Professional Documents
Culture Documents
Kvaliteta Elektricne Energije Predavanje 4 2014 2015 PDF
Kvaliteta Elektricne Energije Predavanje 4 2014 2015 PDF
Kvaliteta Elektricne Energije Predavanje 4 2014 2015 PDF
Prenapon je stanje pri kojem napon poraste preko neke unaprijed određene granice.
Napon (%)
Vrijeme (ms)
Napon (%)
Vrijeme (ms)
23.03.2015. Kvaliteta električne energije 5
Parametri kvalitete napona
PRIVREMENI PRENAPONI MREŽNE FREKVENCIJE (SKOKOVI NAPONA)
Prema standardu IEEE 1159 skok napona je povišenje efektivne vrijednosti napona
iznad 110% efektivne vrijednosti nazivnog napona.
Standard IEEE 1159 dijeli kratkotrajne skokove u tri kategorije (kao i propade
napona): vrlo kratke (iznenadne, trenutne, instantaneous) u trajanju od 1/2 perioda do
30 perioda osnovne frekvencije s efektivnom vrijednošću napona između 110% i
180% nazivne vrijednosti; kratke (prolazne, momentary) u trajanju od 30 perioda do 3
sekunde s efektivnom vrijednošću napona između 110% i 140% nazivne vrijednosti;
privremene (temporary) u trajanju od 3 sekunde do jedne minute s efektivnom
vrijednošću napona između 110% i 120% nazivne vrijednosti.
Privremeni prenaponi se vrlo rijetko javljaju kao problemi pri napajanju električnom
energijom – predstavljaju samo od 2% do 3% svih poremećaja.
Kod privremenih prenapona javlja se povišen napon na trošilima pa samim tim mogu
uzrokovati štetu prije svega elektronskim uređajima, zatim motorima, rasvjeti i dr.
Veći privremeni prenaponi, iako relativno kratko traju, vremenom ugrožavaju izolaciju
provodnika te namotaja transformatora i motora, koji su zato izloženi bržem starenju.
Tranzijenti se generalno definiraju kao promjene struje ili napona koje traju kratko,
pri čemu se misli na trajanje manje od jedne poluperiode ili jedne periode nazivne
frekvencije.
Tranzijentni naponi mogu biti različitih oblika, kao što je prikazano na slici.
-100
-200
negativni višestruki prolaz kroz nulu
Važne osobine prijelaznih prenapona su: maksimalni napon; fazni kut, tj. ’’mjesto’’
pojave događaja na sinusnom talasu; količina energije (površina ispod krive); brzina
(vrijeme) porasta napona u vremenu; frekvencija; trajanje pojave; itd.
sistema. 50
Prenaponi koji nastaju pri direktnom udaru groma u prijenosnu liniju javljaju se
usljed protjecanja struje atmosferskog pražnjenja kroz elemente sistema, pri čemu se
udar groma može promatrati kao djelovanje idealnog strujnog izvora. Prenaponi
mogu nastati i usljed elektromagnetne indukcije odnosno promjene
elektromagnetnog polja koja je uzrokovana udarom groma u blizini prijenosne linije.
Karakteristično za ovaj mehanizam nastanka tranzijenata je da su iznosi prenapona
na svim fazama približno jednaki.
0.8
Napon (pu)
VRIJEME
NABIJENI OBLAK 0.6 PORASTA = 1.2 s
TRAJANJE = 50 s
0.4
TOK
NEGATIVNIH
NABOJA 0.2
Vrijeme (s)
POVRŠINA ZEMLJE 0
0 20 40 60 80 100
400 100
50
300
Napon (V)
Napon (V) 0
200
50
100 100
0 150
200
100
250
200 Vrijeme (ms) Vrijeme (ms)
5 10 15 20 25 30 5 10 15 20 25 30
Napon (pu)
veoma brzo. Jedan od najčešćih
uzroka oscilatornih tranzijenata je
sklapanje kondenzatorskih baterija
koje služe za popravak faktora
snage.
Vrijeme (ms)
S povećanjem učešća
Oscilatorni tranzijentni prenapon niske
vjetroelektrana u sistemu sve frekvencije uzrokovan ferorezonancijom
značajniji postaju i tranzijenti
uzrokovani sklapanjem
Napon (V)
Vrijeme (ms)
Početni impuls obično ima frekvenciju veću od 50 kHz, dok prigušeni oscilatorni dio
ima frekvenciju između 400 Hz i 1 kHz, s time da su najčešći signali od oko 1 kHz.
10 s
Tranzijent čija primarna komponenta ima frekvenciju manju od 5 kHz i trajanje od 0.3
ms do 50 ms smatra se niskofrekventnim. Obično se javlja u distributivnim mrežama
i to najčešće u procesu nabijanja kondenzatorskih baterija. U ovom slučaju javlja se
oscilatorni tranzijent s primarnom komponentom frekvencije između 300 Hz i 900 Hz.
Amplituda može biti do 200% nazivnog napona ali je obično između 130% i 150%, s
trajanjem između 0.5 i 3 perioda, što ovisi o prigušenju sistema.
Većina potrošača može da podnese ograničen broj tranzijenata koji prije svega ovisi
o prirodi tranzijenta i starosti opreme. Utjecaj tranzijenata na opremu je kumulativan,
odnosno svaki sljedeći tranzijent ima veći utjecaj na trošilo. Generalno se smatra da
su trošila u domaćinstvima manje izložena opasnosti od djelovanja tranzijenata od
opreme u industrijskim postrojenjima. Mikroprocesori i TV aparati vrlo su osjetljivi na
prijelazne prenapone.
Frekvencija (kHz)
Frekvencija (kHz)
Ud
1
3
Ua a Ub a2 Uc ; Ui
1
3
Ua a2 Ub a Uc ; U0
1
3
Ua Ub Uc
odnosno:
Ua Ud Ui U0 ; Ub a2 Ud a Ui U0 ; Uc a Ud a2 Ui U0 .
E - efektivna vrijednost faznog napona u simetričnom trofaznom sistemu;
Uasim, Ubsim i Ucsim - fazori faznih napona u simetričnom trofaznom sistemu;
Ua, Ub i Uc - fazori faznih napona u nesimetričnom trofaznom sistemu;
Ud, Ui i U0 - fazori direktne, inverzne i nulte komponente;
a = ej120.
23.03.2015. Kvaliteta električne energije 23
Parametri kvalitete napona
NAPONSKE NESIMETRIJE
Obično se kao mjera nesimetrije trofaznog sistema napona koristi faktor naponske
nesimetrije (Voltage Unbalance Factor - VUF) definiran od IEC. Ovaj faktor računa se
preko efektivne vrijednosti inverzne komponente napona Ui i izražava u procentima
efektivne vrijednosti direktne komponente napona Ud:
Ui Ua a2 Ub a Uc
uu 100 (%) 100 (%)
Ud 2
Ua a Ub a Uc
Pomak nulte tačke trofaznog sistema napona, koji karakterizira prisustvo nulte
komponente napona u nesimetričnom trofaznom sistemu, definira se kao
procentualni odnos efektivne vrijednosti nulte komponente napona i efektivne
vrijednosti direktne komponente napona:
U0
u0 100 (%)
Ud
gdje je:
U0 U0 U0
2 2
gdje je: U Ub Uc
Usrp a
3
Osim faktora PVUR, NEMA definira i faktor nesimetrije linijskih napona (Line Voltage
Unbalance Ratio - LVUR) :
Uab, Ubc i Uca - efektivne vrijednosti linijskih napona u nesimetričnom trofaznom sistemu;
Usrl - srednja vrijednost tri linijska napona.
Asinhroni motor. Usljed protjecanja inverzne komponente struje kroz namot statora
asinhronog motora dolazi do pojave inverznog okretnog magnetnog polja čiji je
smjer vrtnje suprotan smjeru vrtnje direktnog magnetnog polja, odnosno koje rotira
suprotno smjeru vrtnje rotora stroja.
Inverzna komponenta struje koja protječe kroz namot statora i dodatni magnetni tok
koji ona uzrokuje dovode do povećanja gubitaka na statoru (gubitaka u namotu i
gubitaka u željezu zbog povišenja magnetne indukcije u jezgri) te povećanog
zagrijavanja statora.
Pri nesimetriji također dolazi do pojave dodatne struje rotora, odnosno povećanja
gubitaka na rotoru i povećanog zagrijavanja.
Ako je moment tereta konstantan, smanjuje se brzina vrtnje i odvođenje topline ako
motor ima vlastito hlađenje. Postojanje inverzne komponente momenta utječe na
produženje trajanja prijelaznih pojava u pogonu, naprimjer zaleta motora.
uu (%)
Za generatore standard IEC 60034-1 definira iznos inverzne komponente struje koja
može teći u stroju. Inverzna komponenta struje može imati vrijednost 10% direktne
komponente struje kod turbogeneratora, odnosno 8% kod hidrogeneratora. Naime, i
kod generatora je bitna samo inverzna komponenta struje jer se na mrežu priključuju
preko transformatora čija je jedna strana u spoju trokut, što onemogućava
protjecanje nulte komponente struje kroz generator. Utjecaj inverzne komponente
struje na generator sličan je kao kod asinhronih motora: stvara se inverzno okretno
magnetno polje suprotno smjeru rotacije direktnog magnetnog polja i rotora;
povećavaju se gubici u bakru i željezu i zagrijavanje stroja.