Studija Mentalnog Zdravlja Prisilnih Migrantica

Poglavlje 2:
Studija mentalnog zdravlja prisilnih

migrantica u Bosni i Hercegovini
Anela Hasanagić
Uvod u prisilnu migraciju, mentalno zdravlje žena i slučaj Bosne i

Hercegovine
Raseljenost raste širom svijeta i postaje globalni problem za međunarodno jav-

no zdravstvo. Procjenjuje se da u svijetu ima oko 45,2 miliona prisilnih migra-
nata (Siriwadhana i sar., 2014), a broj interno i eksterno raseljenih osoba ekspo-
nencijalno raste u mnogim regijama (Siriwadhana, 2015).
Brojne studije pokazuju da migracija predstavlja traumatično iskustvo.
Izbjeglice i interno raseljena lica imaju puno više problema sa mentalnim zdrav-
ljem nego druge društvene grupe (Porter i Haslam, 2001). Samo iskustvo mi-
gracije čini ih podložnijim mentalnim poteškoćama, pošto migracija zahtijeva
kulturološko prilagođavanje i ozbiljne promjene socio-ekonomskog statusa
(Gulsen i sar.,2010).
Tranzicije su izazovni životni procesi koji doprinose društvenoj margi-
nalizaciji, gubitku socijalnih mreža, gubitku zdravstvene zaštite, te zdravstve-
nim poteškoćama među kojima su depresija i anksioznost (Shishehgar i sar,
2015). Prisilna migracija uzrokovana ratom ostavlja teške posljedice po tjele-
sno i mentalno zdravlje jer podrazumijeva stres izazvan osobnim ili kolektiv-
nim gubicima. Štaviše, istovremeno iskustvo gubitka i selidbe pojačava osjećaj
opasnosti i gubitka kontrole, te se zbog toga smatra posebnim traumatičnim
iskustvom (Nuttman-Shwartz etal, 2011). Dohrenwend i Sar. (2006, a prema
Nuttman-Shwartz i sar, 2011: str. 487), tvrde da izloženost traumatičnim do-
gađajima može dovesti do patoloških reakcija i negativnih posljedica kao što su
anksioznost, strah, depresija i posttraumatski simptomi. Good (1996) tvrdi da
raseljene osobe imaju veću šansu da obole od depresije, anksioznosti i soma-
tizacije. Također imaju tendenciju da razviju “kulturološku ožalošćenost” (Ei-
senbruch, 1992, a prema Good, 1996), proces žaljenja za izgubljenim domom i
kulturom koji je jednako bolan kao i žaljenje za osobom koja je preminula. Zbog
32 Rodna studija prisilne migracije i psihosocijalnog dobrostanja u Bosni i Hercegovini
toga su raseljena lica u opasnosti da razviju različite mentalne probleme, od

alkoholizma i zloupotrebe opojnih sredstava, do najozbiljnijih mentalnih pro-
blema.
Prema navodima Thomasa i Thomasa (2004), najčešće psihološke reakcije
kod izbjeglica i raseljenih osoba su PTSP (koji se javlja kao reakcija na nasilje i/
ili mučenje), depresija (reakcija na gubitak) somatizacija i egzistencijalne dile-
me (kada su poljuljani obrasci vrijednovanja i vjerovanja). Siriwadhana i Sar.
(2014) tvrde da se među populacijom eksterno i interno raseljenih prisilnih mi-
granata češće javlja depresija, posttraumatski stresni poremećaj, anksioznost,
somatizacija i drugi mentalni poremećaji, dok je rezilijencija povezana sa zaštit-
nim i ublažavajućim faktorima kao što je bolji socio-ekonomski položaj, mlađa
životna dob i socijalna podrška.
Iako rizik postoji za sve vrste raseljenih osoba, neka istraživanja pokazala
su da ima određenih razlika i da su interno raseljene osobe u većoj opasnosti
od izbjeglica i povratnika. Interno raseljena lica ne štite međunarodni zakoni
o izbjeglicama zbog čega nemaju pristup međunarodnoj pomoći i međunarod-
nim službama (Siriwadhana i sar, 2014). Za razliku od interno raseljenih osoba,
izbjeglice često uživaju veću zaštitu i prestaju biti izložene nasilju (Erol i Sar, a
prema Mels i Sar, 2010), ali zato mogu osjetiti negativne posljedice kulturološke
ožalošćenosti. Treću grupu čine povratnici koji ponovo imaju stabilno mjesto
prebivališta. Porter i Haslam (2005, a prema Mels i Sar, 2010) zaključili su da
interno raseljene osobe imaju najgore ishode kada je u pitanju mentalno zdrav-
lje, a iza njih dolaze povratnici, te izbjeglice. Pokazalo se da su interno raseljene
osobe visoko rizična skupina za obolijevanje od mentalnih poremećaja, te da
ostvaruju lošije rezultate na indeksima mentalnog zdravlja od izbjeglica (Salah
i Sar, 2012: str. 782).
U većini dosadašnjih istraživanja o mentalnom zdravlju raseljenih osoba u
centru pažnje bio je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i depresija. No,
iskustvo raseljenosti može izazvati i druge afektivno-patološke reakcije, kao i
reakciju rezilijencije kod raseljenih osoba, odnosno zdravlja i/ili ozdravljenja
(Porobić, 2012).
Neke studije ukazuju na to da traumatična iskustva mogu također izazvati
pozitivne promjene i rast (Tedeschi i sar, 1998; Nuttman-Shwartz i sar, 2011).
Pitanje da li trauma izaziva oštećenja ili predstavlja priliku za rast još uvijek je
nedovoljno istraženo, ali većina nalaza ukazuje na to da ozbiljne traume imaju
razarajuće posljedice (Powell i sar,2003; Mahdi i Sar, 2014; Dekel i Sar, 2012).
Bitno je navesti da blizu 80% izbjeglica i interno raseljenih osoba čine žene
i djeca, a oni su posebno osjetljivi na tjelesne i mentalne poteškoće i imaju po-
sebne zdravstvene potrebe (Thomas iThomas, 2004). Mnoga raseljena djeca na-
Studija mentalnog zdravlja prisilnih migrantica u Bosni i Hercegovini 33
stavljaju normalno funkcionirati, ali ostaju u opasnosti da razviju niz simptoma,

od PTSP-a, depresije, anksioznih poremećaja i problema u ponašanju (Mels i
Sar, 2010).
Što se tiče žena, studije su pokazale da mnoge raseljene žene boluju od oz-
biljnih zdravstvenih problema uzrokovanih migracijom, kao što su depresija,
šizofrenija, posttraumatski stresni poremećaj, suicidalne nakane i psihoza (Bei-
ser, 2015; Bhui i Sar, 2003; Grisaru i Sar, 2003 a prema Donnelly i Sar, 2011). Tim
ženama je teško dobiti potrebnu zdravstvenu njegu (Donnelly, 2004; Morrow i
Chappell, 1999; svi citirani u Donnelly i Sar, 2011). Kao faktore koji doprinose
lošem mentalnom zdravlju među ženama izbjeglicama, Donnelly i Sar. (2011)
navode loš socio-ekonomski status, nezaposlenost ili nedovoljnu zaposlenost,
marginalizaciju, diskriminaciju, rodna pitanja, jezičke barijere, kulturološke ra-
zlike, društvenu stigmatizaciju, te neinformiranost o dostupnim uslugama za
zaštitu mentalnog zdravlja. Barenbaum i Sar. (2004, a prema Mels, 2010) tvrde
da je rod kod žena važan faktor koji negativno utječe na psihološko dobrostanje,
što znači da je rezilijencija žena niža tokom i nakon traumatičnih događaja.
Rat u Bosni i Hercegovini (1992– 1995) obilježilo je veliko materijalno ra-
zaranje, ali i uništavanje na demografskom planu sa 100.000 poginulih i 31.000
nestalih osoba.5 Više od 60% stanovništva Bosne i Hercegovine osjetilo je zna-
čajne posljedice ratnog raseljavanja. Preko 2,3 miliona ljudi moralo je pobjeći
iz svojih domova, oko1,3 miliona napustilo je državu u potrazi za zaštitom u
inostranstvu, a oko milion ljudi je raseljeno unutar BiH (Ministarstvo za ljudska
prava i izbjeglice BiH i UNHCR, 2016).
Rat je završen Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, a dio spo-
razuma (Aneks VII) odnosi se na pravo povratka svih lica raseljenih tokom rata.
Od potpisivanja sporazuma, državne i međunarodne organizacije uložile su
dosta truda kako bi omogućile uspješan povratak raseljenih lica, posebno kroz
pravne odredbe o vraćanju imovine. No, mnoga raseljena lica nakon vraćanja
imovine nisu se u potpunosti vratila u svoje predratne domove, već su odlazi-
la na područja gdje njihova etnička grupa čini većinu, ili su ponovno migrirala
van zemlje. Većina programa podrške namijenjenih povratku izbjeglica i interno
raseljenih lica nije značajnije doprinijela potpunoj integraciji povratnika, uglav-
nom zbog nedostatka sigurnosti, ekonomskih prilika i socijalnih usluga (Fagan,
2011; Porobić i Mameledžija 2014; Porobić, 2016).
Pored toga što su muškarci sudjelovali u borbama tokom ratnog perioda u
BiH od 1992. do 1995. civilno stanovništvo bilo je izloženo iznimnom nasilju
5 Prema podacima Međunarodne komisije za nestale osobe i Instituta za nestale osobe u Bosni
i Hercegovini, http://www.icmp.int/where-we-work/europe/western-balkans/bosnia-and-her-
zegovina/
i patnji. Mnoge žene bile su žrtve torture koja je uključivala rodno zasnovano
nasilje, zatvaranje i deportacije. Stoga je i tokom i nakon rata izbjeglicama i in-
terno raseljenim licima, osobito ženama i djeci kao najranjivijim kategorijama,
pružana psiho-socijalna pomoć.
U početku je psiho-socijalna podrška koju su pružale strane i međunarodne
nevladine organizacije, u partnerstvu s domaćim organizacijama, bila usmjere-
na na zadovoljavanje osnovnih potreba: hrane, skloništa, medicinskog liječenja
i akutne psihološke pomoći. Nakon rata, uz pomoć međunarodnih organizacija
kao što su UNHCR, UNDP, UNICEF, WFP, OSCE, CRS, MedicaMondiale i Ambasada
SAD-a, brojne nevladine organizacije počele su pružati ekonomsku i psihološku
pomoć ženama izbjeglicama i drugim raseljenim ženama. Projekti su podrazu-
mijevali i dodjelu sredstava za pokretanja poduzeća. Neke od navedenih organi-
zacija pružale su psihološku pomoć ženama žrtvama seksualnog nasilja (Medi-
ca Zenica, ŽenaBiH Mostar, Udruženje žena Derventa itd.). Povratnici su postali
nova ranjiva kategorija i trebala im je psiho-socijalna pomoć. Ona se pružala
kroz pravno savjetovanje za povratak imovine i pristup osnovnim ljudskim pra-
vima kao što je zdravstvena zaštita, zaposlenje i obrazovanje. Implementirani
su brojni projekti ekonomskog osnaživanja ove populacije.
Ukratko, u poboljšanju mentalnog zdravlja u poslijeratnoj Bosni i Herce-
govini sudjeluju različiti akteri i različite ciljne grupe, iako zaštita mentalnog
zdravlja još uvijek nije integrirana u državne mehanizme pružanja usluga (Po-
robić, 2015).
Istraživačka pitanja
Pitanje mentalnog zdravlja od velike je važnosti u zemljama Zapadnog Balkana

(ZP), kao što su Bosna i Hercegovina (BiH), Srbija i Kosovo, koje su suočene s
dugotrajnim procesom društvene i ekonomske tranzicije i prisilnih migracija.
Ove tri zemlje, koje su devedesetih godina bile iznimno pogođene ratnim ra-
seljavanjem stanovništva jer je nakon raspada Jugoslavije oko 4 miliona ljudi
izgubilo domove i/ili su bili prisiljeni da ih napuste, još uvijek se suočavaju s
nizom problema vezanim za zaštitu prava raseljenih lica, uključujući i pravo
povratka na predratno mjesto prebivališta, te ostvarivanje socio-ekonomskih
prava, poput prava na obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i zaposle-
nje. Prema UNHCR-ovom regionalnom profilu za jugoistočnu Evropu iz 2014.
na području ZP-a još uvijek ima 366.000 raseljenih osoba kojima je potrebno
‘trajno rješenje’. Pored toga što još uvijek nisu riješeni ključni problemi vezani
za prisilnu migraciju, na socio-demografsku situaciju u ovim zemljama još uvi-
jek snažno utječe ratom uzrokovana raseljenost, te poslijeratna društvena i po-
litička nestabilnost prožeta jakom lošom ekonomskom situacijom koja izaziva

nova iseljavanja. Važno je napomenuti da je broj osoba koji pate od mentalnih
poteškoća u ovim zemljama iznad prosjeka Evropske unije, a uzrok tome treba
tražiti u dvije decenije rata, etničkim tenzijama, siromaštvu i neorganiziranosti
sektora zaštite mentalnog zdravlja.
Projekt Rodno zasnovana studija prisilne migracije i mentalnog zdravlja u
kontekstu socio-političke tranzicije u BiH, Srbiji i Kosovu bio usmjeren na sljedeća
istraživačka pitanja (od kojih su prva dva direktno povezana s psihometrijskom
studijom jer je težila dati odgovore na ista):
• Kako je iskustvo međuetničkog nasilja, ratnog raseljavanja i dugoročne so-
cio-ekonomske tranzicije utjecalo na psiho-socijalno zdravlje prisilnih mi-
grantica u sva tri okruženja?
• U kakvom se psiho-socijalnom stanju one nalaze, te koji su remeteći faktori
i faktori rezilijencije u ovim izazovnim društvenim okruženjima?
• Kakvu psiho-socijalnu pomoć (vladinu ili nevladinu, formalnu ili neformal-
nu) dobiva ova populacija?
• Kakve korake je potrebno poduzeti da bi se odgovorilo na psiho-socijalne
potrebe ove populacije i da bi se nadomjestili propusti trenutnih programa
i politika?
• Koje dobre prakse (ako ih ima) mogu implementirati vlasti, te različiti dr-
žavni, regionalni i međunarodni akteri kako bi unaprijedili pružanje psi-
ho-socijalnih usluga i učinili ih dostupnijim prisilnim migranticama u ove
tri zemlje?
Metodologija
Uzorak
Ova studija rađena je na uzorku od 230 sudionika i sudionica (117 muškaraca,
113 žena), iz 11gradova (14 općina) u Bosni i Hercegovini.
Korišteni su sljedeći kriteriji za sudjelovanje u studiji:
• Spolna struktura: jednak broj sudionika i sudionica;
• Status: osobe koje zvanično ili nezvanično pripadaju kategoriji izbjeglica,
interno raseljenih osoba ili povratnika u BiH;
• Životna dob: stariji od 38;
• Stambeno pitanje: sudionici i sudionice koji žive u kolektivnim smještajima
ne trebaju predstavljati više od 10% cjelokupnog uzorka;
• Raznolika populacija: etnička i vjerska raznolikost, obrazovanje, socio-eko-
nomski status, radni status i ostale vrste socio-demografske raznovrsnosti.
Što se tiče tehnike određivanja uzorka, korišten je uzorak koji je bio najpo-
godniji. Ciljna grupa bila je populacija raseljenih osoba, povratnika i izbjeglica iz
svih krajeva zemlje, osobito onih dijelova na kojima je, sudeći prema statistika-
ma UNHCR-a i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, ova populacija najbroj-
nija. Podaci su prikupljani u 14 općina s najvećom stopom registriranih povrat-
nika, interno raseljenih lica i izbjeglica među cjelokupnim stanovništvom. Ured
UNHCR-a u BiH dostavio nam je registre kolektivnih centara u BiH. Ministarstvo
za ljudska prava i izbjeglice provjerilo je i potvrdilo podatke iz ovih registara, a
kasnije poslalo i pismo podrške, odobravajući terenski rad i odabir ispitanika i
na taj način omogućavajući pristup kolektivnim centrima širom zemlje u koji-
ma žive interno raseljene osobe. Sudionici su birani na licu mjesta, preko kon-
takt osoba u centrima za socijalni rad, centrima za zaštitu mentalnog zdravlja i
nevladinim organizacijama koje rade s ciljnom populacijom u svakoj od općina.
Slika 1 prikazuje mapu područja Bosne i Hercegovine na kojem je vršeno
uzorkovanje. Odabrane lokacije odražavaju podjelu na urbano/ruralno, većin-
ske etničke grupe (Bošnjaci/Hrvati/Srbi) i političku strukturu zemlje. Na osno-
vu navedenih kriterija, podaci su prikupljani u sljedećim općinama: Bosanski
Petrovac (probna studija), Bugojno, Mostar, Sarajevo, Srebrenik (Federacija
BiH), Banja Luka, Doboj, Istočno Novo Sarajevo, Prijedor, Trebinje, Derventa
(Republika Srpska) i Brčko (Brčko distrikt).
Slika 1. Mapa područja BiH na kojem je vršeno uzorkovanje

46,5 %
Slika2. Spolna struktura uzorka Slika 3. Struktura uzorka prema zastupljenosti

kategorija (raseljena lica/povratnici/izbjeglice)
Procedura
Pilot studija je urađena kako bi se provjerila primjenjivost instrumenata. U stu-

diji je sudjelovalo 20 ispitanika i ispitanica iz Bosanskog Petrovca (10 muška-
raca i 10 žena). Ovi podaci nisu uvršteni u našu studiju, niti su dalje analizirani,
pošto su neki instrumenti u nastavku istraživanja zamijenjeni ili izostavljeni.
Terenski rad trajao je tri mjeseca. Prikupljanje podataka počelo je u janu-
aru i završilo u martu 2015. Podatke su prikupljala dva obučena i kvalificirana
ispitivača koji su u direktnim intervjuima s ispitanicima koristili strukturirane
upitnike. Ispitivači su prošli intenzivnu obuku kako bi uspješno primijenili svih
12 upitnika korištenih u istraživanju.
Sudjelovanje u studiji bilo je dobrovoljno, a sudionici su po završetku na-
građeni iznosom od 20 KM (10 eura). Sudionici su potpisali obrazac o davanju
saglasnosti, te potvrdu da su primili novac za svoje sudjelovanje u studiji. Istra-
živanje je rađeno u skladu s etičkim smjernicama UNHCR-ovog Kodeksa pona-
šanja (2004) observirajući i Zakon o zaštiti osobnih podataka u BiH (“Službeni
glasnik BiH”, broj: 49/06).
Instrumenti
U ovom istraživanju korišten je set instrumenata od ukupno 174 stavke sadr-

žane u 12 upitnika. Dva upitnika izrađena su isključivo za potrebe ove studije
kako bi se odgovorilo na specifična pitanja i uzela u obzir ciljna populacija. Ti
upitnici su: upitnik za prikupljanje socio-demografskih podataka (eng. Questi-
onnaire for gathering socio-demographic data – SD), na kojeg su sudionici prvo
odgovorili, i upitnik o specifičnim zdravstvenim problemima i odgovarajućim

uslugama pružanja podrške (QHI) koji se popunjavao na samom kraju.
Za mjerenje psiholoških karakteristika korišteno je deset instrumenata:
zadovoljstvo životom, psihološki stres, razina anksioznosti, samopoštovanje,
usamljenost, optimizam, opažanje koherentnosti, razina socijalne podrške,
upravljanje vremenom i stresne životne situacije. Opisi svakog od navedenih in-
strumenata dati su istim redoslijedom kojim su instrumenti korišteni u studiji.
1. SD upitnik koriste istraživači kako bi prikupili podatke o životnoj dobi,
rodu, nacionalnosti (etničkoj pripadnosti), porodičnoj strukturi, bračnom
statusu, prebivalištu, stambenim uvjetima, obrazovanju, izvorima primanja
i podatke o izbjegličkom, povratničkom ili raseljeničkom statusu. Ove ka-
tegorije imale su vremensku odrednicu (prije rata i danas) jer smo željeli
prikupiti podatke o demografskim razlikama prouzrokovanim ratom i rase-
ljenošću, kao i poslijeratnim periodom.
2. Manchester kratka skala za procjenu kvalitete života – (eng. Manchester
Short Assessment of Quality of Life –MANSA) (Priebe i sar, 1999) mjeri su-
bjektivni utisak kvalitete života. Sastoji se od 16 izjava koje se procjenjuju
na ljestvici Likertovog tipa od 7 stupnjeva. Dvanaest stavki podijeljeno je u
3 grupe: općenito zadovoljstvo životom (finansijska situacija, posao, obra-
zovni proces i trenutna profesija), kvalitet slobodnog vremena (prijatelj-
stva), dok se u trećoj grupi procjenjuje zadovoljstvo osobnom sigurnosti,
seksualnim životom, bliskim vezama i osobnim zdravljem. Ukupan rezultat
izračunava se linearnom kombinacijom odgovora na pitanja 1-3, 6-8 i 11-
16. Teoretski, raspon mogućih bodova kreće se od 12 do 84. Veći broj bodo-
va sugerira veće zadovoljstvo životom. Ispitanici koji ostvare rezultat iznad
48 poprilično su zadovoljni svojim životom (Priebe i sar, 1999). Skala ima
zadovoljavajuće metrijske karakteristike (Priebe i sar, 1999).
3. Kesslerova skala psihološkog stresa – SR1 (Kessler, 1992) mjeri samoprocje-
nu psihološkog stresa na osnovu emocija koje osoba osjeća u periodu od
četiri sedmice. Sastoji se od 14 stavki podijeljenih u dva dijela. U prvom
dijelu sudionici na skali od pet stupnjeva ocjenjuju koliko često osjete nave-
dene emocije tokom četiri sedmice. Drugi dio sastoji se od četiri objektivna
pitanja koja se odnose na mjeru (izraženu u danima) u kojoj su te emocije
utjecale na važne aspekte života u minulom periodu, kao što je posao, stu-
diranje i dnevne aktivnosti, te da li je osoba osjetila potrebu da zbog ovih
emocija potraži stručnu pomoć (od zdravstvenog radnika) (Kessler i Mroc-
zek, 1994). Ukupan rezultat predstavlja linearnu kombinaciju odgovora na
10 pitanja. Teoretski, raspon mogućih bodova kreće se od 10 do 50. Autori
su dali objašnjenje rezultata (Andrews i Slade, 2001) i predložili sljedeći

okvir:
• ispod 20 – dobro psihološko stanje i nedostatak stresa;
• od 20 do 24 – blago povišena razina psihološkog stresa;
• od 25 do 29 – očigledno povišena razina psihološkog stresa;
• iznad 30 – iznimno visoka razina psihološkog stresa.
4. GAD 7 (eng. Generalized Anxiety Disorder) mjeri generalizirani anksiozni
poremećaj. Sastoji se od 7 stavki. Upitnik se odnosi na osjećaj anksioznosti,
nemogućnosti kontrole i relaksacije, zabrinutosti, razdražljivosti i stalnog
straha. Sudionici moraju naznačiti na bodovnoj skali od četiri stupnja koli-
ko često su iskusili neki od navedenih problema u protekle dvije sedmice.
Na kraju upitnika, sudionici koji su naveli da imaju neki od navedenih pro-
blema zamoljeni su da ocjene utjecaj tog problema na njihove svakodnevne
aktivnosti na skali od nikakav do iznimno velik utjecaj (Spitzer i sar, 2006).
Skala ima povoljne metričke karakteristike (Spitzer i sar, 2006). Ukupan
rezultat predstavlja linearnu kombinaciju svih 7 odgovora. Teoretski, ras-
pon mogućih bodova kreće se od 0 do21. Sve iznad 10 bodova upućuje na
generalizirani anksiozni poremećaj koji je neophodno potvrditi daljim te-
stovima.
Autori su ponudili sljedeći okvir za objašnjenje rezultata:
• iznad 5 – upućuje na blagu anksioznost;
• iznad 10 – upućuje na povišenu razinu anksioznosti;
• iznad 15 – upućuje na visoku razinu anksioznosti.
5. Rosenbergova skala samopoštovanja – (eng. Rosenberg Self-Esteem Scale
– RSS) (Rosenberg, 1965) mjeri općeniti osjećaj samopoštovanja. Skala se
sastoji od 10 izjava, a sudionici trebaju ocijeniti svoje samozadovoljstvo,
osjećaj ponosa, vrijednosti, uspjeh u ispunjavanju zadataka te položaj u
društvu u odnosu na druge ljude. Pet izjava definirano je na negativan, a
pet na pozitivan način. Sudionici iskazuju svoje slaganje s pojedinom tvrd-
njom na Likertovoj skali od četiri stupnja. Skala ima povoljne metričke ka-
rakteristike (Frank i sar, 2008). Do ukupnog rezultata dolazi se zbrajanjem
svih odgovora, s tim da se izjave 1, 3, 4, 7, i 10 boduju u obrnutom smjeru.
Raspon bodova kreće se od 10 do 40. Općenito govoreći, rezultat iznad 30
upućuje na visoku razinu samopoštovanja, a rezultat ispod 20 upućuju na
nisko ili ugroženo samopoštovanje.
6. Kratki oblik UCLA skale usamljenosti (Lacković-Grgin i sar, 2002) mjeri op-
ćenitu usamljenost definiranu kao neugodno emocionalno i motivacijsko
stanje uzrokovano nemogućnošću da se zadovolji potreba za intimnošću,
ljubavi, osjećajem pripadanja, bliskošću i osobnim vezama (Lacković-Grgin
i sar, 2002). Sastoji se od 7 stavki, a sudionici moraju na Likertovoj skali

od pet stupnjeva ocijeniti koliko često se gore navedena mentalna stanja
javljaju u njihovom životu. I ova skala ima zadovoljavajuće metrijske karak-
teristike (Lacković-Grgin i sar, 2002). Ukupan rezultat se formira kao pro-
sječna vrijednost svih procjena na pojedinim stavkama; teoretski, raspon
rezultata se kreće od 1 do 5 (Lacković-Grgin i sar, 2002).
7. Test životne orijentacije – (eng. Life Orientation Test – LOT-R) (Scheier i sar,
1994) – Skala optimizma/pesimizma mjeri optimizam/pesimizam osobe
(Scheier i sar, 1994). Pitanja se odnose na procjenu ishoda neizvjesnih si-
tuacija, osobni stav prema budućnosti, te nadu sudionika u pozitivne budu-
će ishode. Sudionici odgovaraju na pitanja koristeći Likertovu skalu od pet
stupnjeva. Metrijske karakteristike su zadovoljavajuće (Scheier i sar, 1994).
Pitanja 2, 5, 6 i 8 su stavke distraktori i ne ulaze u totalni skor, a stavke 3, 7
i 9 boduju se u obrnutom smjeru. Ukupan rezultat se formira kao linearna
kombinacija odgovora na pitanja 1, 3, 4, 7, 9 i 10. Teoretski, raspon rezulta-
ta kreće se od 6 do 30, pri čemu veći broj bodova ukazuje na visoku razinu
optimizma i obrnuto.
8. Skraćeni oblik skale za mjerenje osjećaja koherentnosti – (eng. Sense of Co-
herence – SOC) (Lacković-Grgin i sar, 2002) mjeri dojam o razumljivosti i
smislenosti svijeta kod sudionika koji se ispoljava kao osjećaj koherentno-
sti (Lacković-Grgin i sar, 2002). Skala se sastoji od 23 pitanja o tome da li su-
dionici misle da dobro razumiju druge ljude, da li svoj posao smatraju smi-
slenim, kako doživljavaju život, kako izlaze na kraj s problemima, kako su
reagirali na neugodne situacije u prošlosti i kako planiraju rješavati buduće
probleme. Također, pitanja pokrivaju čitav spektar pogleda na budućnost i
planova za rješavanja budućih problema. Sudionici odgovaraju na pitanja
pomoću Likertove skale od 7 stupnjeva. Metrijske karakteristike su zado-
voljavajuće (Lacković-Grgin i sar, 2002). Stavke 1-3, 6, 8, 9, 11, 14, 17 i 21-
23 boduju se u obrnutom smjeru, a ukupan rezultat formira se linearnom
kombinacijom odgovora na sva pitanja. Teoretski, raspon bodova kreće se
od 23 do 161, a veći rezultat ukazuje na veću razinu koherentnosti.
9. Skala procjene socijalne podrške– (eng. Social Support Appraisal SS-A)
(Vaux i sar, 1986) mjeri socijalnu podršku i sastoji se od dva aspekta: podrš-
ke prijatelja i podrške porodice (Cournoyer, 2011; Vaux i sar, 1986). Skala
ima 21 stavku. Stavke se odnose na podršku prijatelja koja se utvrđuje tako
što sudionici ocjenjuju poštovanje, podršku i brigu koje im prijatelji pruža-
ju, kao i međusobno poštovanje. Što se tiče podrške porodice, sudionici pro-
cjenjuju koliko članovi porodice brinu za njihovu dobrobit, koliko je snažan
osjećaj pripadanja i povezanosti unutar porodice, te koliko su pouzdani čla-
novi porodice. Sudionici su za odgovore na ova pitanja koristili Likertovu

skalu od četiri stupnja. Skala ima zadovoljavajuće metrijske karakteristike
(Monahan i Hooker, 1995). Stavke 3, 10, 19 i 20 boduju se u obrnutom smje-
ru. Ukupan rezultat se formira kao linearna kombinacija odgovora na sve
stavke, a raspon bodova za podršku prijatelja kreće se od 21 do 84. Što se
tiče podrške porodice, ukupan rezultat formiran je linearnom kombinaci-
jom odgovora na stavke 2, 4, 7, 9, 11, 16 i 20, a raspon bodova kreće se od 7
do 28. Rezultat za podršku prijatelja formiran je zbirom odgovora na stavke
1, 6, 10, 13, 14, 17 i 21, a raspon rezultata se kreće od 7 do 28. Smatra se da
niži rezultat ukazuje na veću razinu socijalne podrške.
10. Upitnik o strukturiranosti vremena (eng. Time Structure Questionnaire –
TSQ) mjeri razinu strukturirane i praktične upotrebe vremena. Ovaj upitnik
sastoji se od 26 pitanja o stvarima kao što su smisao života, samopošto-
vanje, procjena sadašnjosti, pozitivan pogled na budućnost, tip A ličnosti,
učinkovitost radnih navika, ustrajnost u ostvarivanju ciljeva, učinkovitost
organizacije itd. (Bond i Feather, 1988). Sudionici za odgovore koriste skalu
od sedam stupnjeva. Metričke karakteristike su zadovoljavajuće (Helsten,
2012). Stavke 3, 7, 9, 15-17, 19, 20 i 22 boduju se u obrnutom smjeru (Bond
i Feather, 1988), a ukupan rezultat formiran je linearnom kombinacijom
odgovora na svih 26 stavki. Teoretski, raspon bodova kreće se od 26 do 182,
a veći rezultat ukazuje na veću razinu strukturirane upotrebe vremena.
11. Skala stresnih životnih događaja– LSZD (Opačić i sar, 2005) mjeri izlože-
nost stresnim događajima (Opačić i sar, 2005). Sastoji se od 20 pitanja o
stresnim situacijama koje su sudionici doživjeli. Za svaki potvrdan odgovor
od sudionika se tražilo da naznače kada se situacija dogodila i da li je bila
povezana s ratom ili običnim životnim iskustvima. Ovaj upitnik urađen je
kroz intervjue i nije polučio podatke o psihometrijskim karakteristikama;
skala je prvenstveno deskriptivna (Opačić i sar, 2005). Napravljene su dvije
skale: jedna je zbir pozitivnih odgovora, dok je druga zbir odgovora koji se
odnose na ratne okolnosti (Opačić i sar, 2005).
12. Upitnik o specifičnim zdravstvenim problemima i odgovarajućim uslugama
pružanja podrške (QHI) izrađen je isključivo za potrebe ove studije, a pita-
nja se uglavnom odnose na individualna iskustva psiho-socijalnih, psiho-
loških i psihijatrijskih usluga. Pitanja iz prvog dijela upitnika odnose se na
tjelesne ozljede, ozljede glave, posjete psihijatru, psihologu ili neurologu,
uspostavljanju dijagnoze te vrstu i dužinu terapije (ako je dijagnoza uspo-
stavljena). Drugi dio ovog instrumenta odnosi se na razloge (ne)sudjelova-
nja u određenim vrstama psihijatrijske terapije, psihoterapije ili bilo koje
druge vrste savjetovanja. U zadnja dva pitanja od sudionika se tražilo da
izraze svoje mišljenje o osnivanju regionalnog edukativnog centra za razli-

čite vrste psiho-socijalnih usluga koje se pružaju povratnicima, izbjeglica-
ma i raseljenim osobama.
Važno je napomenuti da su instrumenti od 2 do 11 standardizirani prema
populaciji koja je korištena kao uzorak. Svi instrumenti imaju zadovoljavaju-
će metrijske karakteristike, što smo provjerili i u našoj studiji. Odabirom ovih
instrumenata pokušali smo pokriti dva komplementarna aspekta mentalnog
zdravlja: salutogene i patogene zdravstvene faktore (Antonovsky, 1984 i 1996).
Predstavljeni rezultati odnose se na gore navedeno.
Predstavljanje podataka i rezultata
Zahvaljujući SD i QHI instrumentu dobili smo podatke o specifičnim demograf-

skim i zdravstvenim kategorijama unutar ciljne populacije, na osnovu čega smo
izdvojili prirodno formirane grupe koje su nam poslužile kao nezavisne varijable.
Zavisne varijable operativno su definirane pomoću 10 psiholoških instru-
menata koji mjere psihološko dobrostanje (uključujući i stresne i zaštitne fak-
tore). Radi boljeg razumijevanja i tumačenja rezultata, cilj nam je predstaviti
psihološke varijable u skladu s podjelom na patogene i salutogene varijable psi-
hološkog zdravlja (Antonovsky, 1996).
Salutogeni faktori podrazumijevaju faktore koji štite zdravlje i odnose se na
sljedeće instrumente: zadovoljstvo životom (MANSA), samopoštovanje (RSS),
optimizam (LOT-R), osjećaj koherentnosti (SOC), razina socijalne podrške (SSA)
i upravljanje vremenom (TSQ).
Patogeni faktori podrazumijevaju stresne faktore i odnose se na instru-
mente koji mjere patogena zdravstvena stanja poput: psihološkog stresa (SR-1),
razine anksioznosti (GAD-7), usamljenosti (UCLA) i stresnih životnih situacija
(LSZD i LSZD uzrokovano ratom).
Opis distribucije psiholoških varijabli
Da bismo definirali daljnju statističku analizu, testirali smo normalnost distri-

bucije. Rezultati su prikazani u tabeli ispod.
Tabela 1. Deskriptivne statističke mjere i testiranje normalnosti distribucije nezavisnih varijabli
Nagetost Kolmogorov-
Prosječna Standardna Asimetrija
N Medijan distribucije Smirnova
vrijednost devijacija
Stat. St.pog. Stat. St.pog Stat. df Sig.
MANSA 229 55,497 8,81 57,00 -0,676 0,161 0,545 0,320 0,088 220 0,000
RSS 230 32,656 4,88 34,00 -0,820 0,160 0,431 0,320 0,140 220 0,000
LOT-R 230 23,339 4,68 24,00 -0,747 0,160 0,705 0,320 0,097 220 0,000
SOC 227 116,960 19,087 120,00 -0,684 0,162 0,485 0,322 0,077 220 0,003
SSA-a 230 31,147 7,738 29,00 1,077 0,160 1,724 0,320 0,126 220 0,000
SSA prijatelji 230 10,591 3,388 9,00 1,069 0,160 1,223 0,320 0,191 220 0,000
SSA porodica 230 8,843 2,664 8,00 1,566 0,160 1,759 0,320 0,281 220 0,000
TSQ 225 123,826 16,517 126,00 -0,628 0,162 0,376 0,323 0,081 220 0,001
SR1 230 21,039 7,773 15,00 0,778 0,160 0,297 0,320 0,100 220 0,000
GAD-7 230 4,891 4,383 1,00 1,204 0,160 1,186 0,320 0,159 220 0,000
UCLA 230 2,073 0,772 2,14 0,725 0,160 -0,086 0,320 0,119 220 0,000
LSZD 229 5,139 3,385 4,00 2,825 0,161 15,701 0,320 0,153 220 0,000
LSZD
uzrokovano 230 3,052 2,138 2,00 1,091 0,160 1,596 0,320 0,194 220 0,000
ratom
Validni N 220
Kao što se može vidjeti iz Tabele 1 na kojoj je predstavljeno testiranje nor-

malnosti distribucije zavisnih varijabli, sve zavisne varijable imaju distribuciju
koja odudara od normalne; stoga je korištena neparametrijska statistika u dalj-
njim procedurama.
Prema podacima o psihološkim salutogenim faktorima, opažanje kvalite-
te života naših sudionika uglavnom je iznad prosjeka (medijan =57), njihovo
samopoštovanja je iznad prosjeka (medijan =34), više su optimistični nego pe-
simistični (medijan =24), imaju snažan osjećaj koherentnosti i smatraju da je
svijet razumljivo i smisleno mjesto (medijan =120), smatraju da općenito imaju
dobru socijalnu podršku (medijan =29), kao i podršku porodice (medijan =8) i
prijatelja (medijan =9), te imaju dojam strukturiranosti i svrsishodnosti vreme-
na (medijan =126).
S druge strane, na skalama za mjerenje patologije ostvareni su poprilič-
no niski prosječni rezultati. SR1 skala mjeri razinu stresa, a rezultati pokazuju
pozitivno asimetričnu distribuciju, što znači da je psihološko stanje sudionika
dobro, da je stres prisutan u umjerenim količinama (medijan =15), a skale za
mjerenje anksioznosti pokazale su isti trend, što znači da sudionici nisu razvili
anksiozne poremećaje (medijan =1). Na UCLA skali koja mjeri osjećaj usamlje-
nosti ostvareni su niski rezultati (medijan =2,14). Lista stresnih događaja ima
dvije podskale: ukupni rezultat stresnih događaja u životu i stresne događaje
uzrokovane ratom. Za ovu skalu bolje je koristiti mod kao reprezentativnu mje-
ru. Rezultat za skalu stresnih događaja je 4, što znači da je većina sudionika

imala 4 stresna događaja u životu, od čega su 2 povezana s ratom.
Možemo zaključiti da su naši sudionici ostvarili visoke rezultate na instru-
mentima koji mjere dobrostanje, i niske rezultate na skalama koje mjere pato-
logiju.
Interkorelacijska matrica
a) Matrica interkorelacije varijabli koje mjere salutogene faktore
Tabela 2. Matrica interkoleracije varijabli koje mjere salutogene faktore
Spearmanov
SSA podrška SSA podrška
koeficijent MANSA RSS LOT-R SOC SSA-a TSQ
prijatelja porodice
korelacije
MANSA 1,000 -0,520** 0,445** 0,531** -0,295** -0,296** -0,141* 0,404**
RSS -0,520** 1,000 0,523** 0,619** -0,444** -0,415** -0,292** 0,537**
LOT-R 0,445** -0,523** 1,000 0,639** -0,467** -0,433** -0,296** 0,412**
SOC 0,531** -0,619** 0,639** 1,000 -0,473** -0,461** -0,237** 0,622**
SSA-a -0,295** 0,444** -0,467** -0,473** 1,000 0,875** 0,732** -0,335**
SSA podrška
-0,296** 0,415** -0,433** -0,461** 0,875** 1,000 0,519** -0,309**
prijatelja
SSA podrška
-0,141* 0,292** -0,296** -0,237** 0,732** 0,519** 1,000 -0,194**
porodice
TSQ 0,404** -0,537** 0,412** 0,622** -0,335** -0,309** -0,194** 1,000
Tabela 2 pokazuje da među varijablama koje mjere salutogene faktore po-

stoji umjerena korelacija. Opažanje kvalitete života u korelaciji je s visokim
samopoštovanjem, a u pozitivnoj je korelaciji i s visokom razinom optimizma,
životne koherentnosti, socijalne podrške općenito kao i podrške porodice i pri-
jatelja, te kvalitetno utrošenim vremenom. Samopoštovanje je u korelaciji sa
svim podskalama koje mjere salutogene faktore, dok je optimizam također u
pozitivnoj korelaciji s ostalim skalama koje mjere salutogene faktore. Stoga mo-
žemo zaključiti da dobro stanje osobe ima nekoliko dimenzija koje su izražene
ovim karakteristikama, te da će osoba pozitivnije gledati na sve aspekte života
ako osjeća da ima socijalnu podršku, da je život smislen, da dobro koristi svoje
vrijeme itd, i obrnuto.
b) Matrica interkorelacije zavisnih varijabli koje mjere patologiju
Tabela 3. Matrica interkorelacije zavisnih varijabli koje mjere patologiju
Spearmanov koeficijent LSZD uzrokovano

SR1 GAD-7 UCLA LSZD
korelacije rho ratom
SR1 1,000 0,800** 0,599** 0,316** 0,279**
GAD-7 0,800** 1,000 0,554** 0,324** 0,262**

UCLA 0,599** 0,554** 1,000 0,209** 0,143*
LSZD 0,316** 0,324** 0,209** 1,000 0,813**
LSZD uzrokovano ratom 0,279** 0,262** 0,143* 0,813** 1,000
Opet, postoji pozitivna i umjerena do visoka korelacija među skalama pato-

genih faktora. Stres je u korelaciji s anksioznošću (0,8), usamljenošću (0,599) i
skalama stresnih događaja (0,316 i 0,279), anksioznost je povezana s usamlje-
nošću (0,554) i skalama stresnih događaja (0,324 i 0,262), a usamljenost je po-
vezana s podskalom stresnih događaja (0,209 i 0,146).
c) Matrica interkorelacije zavisnih varijabli: korelacija salutogenih faktora i

podskala patogenih faktora:
Tabela 4. Matrica korelacije varijabli koje mjere salutogene i patogene faktore
Spearmanov SSA SSA

koeficijent korelacije MANSA RSS LOT-R SOC SSA-a podrška podrška TSQ
rho prijatelja porodice
SR1 -0,498** -0,655** -0,385** -0,590** 0,256** 0,292** 0,084 -0,533**
GAD-7 -0,421** -0,538** -0,394** -0,532** 0,201** 0,239** 0,024 -0,463**
UCLA -0,513** -0,619** -0,550** -0,637** 0,462** 0,435** 0,264** -0,453**
LSZD -0,366** -0,200** -0,166* -0,245** 0,088 0,136* -0,104 -0,130
LSZD uzrokovano
-0,320** -0,131* -0,175** -0,229** 0,084 0,152* -0,073 -0,102
ratom
Kao što se može vidjeti iz gornje matrice interkorelacije zavisnih varijabli,

kvaliteta života je u negativnoj korelaciji sa svim zavisnim varijablama koje mje-
re patologiju, što znači da postoji tendencija da sudionici svoj život smatraju
boljim ako su razine anksioznosti, stresa i usamljenosti niže.
Samopoštovanje je također u negativnoj korelaciji sa skalama patogenih
faktora. Postojanje patoloških simptoma povezano je s niskim samopoštova-
njem, i obrnuto.
Optimizam je također u negativnoj korelaciji sa svim patogenim varijabla-
ma, kao i sa skalom koherentnosti. Socijalna podrška u pozitivnoj je korelaciji s
opažanjem stresa, anksioznosti i usamljenosti, ali potrebno je imati na umu da

manji broj bodova na skali podrške ukazuje na veću podršku, stoga je opaža-
nje socijalne podrške uglavnom lošije ako su razine stresa, anksioznosti i usa-
mljenosti visoke. Na isti je način opažanje podrške prijatelja povezano sa svim
skalama patogenih faktora. Socijalna podrška članova porodice u pozitivnoj je
korelaciji s usamljenošću, što znači da je izraženije opažanje usamljenosti pove-
zano s manjom socijalnom podrškom. Dojam o dobrom upravljanju vremenom
u negativnoj je korelaciji sa opažanjem stresa, anksioznosti i usamljenosti.
Ove matrice interkorelacije potvrđuju model salutogenih i patogenih fakto-
ra psihološkog zdravlja kojeg je razvio Antonovsky (1984). Iako su promatrani
iz različitih perspektiva koje su operativno definirane različitim instrumentima,
salutogeni i patogeni faktori još uvijek ukazuju na jedan od dva stanja: stanje
rezilijencije ili patološko stanje.
Utvrđivanje značajnih indikatora psihološkog dobrostanja
Utvrđivanje razlika među različitim grupama sudionika na osnovu

zavisnih varijabli za kategorije definirane socio-demografskim upitnikom
a) Utvrđivanje rodno zasnovanih razlika

Podskale koje mjere salutogene faktore nisu pokazale statistički značajne
razlike između sudionika i sudionica, osim skale podrške članova porodice
gdje su sudionici ostvarili manji broj bodova, što znači da smatraju da imaju
bolju socijalnu podršku od porodice nego sudionice.
Tabela 5. Mann-Whitney U test za mjerenje salutogenih faktora među muškarcima i ženama
Srednji Suma Mann-

Rod N Z sig
rang rangova Whitney U
Muškarci 116 113,06 13114,50
MANSA 6328,500 -0,450 0,652
Žene 113 117,00 13220,50
Muškarci 117 122,21 14298,50
RSS 5825,500 -1,560 0,119
Žene 113 108,55 12266,50
Muškarci 117 115,89 13559,50
LOT-R 6564,500 -0,091 0,927
Žene 113 115,09 13005,50
Muškarci 115 122,39 14074,50
SOC 5475,500 -1,950 0,051
Žene 112 105,39 11803,50
Muškarci 117 107,78 12610,00
SSA-a 5707,000 -1,793 0,073
Žene 113 123,50 13955,00
Muškarci 117 111,82 13082,50
SSA podrška prijatelja 6179,500 -0,862 0,389
Žene 113 119,31 13482,50
Muškarci 117 106,86 12503,00

SSA podrška porodice 5600,000 -2,140 0,032
Žene 113 124,44 14062,00
Muškarci 114 119,19 13588,00
TSQ 5621,000 -1,447 0,148
Žene 111 106,64 11837,00
Što se tiče patogenih faktora, rezultati su sljedeći:
Tabela 6. Mann-Whitney U test za mjerenje patogenih faktora među muškarcima i ženama
Srednji Suma Mann-

Rod N Z sig
Muškarci 117 105,80 12379,00
SR1 5476,000 -2,251 0,024
Žene 113 125,54 14186,00
Muškarci 117 107,89 12623,00
GAD-7 5720,000 -1,774 0,076
Žene 113 123,38 13942,00
Muškarci 117 111,95 13098,50
UCLA 6195,500 -,824 0,410
Žene 113 119,17 13466,50
Muškarci 117 132,89 15548,00
LSZD 4459,000 -4,210 0,000
Žene 112 96,31 10787,00
Muškarci 117 133,62 15633,00
LSZD uzrokovano ratom 4491,000 -4,264 0,000
Žene 113 96,74 10932,00
Rezultati nam pokazuju da postoje statistički značajne razlike između muš-

karaca i žena kada je riječ o skali opažanja stresa i listi stresnih događaja. Žene
više opažaju stres, dok su muškarci ostvarili veći broj bodova na listi stresnih
događaja i stresnih događaja uzrokovanih ratom.
b) Razlike u zavisnim varijablama među raseljenim osobama i povratnicima

U našem uzorku samo je 9 ljudi pripadalo kategoriji izbjeglica, tako da su
razlike uočene samo među interno raseljenim licima i povratnicima.
Tabela ispod pokazuje da na skali koja mjeri salutogene faktore ne postoje
statistički značajne razlike između ove dvije kategorije. Statistički značajne ra-
zlike među povratnicima i interno raseljenim licima uočene su na listi stresnih
događaja i listi stresnih događaja uzrokovanih ratom, pri čemu su interno rase-
ljene osobe ostvarile statistički znatno veći broj bodova, što znači da su isku-
sile više stresnih događaja. Mogli bismo čak zaključiti da je veći broj stresnih
događaja izazvao njihovu raseljenost i da je to razlog zbog kojeg se nikada nisu
vratili, već su radije ostali raseljeni.
Tabela 7. Rezultati Mann-Whitney U testa za mjerenje razlika između interno raseljenih lica i
povratnika na osnovu cijelog uzorka
Rangovi
Srednji Suma Mann-
Kategorija N Z sig
Interno raseljena lica 114 119,53 13626,50
LSZD 5012,500 -2,200 0,028
Povratnici 106 100,79 10683,50
LSZD uzrokovano Interno raseljena lica 114 124,62 14207,00
4546,000 -3,318 0,001
ratom Povratnici 107 96,49 10324,00
Kada promatramo sudionike i sudionice odvojeno, primjećujemo da se neki

od rezultata razlikuju i da postoje druge značajne razlike između povratnika i
interno raseljenih lica. Rezultati ukazuju na sljedeće:
• Muškarci: ne postoje statistički značajne razlike između povratnika i inter-
no raseljenih lica ni na jednoj skali, osim na listi stresnih događaja i listi
stresnih događaja uzrokovanih ratom. Rezultati su isti kada promatramo
povratnike i interno raseljena lica odvojeno.
Tabela 8. Rezultati Mann-Whitney U testa za razlike između interno raseljenih lica i povratnika
Srednji Suma Mann-

Kategorija N Z sig
Interno raseljena lica 58 63,87 3704,50
LSZD 1196,500 -2,303 0,021
Povratnici 55 49,75 2736,50
1158,500 -2,532 0,011
ratom Povratnici 55 49,06 2698,50
rod = muški
• Žene: statistički značajne razlike postoje samo na podskali stresnih doga-

đaja uzrokovanih ratom, pri čemu su interno raseljene žene ostvarile veći
broj bodova na toj skali.
Tabela 9. Rezultati Mann-Whitney U testa za razlike između interno raseljenih žena i povratnica
Srednji Suma Mann-

Kategorija N Z sig
1083,000 -2,353 0,019
ratom Povratnice 52 47,33 2461,00
a. rod = ženski
c) Utvrđivanje razlika među različitim starosnim skupinama

Za utvrđivanje razlika među različitim starosnim skupinama koristili smo
Kruskal-Wallis test, nakon što smo sve sudionike podijelili u tri grupe: grupa su-
dionika od 32 do 45 godina, grupa od 46 do 60 godina i grupa preko 61 godinu.
Različite starosne skupine imaju drugačije opažanje kvalitete života. Najve-
će zadovoljstvo kvalitetom života primjećuje se među najmlađim sudionicima,
dok sudionici iz srednje starosne skupine najmanje opažaju kvalitetu života.
Druge razlike u zavisnim varijablama, npr. salutogenim faktorima, nisu statistič-
ki značajne. Također, među različitim starosnim skupinama ne postoje statistič-
ki značajne razlike kod zavisnih varijabli koje mjere patogene faktore.
Tabela 10. Kruskal-Wallis test za razlike među starosnim skupinama, rezultati statistički
značajnih razlika
Srednji Asimptotska
Starosna skupina N Hi-kvadrat df
rang značajnost
Od 32 do 45 godina 43 136,72
M ANSA Od 46 do 60 godina 102 106,13 6,464 2 0,039
Preko 61 godinu 84 114,65
Rezultati su slični kada se sudionici i sudionice promatraju odvojeno. Pri

odvojenom promatranju primjećujemo da ne postoje statistički značajne razli-
ke za bilo koju zavisnu varijablu. Stoga možemo zaključiti da kod oba spola go-
dište ne doprinosi ni salutogenim ni patogenim faktorima.
d) Brak kao salutogeni ili patogeni faktor

Rezultati pokazuju da razlike postoje samo na skali koja mjeri podršku po-
rodice i na kojoj niži rezultat ukazuje na veću podršku; sudionici koji su u braku
najviše opažaju podršku porodice, dok nevjenčani sudionici najmanje opažaju
socijalnu podršku porodice. Patogene skale nisu pokazale statistički značajne
razlike među grupama s različitim bračnim stanjima.
Tabela 11. Kruskal-Wallis test za varijablu koja je statistički značajna za razlike među skupinama
s drugačijim bračnim statusom
Srednji Asimptotska
Bračni status N Hi-kvadrat df
rang značajnost
Vjenčani 154 109,62
Nevjenčani 30 147,92
SSA porodice 9,593 3 0,022
Razvedeni 11 118,27
Udovci/ice 35 112,70
Za muškarce je brak važan faktor socijalne podrške porodice, dok kod su-
dionica ne postoji statistički značajna razlika među ovim grupama u vezi s bilo
kojom od zavisnih varijabli.
e) Porodična struktura kao faktor salutogeneze i patogeneze
Tabela 12. Matrica korelacije između salutogenih faktora i pitanja o porodičnoj strukturi
SSA prijatelji
porodica
MANSA
LOT-R
SSA-a
TSQ
SOC
SSA
RSS
Spearmanov koeficijent korelacije rho
Koliko je djece u porodici mlađe od 17? 0,057 0,041 -0,047 -0,088 0,073 0,083 0,077 -0,082
Koliko članova porodice ima tjelesni
-0,107 -0,196** -0,092 -0,131* 0,123 0,078 0,123 -0,118
invaliditet?
Koliko članova porodice ima mentalne
-0,103 0,067 -0,033 -0,093 0,143* 0,092 0,125 -0,092
poteškoće?
Koliko članova porodice ima redovan
0,299** 0,160* 0,110 0,068 -0,022 -0,029 0,021 0,032
izvor primanja (plata, penzija, itd.)?
Zavisne varijable imaju statistički značajnu korelaciju s nekim od izmjere-

nih faktora, kao što je porodična struktura. Kod porodica u kojima nekoliko čla-
nova ima tjelesni invaliditet opaža se negativna korelacija sa samopoštovanjem
kao i s osjećajem koherentnosti. Broj članova porodice s mentalnim poteško-
ćama u pozitivnoj je korelaciji s općenitom socijalnom podrškom. Broj članova
porodice koji imaju redovan izvor primanja u korelaciji je s kvalitetom života i
samopoštovanjem.
Tabela 13. Matrica korelacije između patogenih faktora i pitanja o porodičnoj strukturi
LSZD uzrokovano
GAD-7
ratom
UCLA
LSZD
Spearmanov koeficijent korelacije rho SR1
Koliko je djece u porodici mlađe od 17? 0,066 0,096 0,003 0,131* 0,115
Koliko članova porodice ima tjelesni invaliditet? 0,216** 0,198** 0,099 0,198** 0,163*
Koliko članova porodice ima mentalne poteškoće? 0,041 0,100 0,053 0,204** 0,116
Koliko članova porodice ima redovan izvor primanja (plata,
-0,122 -0,115 -0,206** 0,004 0,107
penzija, itd.)?
f) Koliko je puta osoba bila raseljena od početka rata do danas

U koliko navrata je osoba bila raseljena nije važan faktor za salutogene ska-
le primijenjene na naš uzorak, ali jeste važan faktor za skale stresa (SR-1) i LSZD
skalu, tj. skalu stresnih događaja kao i skalu stresnih događaja uzrokovanih ra-
tom.
Tabela 14. Kruskal-Wallis test za zavisne varijable koje su statistički značajne za razlike među
osobama koje su raseljene jednom ili više puta
Koliko puta ste se preselili Srednji Asimptotska

N Hi-kvadrat df
od početka rata do danas? rang značajnost
Jedanput 7 63,86
Dva puta 59 118,93
SR1 7,405 3 0,060
Tri puta 42 101,18
Više od tri puta 122 121,73
Jedanput 7 105,21
Dva puta 58 92,04
LSZD 10,646 3 0,014
Tri puta 42 116,51
Jedanput 7 131,14
LSZD uzrokovano Dva puta 59 82,64
20,505 3 0,000
ratom Tri puta 42 120,25
Kada promatramo sudionike i sudionice odvojeno, rezultati pokazuju da je

broj puta koliko je osoba bila raseljena važan faktor za opažanje stresa, kao i za
obje podskale stresnih događaja.
g) Obrazovni stupanj i društveni status prije i poslije rata

Obrazovni stupanj nije važan faktor ni za salutogene ni za patogene skale,
što znači da su stresni događaji na isti način utjecali na sve sudionike i na salu-
togenoj i na patogenoj skali, bez obzira na završeni stupanj obrazovanja.
Društveni status prije i poslije rata definiran je kroz tri razine: unaprjeđe-
nje statusa, isti status ili lošiji status.
Rezultati su pokazali da se unaprjeđenje društvenog statusa odražava samo
na MANSA rezultate, tj. na kvalitetu života, pri čemu su sudionici s unaprijeđe-
nim društvenim statusom ostvarili najveće rezultate. Iza njih dolaze sudionici
koji su zadržali isti društveni status, a poslije njih sudionici čiji je društveni sta-
tus lošiji, što je poprilično značajno.
Tabela 15. Kruskal-Wallis test za zavisne varijable koje su statistički značajne za razlike među
skupinama s različitim društvenim statusom
Srednji Asimptotska
Promjena društvenog statusa N Hi-kvadrat df
rang značajnost
Unaprjeđenje društvenog statusa 48 135,56
MANSA Isti status 113 124,26 20,726 2 0,000
Lošiji društveni status 68 85,10
h) Izvor primanja kao važan faktor psihološkog dobrostanja
Tabela 16. Kruskal-Wallis test za zavisne varijable koje su statistički značajne za razlike između
kategorija osoba sdrugačijim izvorima primanja
Srednji Asimptotska
Trenutni izvor primanja? N Hi-kvadrat df
rang značajnost
Plata (zaposlenje) 45 158,47
Rad na crno 7 125,36
Sezonski posao 27 87,46
Socijalna zaštita 17 69,26
MANSA Penzija 68 119,32 39,446 8 0,000
Privatno poduzeće 1 177,00
Poljoprivrednik 8 91,63
Osobu uzdržavaju članovi porodice 51 107,76
Osobu uzdržava neko iz inostranstva 5 53,60
Plata (zaposlenje) 45 128,14
Rad na crno 7 126,21
Sezonski posao 28 99,45
Socijalna zaštita 17 72,56
RSS Penzija 68 122,75 16,564 8 0,035
Privatno poduzeće 1 141,50
Poljoprivrednik 8 82,50
Osobu uzdržavaju članovi porodice 51 125,10
Osobu uzdržava neko iz inostranstva 5 73,70
Iz gornje tabele možemo zaključiti da je trenutni izvor primanja važan fak-

tor za opažanje kvalitete života i za samopoštovanje jer su sudionici koji imaju
vlastita poduzeća ili su zaposleni ostvarili najveći broj bodova na skalama koje
mjere kvalitetu života i samopoštovanje. S druge strane, osobe koje primaju
neku vrstu socijalne pomoći ili ih uzdržavaju članovi porodice iz inostranstva
ostvarile su najmanji broj bodova na skalama koje mjere opažanje kvalitete ži-
vota i samopoštovanje.
Primijetili smo jako zanimljive rezultate kada smo muškarce i žene proma-
trali odvojeno. Kada je riječ o muškarcima i utjecaju koji izvor primanja ima na
njihovo psihološko dobrostanje, primjetne su statistički značajne razlike među
grupama ljudi s različitom razinom primanja. Izvor primanja važan je faktor

za kvalitetu život, samopoštovanje, optimizam i usamljenost. Najbolje rezulta-
te na salutogenim skalama ostvarili su sudionici koji su privatni poduzetnici,
imaju stalno zaposlenje ili rade na crno, dok su osobe sa socijalnim primanjima,
poljoprivrednici i osobe koje uzdržava neko iz inostranstva ostvarili najslabije
rezultate.
S druge strane, rezultati na UCLA skali su obrnuti jer je najniža razina usa-
mljenosti registrirana među privatnim poduzetnicima. Interesantni su rezultati
među ženama, koji pokazuju da izvor primanja nije relevantan faktor ni za salu-
togenezu ni za patogenezu.
i) Gubitak članova porodice tokom rata

Gubitak članova porodice tokom rata nije statistički značaj salutogeni fak-
tor, ali jeste statistički značajan za listu stresnih događaja uzrokovanih ratom,
što je poprilično važna informacija.
Tabela 17. Mann-Whitney test za varijable koje su statistički značajne u kategoriji gubitka
članova porodice
Da li ste tokom rata

Srednji Suma Mann-
izgubili bliskog člana N Z sig
porodice?
LSZD uzrokovano Da 64 131,74 8431,50
4208,500 -2,418 ,016
ratom Ne 165 108,51 17903,50
j) Trenutno mjesto prebivališta kao važan faktor psihološkog dobrostanja

Kao što se moglo i očekivati, trenutno mjesto prebivališta važan je faktor
za psihološko dobrostanje. Tabele ispod pokazuju razlike među sudionicima na
osnovu njihovog trenutnog prebivališta.
Tabela 18. Kruskal-Wallis test za zavisnu varijablu koja je statistički značajna za primijećene
razlike među kategorijama različitih uvjeta stanovanja
Srednji Asimptotska
Trenutni uvjeti stanovanja? N Hi-kvadrat df
rang značajnost
Vlasnik kuće/stana 146 128,87
Podstanar u kući/stanu 10 106,00
Porodična kuća u kojoj stanuju
40 110,44
roditelji ili drugi članovi porodice
28,617 5
MANSA Kolektivni centar 22 58,25 0,000
Socijalno stanovanje (kuće ili
stanovi izgrađeni za izbjeglice ili 9 63,39
interno raseljena lica)
Ostalo 2 95,00
Srednji Asimptotska
rang značajnost
40 107,88
13,339 5
RSS Kolektivni centar 23 87,57 0,020
Ostalo 2 64,50
40 100,65
18,770 5
LOT-R Kolektivni centar 23 91,65 0,002
Ostalo 2 70,75
39 95,73
16,804 5
SOC Kolektivni centar 23 92,54 0,005
Ostalo 2 42,75
40 136,08
15,840 5
SSA-a Kolektivni centar 23 136,72 0,007
Ostalo 2 83,50
40 148,40
SSA roditelji ili drugi članovi porodice
16,062 5
podrška Kolektivni centar 23 103,76 0,007
porodice Socijalno stanovanje (kuće ili
Ostalo 2 94,50
Srednji Asimptotska
rang značajnost
40 100,61
12,598 5
TSQ Kolektivni centar 22 87,32 0,027
interno raseljena)
Ostalo 2 53,75
Trenutno mjesto prebivališta važan je faktor za dobrostanje jer sudionici

koji žive u vlastitoj kući, kao podstanari ili čak u kući nekog od članova porodice
konzistentno su ostvarivali bolje rezultate na svim skalama koje mjere salutoge-
ne faktore u odnosu na sudionike koji žive u kolektivnim centrima ili socijalnim
stanovima. Stambeno pitanje nema značajan utjecaj na patogene faktore.
Utvrđivanje razlika među različitim grupama sudionika kroz zavisne

varijable pronađene među kategorijama definiranim upitnikom o
specifičnim zdravstvenim problemima i odgovarajućim uslugama
pružanja podrške
Pitanja iz upitnika o specifičnim zdravstvenim problemima i odgovarajućim
uslugama pružanja podrške definirana su kao kategorijske varijable, stoga smo
ih uvrstili kao faktore koji utječu na zavisne varijable u obje grupe: salutogenoj
i patogenoj.
a) Tjelesna ozljeda kao salutogeni ili patogeni faktor
Tabela 19. Mann-Whitney test za statistički značajne varijable koje se odnose na tjelesne ozljede
Da li ste tokom rata

Srednji Suma Mann-
zadobili tjelesnu N Z sig
ozljedu?
Da 37 90,46 3347,00
MANSA 2644,000 -2,463 0,014
Ne 192 119,73 22988,00
Da 37 165,24 6114,00
LSZD 1693,000 -5,079 0,000
Ne 192 105,32 20221,00
1400,500 -5,941 0,000
ratom Ne 193 104,26 20121,50
Rezultati pokazuju da tjelesne ozljede značajno utječu na opažanje kvalite-

te života: osobe s tjelesnim ozljedama smatraju da imaju nižu kvalitetu života.
Također značajno utječu na rezultate na listi stresnih događaja i stresnih doga-
đaja uzrokovanih ratom.
Što se tiče odvojenog promatranja sudionika i sudionica, među sudionicima
pronađene su statistički značajne razlike za iste zavisne varijable, dok su samo
tri sudionice imale neku tjelesnu ozljedu zbog čega se na testovima tjelesna oz-
ljeda nije pokazala kao značajan faktor za njihovo dobrostanje.
b) Posjećivanje psihijatra, psihologa ili neurologa kao faktor koji određuje

mentalno zdravlje ili patologiju
Tabela 20. Mann-Whitney test za zavisne varijable statistički značajne kada je riječ o
posjećivanju psihijatra, psihologa ili neurologa
Da li ste ikada posjetili

Srednji Suma Mann-
psihijatra, psihologa ili N Z sig
neurologa?
Da 62 87,98 5455,00
MANSA 3502,000 -3,662 0,000
Ne 165 123,78 20423,00
Da 62 79,04 4900,50
RSS 2947,500 -4,974 0,000
Ne 166 127,74 21205,50
Da 62 93,69 5808,50
LOT-R 3855,500 -2,920 0,003
Ne 166 122,27 20297,50
Da 61 90,81 5539,50
SOC 3648,500 -3,172 0,002
Ne 165 121,89 20111,50
Da 60 92,16 5529,50
TSQ 3699,500 -2,787 0,005
Ne 163 119,30 19446,50
Da 62 145,75 9036,50
SR1 3208,500 -4,376 0,000
Ne 166 102,83 17069,50
Da 62 151,52 9394,00
GAD-7 2851,000 -5,205 0,000
Ne 166 100,67 16712,00
Da 62 140,60 8717,50
LSZD 3465,500 -3,772 0,000
Ne 165 104,00 17160,50
3484,000 -3,806 0,000
ratom Ne 166 104,49 17345,00
Sudionici koji su posjetili specijalistu slabije opažaju kvalitetu života, ima-

ju manje samopoštovanja, manje su optimistični, slabije opažaju koherentnost
života i strukturiranost vremena. S druge strane, pate od većeg stresa, anksio-
znosti i ostvaruju veći broj bodova na listi stresnih događaja. Do istih rezultata
se dolazi kada se sudionici i sudionice promatraju odvojeno.
Važno je napomenuti da nijedna skala ne pokazuje bilo kakve razlike među
sudionicima koji posjećuju različite vrste doktora.
c) Dijagnoza kao salutogeni ili patogeni faktor
Tabela 21. Mann-Whitney test za zavisne varijable koje su statistički značajne kada je riječ o
dobivanju dijagnoze od medicinskog stručnjaka
Da li ste ikada
dobili dijagnozu Srednji Suma Mann-
N Z sig
od medicinskog rang rangova Whitney U
stručnjaka?
Da 31 24,98 774,50
RSS 278,500 -2,852 0,004
Ne 31 38,02 1178,50
Da 31 26,31 815,50
LOT-R 319,500 -2,273 0,023
Ne 31 36,69 1137,50
SSA podrška Da 31 37,26 1155,00
302,000 -2,664 0,008
porodice Ne 31 25,74 798,00
Da 29 23,45 680,00
TSQ 245,000 -3,027 0,002
Ne 31 37,10 1150,00
Da 31 36,87 1143,00
SR1 314,000 -2,347 0,019
Ne 31 26,13 810,00
Da 31 37,97 1177,00
GAD-7 280,000 -2,834 0,005
Ne 31 25,03 776,00
Ljudi s dijagnozom imaju veće samopoštovanje, manje su optimistični, ima-

ju slabiju podršku porodice, te manje opažaju strukturiranost vremena; patoge-
ne skale pokazuju da više pate od stresa i da su anksiozniji. Podrobnija analiza
pokazala je da je dijagnoza važan faktor za sudionice, ali ne i za sudionike. Za
sudionice dijagnoza se pokazala kao statistički važna sa sljedeće varijable:
Tabela 22. Mann-Whitney test za varijable koje su statistički značajne kada je riječ o dobivanju
dijagnoze
Da li ste ikada
dobili dijagnozu Srednji Suma Mann-
N Z sig
od medicinskog rang rangova Whitney U
stručnjaka?
Da 16 11,94 191,00
RSS 55,000 -2,376 0,018
Ne 14 19,57 274,00
SSA podrška Da 16 17,28 276,50
52,000 -2,502 0,012
prijatelja Ne 14 13,46 188,50
SSA podrška Da 16 17,66 282,50
64,500 -1,975 0,048
porodice Ne 14 13,04 182,50
Da 16 12,00 192,00
TSQ 56,000 -2,329 0,020
Ne 14 19,50 273,00
Da 16 19,84 317,50
SR1 42,500 -2,895 0,004
Ne 14 10,54 147,50
Da 16 20,38 326,00
GAD-7 34,000 -3,278 0,001
Ne 14 9,93 139,00
a. rod = ženski
Sudionice s dijagnozom imaju nisko samopoštovanje, manje opažaju podrš-

ku prijatelja i porodice i strukturiranost vremena, te pate od stresa i anksiozno-
sti. Takve razlike nisu uočene među sudionicima.
d) Mogućnost življenja bez propisane medicinske terapije kao salutogeni ili

patogeni faktor
Trenutno postoje ljudi koji još uvijek uzimaju propisanu medicinsku tera-
piju, a rezultati su pokazali da oni imaju manje samopoštovanja i ostvaruju vi-
soke rezultate na SR1 skali (skala stresnih događaja). Uz to postoje i ljudi koji
ne mogu živjeti bez propisanih lijekova što utječe na nekoliko faktora njihovog
dobrostanja navedenih u tabeli ispod.
Tabela 23. Mann-Whitney test za statistički značajne varijable kada je riječ o mogućnosti
življenja bez medicinske terapije
Možete li živjeti bez Srednji Suma Mann-

N Z sig
propisanih lijekova? rang rangova Whitney U
Da 24 30,44 730,50
RSS 97,500 -3,673 0,000
Ne 22 15,93 350,50
Da 24 27,48 659,50
SOC 168,500 -2,101 0,036
Ne 22 19,16 421,50
Da 22 26,82 590,00
TSQ 147,000 -2,231 0,026
Ne 22 18,18 400,00
Da 24 17,19 412,50
SR1 112,500 -3,336 0,001
Ne 22 30,39 668,50
Da 24 16,96 407,00
GAD-7 107,000 -3,463 0,001
Ne 22 30,64 674,00
Da 24 17,83 428,00
UCLA 128,000 -3,001 0,003
Ne 22 29,68 653,00
Sudionici koji ne mogu živjeti bez propisane medicinske terapije imaju više
samopoštovanja, manje opažaju koherentnost života i više pate od stresa, ank-
sioznosti i usamljenosti. Ove razlike uočene su na čitavom uzorku, ali pri odvo-
jenom analiziranju podataka za muškarce i žene, razlike su uočene samo među
sudionicama. Među muškarcima nisu pronađene nikakve razlike.
e) Sudjelovanje u bilo kojoj vrsti psihoterapije kao salutogeni ili patogeni

faktor
Tabela 24. Mann-Whitney test za statistički značajne varijable u kategoriji sudjelovanja u bilo
kojem obliku psihoterapije ili psihološkog savjetovanja
Da li ste ikada
sudjelovali u nekoj
vrsti psihoterapije Srednji Suma Mann-
N Z sig
ili psihološkog rang rangova Whitney U
savjetovanja,
individualno ili u grupi?
Da 13 69,31 901,00
RSS 810,000 -2,584 0,010
Ne 217 118,27 25664,00
Da 13 65,62 853,00
SOC 762,000 -2,736 0,006
Ne 214 116,94 25025,00
Da 13 72,92 948,00
TSQ 857,000 -2,288 0,022
Ne 212 115,46 24477,00
Da 13 153,96 2001,50
SR1 910,500 -2,148 0,032
Ne 217 113,20 24563,50
Da 13 171,96 2235,50
GAD-7 676,500 -3,166 0,002
Ne 217 112,12 24329,50
939,500 -2,052 0,040
ratom Ne 217 113,33 24592,50
Sudjelovanje u psihoterapiji važan je faktor za samopoštovanje jer je ono

niže kod sudionika koji odlaze na psihoterapiju; također se pokazalo da sudio-
nici koji odlaze na psihoterapiju manje opažaju koherentnost života, strukturi-
ranost vremena, više pate od stresa i anksioznosti te ostvaruju veći broj bodova
na listi stresnih događaja uzrokovanih ratom. Promatrane odvojeno, ove razlike
uočene su samo među sudionicama. Kod muškaraca ove razlike nisu statistički
značajne.
Zaključci
Rezultati deskriptivnih statistika pokazuju da su naši ispitanici konzistentno

ostvarivali visoke rezultate na salutogenim skalama, što znači da su izuzetno
rezilijentni, dok su rezultati na skalama za mjerenje patogenih faktora bili niski.
To ukazuje na činjenicu da naši ispitanici, interno raseljena lica i povratnici, op-
ćenito imaju poprilično razvijenu rezilijenciju, a na patogenim skalama ostva-
ruju niske rezultate.
Socio-demografski faktori također su važni za rezilijenciju na određene pa-
togene faktore. Kada je riječ o razvijanju rezilijencije, najvažniji faktori su: mla-
đa životna dob (od 32 do 45), ključna za opažanje kvalitete života, bračni status,
koji je važan za opažanje socijalne podrške porodice, unaprjeđenje društvenog
statusa, što utječe na opažanje kvalitete života, vođenje vlastitog poduzeća ili
zaposlenje s redovnom platom, što utječe na opažanje kvalitete života i samopo-
štovanje, dok stanovanje u vlastitoj ili u porodičnoj kući, za razliku od socijalnog
stanovanja ili kolektivnih centara, doprinosi boljim rezultatima na svim varija-
blama rezilijencije.
Sljedeći socio-demografski faktori doprinose ranjivosti: ženski rod (podra-
zumijeva veće opažanje stresa, a manji broj uzročnika stresa), biti interno ra-
seljeno lice a ne povratnik/ca relevantno je za listu stresnih događaja, tjelesni
invaliditet utječe na opažanje stresa, anksioznost i listu stresnih događaja, men-
talni poremećaji u porodici uzrokuju veće rezultate na listi stresnih događaja,
broj puta koliko je osoba bila raseljena u vezi je s povišenom razinom stresa, a
gubitak člana porodice uzrokuje veći rezultat na listi stresnih događaja.
Također, zdravstveni faktori koji se ističu kao važni za razvijanje rezilijen-
cije su slijedeći: dobro tjelesno i mentalno zdravlje u porodici (bez ikakvih di-
jagnoza ili terapija, bez posjećivanja psihijatra ili sudjelovanja u psihoterapiji).
Zdravstveni faktori koji u drugu ruku predstavljaju rizične faktore i doprinose
patologiji su: tjelesna ozljeda člana porodice, dobivanje dijagnoze, svakodnevno
uzimanje terapije, posjećivanje psihijatra ili sudjelovanje u psihoterapiji. Osobe
kod kojih su prisutni svi navedeni faktori pate od narušenog mentalnog zdravlja
i zbog toga možemo zaključiti da su ovi faktori povezani, ali ne možemo govoriti
o uzročno-posljedičnoj vezi.
Diskusija – Dobrostanje povratnika i interno raseljenih osoba 20

godina nakon rata
U ovoj studiji sudjelovalo je 230 ispitanika, i svi su pripadali jednoj od tri kate-
gorije: povratnici, interno raseljena lica i izbjeglice. Naš uzorak je imao samo 9
izbjeglica iz Hrvatske, tako da nije bilo moguće donijeti jasne zaključke o ovoj
populaciji. Premda, sudeći po udjelu izbjeglica u općoj populaciju stanovništva,
ovaj broj izbjeglica na spram cjelokupnog uzorka raseljene i povratničke popu-
lacije u BiH, ne treba biti zanemariv.
Rezultati deskriptivnih statistika konzistentno pokazuju da su naši sudio-
nici ostvarili visoke rezultate na salutogenim skalama što ukazuje na značajnu
razinu rezilijencije, dok su na patogenim skalama ostvareni niski rezultati. Op-
ćenito govoreći, rezultati su pokazali da naši sudionici smatraju da imaju dobru
kvalitetu života, više su optimistični nego pesimistični, opažaju koherentnost i
smatraju da je svijet razumljivo i smisleno mjesto. Također smatraju da imaju
dobru socijalnu podršku općenito, kao i podršku porodice i prijatelja, što je ve-
oma važno. I na kraju, smatraju da je način na koji koriste vrijeme strukturiran
i svrsishodan.
Uzimajući u obzir sve faktore u okruženju koji utječu na populaciju kori-
štenu u našem uzorku, posebno interno raseljena lica, rezultati su neočekivani.
Pored toga što sudionici pripadaju jednoj od tri skupine raseljenih, većina ih je
nezaposlena ili žive u porodicama gdje samo jedan član (obično muškarac) radi
ili gdje postoji samo jedan izvor primanja. Rade na loše plaćenim poslovima, što
nije rijetkost u Bosni i Hercegovini, primaju nekvalitetnu medicinsku zaštitu, a
nekim članovima njihovih porodica potrebna je skoro svakodnevna medicinska
njega. Pošto su prije dvadeset godina iskusili prisilnu migraciju koja danas po-
drazumijeva prolongiranu raseljenost i pošto ih većina danas živi u teškim uvje-
tima, zanimljivo je vidjeti da su na salutogenim skalama ostvarili visoke, a na
patogenim skalama niske rezultate. U odgovorima je uočena visoka konzisten-
tnost, što znači da sudionici nisu davali odgovore za koje su mislili da su društve-
no prihvatljivi ili poželjni. Stoga smo analizirali eksterne i interne faktore spo-
menute u upitnicima koji su mogli doprinijeti ovakvom mentalnom stanju. Došli
smo do sljedećeg zaključka: dvadeset godina nakon rata u Bosni i Hercegovini,
raseljene osobe u našem uzorku pokazale su jako visoku razinu rezilijencije.
S ove tačke gledišta rezultati se mogu interpretirati na nekoliko načina, što
otvara prostor za nova istraživačka pitanja i dileme. Jedno objašnjenje je da se
ovo istraživanje provelo dvadeset godina nakon rata i da su sudionici u među-
vremenu uspjeli prevazići svoje traume, iako se mogla primijetiti tuga i napetost
dok su govorili o traumatskim iskustvima. Moglo bi se zaključiti da su se ovi
ljudi navikli živjeti sa svojim traumama, da su one postale sastavni dio njihovih
života. Drugo objašnjenje je da su se adaptirali u novom okruženju; ova hipoteza
posebno je relevantna za interno raseljene osobe koje se još uvijek nisu vratile
na prvobitna mjesta prebivališta niti su riješili svoje stambeno pitanje. U drugu
ruku, oni su evidentno nastavili i/li izgradili svoj život u novom okruženju, stvo-
rili nove socijalne mreže, uspjeli su pronaći neka sredstva za život i uglavnom
se osjećaju sigurno. Kad bi se odlučili na povratak, većina interno raseljenih lica
morala bi se vratiti na mjesta na kojima sada uglavnom žive pripadnici druge
etničke grupe. Iz njihove perspektive, takav povratak ugrozio bi njihov osjećaj
sigurnosti, stoga oni radije ostaju na mjestima gdje njihova etnička grupa čini
većinsko stanovništvo. No, pored ovih činjenica podrobnije smo željeli istražiti
koji faktori doprinose tome da se interno raseljena lica osjećaju ugodno u no-
vom okruženju.
Siriwadhana i Sar. (2014) također su primijetili visoku razinu rezilijencije
među raseljenim osobama. Tvrde da su rezilijencija pojedinaca i zajednica i so-
cijalna podrška glavni faktori koji određuju utjecaj prisilne migracije na kasnije
mentalno zdravlje, u smislu da ublažavaju posljedice raseljenosti. Rezilijenci-
ja pojedinca definirana je kao sposobnost osobe da se prilagodi i oporavi od
stresnih ili traumatskih događaja. Dakle, koncept rezilijencije je multidimenzi-
onalan i obuhvata osobne vještine i kvalitete, kao i vanjske faktore, a posebna
pažnja se pridaje socijalnoj podršci (Porobić, 2012).
Pored socijalne podrške, za rezilijenciju je važna i religija (prema Siriwad-
hana i Sar, 2013; Porobić, 2012), te individualne karakteristike kao što su pozi-
tivni ili negativni mehanizmi reagiranja na nepovoljne događaje.
Porobić (2016) je dokazala da je socijalni kapital jedan od najvažnijih fak-
tora održivog povratka u BiH. U svom radu ona je istražila tri aspekta situacije
u kojoj se nalaze povratnici u Prijedoru, Zvorniku i Novom Goraždu: društve-
no zbližavanje (horizontalne veze među ljudima koji dijele određene sličnosti),
društveno premošćivanje (odnosi među različitim društvenim grupama) i
društveno povezivanje (vertikalne veze među pojedincima/grupama). Socijalni
kapital na svim razinama predstavlja dragocjen resurs koji pomaže ljudima da
organiziraju svoje živote i uvide da se i drugi ljudi nalaze u sličnoj situaciji, te da
postoji uzajamna pomoć.
Treće moguće objašnjenje ide tragom rezultata sličnih istraživanja rađenih
širom svijeta, kao i u Bosni i Hercegovini (Tedeschi i sar, 1998; Powell i Sar,
2003). U njima je termin posttraumatskog rasta opisan kao subjektivni dojam
pozitivne psihološke promjene primijećen kod osoba koje su iskusile traumu.
Taj dojam povlači za sobom i pridavanje veće vrijednosti životu, postavljanje
novih prioriteta, veću bliskost u intimnim odnosima, pozitivnu duhovnu pro-
mjenu, itd (Porobić, 2012). Shishehgar i Sar. (2015) tvrde da je migracija, pored
negativnih posljedica, također pozitivno utjecala na zdravlje i kvalitetu života,
posebno među ženama jer su se one uspješnije integrirale u novo društvo, pro-
našle prilike za obrazovanje i zaposlenje, te ostvarile bolje rezultate od muška-
raca na instrumentima koji mjere mentalno zdravlje.
Kada uvedemo kontrolu grupu (sudionike koji nisu napuštali domove to-
kom i poslije rata), što je predmet tekućeg istraživanja na produženom dijelu
ovog projekta (u novembru, 2016 se očekuju rezultati i izvještaj ove studije)
moći ćemo bolje objasniti zbog čega su naši sudionici ostvarili tako visoke rezul-
tate na salutogenim i niske rezultate na patogenim skalama. Kontrolna grupa će
nam pomoći da napravimo poređenja i donesemo pouzdane zaključke o traumi
kao risk faktoru ili poticajnom faktoru.
Očigledno je da su različiti faktori doveli do rezultata koji ukazuju na visoku
razinu rezilijencije i nisku razinu patologije među našim sudionicima dvadeset
godina nakon rata. To ne znači da ovim osobama nije potrebna pomoć i podrš-
ka, jer bez obzira na to kako se osjećali i kakve odgovore davali, većina njih još
uvijek živi u izuzetnom lošim stambenim uvjetima.
Na dalje, bitno je prodiskutovati socio-demografske karakteristike popula-
cije u uzorku i njihov utjecaj na rezultate dobrostanja.
Socio-demografske karakteristike kao determinante dobrostanja
Rezultati naše studije ukazuju na nekoliko važnih socio-demografskih faktora

koji pomažu osobi da prevaziđe traumu, izgradi rezilijenciju i smanji razinu
stresa.
Tako se pokazalo da salutogenim faktorima doprinose životna dob, bračni
status, tjelesni invaliditet, mentalne poteškoće, broj članova porodice sa stalnim
izvorom primanja, promjena u društvenom statusu u odnosu na prije-raselje-
nički, prebivalište/stambeno pitanje.
Životna dob –naš uzorak se sastojao od tri grupe sudionika: mlađe (između
32 i 45 godina), srednjovječne (između46 i 60 godina) i starije (preko 60 godi-
na). Životna dob značajno utječe na opažanje kvalitete života: mlađi sudionici
smatraju da imaju bolju kvalitetu života nego srednjovječna populacija. Ovo je
vjerovatno uzrokovano činjenicom da su srednjovječni sudionici imali 20 ili više
godina kada je počeo rat u Bosni i Hercegovini. Svoje “najplodonosnije” godine
proveli su u ratu i prvim poslijeratnim godinama. U doba koje je trebalo biti naj-
bolje za njihovu karijeru, porodični život i okruženje, ovi sudionici su se bavili
preživljavanjem, što se odrazilo i na predodžbu o kvaliteti života.
Rezultati do kojih su došli Araya i Sar. (2007) pokazuju da je kvaliteta života
jedan od psiholoških konstrukata na koje utječe mentalni stres, jer se kvaliteta
života smanjuje uslijed traumatičnih događaja. Navode socijalnu podršku kao
olakšavajući faktor jer ublažava stres i samim tim i iskrivljenje predodžbe o kva-
liteti života, te pozitivno utječe na socio-ekonomski status.
Naši rezultati pokazuju da je i životna dob olakšavajući faktor jer stres ma-
nje utječe na predodžbu o kvaliteti života kod mlađih sudionika nego kod sred-
njovječne populacije.
Bračni status – ljudi u braku opažaju veću socijalnu podršku porodice nego
nevjenčane osobe ili udovci/ice. Podrška porodice važan je zaštitni faktor, pa je
samim tim i brak važan zaštitni faktor jer ukazuje na veću podršku porodice.
Plante i sar. (2002) također su utvrdili da je brak važan zaštitni faktor za učinkovi-
to izlaženje na kraj sa stresnim situacijama, te samoprocjenu zdravstvenog stanja.
Mnoga istraživanja su pokazala da je socijalna podrška važan faktor u zaštiti
mentalnog zdravlja, posebno u stresnim situacijama. Elklit i Pedersen (2001) su
u svojim istraživanjima pronašli da osjećaj socijalne podrške pomaže u brojnim
stresnim situacijama, kao što su traumatični događaji, silovanja, nesreće, čak i

HIV. Betancourt (2005) tvrdi da su programi obrazovanja u kriznim situacijama
polučili pozitivne rezultate jer su unaprijedili izvore socijalne podrške, pružili
jednu suvislu aktivnost i pobudili osjećaj nade za budućnost, te dali priliku mla-
dim ljudima da provedu vrijeme zajedno i povežu se. Dakle, stvaranje snažnijeg
osjećaja socijalne podrške pozitivno utječe na mentalno zdravlje ljudi tokom
krizne situacije.
Tjelesni invaliditet u porodici predstavlja rizični faktor za samopoštovanje
i osjećaj koherentnosti života, što znači da ljudi s tjelesnim invaliditetom imaju
nisko samopoštovanje i teže opažaju koherentnost života.
Mentalne poteškoće u porodici u pozitivnoj su korelaciji s opažanjem soci-
jalne podrške, što znači da osobe koje imaju člana porodice s mentalnim poteš-
koćama općenito opažaju veću razinu socijalne podrške.
Broj članova porodice sa stalnim izvorom primanja značajno doprinosi
boljoj kvaliteti života i samopoštovanju. Novac, osobito ako dolazi iz različitih
izvora (što je vrlo bitno u Bosni i Hercegovini gdje su plate u nekim slučajevima
neredovite) važan je faktor za materijalnu sigurnost i održiv povratak, a utječe i
na opažanje bolje kvalitete života i osjećaj vlastite vrijednosti.
Promjena u društvenom statusu promatrana je kroz tri kategorije: lošiji
društveni status – ako je osoba bila zaposlena ili imala stalan izvor primanja
prije rata, a trenutno to nema i preživljava zahvaljujući socijalnoj zaštiti ili uz
pomoć članova porodice; isti društveni status – ako je osoba bila zaposlena prije
rata i još uvijek je zaposlena, ili ako je primala i još uvijek prima socijalne nakna-
de; bolji društveni status – ako je osoba bila nezaposlena prije rata, a trenutno je
zaposlena. Primijećene su razlike među ove tri kategorije i pokazalo se da jedi-
no sudionici s boljim društvenim statusom opažaju bolju kvalitetu života. Lošiji
društveni status, bez obzira na to koliko stresa uzrokuje, nije bio važan faktor za
druge salutogene niti patogene skale. Očigledno je da sudionici smatraju da je
pogoršanje društvenog statusa koje se dogodilo za vrijeme rata posljedica ratne
situacije, i prebolijevaju ga kao i sve druge gubitke koje su iskusili.
U drugu ruku, izvor primanja važan je faktor samo za muškarce. On utječe
na njihovo opažanje kvalitete života i samopoštovanje, a pokazalo se da postoje
statistički značajne razlike između muškaraca koji vode vlastita poduzeća i ima-
ju redovne plate i muškaraca koji primaju socijalne naknade ili pomoć od čla-
nova porodice iz inostranstva, jer ovi prvi ostvaruju puno bolje rezultate. Među
sudionicama te razlike nisu statistički značajne. Ovi rezultati su očekivani, jer
u Bosni i Hercegovini još uvijek vladaju određeni patrijarhalni obrasci prema
kojima muškarci uzdržavaju svoje porodice, dok žene odgajaju djecu i ostaju u
sferi skrbi oko doma. Stoga, ako žena ne radi i ne doprinosi finansijski svojoj po-
rodici ona ne osjeća nikakav dodatni društveni pritisak i zadovoljna je sobom;

s druge strane, muškarac u takvoj situaciji ne bi bio zadovoljan sobom, niti bi
društvo smatralo da se on dobro snalazi u svojoj društvenoj ulozi.
Trenutno prebivalište, tj. mjesto gdje osoba trenutno stanuje (vlastita kuća,
porodična kuća, socijalno stanovanje, kolektivni centar itd.) važan je salutogeni
faktor. Sudionici koji žive u vlastitoj kući ili u porodičnoj kući statistički ostvaru-
ju bolje rezultate na skalama koje mjere kvalitetu života, samopoštovanje, opti-
mizam, koherentnost života, socijalnu podršku i upravljanje vremenom u odno-
su na sudionike koji žive u socijalnim stanovima ili kolektivnim centrima. Ovo
je poprilično značajno, osobito kada uzmemo u obzir da osobe u kolektivnim
centrima žive u jako lošim uvjetima. Očekivano je da je samopoštovanje tih ljudi
nisko, te da smatraju da im je kvaliteta života loša i da nemaju dovoljno socijalne
podrške (relevantni vladini i međunarodni akteri 20 godina nakon rata se još
uvijek bave odgovarajućim stambenim rješenjima), itd.
Mnoga istraživanja potvrdila su postojanje faktora koji unaprjeđuju men-
talno zdravlje i u skladu su s našim saznanjima. Siriwadhana i Sar. (2014) tvrde
da je bolja rezilijencija povezana s boljim socio-ekonomskim uvjetima, mlađom
životnom dobi i boljom socijalnom podrškom. Maksimovic i Sar. (2011) utvrdili
su raseljenost i životne uvjete kao važne faktore za mentalno zdravlja adoles-
cenata. Porter i Haslam (2005) utvrdili su da životni uvjeti nakon raseljavanja
ublažavaju ishode mentalnog zdravlja. Gori ishodi primijećeni su kod izbjeglica
koje žive u institucionaliziranom smještaju, osoba koje nemaju dovoljno eko-
nomskih prilika i interno raseljenih lica. Kod starijih izbjeglica, obrazovanijih
izbjeglica, žena i osoba koje su prije raseljavanja imale bolji društveni status i
ruralno mjesto prebivališta primijećeni su gori ishodi.
Ovi rezultati usporedivi su s rezultatima našeg istraživanja; dakle, možemo
zaključiti da su socio-ekonomski status, izvor primanja, stambeni uvjeti i pogor-
šanje društvenog statusa uzrokovani ratom važni faktori mentalnog zdravlja.
Ako sagledamo socio-demografske faktore koji doprinose razvijanju pato-
logije kod sudionika uočavamo sljedeće: rod, biti raseljeno lice/ povratnik, tje-
lesni invaliditet u porodici, višestruka, opetovana raseljenost i gubitak članova
porodice usljed rata.
Rod – pokazalo se da sudionice više opažaju stres, iako su ostvarile niže
rezultate na listi stresnih događaja kao i na listi stresnih događaja uzrokovanih
ratom. Ovi rezultati potvrđuju da su žene podložnije stresu i da muškarci mogu
izdržati više stresa u životu. Muškarci više pate od stresa, a SR skala pokazuje
da ga manje opažaju. Ovakvi rezultati potvrđuju činjenicu da su žene ranjivije i
da im je potrebna veća zaštita, posebno u traumatičnim situacijama (Thomas i
Thomas 2004).
Shishehgar i Sar. (2015) zaključili su da je spol važan faktor mentalnog

zdravlja raseljenih osoba i da se žene puno lakše navikavaju na novo okruže-
nje nego muškarci, dok su Siriwadhana i sar. (2013) utvrdili da su eksterno
raseljene žene mentalno zdravije od muškaraca. Nada, osjećaj pripadanja i pri-
lika da se izgradi novi život mogu pomoći u procesu privikavanja i oporavka.
Donnelly i sar. (2011) zaključili su da osobno iskustvo s mentalnim poteškoća-
ma uvjetuje način na koji način žene traže pomoć u liječenju mentalnih obo-
ljenja; svjesnije su posljedica, a možda i vještije u primjećivanju promjena u
svom mentalnom stanju zbog čega mogu reagirati i zatražiti pomoć. Na kraju,
možemo zaključiti da su žene ranjivije, posebno kada je riječ o opažanju stresa,
ali istovremeno uspijevaju izaći na kraj sa stresnim događajima; stoga njihovi
rezultati na drugim instrumentima za mjerenje mentalnog zdravlja nisu slabiji
od rezultata muškaraca.
Nije isto biti interno raseljeno lice i povratnik. Očekivali smo značajnije ra-
zlike u rezultatima za ovu SD varijablu. Pretpostavili smo da će povratnici biti u
boljem psihološkom stanju, te da će ostvariti visoke rezultate na salutogenim,
i niske rezultate na patogenim skalama. No, interno raseljena lica ostvarila su
veće rezultate na listi stresnih događaja uzrokovanih ratom, što znači da su u
odgovorima naveli veći broj uzročnika stresa koji su povezani s njihovim rat-
nim iskustvom. Možda se iz tog razloga nisu vratili na svoja prijeratna mjesta
prebivališta. Stresni događaji u njihovom životu najvjerovatnije su povezani s
mjestom odakle su pobjegli.
Postoji obimna istraživačka literatura o razlikama između izbjeglica i inter-
no raseljenih lica i činjenici da izbjeglice imaju bolje mentalno zdravlje jer su
za razliku od interno raseljenih lica zaštićeni međunarodnim pravom. Također,
povratak može biti rizični faktor za razvijanje mentalnih bolesti (Siriwadhana i
Stewart, 2013). Obje kategorije, interno raseljena lica i povratnici, bez obzira na
trenutni ili prijašnji status, još uvijek su rizična grupa kada je riječ o razvijanju
mentalnih poremećaja. Iz rezultata možemo vidjeti da ne postoje statistički zna-
čajne razlike na bilo kojoj skali salutogenih i patogenih faktora, ali primijećene
su razlike na skalama koje mjere stresne događaje.
Tjelesni invaliditet u porodici također je rizični faktor koji može dovesti do
povišene razine stresa, anksioznosti i, kao što se moglo očekivati, većeg broja
bodova na listi stresnih događaja uzrokovanih ratom. Sudionici s tjelesnim in-
validitetom ostvarili su statistički znatno veće rezultate na pomenutim skalama.
Koliko puta je osoba bila raseljena također je bitan rizični faktor. Ispitanici
koji su više puta morali mijenjati svoje prebivalište ostvarili su veći broj bodova
na skali opažanja stresa, listi stresnih događaja, te listi stresnih događaja uzro-
kovanih ratom.
Gubitak članova porodice važan je faktor za listu stresnih događaja, jer su

ispitanici koji su izgubili člana porodice naveli veći broj stresnih događaja uzro-
kovanih ratom, što je očekivano jer je gubitak člana porodice očigledno povezan
s ratnim dešavanjima.
Što se tiče faktora koji doprinose dugotrajnoj raseljenosti, Siriwadhana i
Sar. (2014) su otkrili da je životna dob jedan od faktora koji doprinosi patoge-
nezi raseljenih osoba i da su starije osobe obično lošijeg mentalnog zdravlja.
Naše istraživanje je pokazalo da je životna dob važan salutogeni, ali ne i pato-
geni faktor.
Možemo zaključiti da sljedeći faktori doprinose razvijanju mentalnih po-
teškoća: rod, interna raseljenost, opetovana raseljenost, invaliditet u porodici
i gubitak člana porodice uslijed ratnih dešavanja. Navedeni faktori doprinose
razvijanju patogeneze među raseljenim osobama, ali važno je napomenuti da,
sudeći po rezultatima, nijedan od tih faktora nije povezan sa svim faktorima
mentalnog zdravlja, što znači da nismo mogli izvesti bilo kakve uzročno-poslje-
dične zaključke na osnovu korelacijskih studija. Možemo samo reći da posebna
kombinacija karakternih osobina, socio-demografskog statusa i životnih isku-
stava može doprinijeti razvijanju patogeneze, što znači da uz takvu kombinaciju
postoji veća šansa razvijanja patogenog statusa među raseljenim osobama.
Zdravstveni faktori kao determinante dobrostanja
Neki od zdravstvenih faktora koji utječu na dobrobit su: tjelesne ozljede, po-
sjećivanje psihijatra ili psihologa, različiti oblici psihoterapije, medicinska dija-
gnosticiranost bolesti, uzimanje prepisane ili na svoju ruku ordinirane farmake.
Tjelesne ozljede – ispitanici s tjelesnim ozljedama manje opažaju kvalitetu
života, tj. njihova tjelesna ozljeda negativno utječe na kvalitetu života. Ovo se
odnosi na muške ispitanike u našoj studiji, jer su samo tri ispitanice prijavile da
imaju tjelesnu ozljedu.
Posjećivanje psihijatra ili psihologa važan je faktor koji utječe na kvalitetu
života, samopoštovanje, optimizam, koherentnost života i upravljanje vreme-
nom. Rezultati su pokazali da ispitanici koji posjećuju psihijatra ili psihologa
ostvaruju lošije rezultate na skalama koje mjere gore pomenute varijable. Tako-
đer se može reći da će pomoć psihijatra ili psihologa prije potražiti osobe koje
opažaju slabiju kvalitetu života, imaju manje samopoštovanja, pesimističnije su,
manje opažaju koherentnost života i ne koriste svoje vrijeme produktivno.
Nadalje, bilo koji oblik psihoterapije značajno utječe na samopoštovanje,
opažanje koherentnosti života i strukturiranosti vremena, jer su osobe koje idu
na psihoterapiju ostvarile manji broj bodova na skalama koje mjere ove varijable.
Dobivanje dijagnoze od medicinskog stručnjaka značajno utječe na samo-

poštovanje, optimizam, podršku porodice i upravljanje vremenom. Ispitanici
koji imaju medicinsku dijagnozu ostvarili su slabije rezultate na ovim skalama,
što znači da dobivanje dijagnoze negativno utječe na samopoštovanje ispitanika
koji postaju pesimistični i smatraju da nemaju dobru socijalnu podršku poro-
dice i prijatelja. Važno je napomenuti da su navedene razlike primijećene samo
među ispitanicama.
Neki od ispitanika kontinuirano uzimaju lijekove koje im je propisao dok-
tor, a neki su izjavili da ne bi mogli živjeti bez tih lijekova. Ovaj faktor značajno
utječe na samopoštovanje, koherentnost života i upravljanje vremenom, pošto
su rezultati ispitanika na ovim skalama lošiji.
Kada je riječ o zdravstvenim varijablama, faktori koji utječu na patogenezu
su: tjelesne ozljede, posjećivanje psihijatra ili psihologa, sudjelovanje u bilo ko-
joj vrsti psihoterapije, i postojanje psihijatrijske ili psihološke dijagnoze.
Tjelesne ozljede su rizični faktor za listu stresnih događaja i stresnih doga-
đaja uzrokovanih ratom. Naravno, većinu tjelesnih ozljeda, kao što su ranjavanja
ili ozljede nanesene članovima porodice, ispitanici su doživjeli tokom rata.
Posjećivanje psihijatra ili psihologa značajno utječe na opažanje stresa, ank-
sioznost te skale koje mjere stresne događaje. Ispitanici koji posjećuju psihijatra
ili psihologa ostvarili su veće rezultate na ovim skalama. Njihovo zdravstveno
stanje vjerovatno je razlog zbog kojeg traže medicinsku pomoć i terapiju.
Sudjelovanje u bilo kojoj vrsti psihoterapije rizični je faktor za opažanje
stresa, anksioznost i za skale koje mjere stresne događaje. Opet, ljudi koji pate
od stresa i anksioznosti prije će potražiti ovakvu vrstu pomoći.
Postojanje psihijatrijske ili psihološke dijagnoze važan je rizični faktor za
stres, anksioznost i obje skale koje mjere stresne događaje. Osobe s dijagnozom
pate od većeg stresa i anksioznosti. Ovo je povezano s prethodne dvije tačke:
ljudi s pomenutim problemima potražili su profesionalnu pomoć i dobili insti-
tucionalnu podršku, a ona je podrazumijevala dobivanje dijagnoze.
Rezultati ukazuju na to da je dobivanje dijagnoze, uzimanje terapije koju
je propisao doktor i posjećivanje psihoterapeuta važan faktor dobrobiti, jer su
osobe koje se ne osjećaju dobro psihički ili tjelesno ostvarile lošije rezultate na
salutogenim i patogenim skalama.
Plante i Sar. (2002) su utvrdili da pozitivne samoprocjene vlastitog zdrav-
stvenog stanja između ostalog ukazuju na uspješno izlaženje na kraj sa stresom,
što znači da se osobe bez tjelesnih ozljeda ili zvanične dijagnoze i terapije osje-
ćaju bolje, i tjelesno i mentalno, što je logičan i očekivan rezultat.

Studija Mentalnog Zdravlja Prisilnih Migrantica

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Studija Mentalnog Zdravlja Prisilnih Migrantica

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Studija Mentalnog Zdravlja Prisilnih Migrantica

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Poglavlje 2:

Studija mentalnog zdravlja prisilnih

Uvod u prisilnu migraciju, mentalno zdravlje žena i slučaj Bosne i

Raseljenost raste širom svijeta i postaje globalni problem za međunarodno jav-

toga su raseljena lica u opasnosti da razviju različite mentalne probleme, od

stavljaju normalno funkcionirati, ali ostaju u opasnosti da razviju niz simptoma,

Pitanje mentalnog zdravlja od velike je važnosti u zemljama Zapadnog Balkana

litička nestabilnost prožeta jakom lošom ekonomskom situacijom koja izaziva

Slika 1. Mapa područja BiH na kojem je vršeno uzorkovanje

Slika2. Spolna struktura uzorka Slika 3. Struktura uzorka prema zastupljenosti

Pilot studija je urađena kako bi se provjerila primjenjivost instrumenata. U stu-

U ovom istraživanju korišten je set instrumenata od ukupno 174 stavke sadr-

odgovorili, i upitnik o specifičnim zdravstvenim problemima i odgovarajućim

su dali objašnjenje rezultata (Andrews i Slade, 2001) i predložili sljedeći

i sar, 2002). Sastoji se od 7 stavki, a sudionici moraju na Likertovoj skali

novi porodice. Sudionici su za odgovore na ova pitanja koristili Likertovu

izraze svoje mišljenje o osnivanju regionalnog edukativnog centra za razli-

Predstavljanje podataka i rezultata

Zahvaljujući SD i QHI instrumentu dobili smo podatke o specifičnim demograf-

Opis distribucije psiholoških varijabli

Da bismo definirali daljnju statističku analizu, testirali smo normalnost distri-

Tabela 1. Deskriptivne statističke mjere i testiranje normalnosti distribucije nezavisnih varijabli

Kao što se može vidjeti iz Tabele 1 na kojoj je predstavljeno testiranje nor-

ru. Rezultat za skalu stresnih događaja je 4, što znači da je većina sudionika

a) Matrica interkorelacije varijabli koje mjere salutogene faktore

Tabela 2. Matrica interkoleracije varijabli koje mjere salutogene faktore

Tabela 2 pokazuje da među varijablama koje mjere salutogene faktore po-

b) Matrica interkorelacije zavisnih varijabli koje mjere patologiju

Tabela 3. Matrica interkorelacije zavisnih varijabli koje mjere patologiju

Spearmanov koeficijent LSZD uzrokovano

SR1 1,000 0,800** 0,599** 0,316** 0,279**

GAD-7 0,800** 1,000 0,554** 0,324** 0,262**

Opet, postoji pozitivna i umjerena do visoka korelacija među skalama pato-

c) Matrica interkorelacije zavisnih varijabli: korelacija salutogenih faktora i

Tabela 4. Matrica korelacije varijabli koje mjere salutogene i patogene faktore

Spearmanov SSA SSA

Kao što se može vidjeti iz gornje matrice interkorelacije zavisnih varijabli,

opažanjem stresa, anksioznosti i usamljenosti, ali potrebno je imati na umu da

Utvrđivanje značajnih indikatora psihološkog dobrostanja

Utvrđivanje razlika među različitim grupama sudionika na osnovu

a) Utvrđivanje rodno zasnovanih razlika

Tabela 5. Mann-Whitney U test za mjerenje salutogenih faktora među muškarcima i ženama

Srednji Suma Mann-

Muškarci 117 106,86 12503,00

Što se tiče patogenih faktora, rezultati su sljedeći:

Tabela 6. Mann-Whitney U test za mjerenje patogenih faktora među muškarcima i ženama

Srednji Suma Mann-

Rezultati nam pokazuju da postoje statistički značajne razlike između muš-

b) Razlike u zavisnim varijablama među raseljenim osobama i povratnicima

Kada promatramo sudionike i sudionice odvojeno, primjećujemo da se neki

Srednji Suma Mann-

• Žene: statistički značajne razlike postoje samo na podskali stresnih doga-

Srednji Suma Mann-

c) Utvrđivanje razlika među različitim starosnim skupinama

Rezultati su slični kada se sudionici i sudionice promatraju odvojeno. Pri

d) Brak kao salutogeni ili patogeni faktor

e) Porodična struktura kao faktor salutogeneze i patogeneze

Zavisne varijable imaju statistički značajnu korelaciju s nekim od izmjere-

Spearmanov koeficijent korelacije rho SR1

SR1 1,000 0,800 0,599 0,316 0,279

GAD-7 0,800 1,000 0,554 0,324 0,262