TRANSFORMACIJA organske tvari

tla i kruženje hranjiva

SVJEŽI
H2 O
ORG. OSTACI CO2
(ubinule biljke,
životinje, mo.,
insekti)
80-90%
Kompost.. HRANJIVA svježih org.
ostataka

MINERALIZA
CIJA

Mikrobni
razgradnja

Stvaranje
humusa
10-20%
svježih org.
CILJ:
HUMUS ostataka
Održavanje
kvalitete i
plodnosti
tla
 ULOGA MIKROORGANIZAMA U
STVARANJU I RAZLAGANJU HUMUSA U
TLU

MIKROORGANIZMI AKTIVNO SUDJELUJU U MNOGIM

PROCESIMA KOJI SE ODIGRAVAJU U TLU

- RAZLAGANJE SVJEŽIH ORGANSKIH OSTATAKA U TLU

- SINTEZA SPECIFIČNIH SPOJEVA KOJI SUDJELUJU U

STVARANJU HUMUSA

humifikacija organske tvari – povezana sa značajnim

smanjenjem početnog materijala- prosječno:
80-90% organskih ostataka- mineralizira se do konačnih
produkata
10-20% učešće u stvaranju humusa (ili spojevi otporni na
razgradnju)
 Koeficijent humifikacije-
u značajnoj mjeri određen je:

KVALITATIVNIM SASTAVOM ORGANSKIH OSTATAKA

STRUKTUROM MIKROBNIH CENOZA koje imaju učešća

u njihovom razlaganju

humus- počinje se stvarati u prvim etapama nastajanja

tla - količina se povećava

u formiranom tlu – predstavlja vrijednost koja

karakterizira određeni tip tla
u prirodnim tlima- količina humusa konstantna
sinteza i razgradnja humusa su uravnotežene
 TRANSFORMACIJA ORGANSKIH OSTATAKA I
SINTEZA HUMUSNIH TVARI U TLU

Odvija se pod utjecajem mikroorganizama

pri čemu polaznu tvar čine organski
ostaci u tlu i na njegovoj površini

Početak procesa:
- faunistički humifikatori usitnili i
djelomično kemijski transformirali
SVJEŽU ORGANSKU TVAR- ona se
uključuje u mikrobni metabolizam-
u procesima:
FERMENTACIJE
AMONIFIKACIJE
SAPONIFIKACIJE

nastaju:
- C02, NH3, H20, MINERALNE
SOLI - ishrana mikroorganizama i
biljaka

- RAZLIČITi ORGANSKI SPOJEVI I

MIKROBIOLOŠKI PROTEINI

njihovom POLIMERIZACIJOM I
KONDENZACIJOM

nastaje nova organska tvar- koja se

kvalitativno i kvantitativno razlikuje
od polaznih spojeva- HUMUS – proces
se zove HUMIFIKACIJA
u novo stvorenoj tvari – u većoj mjeri se nalaze
HUMUSNE KISELINE – VISOKO MOLEKULARNI POLIMERNI
SPOJEVI- NASTAJU IZ FENOLNIH DUŠIČNIH SPOJEVA

HUMUS predstavljaju visokomolekularni organski

spojevi u tlu nastali kao produkt djelomične
razgradnje mrtve organske tvari (biljnih i
životinjskih ostataka)

Humus je građen od:

Humusnih kiselina – fulvo i huminske kiseline – spojevi visoke
molekulske mase (Mr=1500), netopivih u vodi, topivi u
lužinama,a djelomično taloživi u kiselini

HUMINA – novi spojevi koji su netopivi u vodi i lužinama

Slika: Hipotetska struktura kemijske građe huminske kiseline (Mortvedt,
Giordano, Lindsay: Micronutrients in Agriculure, American
Society of Agronomy, Madison, Wisconsin, 1972.)
MIKROBI –u procesu sekundarnog
metabolizma- SINTETIZIRAJU POLIFENOLE
– mogu sudjelovati u sintezi humusnih tvari –
PRI ČEMU SE KONDENZIRAJU SA DUŠIČNIM
SPOJEVIMA

SINTEZA cikličnih humusnih komponenti iz

ugljikohidrata – znanstveno potvrđena kod
metabolizma gljive i aktinomiceta

U DUŠIČNOM DIJELU HUMUSA-

Aminokiseline, polipeptidi i aminošećeri
Nastaju kao proizvod metabolizma i sekundarne sinteze
- ovi produkti porijeklom iz svježe organske tvari –
koja sadrži 1-30% proteina
JEDAN DIO AMINOKISLEINA i i POLIPEPTIDA KORISTE
MIKROORGANIZMI i TEK NAKON NJIHOVOG
IZUMIRANJA – OSLOBAĐAJU SE ZA SINTEZU
HUMUSNIH TVARI

HUMUSNE KISELNE nastaju KONDENZACIJOM

AROMATSKIH SPOJEVA – pri čemu se fenolni spojevi
oksidiraju do FENOLA – koji se veže sa
AMINOKISELINAMA i POLIPETIDIMA

DUŠIČNI SPOJEVI – UGRAĐUJU SE IZMEĐU BENZOLOVIH

PRSTENOVA – GRADE HETEROCIKLIČKE SPOJEVE

ZAVRŠNA FAZA- KONDENZACIJA i DALJE

POLIMERIZACIJA- pri čemu dolazi do lančanog
povezivanja tvari u visoko molekularne polimere
 PROCES STVARANJA HUMUSA – VRLO SLOŽEN

ODVIJA SE POD UTJECAJEM MIKROORGANIZAMA

U PRIRODNIM UVJETIMA GDJE ABIOGENI FAKTORI MOGU
BITI PRESUDNI ZA NJEGOV NASTANAK
 SHEMA PROCESA HUMIFIKACIJE
ORGANSKI OSTATCI

CELULOZA I OSTALI BJELANČEVINE LIGNIN, TANINSKE

UGLJIKOHIDRATI TVARI

MIKROORGANIZMI
CO2, H2O, NH3 CO2, H2O, NH3

PRODUKTI PRODUKTI RAZLAGANJA I PRODUKTI

METABOLIZMA RESINTEZE RAZLAGANJA
(FENOLNI SPOJEVI) (AMINOKISELINE I PEPTIDI) (FENOLNI SPOJEVI)

OKSIDACIJA NH2
OKSIDACIJA

H C COOH
O O

OH R OH
-2e
-2e
-2H KONDENZACIJA -2H
OH OH
O O
SINTEZA HUMUSNIH KISELINA većih molekula-
ODVIJA SE: U AEROBNIM UVJETIMA
pri neutralnoj do slabo alkalnoj reakciji sredine koja
sadrži dosta dušika

U ANAEROBNIM TLIMA- SA KISELOM reakcijom sredine

i malo dušika – sintetiziraju se humusne kiseline
manje molekularne težine – radi toga što je u ovim
uvjetima spriječena veća kondenzacija i
polimerizacija

Humus kao oblik organske tvari – je mnogo stabilniji i

otporniji na djelovanje mo. nego ostale svježe
organske tvari iz tla
SVAKI TIP TLA IMA ODREĐENU KOLIČINU i SASTAV
HUMUSA

VAŽAN ANTROPOGENI FAKTOR KOJI REGULIRA

INTENZITET MIKROBIOLOŠKIH PROCESA
HUMIFIKACIJE – PRIMJENA MINERALNIH GNOJIVA!!!

HUMUSNE KISELINE U TLU – mali dio ostaje slobodan,

a uglavnom su vezane za mineralnu komponentu, kod
ovog povezivanja najčešće nastaju organo-mineralni
spojevi:

-humusno glineni kompleks

-kompleksni spojevi humusnih kiselina sa koloidnim
otopinama Al i Fe+(OH)3,
- organo mineralni spojevi tipa helata i soli humusnih
kiselina
 Utjecaj humusa na tlo
Stvaranje
organo- Poboljšanje
HUMUS mineralnihveza strukture tla

Formiranje Retencija vlage

gel strukture u tlu

Vezanje Smanjenje rezidua

pesticida pesticida u tlu

Obojavanje tla Povećanje

topline tla
TLO Povećanje
rasta mo. Biogenost tla

Vezanje s ionima
Zaštita od
teških metala
industrijskog otpada
vezanje s
AL Porast usvajanja
i Fe ionima fosfora
Formiranje Transport
heleta mikroelemenata
 TIPOVI HUMUSA U TLU

u različitim tipovima tala- različite forme humusa

pri određivanju ovih formi - analiziraju se:

- uvjeti u kojima se stvara humus (klimatsko-

hidrološki)
- stupanj humificiranosti
- povezanost organskog i anorganskog dijela tla
- stupanj zasićenosti humusnih kiselina sa kationima
- brzina mineralizacije humusa
ovisno o uvjetima u kojima se stvara humus-
razlikujemo:

1. TERESTRIČKE (KOPNENE) FORME -

MOR TIP, MODER TIP, MULL

2. HIDROMORFNE FORME -

MOČVARNI HUMUS I TRESET

 MUL tip humusa

AEROBNA TRANSFORMACIJA svježih organskih ostataka-

nastaje humus POVOLJNIH KARAKATERISTIKA sa

ZASIĆENIM HUMATIMA

nastaje djelovanjem pretežno BAKTERIJA i GLJIVA -

u tlima POVOLJNIH FIZIKALNO-
KEMIJSKIH, VODOZRAČNIH,
TOPLOTNIH I DRUGIH
KARAKTERISTIKA

NASTAJE PRETEŽNO U
UVJETIMA SEMIHUMIDNE DO
SEMIARIDNE KLIME
formira se uglavnom pod:

-TRAVNO LIVADNIM BILJNIM ZAJEDNICAMA

-POLJOPRIVREDNIM KULTURAMA I
-MJEŠOVITIM LISTOPADNIM ŠUMAMA SA DOBRO
RAZVIJENIM TRAVNIM POKROVOM
najčešće ga nazivamo -
ZRELI ILI BLAGI
HUMUS-
CRNE BOJE,
SLABO KISELE DO
NEUTRALNE
REAKCIJE,
ODNOS C:N OKO 10 :1
 MOR TIP HUMUSA (SIROVI HUMUS)

NAJNEPOVOLJNIJI OBLIK humusa koji nastaje u tlu i

to u specifičnim klimatskim uvjetima

nastaje u tlima KISELE REAKCIJE, sa malim sadržajem

gline i velikom poroznošću

u uvjetima HLADNE I VLAŽNE KLIME

KISELI ILI SIROVI HUMUS
nastaje prvenstveno pod utjecajem GLJIVA tla
glavna karakteristika- na
površini tla - u obliku
POLURAZGRAĐENIH
ORGANSKIH OSTATAKA
koji su impregnirani sa
humusnom tvari
karakterizira pretežno ŠUMSKA
TLA

SMEĐE BOJE

ŠIROKI ODNOS C:N 30:1

sadrži MALO PRAVIH

HUMUSNIH TVARI,
VEĆINU čine humusne tvari
NESPECIFIČNE PRIRODE

dva tipa ovog humusa:

DISTRIČNI I EUTRIČNI
MODER TIP HUMUSA

PRIJELAZNI tip između mull i

mor tipa humusa

odnos C:N - 15-20 :1

različiti pH: od kiselog do

alkalnog
formira se u vlažnim
tlima sa vlažnom
klimom i
siromašnim biljnim
pokrovom
 HIDROMORFNI TIPOVI HUMUSA
MOČVARNI HUMUS
nastaje u uvjetima gdje su biljni ostaci u tlu - stalno
pod vodom -

razgradnja - vrlo spora

obavlja se u anaerobnim uvjetima
uz aktivno sudjelovanje pretežno anaerobnih bakterija

u periodima smanjene vlažnosti- razgradnja organskih

ostataka je znatno brža i obavljaju ju aerobne
bakterije

dva podtipa močvarnog humusa:

HIDROMULL- biljni ostaci su potpuno razgrađeni

ANMOR- biljni ostaci su slabo razgrađeni

 TRESETNI HUMUS

nastaje od biljnih ostataka koji se

konstantno nalaze pod vodom

razgradnja biljnih ostataka je

neprekidno pod ANAEROBNIM
UVJETIMA uz aktivno sudjelovanje
anaerobnih bakterija
EUTRIČNI TRESETNI HUMUS-
nastaje u niskim tresetištima gdje u vodenim bazenima
raste trska i šaš

sadraj mineralnih tvari iznosi 14-15%

pH - neutralan, C:N odnos manji od 30:1

DISTRIČNI TRESETNI HUMUS

nastaje u visokim tresetištima gdje u vodenim bazenima
rastu pojedine mahovine

sadržaj mineralnih tvari 2-3%

pH- kisela reakcija, C:N 40:1