnici 25 nacija skoro jednoglasno donijeli
odluku da se kao mjesto nultog meridijana odredi londonski Greenwich. Bila je to očekivana odluka, s obzirom da
se većina svjetske trgovine već odvijala po pomorskim kartama koje su kao središte koristile upravo Greenwich.
Što vidjeti u Kraljevskom opservatoriju?

Među posjetiteljima uvijek je popularno slikati se s nogama na dvije strane svijeta - jednom na zapadnoj, a
drugom na istočnoj polutci. Nulti meridijan precizno je određen položajem Airyjevog teleskopa u Meridijanskoj
zgradi.
Meridijan je jasno označen i u vanjskom dijelu Opservatorija, no ako ga želite vidjeti i slikati se u poznatoj pozi s
tijelom na dvije strane svijeta, trebate platiti ulaznicu. Naime, ulaz u dio Opservatorija ne plaća se, ali su iznimka
Flamsteedova kuća, Planetarij i spomenuto dvorište s označenim meridijanom. Kupljena karta vrijedi i za Kuću i
Dvorište.

Planetarij Peter Harrison odlično je mjesto za bolje upoznavanje nebeskih tijela i to preko različitih interaktivnih
predstava i programa. Za predstave u Planetariju također se plaćaju ulaznice.

Potpuno besplatno možete razgledati Južnu zgradu Astronomskog centra, gdje se, među ostalim, malazi meteorit
star 4,5 milijarda godina. Koristeći interaktivne zaslone možete postaviti pitanja vezana uz svemir ili pokušati
voditi svemirsku misiju.
Radno vrijeme Kraljevskog opservatorija
Opis Radno vrijeme (svakodnevno)
Astronomski centar 10:00 - 17:00
Flamsteedova kuća i Meridijansko dvorište 10:00 - 17:00
Posljednji ulasci dopušteni su u 16:30.
Cijene ulaznica

Razgledavanje Južne zgrade Astronomskog centra je besplatno. Ulaz se plaća za Planetarij, Flamsteedovu kuću i
Meridijansko dvorište.
Opis Cijena (odrasli) Cijena (djeca od 5 do 15 g.) Cijena (s popustom *)
Planetarij
6,50 GBP 4,50 GBP 5,50 GBP
Flamsteedova kuća i Meridijansko dvorište
Ulaznica vrijedi za oba mjesta.
7,70 GBP 3,60 GBP 6,75 GBP
* Pravo na popust imaju osobe stare 60 ili više godina, studenti stari 16 ili više godina te osobe s invaliditetom i
njihova pratnja.

Kraljičina kuća u Greenwichu

Greenwich se još od 1997. godine nalazi na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine, a u zaštićenom kompleksu
jednu zgradu turisti često previde - Kraljičinu kuću.

Kraljičinu kuću graditi je dala kraljica Ana od Danske, supruga Jamesa I., prvog britanskog kralja iz dinastije Stuart.
Prema predaji, James je Ani izgradio palaču kao ispriku zbog toga što ju je opsovao u javnosti, nakon što mu je ona
tijekom lova slučajno ubila psa.

Gradnja je započela 1816. godine, a vodio ju je Inigo Jones, arhitekt u usponu koji je intenzivno proučavao rimsku i
renesansnu arhitekturu. Gradnja je ubrzo prekinuta, zbog bolesti i skore smrti kraljice Ane. James je također
uskoro umro te je Greenwich uskoro preuzela kraljica Henrietta Maria, pod čijim je nadzorom Kuća dovršena
1635. godine. Bila je to revolucionarna građevina za London i cijelu Britaniju, kojom su dominirale zgrade od
crvene opeke.

Osvježavajuće bijela Kraljičina kuća u renesansnom stilu i klasičnih proporcija poslužila je kao uzor kasnijem
kompleksu koji je izgrađen u Greenwichu i koji se pretvorio u jedan od najljepših dijelova Londona. Jones je
zapravo bio jedan od sljedbenik slavnog talijanskog arhitekta Andree Palladija, čija su djela izvršila ključan utjecaj
na europsku gradnju od 16. sve do kraja 18. stoljeća. Iznimka nije bila ni Engleska, koja je posredstvom Iniga
Jonesa upoznala paladijanizam i vrlo često ga primjenjivala sljedećih 200-tinjak godina.

Kasnije je Kraljičina kuća mijenjala namjene, a od 1937. godine koristi se kao dio Nacionalnog pomorskog muzeja.
Tako su ondje izloženi portreti i slike uglavnom vezani uz pomorske motive, nastale od 17. do 20. stoljeća, a neki
od autora jesu Willem van de Velde stariji, William Hogarth i Thomas Gainsborough.
Radno vrijeme Kraljičine kuće
Opis Radno vrijeme
Svakodnevno

10:00 - 17:00
Posljednji ulasci dopušteni su u 16:30.
Cijene ulaznica

Razgledavanje stalnog postava Kraljičine kuće je besplatno. Ulaz se eventualno plaća za posebne izložbe i
događanja.

Nacionalna galerija u Londonu

Jedna od stvari po kojima je London poznat jest to što je mnoge vrhunske muzeje moguće razgledati potpuno
besplatno. Jedno od takvih mjesta je i Nacionalna galerija na Trafalgar Squareu.
Nacionalna galerija u Londonu Nacionalna galerija u Londonu
U Nacionalnoj galeriji izložena su djela vrhunskih zapadnoeuropskih slikara od 13. do 19. stoljeća, a zbirka se
svrstava u najbolje slikarske kolekcije na svijetu.

Zbirka je počela nastajati 1824. godine, kada je Donji dom Britanskog parlamenta (House of Commons) odobrio
kupnju kolekcije bogatog bankara i ljubitelja umjetnina Johna Juliusa Angersteina. Sedam godina kasnije
Parlament je odobrio gradnju adekvatnije građevine za izlaganje zbirke te je nakon dodatnih sedam godina kasnije
otvorena Nacionalna galerija i to na najživljem gradskom trgu - Trafalgar Squareu.

Tijekom godina Galerija je bila više puta dograđivana te njena ukupna površina danas iznosi impresivnih 46,4
tisuće kvadratnih metara, što odgovara veličini od otprilike šest i pol standardnih nogometnih terena!

Zanimljivo je da je od samih početaka zamišljena kao izložbeni prostor za široke mase te je s tom svrhom otvorena
na mjestu lako dostupnom svim društvenim slojevima. Također, ulaz je otpočetka besplatan, kako bi se uživanje u
vrhunskoj umjetnosti omogućilo i onima koji si ne bi mogli priuštiti plaćanje skupih ulaznica.
Vrhunska zbirka zapadnoeuropskog slikarstva

Popis umjetnika čija su djela izložena u Nacionalnoj galeriji doista je impresivan. Nalaze se ondje, među ostalima,
djela talijanskih, španjolskih, nizozemskih i njemačkih velikana, a vidjeti se mogu, naravno, i slike britanskih
majstora. Kolekcija ukupno broji više od 2300 djela.

Tako primjerice možete vidjeti Caravaggiovu Večeru u Emmausu, Titianovu sliku Bakho i Arijadna, Cezanneove
Kupače, Rubensovu 'Samson i Delila', Rembrandtov autoportret, van Goghove Suncokrete ili Botticellijevu 'Venera
i Mars'. Ako vam to nije dovoljno, možda vas privuku djela Dürera, Leonarda da Vincija, Michelangela, Rafaela,
Rubensa, Velazqueza, Goye ili Canaletta.
Radno vrijeme Nacionalne galerije u Londonu
Opis Radno vrijeme
Svakodnevno, osim petkom

10:00 - 18:00
Petkom

10:00 - 21:00
1. siječnja, 24. - 26. prosinca

Zatvoreno
Cijene ulaznica

Razgledavanje stalnog postava Nacionalne galerije je besplatno. Ulaz se eventualno plaća za privremene izložbe.
Prirodoslovni muzej u Londonu
U moru kvalitetnih londonskih muzeja neki od njih zauzimaju posebno istaknuto mjesto. Jedan od takvih je i
Povijesne crtice

Priča o londonskom Prirodoslovnom muzeju počinje još 1753. godine, kada je Hans Sloane državi ostavio zbirku
koju je marljivo prikupljao tijekom života. Prvotno je kolekcija bila smještena u British Museumu, sve dok Richard
Owen, voditelj prirodoslovne zbirke u potonjem, nije pokrenuo kampanju za izgradnju nove, zasebne zgrade za
prirodoslovnu zbirku.

Vlada je podržala njegovu inicijativu te je muzejska zgrada izgrađena na području Južnog Kensingtona. Ondje je
1862. godine održana Velika svjetska izložba te je prostor zauzimala središnja sajamska građevina, jednostavno
nazvana International Exhibition Building. S obzirom da zgrada nije bila pretjerano popularna, štoviše tadašnji The
Building News proglasio ju je "jednom od najružnijih javnih građevina koje su ikada podignute u ovoj zemlji", brzo
je donesena odluka da se sruši i na njenom mjestu izgradi novi muzej.

Na natječaju je pobjedio Francis Fowke, isti arhitekt koji je 'potpisao' i omraženu Sajamsku zgradu. No, Fowke je
ubrzo umro te je projekt preuzeo mladi Alfred Waterhouse. On je umjesto renesanse odabrao njemačku romaniku
i - izvrsno pogodio! Waterhousova zgrada otvorena je 1881. godine i danas je jedna od najprepoznatljivijih
londonskih građevina, a njeno prugasto pročelje jedan od omiljenih gradskih simbola.
Zbirka Prirodoslovnog muzeja u Londonu

Zbirka Prirodoslovnog muzeja uistinu je golema te je najveća takve vrste na svijetu. Obuhvaća više od 70 milijuna
uzoraka - životinja je čak 55 milijuna, pri čemu na kukce otpada 28 milijuna primjeraka. Fosila je devet milijuna,
dok je biljnih uzoraka šest milijuna. Zbirka obuhvaća i više od pola milijuna stijena i minerala te više od tri tisuće
meteorita, a u dislociranom centru u Tringu (60-ak kilometara sjeveroistočno od Londona) nalaze se uzorci više od
95 posto danas poznatih ptičjih vrsta.
Galerija dinosaura

Najpopularniji dio muzeja jest Galerija dinosaura, prostor u kojemu posjetitelji mogu saznati više o tim divovskim
stvorenjima. Moguće je vidjeti različite kosture i modele, među njima i one poznatog T-rexa, odnosno
tiranousaura.

Kao i u ostatak stalnog postava, ulaz u Galeriju dinosaura je besplatan, no zbog stalnih gužvi poželjno je unaprijed
rezervirati ulaznicu za njega. U suprotnom, mogli biste provesti mnogo vremena čekajući na ulaz. Karte imaju
upisano vrijeme posjeta, pa kod njihove rezervacije trebate odabrati željeno vrijeme posjeta i tada se pojaviti na
ulazu u Galeriju.
Simulatori potresa i vulkanskih erupcija

Jedan od omiljenih dijelova Muzeja jest i tzv. 'Power Within' galerija (opet otvorena od siječnja 2014.), u kojoj
možete doživjeti simulacije erupcije vulkana ili simulaciju razornog potresa. Mnogi vole pogledati i figuru
plavetnog kita u stvarnoj veličini, divovski podsjetnik na veličinu najvećeg bića koje je ikada živjelo na zemlji.
Radno vrijeme Prirodoslovnog muzeja u Londonu
Opis Radno vrijeme
Svakodnevno 10:00 - 17:50
Posljednji petak u mjesecu 10:00 - 22:00
24. - 26. prosinca Zatvoreno
Cijene ulaznica

Razgledavanje stalnog postava Prirodoslovnog muzeja je besplatno. Ulaz se eventualno plaća za privremene
izložbe.
Iako vam rezervacija besplatnih ulaznica za Galeriju dinosaura omogućuje ulazak u istu u točno određeno vrijeme,
to ne znači da s njom imate pravo odmah ući u cjelokupni muzej. Dakle, za ulaz u sami muzej morate čekati s
ostalim posjetiteljima u redu, nakon čega možete odmah nastaviti prema Galeriji, imajući na umu vrijeme koje
vam je upisano na rezerviranoj karti.

Ako ste kupili kartu za privremenu izložbu, možete koristiti brzi ulaz i ne morate čekati s ostalim osobama u redu
za ulaz u Muzej.

he Monument
The Monument je spomenik kojim je obilježen katastrofalni Veliki londonski požar iz 1666. godine. Impresivan je
već sam po sebi zbog svoje visine, a posjetitelji ga vole i zbog odličnog pogleda koji se pruža s njegovog vrha.

Veliki londonski požar 1666.

1666. u povijesti Londona ostat će upamćena kao jedna od najcrnjih godina. U nedjelju, 2. rujna, u pekari
Thomasa Farynera u Pudding Laneu (200-tinjak metara sjeverno od London Bridgea) izbio je požar. Središte
Londona tada je bilo okruženo starim zidinama i sastojalo se uglavnom od gusto poslaganih drvenih kuća, a k
tome je tek završilo vrlo sušno ljeto. Bilo je to idealno vrijeme i područje za širenje vatrene stihije, što se ubrzo
dogodilo te se požar širio nezaustavljivom brzinom.

Zahvaćene su tisuće kuća, njih više od 13.000 te se pretpostavlja da je do 6. rujna, kada je požar konačno ugašen,
skoro svih 80.000 tadašnjih stanovnika londonskog Cityja ostalo bez svojih domova. Preživjele su tek rijetke
zgrade, prije svega one građene od kamena, kao što je npr. katedrala sv. Pavla, no i one su bile oštećene.
Spomenik Velikom požaru - The Monument

Veliku obnovu Lodona preuzeo je arhitekt Christopher Wren, pa je njemu pripala i zadaća izgradnje spomenika u
uspomenu na katastrofalni požar. Wren je odabrao dorski stup visok čak 61 metar, što ga čini najvišim stupom
takve vrste na svijetu. Zanimljivo je da odabrana visina nije nimalo slučajna. Naime, radi se o točnoj udaljenosti od
mjesta gdje se nalazi The Monument i pekare u kojoj je Veliki londonski požar započeo!

Radovi su započeli 1671. godine, a dovršeni su šest godina kasnije - 1677. Pri vrhu se nalazi promatračka
platforma, dok je malo iznad nje postavljena velika pozlaćena urna zahvaćena vatrom, za koju se arhitekt odlučio
nakon što je kralj Charles II. odbio ideju da se na vrhu nalazi spomenik njemu samome.
Pogled s vrha The Monumenta

Zahvaljujući povoljnoj lokaciji i visini, The Monument je odlično mjesto za upoznavanje Londona iz zraka. Do vrha
vodi 311 stuba i ne postoji lift, pa se možete uspeti samo pješice nakon 10-15 minuta hodanja. Iako se ne radi o
pretjeranom velikom broju stuba, uspon je naporan iz razloga što je uzak i nema mjesta za odmor. No, kako biste
ipak bili nagrađeni za trud, na vrhu ćete dobiti diplomu koja služi kao dokaz da ste se potrudili i stigli do
promatračnice.

Spomenimo i da se promatračka platforma ne nalazi na najvišem dijelu stupa, nego na nešto manje od 50 metara
visine. Naravno, to je sasvim dovoljno za pamtljive panorame Londona, pogotovo ako vas posluže lijepo vrijeme i
dobra vidljivost.

Iako pogled nije tako dobar kao primjerice s kupole katedrale sv. Pavla, The Monument ima aduta u rukavu, a to je
vrlo niska cijena ulaznica za londonske pojmove. Ako niste pri novcu, a željeli biste vidjeti London iz zraka, The
Monument je vrlo dobar izbor. K tome, ulaznica je besplatna ako imate London Pass.
Radno vrijeme The Monumenta
Opis Travanj - rujan * Listopad - ožujak **
Svakodnevno 09:30 - 18:00 09:30 - 17:30
* Posljednji ulasci u ovom razdoblju dopušteni su u 17:30.
** Posljednji ulasci u ovom razdoblju dopušteni su u 17:00.
Cijene ulaznica
Opis Cijena
Odrasli

4,00 GBP
Studenti, umirovljenici i osobe s invaliditetom

2,70 GBP
Djeca do 16 godina (djeca do 13 godina moraju biti u pratnji odraslih osoba)

2,00 GBP

Tower Bridge
Tower Bridge najpoznatiji je londonski most te jedan od najpoznatijih u svijetu. Prepoznatljivi simbol Londona u
promet je pušten tek krajem 19. stoljeća, 1894. godine.

Izgradnji novog mosta preko Temze pristupilo se zbog velikih gužvi koje su nastajale istočno od tadašnjeg London
Bridgea. Natječaj je otvoren 1876. godine, idejni projekt odabran 1884. godine, a deset godina kasnije Tower
Bridge konačno je otvoren.

Most je prepoznatljiv po dva tornja, između kojih se na dvije razine nalaze prometnice. Donja se sastoji od dvije
pomične rampe i namijenjena je kombiniranom cestovnom i pješačkom prometu, dok je gornja bila zamišljena
kao pješačka alternativa za sve one koji ne žele čekati na spuštanje 'rampi' u vrijeme kada je most podignut kako
bi omogućio prolazak brodovima. No, ta 'nebeska' šetnica zatvorena je 1910. godine zbog slabog korištenja te se
danas koristi kao jedan od boljih gradskih vidikovaca u sklopu Tower Bridge Exhibitiona (više ispod).

Tower Bridge jedna je od omiljenih gradskih znamenitosti, a bez slike s njime u pozadini rijetki napuštaju London.
Svakako ga probajte vidjeti i po noći, kada zaista blista punim sjajem. Spomenimo i da se Tower Bridge odlično
'slaže' sa susjednim Tower of Londonom, što je i bio jedan od zahtjeva natječaja za njegovu gradnju.
Tower Bridge Exhibition

Most je dom zanimljivoj izložbi nazvanoj Tower Bridge Exhibition. Osim što se možete upoznati s poviješću ove
građevine i saznati više o drugim svjetski poznatim mostovima, pruža vam se i mogućnost za vidjeti sobe s
motorima koji su nekoć podizali rampe na donjoj razini mosta. No, ono zbog čega se većina posjetitelja odlučuje
na posjet Tower Bridgeu jest mogućnost posjeta spomenutoj šetnici na gornjoj razini, s koje se pruža izvrstan
panoramski pogled na London.
Radno vrijeme (Tower Bridge Exhibition)
Opis Radno vrijeme
Od travnja do rujna

10:00 - 18:00
Od listopada do ožujka

09:30 - 17:30
Posljednji ulasci dopušteni su pola sata prije zatvaranja.
Tower Bridge Exhibition zatvoren je od 24. do 26. prosinca, a 1. siječnja radi od 10:00.
Cijene ulaznica (Tower Bridge Exhibition)
Opis Cijene
Odrasli

9,00 GBP
Djeca, dobi 5-15 godina

3,90 GBP
Studenti i osobe star(ij)e od 60 godina

6,30 GBP

Trafalgar Square
Ako se u golemom Londonu jedno mjesto može smatrati gradskom žilom kucavicom, središtem najvažnijih
događanja, onda je to Trafalgar Square.

Trafalgar Square ime je dobio po poznatoj Bitci kod Trafalgara iz 1805. godine, kada je britanska mornarica
porazila Španjolsku i Napoleonovu Francusku. Bitka se odvijala kod rta Trafalgar, 50-ak kilometara južno od
Cadiza, a Britance je vodio admiral Horatio Nelson. Zahvaljujući pobjedi nad nadmoćnim protivnicima, Nelson je
stekao velik ugled i slavu te mu se domovina se odužila postavljanjem više od 50 metara visokog stupa na
najvažniji londonski trg. Danas je to najupečatljiviji spomenik na Trafalgar Squareu, a ondje se nalazi još od sredine
19. stoljeća.
Četiri postolja

U podnožju stupa nalaze se skulpture lavova - na svakom uglu po jedna, ukupno četiri njih. Simbolika broja četiri
vidljiva je i u još jednom detalju - na Trgu se nalaze četiri velika postolja, koja su bila predviđena za postavljanje
spomenika drugim poznatim osobama iz britanske povijesti. Tri su iskorištene te se na njima nalaze statue kralja
Georgea IV., generala Jamesa Napiera i generala Henryja Havelocka. Četvrto postolje nikad nije popunjeno te je
krajem 20. stoljeća odlučeno da će se na njemu izlagati različita umjetnička djela, pri čemu će svako biti izloženo
samo privremeno.
Fontane

Na Trafalgar Squareu ističu se i dvije velike fontane, prvi puta otvorene 1845. godine. Tijekom 30-ih godina
prošlog stoljeća redizajnirane su i posvećene uspomeni na dva poznata admirala britanske mornarice - Johnu
Jellicoeu i Davidu Beattyju, dok posljednje izmjene potječu s početka 21. stoljeća.
Nacionalna galerija

Trafalgar Square dom je i jednom od najboljih londonskih muzeja - Nacionalnoj galeriji. U građevini koja dominira
trgom smještena je vrhunska zbirka zapadnoeuropskog slikarstva, jedna od najboljih u svijetu. Izložena su djela
velikana poput Moneta, Rubensa, Rembrandta, Michelangela, Rafaela i Leonarda da Vincija, a ljubitelje umjetnosti
sigurno će razveseliti to što je ulaz u Galeriju besplatan!
Najveće gradsko božićno drvce

Trafalgar Square je i mjesto odvijanja brojnih događanja, poput različitih prosvjeda ili proslava važnih sportskih
pobjeda. No, jedna tradicija ima posebno mjesto - paljenje lampica na božićnom drvcu. Priredba se održava
početkom prosinca, a drvce dolazi iz okolice norveške prijestolnice Osla. Radi se o daru Norvežana Britancima iz
zahvalnosti za pomoć tijekom Drugog svjetskog rata. Za London se pomno bira najbolji primjerak drvca svake
godine još od 1947., a kod bora stanovnike i posjetitelje Londona u božićnom razdoblju na Trafalgar Squareu
svakodnevno uveseljavaju i božićne pjesme koje izvode različite glazbeno-zabavljačke skupine.