Professional Documents
Culture Documents
Umjetnost Romanike I Gotike U Hrvatskoj PDF
Umjetnost Romanike I Gotike U Hrvatskoj PDF
Umjetnost Romanike I Gotike U Hrvatskoj PDF
- Tijekom 11. st. benediktinci vraćaju tip bazilike, koji je u predromanici bio sasvim zanemaren.
Glavni impuls na područje istočnog Jadrana dolazi iz Italije (Aquileia, Venecija, Pomposa).
Karakterističan je izlazak skulptorske dekoracije na pročelje crkve, te uspostava tzv.
"dubokog kora", vezana uz liturgijske promjene (prijelaz s procesionalne na stacionarnu
liturgiju).
- Na području Dalmacije moguće je govoriti o trima područjima u kojima se očituju određene stilske
srodnosti u spomenicima: Sjeverna Dalmacija (od Krka do Zadra), Srednja Dalmacija (Trogir
i Split) i Južno Primorje (Dubrovnik).
- Građevine na području Sjeverne Hrvatske i Slavonije mahom su stradale prigodom prodora Tatara
1242. godine i kasnije u doba Turaka, te su uglavnom tek fragmentarno sačuvane.
- Ostaci stambene arhitekture sačuvani su u primorskim gradovima (Poreč, Zadar, Trogir, Split).
Uglavnom su u pitanju katnice pravokutnih osnova, glatkih ploha zidanih uslojenim
tesanicima, te razvedenih lučnim otvorima (portali, bifore, monofore) s okvirima od
klesanaca.
Dalmacija
1
03 Sv. Ivan Krstitelj u Rabu
Tijekom 11. st. pregrađena je ranokršćanska bazilika na način da je unutar široke apside
ranokršćanske crkve konstruiran deambulatorij (jedini poznati primjer na istočnoj obali
Jadrana). Kapiteli stupova imaju odlike slične drugim rapskim iz 11. st.
04 Katedrala Sv. Marije u Rabu
- Izgrađena na ranokršćanskoj osnovi (bazilika ravenatskog tipa s jednom izvana
poligonalnom apsidom) i kasnije pregrađivana. Imala je građevnu fazu 11. st. kojoj pripadaju
stupovi s karakterističnim kapitelima. Donji dio pročelja, građen u drugoj polovini 12. st.,
ukrašen je plitkim slijepim lukovima od fino klesanog kamena u naizmjeničnim redovima
ružičaste rapske breče i bijelog vapnenca. Tragovi portala ukazuju da je bio istog oblika kao i
onaj na Sv. Krševanu u Zadru. Zvonik iz 13. st. nešto veći od zvonika Sv. Marije u Zadru.
Sačuvan u originalnom obliku. Predstavlja tip "lombardskog" zvonika koji se rastvara prema
vrhu.
05 Sv. Marija u Ninu
- 11. st. Bazilika ravenatskog tipa s jednom apsidom, izvana poligonalnom, a iznutra
polukružnom, kojoj su naknadno dodane polukružne apside na završecima bočnih brodova.
Sačuvana tek u arheološkim ostacima.
06 Sv. Marija u Zadru
- Izvorna romanička crkva iz 11. st., koja je kasnije znatno pregrađena, pokazuje izrazite
sličnosti s grupom crkava kojima na čelu stoji Sv. Petar u Drazi. Sa sjeveroistočne strane
sagrađeni su zvonik i dvorana kapitula (između 1105. i1111.). Na njima se romanika očituje u
punoj zrelosti (skladni odnosi ploha i volumena, fino klesani kubični kapiteli, friz palmeta,
pojasnice, križno-rebrasti svod), te predstavljaju prvi spomenik zrele romanike u Hrvatskoj.
Gornji katovi zvonika restaurirani su u 15. st.
07 Zvonik Sv. Teodora (Gospe od Zvonika) u Splitu
- 11. st.
08 Benediktinska bazlika na Lokrumu
- Ruševine trobrodne troapsidalne bazilike, vjerojatno iz 11. st.
09 Sv. Krševan u Zadru
- Posvećena 1175. Trobrodna, troapsidalna bazilika duga bez apsida 30, a široka 18 m. Portal
ima strmi zabat i unutar njega srpaste lukove koji uokviruju lunetu. Uz dovratnike su izvorno
stajala dva stupa i podržavala zabat. Pročelje je raščlanjeno slijepim arkadama na stupićima.
Ploha jugozapadnog zida raščlanjena je nizom od dvanaest slijepih arkada koji se naslanjaju
na tordirane polustupovie. Na glavnoj apsidi se ispod strehe nalazi otvorena galerija, a na
bočnima niz malih arkadica. Unutrašnjost raščlanjuju arkade od po četiri stupa s korintskim
kapitelima i dva pilona sa svake strane.
10 Katedrala Sv. Stošije u Zadru
- Trobrodna bazilika sagrađena u 12. i 13. st. (dvije građevne faze) na ranokršćanskoj osnovi.
Naos je širok 20, a dug 34 m. Na tu se osnovu nadovezuje prostrana polukružna apsida
istaknuta u prostoru. Dvije bočne apsaide su upisane u zidnu masu. Podijeljena je kolonadama
u tri broda. Nad srednjim je otvorena krovna konstrukcija, a nad bočnima galerije rastvorene
heksaforama. Prezbiterij je uzdignut i pod njim se nalazi kripta. Pročelje je raščlanjeno
nizovima stupova, lukova i slijepih arkada, te sa tri portala ukrašena skulpturama.
Sjeveroistočna fasada raščlanjena je nizom galerija.
11 Sv. Nikola kod Nina
12. st. Po trolisnoj (trikonhalnoj) koncepciji vezana uz tradicije starije arhitekture. Umjesto
kupole, u središtu ima križno-rebrasti svod, kojeg se pojasevi produžuju do poda, prekinuti
tek u kapitelnoj zoni profiliranim impostom. Portal je karakterističnih romaničkih odlika.
12 Sv. Krševan na Krku
- Gotovo identična Crkvi Sv. Nikole kod Nina, samo nešto rustičnije obrade, posebice portala.
2
13 Katedrala Sv. Marije i Sv. Kvirin u Krku
- Katedrala je sagrađena u 12. st. na ranokršćanskoj osnovi, a pregrađena u
doba gotike. Crkva Sv. Kvirina dvokatna je građevina povezana velikim lučnim otvorom
(danas zazidanim) s katedralom. Tipski pripada skupini palatinskih kapela. Sagrađena je
koncem 12. st. za biskupa Ivana. Pretpostavlja se da je prvotno bila zapadna galerija krčkih
knezova, da bi kasnije predstavljala portik katedrale s različitim funkcijama. Izgleda da je
centralni travej izvorno bio otvoren, te omogućavao komunikaciju među katovima, a
naknadno (koncem 13. st.) dobio križno-rebrasti svod.
14 Sv. Ambroz u Ninu
- 13. st. (pregrađena u 14. st.).
15 Sv. Mihovil u Rogovu
16 Sv. Kuzma i Damjan na Ćokovcu
17 Sv. Vid na Pagu
18 Sv. Ivan u Preku
- 11. st. Kvadratna apsida je plod kasnije pregradnje.
19 Sv. Martin u Diklu
- 12. st. Pravokutni prostor presvođen s tri križna svoda odijeljena pojasnicama. Polukružna
apsida. Lezene s vijencem slijepih arkadica i konzola raščlanjuju izvana uzdužne zidove.
20 Sv. Petar u Kuli Atlagića
- Konac 11. st.
21 Sv. Vid u Dobrinju na Krku
- Na pročelju ima vitak zvonik ukrašen s tri strane plitkim slijepim dvojnim
lukom.
22 Sv. Ivan u Banjevcima
- 12/13. st. Pravokutni naos s poluvaljkastim svodom ojačanim s dvije pojasnice. Polukružna
apsida. Masivan zvonik zauzima čitavu širinu pročelja. Izvana zidovi pojačani kontraforima
koji ne odgovaraju rasporedu unutrašnjih elemenata.
23 Sv. Bartul u Petrčanima
- 12/13. st. Pravokutni naos presvođen poluvaljkastim svodom s polukružnom
apsidom. Cijelu širinu pročelja zauzima masivni zvonik.
24 Zvonik župne crkve u Ninu
- Rustično građen. Vjerojatno nešto kasniji od zvonika Sv. Marije u Zadru (13. st.). Ima četiri
kata, od kojih tri gornja imaju bifore (one na četvrtom katu uokvirene su srpastim lukovima).
25 Katedrala Sv. Lovre u Trogiru
- Gradnja započeta 1213. Trobrodna troapsidalna bazilika bez galerija. Križno-rebrasti
svodovi dodani u 14. i 15. st. (izvorno su bili predviđeni samo svodovi nad bočnim
brodovima). Portik konstruktivno vezan s crkvom (zamišljen u doba gradnje). Bilo je
predviđeno da ga flankiraju dva zvonika, no sagrađen je samo jedan (u gotičkim i
renesansnim oblicima). Portal bogato krašen skulpturom (majstorRadov an).
26 Sv. Ivan u Trogiru
- Prva polovina 13. st. U malom ponavlja odlike katedrale, a četvrtastim svetištem nagovješta
oblik ranogotičkih redovničkih crkava. U luneti portala "Agnus Dei".
27 Zvonik katedrale u Splitu
- Sačuvan u kopiji iz 19. st. U usporedbi sa rapskim zvonicima pokazuje veće bogatstvo
arhitektonske dekoracije i raščlanjenosti ploha. Započet sredinom 13. st., no gradnja se
produžila duboko u 14. st. Bogato skulptorski ukrašen.
28 Sv. Marija na Mljetu
- Jednobrodna crkvica s kupolom skrivenom u četvrtastom tamburu.
3
29 Stara katedrala u Dubrovniku
- Poznata tek po arheološkim ostacima. Trobrodna bazilika s jednom apsidom, galerijama i
kupolom. Na vanjskim je plohama imala dekorativnu galeriju i istaknute lezene.
30 Klaustar franjevačkog samostana u Dubrovniku
- Djelo majstora Mihe Brajkova nastalo nakon 1317.
31 Romanička palača u Trogiru
- 12/13. st.
Istra
Sjeverna Hrvatska
4
ROMANIKA: SKULPTURA
- Tijekom 12. stoljeća, u zreloj romanici, skulptura poprima monumentalni karakter, uklapajući se u
tijekove zapadnoeuropske likovne prakse (skulptorski ukras zadarske katedrale), no pojedini
spomenici odaju i snažno prisutan bizantski utjecaj.
- U vrijeme kasne romanike (13. stoljeće) najznačajniji centri postaju Trogir (Radovanov
portal) i Split (Buvinove vratnice, skulptorski ukras zvonika katedrale).
- Posebnu grupu unutar korpusa romaničke skulpture čine velika drvena raspela, sačuvana
na području Istre i Sjevernog Primorja.
- Prijelazno doba između romanike i gotike (početak 14. st.) obilježeno je značajnim djelima u Puli
(portal franjevačke crkve), Zadru (portal katedrale), Trogiru (dijelovi portala katedrale) i
Dubrovniku (klaustar franjevačkog samostana).
Ranoromaničko doba
5
Zrelo romaničko doba
07 Zadar (SICU)
- Dijelovi ambona iz katedrale (druga pol. 12. st.; Sv. Stošija ...).
- Romaničko-bizantske kamene ikone (13. st., Sv. Stošija, Bogorodica s Djetetom, Krist).
08 Zadar (katedrala Sv. Stošije)
- Skulptorski ukras starog pročelja (iz 12. st.) dijelom je ugrađen u novo (iz 13. st.):
Apostoli,Navještenje, Sv. Stošija na lomači.
- Kapiteli (12. st.).
09 Zadar (crkva Sv. Krševana)
- Skulptorski ukras pročelja (druga pol. 12. st.).
- Kapiteli (12. st.).
10 Split (katedrala Sv. Marije)
- Drvene vratnice (1214., majstorBuv ina; prizori iz Života Kristova).
- Korska sjedala (13. st.).
- Skulptorski ukras zvonika (13. st.).
-Navješ tenje, lavovi, telamoni, figuralne konzole.
- Sv. Dujam, Sv. Petar i Sv. Staš (majstorOtto).
- Propovjedaonica sa skulptorski ukrašenim kapitelima (13. st.) upućuje na
apulske uzore.
11 Trogir (katedrala Sv. Lovre)
- Najznatniji dio portala (luneta, prikazi mjeseci, telamoni i lavovi, stupci ukrašeni florealnim
motivima i simboličnim scenama) izradio je oko 1240. majstor Radovan, o čemu svjedoči
natpis: "... PER RADUANUM CUNCTIS HAC ARTE PRECLARUM UT PATET EX IPSIS
SCULPTURIS ET EX ANAGLIPHIS ..." Likove Adama i Eve izradio je tzv. "Majstor
Adama i Eve", a Radovanovo su djelo nastavili učenici tijekom druge polovine 13. st. u
kasnoromaničkim i ranogotičkim oblicima.
- Ciborij i propovjedaonica (13. st.) slični su splitskim.
12 Rudine u Slavoniji
- Reljefne konzole (12/13. st.) izrazito rustično oblikovane (danas u Muzeju
Požeške kotline u Slavonskoj Požegi i Arheološkom muzeju u Zagrebu).
Drvena raspela
13 Bale (župna crkva)
- Drveno raspelo s ostacima polikromije (12/13. st.).
14 Galižana (stara župna crkva)
- Drveno raspelo s tragovima polikromije (13. st.). Ruke nisu originalne.
15 Susak (crkva Sv. Nikole)
- Drveno raspelo zvano "Veli Buoh" (13. st.).
16 Pula- Drveno raspelo (kraj 13. st.). Potječe iz porečke biskupije.
17 Gračišće (crkva Sv. Fumije)
- Drveno raspelo (13/14. st.). Rađeno po uzoru na pulsko.
Doba kasne romanike i rane gotike
18 Pula (crkva Sv. Frane)
- Portal (1314.).
19 Zadar (katedrala)
- Luneta portala (1324., Bogorodica s Djetetom, Sv. Krševan i Sv. Stošija).
20 Trogir (katedrala)
- Dijelovi portala (13-14. st.: "Majstor Raspeća" (Anđeli,Raspeće s donatorima, Uhićenje i
Bičevanje,Uskrs nuće), "Majstor Pranja nogu" (Bijeg u Egipat, Krštenje, Iskušenje Kristovo,
Ulazak u Jeruzalem, Pranje nogu, Apostoli)
6
21 Šibenik (samostan benediktinki)
- Polikromirani keramički kip Bogorodice s Djetetom (13/14. st.).
22 Dubrovnik (franjevački samostan)
- Klaustar (majstor Mihoje Brajkov, 1327-48.). Heksafore s dvostrukim kapitelima ukrašenim
likovima životinja, zmajeva i ljudskih glava u zakasnjelim romaničkim oblicima.
ROMANIKA: SLIKARSTVO
- Pri formiranju likovnog jezika na području Hrvatske u doba romanike odlučujuću je ulogu odigrala
sredozemna komponenta, to jest prostor na kojem se prepliću zapadni i istočni utjecaji i na
kojima se gradila jedna specifična likovna kultura (adriobizantizam). Takve su prilike nužno
dovele do određene heterogenosti likovnog izraza na našem tlu, a fragmentarnost sačuvanog
dodatno otežava rekonstrukciju razvojnih tokova hrvatskog romaničkog slikarstva.
- Tijekom zrelog romaničkog razdoblja, u 12. stoljeću, čitavo je primorje bilo podijeljeno u tri dijela
koja se dosta jasno razlikuju na umjetničkom planu. Dok je sjeverni dio bio uvelike ovisan o
Veneciji, a srednji ostvario razmjernu neovisnost pod okriljem ugarsko-hrvatske države, južna
se oblast izrazitije priklanjala Bizantu.
- Slikarstvo dalmatinskih gradova, sasvim na tragu širih europskih kretanja, širilo je svoje utjecaje
na ruralne sredine u zaleđu (Srima). S druge strane, istarsko zidno slikarstvo, donekle
izolirano od dalmatinskih kretanja, preraslo je u pravu regionalnu tradiciju.
- Nakon 1200. godine, uslijed još uvijek dovoljno nerasvijetljenih razloga, sve se više proširuje
izrada slika na drvu, kojih masovna proizvodna počiva na sasvim određenim estetskim
idealima, zajedničkim za čitav jadranski bazen. Relativna brojnost slikanih raspela čini taj
segment našeg spomeničkog blaga važnim dijelom europske umjetničke baštine.
- Najprisniji odnos s europskim likovnim kretanjima očituju djela knjižnog slikarstva, koja
iskazuju uočljivo odvajanje od bizantskih tradicija i priklanjanje Zapadu.
- Razdoblje kasne i okasnjele romanike (13. stoljeće), općenito je doba lagane stagnacije
romaničkog likovnog izraza u Europi, uslijed čega u našim krajevima jača jedna provincijalna
crta. Najistaknutiji segment slikarstva ovog razdoblja predstavlja grupa slika na drvu s
prikazom Bogorodice s Djetetom. Premda raspolažu mnoštvom bizantskih posuđenica
tipološke i morfološke naravi, te slike su se od bizantskih uzora razlikovale po odsutnosti
svetosti u sebi, te razvijanjem osjećajno neposrednijih likova, što nužno izaziva težnju i ka
prirodnijoj uvjerljivosti.
7
Predromaničko i ranoromaničko doba
8
Razdoblje kasne i okasnjele romanike
9
ROMANIKA: PRIMJENJENA UMJETNOST
- Najveći broj umjetnina sačuvan je na području Dalmacije, gdje su zabilježena i imena zlatara
koji su djelovali u doba romanike (Grupša,Đuro,Milonić, braća Matej i Aristodije
Zorobabelovi iz Apulije, Šimun...) .
10
GOTIKA: ARHITEKTURA
- Rana gotika počinje se u Hrvatskoj pojavljivati od sredine 13. st. (Zagreb, katedrala, kapela Sv.
Stjepana). U drugoj polovoni 13. st. uvode franjevci tip propovjedničke crkve (Zagreb, Zadar,
Pula).
- Graditelji:
- Armirigus (druga pol. 14. st.) Sagradio kapelu Sv. Antuna Opata u Žminju.
- Mihoje Brajkov (14. st.) Graditelj i kipar iz Bara. 1327-48. radi u Dubrovniku. Najvažnije mu je
djelo klaustar samostana Male Braće.
- Onofrio di Giordano della Cava (15. st.) Talijanski graditelj. Od 1436. do 1443. radi u Dubrovniku
(vodovod, Velika česma, Mala česma, Knežev dvor), uglavnom kao projektant čije su planove
(osobito skulptorski ukrašene dijelove) izvodili drugi majstori.
- Ratko (Alegretto) Ivančić (15. st.) Graditelj i klesar. 1415. stupa u nauk kod Petra Pozdančića, te
1421. naslijeđuje njegovu radionicu u Veneciji (1421.). U Dubrovniku radi na palači Sandalja
Hranića (1429.), Kneževoj palači (1439., 1441.) i na palači Šiška Đurđevića (1452.). 1435-40.
gradi s Ratkom Brajkovićem drugi kat zvonika korčulanske katedrale. Radi još i u Blatu na
Korčuli, Splitu i Sinju.
- Ratko Brajković (15. st.) Graditelj i klesar. Radi uglavnom u Dubrovniku. Od 1437. gradi s
pomoćnicima drugi kat zvonika korčulanske katedrale. U Kneževu dvoru u Dubrovniku gradi
svodove u prizemlju i stube po uputama Onofrije della Cave. Najvažnije mu je djelo Knežev
dvor na Šipanu (1448.). Surađuje s Jurjem Dalmatincem (isporučuje kamen za crkvu Sv.
Franje u Ankoni i crkvu Sv. Ivana u Šibeniku).
- Hranić Dragošević (14/15. st.) Graditelj iz Korčule. Gradio kule u Korčuli i Trogiru. 1406-27. s
pomoćnicima gradi lađe i prizemlje zvonika korčulanske katedrale.
11
- Giacomo Correr iz Tranija (15. st.) Protomajstor gradnje korčulanske katedrale od 1441. do 1448.
Gradi cisterne u Šibeniku (u suradnji sa zadarskim majstorima Markom Petrovim Puljizom i
Jurjem Mihovilovim).
- Marin Radojev (15. st.) Trogirski graditelj. Nakon 1420. protomajstor gradnje mletačkog kaštela u
Trogiru. 1438. radi na trogirskoj luci
- Nikša Račić (15. st.) Trogirski graditelj. Zajedno s Markom Gruatom presvodio glavni brod
trogirske katedrale (1431-36.), te izgradio kapelu Sv. Jerolima sa sjeverne strane katedrale
(1438- 46.).
- Marko Gruato (15. st.) Graditelj iz Venecije. Zajedno s Nikšom Račićem presvodio glavni brod
trogirske katedrale (1431-36.), te izgradio kapelu Sv. Jerolima sa sjeverne strane katedrale
(1438-46.).
- Matej Gojković (15. st.) Graditelj i klesar. S majstorom Stjepanom 1422. obnavlja zvonik trogirske
katedrale (prvi i drugi kat).
- Frane Jakovljev (Francesco di Giacomo) (15. st.) Projektant prve faze šibenske katedrale.
- Antonio di Pier Paolo Busato (15. st.) Kipar i Graditelj iz Venecije. Do 1441. sudjeluje u prvoj fazi
gradnje šibenske katedrale. Samostalno gradi crkvu Sv. Petra u Grebaštici. Ponovo radi na
katedrali od 1446. pod vodstvom Jurja Dalmatinca.
- Lorenzo Pincino (15. st.) Talijanski graditelj i kipar. 1420. radi na luci, a 1424. na kuli u Trogiru.
1423. obnavlja utvrde u Zadru. Od 1435. radi na šibenskoj katedrali (kapela Deše Jakovljeva -
prvi travej sjeverne lađe). Vjerojatno glavni majstor bočnih brodova katedrale.
- Juraj Matijev Dalmatinac (oko 1410. - 1473/75.) Graditelj i kipar. Do 1441. radi u Veneciji
(vjerojatno u radionici Giovannija i Bartolomea Bona). Od 1441. protomajstor gradnje
šibenske katedrale (poslove, s prekidima, vodi do smrti). 1444. gradi u Zadru pregradu u crkvi
Sv. Frane. U Splitu gradi s pomoćnicima palače (pokraj zlatnih vrata, Mala Papalićiva,
Cipici ...), a u Pagu je od 1443. aktivan na izgradnji novog grada (zborna crkva, zidine,
biskupska palača - uglavnom preko pomoćnika). 1464-66. zaposlen je u službi Dubrovačke
republike na gradnji utvrda (kula Sv. Katarine, Minčeta ...). U Ankoni je radio na Loggia dei
Mercanti (1451-58.), crkvi San Francesco delle Scale, te na crkvi augustinaca.
- Juraj Dimitrov (15. st.) Graditelj iz Zadra. 1442-46. radi u Rijeci na proširenju crkve Sv. Marije.
1443. započinje s bratom Pavlom gradnju zborne crkve Sv. Marije u Pagu (svetište). 1448-52.
radi na Rabu (palača Kolona Crnote, samostan Sv. Eufemije u Kamporu). 1468. radi na
zidinama Paga.
- Pavao Vanucijev iz Sulmone (14. st.) Talijanski graditelj i kipar. Djelovao u Zadru i Pagu 1386-
1400. Po nacrtu Andrije Desina gradi 1389. apsidu crkve Sv. Mihovila u Zadru. 1392. gradi
novo pročelje zborne crkve Sv. Marije u Starom Pagu. 1398. gradi sakristiju crkve Sv. Spasa
u Zadru.
- Andrija Desin (druga pol. 14. st.) Zadarski arhitekt. Izradio nacrte za apsidu crkve Sv. Mihovila u
Zadru (graditelj Pavao iz Sulmone), crkvu Sv. Katarine (graditelj Nikola Arbušanić), kulu
12
utvrde Sv. Mihovila na Ugljanu (graditelji Grgur i Bilša Bilšić), te vjerojatno i za pregradnju
crkve Sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu.
- Luka Ivana Gaje iz Nina (14/15. st.) Zadarski graditelj. 1397. radio na crkvi Sv. Petra u Poljani na
Ugljanu. 1398. sagradio svodove sakristije zadarske katedrale.
- Nikola Grgurov Bilšić (15. st. ) Zadarski graditelj. 1438-53. pregrađuje zvonik crkve Sv. Marije u
Zadru.
- Nikola Bilšin Bilšić (15. st.) Zadarski graditelj. 1426. gradi s Ivanom Alegretovim sklonište za
gubavce u zadarskom pregrađu. 1444. gradi s Vukom Slavogostovim i Jurjem Đurđevićem
crkvu Sv. Nikole u Tihlićima (Kula Atlagića), a 1445. pregrađuje s Ivanom Spanžićem crkvu
Sv. Luke u Kamenjanima (Škabrnja).
- Juraj Lukačević Zavaliska (15. st.) Zadarski graditelj. Sagradio je gotičke crkve u Zaglavu (1458.)
i Salima (1465.).
Sjeverna Hrvatska
13
09 Glogovnica, Križevci (Crkva Sv. Marije)
- Dvobrodni prostor odijeljen je stupovima s prelomljenim lukovima. Izduženo gotičko
svetište poligonalnog završetka presvođeno je križnim svodovima. Zvonik nad pročeljem
podignut je u 19. st. Zagorje
10 Remetinec, Varaždin (crkva Sv. Marije)
- Jednobrodna građevina s izduženim poligonalnim svetištem poduprtim kontraforima. Niski
gotički trijumfalni luk dijeli brod (mrežasti svod na polustupovima) od svetišta (zvjezdasti
svod na konzolama).
11 Belec (stara župna crkva Sv. Jurja)
- Spominje se od 1334. Od prvobitne romaničke građevine preostao je dio koji je u 14. st.
pregrađen u zvonik, te mu je pridodat brod i poligonalno svetište nadsvođeno gotičkim
križnim svodom.
12 Tuhelj, Klanjec (župna crkva Sv. Marije)
- Kasnogotička građevina, više puta pregrađivana. Poligonalno svetište,
poduprto kontraforima, presvođeno je križnim svodom.
13 Lobor (Majka Božja Gorska)
- Jednobrodna gotička građevina s poligonalnim svetištem. Barokizirana u 18. st.
14 Lepoglava (pavlinski samostan, crkva Sv. Marije)
- Gotička barokizirana crkva. Gotički brod produljen je u 17. st., te presvođen mrežastim
svodom. Izduljeno gotičko svetište, poduprto kontraforima, ima križne i zvjezdaste svodove.
Osvijetljeno je visokim dvodjelnim prozorima s mrežištem.
Slavonija
Istra
14
22 Pazin (župna crkva Sv. Nikole)
- 1441. dobiva starija crkva veliki kasnogotički poligonalni prezbiterij presvođen zvjezdastim
svodom.
23 Čepići, Buzet (crkva Sv. Marije)
- 1492. Trobrodna građevina s poligonalnom apsidom. Nad svetištem je mrežasti svod, a rebra
se oslanjaju na konzole. Majstori Matej iz Pule i Petar iz Ljubljane.
24 Beram (župna crkva Sv. Martina)
- 1431. Kasnogotičko svetište ukrašeno je freskama. U 19. st. proširena je još jednim brodom.
25 Gračišće (crkva Sv. Marije)
- 1425. Pravokutna građevina s prelomljenim poluvaljkastim svodom. Profilacija otvora
ukazje na sjevernjačke utjecaje. Graditelj Dente.
Kvarner
Dalmacija
15
36 Šibenik (crkva Sv. Frane)
- Podignuta početkom 14. st.
37 Šibenik (crkva Sv. Grgura)
- Jednobrodna gotička crkvica.
38 Šibenik (katedrala Sv. Jakova)
- Utemeljena 1432. Frane Jakovljev, Antonio Busato, Lorenzo Pincino, Juraj Dalmatinac,
Nikola Firentinac.
39 Ćokovac, Pašman (samostan i crkva Sv. Kuzme i Damjana)
- Romanička jednobrodna građevina, pregrađena u drugoj polovini 14. st. u gotičkim oblicima
(pravokutno svetište s križno-rebrastim svodom, dva portala).
40 Pag (zborna crkva Sv. Marije
Započeta 1443. (apside - majstori Juraj i Pavao Dimitrovi), nastavljena do konca 15. st.
(suradnici Jurja Dalmatinca, zatim Marko Andrijić i Nikola Alegreti).
41 Pag (samostan Sv. Margarite)
- Pravokutna apsida presvođena je rebrastim svodom. Kapelu Mišulić sagradio je nakon 1467.
Radmil Ratković po projektu Jurja Dalmatinca. Djelomično su sačuvana tordirana rebra
svoda.
42 Nin (župna crkva Sv. Asela)
- Kapela Gospe od Zečeva. Križno-rebrasti svod iz prve polovine 16. st.
43 Zadar (crkva Sv. Frane)
- Posvećena 1280., produžena početkom 14. st. Jednobrodna građevina s pravokutnim
svetištem presvođenim križno-rebrastim svodom.
44 Zadar (crkva Sv. Dominika)
- Posvećena 1280. Produžena na način da je u korpus crkve uklopljena romanička stambena
zgrada. Izrazito izdužena jednobrodna građevina s kvadratnom apsidom presvođenom križno-
rebrastim svodom.
45 Zadar (crkva Sv. Mihovila)
- Pravokutno svetište presvođeno križno - rebrastim svodom sagradio je 1389. Pavao
iz Sulmone, po nacrtu protomajstora Andrije Desinog. Obnovljena je u neogotičkom stilu.
46 Zadar (sakristija katedrale)
- Križno-rebraste svodove sagradio je iza 1398. svećenik graditelj Luka Ivana Gaje iz Nina.
Urbanizam
Fortifikacije
50 Poreč (kula)
- Peterokutna kula na ulazu u grad, sagrađena 1249-50., prepravljena 1447-48.
(majstori Ivan i Lazar de Pari iz Trsta).
16
51 Split (mletački kaštel)
Javne zgrade
17
GOTIKA: SKULPTURA
- U neprekinutom kontinuitetu razvoja srednjovjekovne skulpture na tlu Hrvatske gotika donosi niz
novina. Uz nove teme inspirirane drukčijim odnosom prema prema realnosti zemaljskog
svijeta i osjećajnijim pristupom religioznoj tematici, javlja se postupno i drukčija plastička
koncepcija likovnog jezika. Taj je likovni izričaj najviše došao do izražaja u rješavanju bitnih
kiparskih problema, među kojima je oblikovanje punog i uvjerljivok ljudskog lika jedno od
najvažnijih.
- Gotičko se kiparstvo javlja u okrilju graditeljstva u posljednjoj četvrtini 13. stoljeća, a začetak mu
nalazimo u djelima Radovanovih sljedbenika na portalu trogirske katedrale.
- U kopnenom dijelu Hrvatske prevladala je u 14. stoljeću struja koja je naglašavala konstruktivne, a
zanemarivala dekorativne elemente u graditeljstvu, što je usporilo razvoj plastike.
- Kiparstvo 14. stoljeća u Dalmaciji, nakon gašenja romaničkih oblikovnih iskustava, teško doseže
razinu dorečenog gotičkog likovnog izraza. Smjerovi razvoja bili su različiti u pojedinim
gradovima, što je uglavnom ovisilo o prihvaćanju talijanskih umjetnika.
- O prihvaćanju matične struje zapadnoeuropske gotike najbolje svjedoče drveni kipovi namijenjeni
kultu (raspela, kipovi Bogorodice s Djetetom). Drvena plastika 14. stoljeća može se svrstati u
nekoliko stilskih grupa, ovisno o podrijetlu utjecaja (gornjoitalski, srednjoeuropski, mletački).
- Dolaskom 15. stoljeća kiparski zadaci postaju složeniji, prateći dozrijevanje likovnog izraza.
Gradnja šibenske katedrale rezultira stvaranjem velike škole, kruga Jurja Dalmatinca, koja je
iznjedrila brojne kvalitetne skulptore (Lorenzo Pincino, Antonio Busato, Ivan Pribislavljić,
Petar Berčić, Andrija Aleši ...), te predstavlja vrhunac kasnogotičkog likovnog izraza u
Hrvatskoj.
- I skulptura u drvu doživljava koncem 14. i u prvoj polovini 15. stoljeća procvat (raspela, korske
klupe, rezbareni poliptisi ...).
Spomenici:
- Sv. Petar i Pavao (1480-90., polikromirano drvo, vis. 190 cm, Zagreb, katedrala). Krug
južnonjemačke kasnogotičke skulpture.
- Bogorodica Sućutna (početak 15. st., Brinje, župna crkva). Pripada tipu "Lijepih Pietà".
Vjerojatno import iz srednje Europe, ili rad kruga parlerijanskih majstora koji su radili u
Zagrebu.
18
- Bogorodica s Djetetom (prva pol. 15. st., Brinje, župna crkva). Pripada tipu "Lijepih
Madona" srednjoeuropskog podrijetla.
- Raspelo (oko 1300., drvo, vis. 168 cm, Rijeka, crkva Sv. Vida).
- Propovjedaonica (14. st., vis. ploča 72 - 98 cm, Kanfanar, župna crkva - iz crkve Sv. Sofije u
Dvigradu).
- Sv. Eufemija (15. st., polikromirani kamen, vis. 175 cm, Rovinj, crkva Sv. Eufemije).
- Bogorodica s Djetetom (15. st., polikromirano drvo, vis. 69 cm, Poreč, biskupijska zbirka -
iz crkve Sv. Marije u Boljunu)
Bogorodica s Djetetom (15. st., polikromirano drvo, vis. 120 cm, Kanfanar, župna crkva - iz
crkve Sv. Marije u Lakuću kod Dvigrada).
- Korska sjedala (1452., Poreč, Eufraziana). Dva reda po pet klupa. Krajnje bočne strane
ukrašene su figurama u reljefu.
- Poliptih (15. st., polikromirano drvo, vis. 370 cm, Pula, franjevački samostan). Djelo nastalo
pod venecijanskim utjecajem.
-Navještenje (konac 15. st., kamen, Pula, Arheološki muzej). Pripisuje se mletačkim
majstorima Giovanniju Buora i Bartolomeu di Domenico Duca.
- Bogorodica s Djetetom (početak 15. st., Cres, župni ured). Kip potječe iz crkve Gospe od
Zdravlja u Cresu. Pripada tipu "Lijepih Madona", koji se iz čeških krajeva početkom 15.
stoljeća proširio cijelom Europom. Stilom i vrsnoćom približava se djelima prve generacije te
grupe ostvarenja internacionalne gotike.
- Sv. Šimun (početak 14. st., Zadar, crkva Sv. Šime). Reljefni lik predočen u priridnoj
veličini, predočuje sadržaj škrinje. Sitni anđeo s kadionicom ikonografski je znamen svečeve
duše.
-Kris t (1348., Trogir, Muzej grada). Vjerojatno ostatak skulptorskog ukrasa ciborija koji se
do 1. stoljeća nalazio nad sarkofagom Blaženog Ivana Trogirskog.
-Raspelo (1370-80., polikromirano drvo, vis. 202 cm, Split, katedrala). Anonimnom majstoru
splitskog raspela pripisuju se slični radovi u Kotoru i Piranu. Tipološka varijanta bolnog
Krista u kojoj je tijelo obješeno na križ Y- oblika, karakteristična je gotička invencija, kao i
težnja za dramatskim efektom postignuta naglašavanjem anatomskih detalja deformiranih
mučenjem.
- Portal (1418., Ćokovac, crkva Sv. Kuzme i Damjana). Bogorodica s Djetetom na prijestolju.
19
- Imago Pietatis (druga četvrtina 15. st., kamen, vis. 83 cm, Dubrovnik, dominikanski
samostan - iz crkve Sv. Vinka u Župi Dubrovačkoj). Isti anonimni autor izradio je fontanu u
klaustru samostana Male braće, te nekoliko reljefa Sv. Vlaha.
- Bogorodica s Djetetom (oko 1440., oslikana terakota, Vis, župna crkva Velog Sela).
Vjerojatno import s područja Verone, djelo nekog od sljedbenika Michelea da Firenze. S
obzirom na građu i osebujnost likovne obrade jedinstven spomenik u hrvatskoj kiparskoj
baštini kasnog srednjeg vijeka.
- Bogorodica s Djetetom (konac 14. st., polikromirano drvo, Pag, Stari grad, Zborna crkva).
- Bogorodica s Djetetom i anđelima (druga polovina 15. st., polikromirano drvo, Pag,
samostan benediktinki). Vjerojatno import iz alpskih krajeva.
Skulptori:
20
- Skulptorski ukras glavnog i bočnog portala: šest likova apostola, Adam i Eva , lavovi nosači
(Šibenik, katedrala).
- Sv. Mihovil (Šibenik, gradske zidine).
08 Petar Martinov (Pietro di Martino) iz Milana (? - 1473.)
- Radi u Dubrovniku od 1431. do 1452. Kao voditelj vrlo plodne radionice uvodi u
dubrovačku sredinu predrenesansne sadržaje.
- "Eskulapov kapitel" (četvrto desetljeće 15. st., kamen, Dubrovnik, trijem Kneževa dvora).
- Mala Onofrijeva česma (oko 1440., kamen, Dubrovnik, Placa). Dupini sa školjkama,
maskeroni, klečeći goli dječaci, a osobito reljefni likovi u donjem dijelu, iskazuju renesansne
odlike, premda su opterećeni gotičkim reminiscencijama
09 Matej Moronzon (prva polovina 15. st.)
- Mletački drvorezbar, član poznate umjetničke obitelji. Radi u Zadru od 1418. do 1451.
godine. Izradio je korske klupe i letner za zadarsku katedralu, te dva svetohraništa (za
katedralu i crkvu Sv. Marije Velike), koja se nisu sačuvala. Pod utjecajem Moronzonovih
klupa nastala su korska sjedala rapske i trogirske katedrale.
- Korske klupe (nakon 1418., polikromirano drvo, Zadar, katedrala). Kor se sastoji od dva
krila s po dva reda sjedala bogato ukrašenih u stilu mletačke cvijetne gotike.
- Raspelo iApostoli (1426-31., polikromirano drvo, vis. 170 i 136-142 cm, Zadar, SICU - sa
letnera katedrale). Pozlatio i oslikao Ivan Petrov iz Milana 1431.
21
-Raspelo (sredina 15. st., Split, katedrala).
-Raspelo (oko 1457., polikromirano drvo, Orebić, franjevački samostan).
Izvorno dio grupe Raspeća u franjevačkoj crkvi na Otoku kraj Korčule.
- Sv. Ivan Evanđelist (oko 1457., polikromirano drvo, vis. 138 cm, Hvar, franjevački
samostan). Izvorno dio grupe Raspeća u franjevačkoj crkvi na Otoku kraj Korčule
14 Juraj Matejev Dalmatinac (oko 1405 - 1473/5.)
- Graditelj i kipar. Do 1441., kada dolazi u Šibenik, živi u Veneciji, gdje ima obitelj i kuću.
Njegovi radovi u Veneciji nisu dokumentirani, a na osnovu stilskih podudarnosti smatra se da
je radio u radionici Giovannija i Bartolomea Bona. U Veneciji usvaja stil kićene gotike
(gotico fiorito), ali i elemente toskanske renesanse. Na šibenskoj katedrali radi kao
protomajstor od 1441. do smrti, s brojnim prekidima i dužima zastojima u gradnji. Usporedo s
tim radovima preuzima zadatke u drugim dalmatinskim i talijanskim gradivima: Zadru (1444.,
pregrada u franjevačkoj crkvi), Splitu (1446-48., kapela Sv. Arnira u crkvi Sv. Eufemije,
1448., kapela Sv. Staša u katedrali), Pagu (1449., 1451., 1457.), Dubrovniku (1464-66., kula
Sv. Katarine, Minčeta, kip Sv. Vlaha), Ankona (1451-58., Loggia dei Mercanti, portal crkve
San Francesco delle Scale, 1460., portal crkve augustinaca). Pri radovima mu pomažu brojni
suradnici i učenici, a osobito je gradilište šibenske katedrale pod njegovim vodstvom postalo
centar širenja arhitektonskih i skulptorskih oblika. Makar je kao arhitekt bliži renesansnom
senzibilitetu, kao skulptor je ostao čvršće vezan uz gotičke tradicije mletačke skulpture.
- Ukrasne glave na apsidama (1443., 71 glava, kamen, Šibenik, katedrala).
- Skulptorska dekoracija krstionice (oko 1443., kamen, Šibenik, katedrala).
- Sv. Jakov Stariji (oko 1445., kamen, vis. 120 cm, Šibenik, Zbirka crkvene umjetnosti - sa
katedrale).
- Oltar Sv. Staša (1448., kamen, Split, katedrala).
- Sv. Vlaho (oko 1465., kamen, Dubrovnik, Sorkočevićev ljetnikovac).
- Konjanik, alegorijaMilosr đa (1451-58., Ankona, Loggia dei Mercanti).
- Portal (1451-58., Ankona, San Francesco alle Scale).
- Portal (nakon 1460., Ankona, San Agostino).
15 Ivan Pribislavljić (15. st.)
- Kipar i graditelj. Prvi se put spominje 1441. kao suradnik Jurja Dalmatinca s kojim dolazi iz
Venecije radi gradnje šibenske katedrale. Po Jurjevim je nacrtima izradio i djelove portala za
crkvu San Francesco u Ankoni. Samostalna su mu djela u Šibeniku kapela Sv. Barbare (1447-
51.), te stube na crkvi Sv. Ivana (1460.). Pripisuje mu se i izrada portala kneževe palače u
Pagu (1467.). Djela mu pokazuju odlike zakašnjele mletačke kićene gotike pod utjecajem
Jurja Dalmatinca.
22
17 Andrija Aleši (1420/25. - 1504/5.)
Kipar i graditelj. 1435. pomoćnik klesara Marka Petrova iz Troje u Zadru, 1455. pomoćnik
Jurja Dalmatinca pri gradnji šibenske katedrale, 1448. radi kapelu Sv. Katarine za splitske
dominikance, 1452. pomoćnik Jurja Dalmatinca na Loggi dei Mercanti u Ankoni. Od 1453.
izvodi više djela u Rabu, 1456. ima u Splitu radionicu s brojnim pomoćnicima, a od 1467.
surađuje s Nikolom Firentincem na radovima u Trogiru (krstionica katedrale, kapela Blaženog
Ivana Ursinija, pročelje crkve Sv. Marije na Tremitima ...). Od 1472. djeluje uglavnom u
Splitu. Skulpture mu se odlikuju mekom, pomalo mlohavom modelacijom, mišićavim i
koštunjavim prikazima ljudskog lika, s karakterističnim izduženim glavama. U ranijim
radovima prevladava gotički duh, dok je u kasnijim izrazitiji utjecaj ranorenesansne skulpture
Nikole Firentinca. - Krstionica katedrale (1467., Trogir). - Reljefi Sv. Jerolima u špilji (Split,
Zadar ...).
18 Nikola Firentinac (? - 1505.)
- Arhitekt i kipar. Djeluje u Dalmaciji od 1467. Zajedno s Andrijom Alešijem izgradio je i
skulptorski opremio kapelu Blaženog Ivana u trogirskoj katedrali (1467-94.), grobnicu Ivana
Sobote u crkvi Sv. Dominika u Trogiru (1469.). Samostalna su mu djela u TrogiruOplakivanje
(1470.), reljefPravde u gradskoj loži (1471.), te kip Sv. Sebastijana s oltara istoimene crkve
(1476.), a pripisuju mu se i kip Sv. Petra na portalu istoimene crkve, te konzole umetnute u
Radovanov portal. Od djela izvan Trogira sačuvani su reljefi Bogorodice s Djetetom u luneti
portala franjevačke crkve u Orebiću i portal crkve Sv. Marije na Tremitima (1472-73.). Od
1475. do smrti Firentinac je protomajstor gradnje šibenske katedrale, gdje zamjenjuje Jurjev
gotičko- renesansni slog jednostavnim oblicima renesanse. Na katedrali je izveo i nekoliko
skulptorskih radova (reljefno poprsje Boga Oca pred svetištem i tri velika kipa vrh zabata
transepta i svetišta). Kao skulptor, Firentinac je tipičan predstavnik rane renesanse, koji u
svom djelu, pod utjecajem konzervativne sredine, zadržava i dio gotičkog senzibiliteta ("S"
linije, oblikovanje draperija, psihološka karakterizacija likova ...).
- Sv. Ivan Evanđelist i Sv. Filip (oko 1490., kamen, Trogir, katedrala, kapela
Blaženog Ivana).
- Južni portal palače Cipiko (Trogir).
-Oplakivanje (1470., kamen, Trogir, Zbirka crkvene umjetnosti u crkva Sv.
Ivana).
- Grobnica obitelji Sobota (1469., Trogir, crkva Sv. Dominika).
19 Leonard Petrović (konac 15. st.)
- Dubrovački kipar. 1497. ugovorio izradu portala za samostan Sv. Apostola u Dubrovniku.
1498., zajedno s bratom Petrom, izradio je južni portal franjevačke crkve u Dubrovniku. Uz
dominantne renesansne odlike, iskazuje izrazite crte okašnjelog gotičkog ukusa.
- Portal (kraj 15. st., Dubrovnik, franjevačka crkva). Bog Otac,Pietà,Sv. Ivan, Sv. Jerolim.
Skulpture očituju okasnjelo oživljavanje predaja srednjovjekovnog kiparstva, ne samo po
dosezima provincijalnih majstora, nego i ukusu naručetelja.
19 Marko Andrijić (konac 15. st.)
- Djeluje u Dubrovniku (dijelovi mosta na Pilama, stubište Kneževa dvora), Korčuli
(dovršenje zvonika katedrale, gradske zidine, ciborij u katedrali), Zadru i Pagu.
- Ciborij (1485., Korčula, katedrala).
- Skulptorski ukras zborne crkve u Pagu (između 1485. i 92.).
- Palača Nassis (oko 1490., Zadar)
23
GOTIKA: SLIKARSTVO
- Prve naznake gotičkog duha u hrvatskom slikarstvu pojavljuju se u djelima kasne romanike,
nastalim na prijelazu 13. u 14. stoljeće (Bogorodice s Djetetom, slikana raspela).
Karakteristična je u to doba i pojava triptiha s pokretnim krilima (Zadar, Split, Rijeka), kao
prve inačice u razvoju poliptiha.
- Djelatnost stranih majstora (prvenstveno Paola Veneziano) poticala je i razvoj domaćih škola, te je
tijekom 14. stoljeća slikarstvo po dometima i širini stvaralašta postalo ravnopravno ostalim
umjetničkim granama. Glavni centri postaju Zadar (Nikola Ciprijanov de Blondis, Ivan
Tomazinov iz Padove, Stjepan Martinov Lazanja, Blaž Lukin Banić, Menegelo Ivanov de
Canali) i Dubrovnik, a slijede ih ostale dalmatinske komune.
- Posljednje je razdoblje gotike (15. stoljeće) bilo vrlo plodno, obilježeno djelatnošću individualnih
stvaralaca (Blaž Jurjev Trogiranin, Ivan Petrov iz Milana, Dujam Marinov Vučković, Nikola
Vladanov, Lovro Dobričević, Vincent iz Kastva), od kojih se neki približavaju dometima
europskih majstora.
- Istra je više od drugih krajeva sačuvala spomenike zidnog slikarstva, koje iskazuje dvojake
utjecaje: talijanske i srednjoeuropske. Slične odlike iskazuju i škrti ostaci fresaka u sjevernoj
Hrvatskoj, dok su spomenici gotičkog zidnog slikarstva u Dalmaciji mahom propali.
Sjeverna Hrvatska
24
Istra i Kvarner
25
- Freske (Dvigrad, grobišna crkva Sv. Marije od Lakuća). Maiestas Domini, apostoli,Navješ
tenje, sveci.
- Freske (Dvigrad, kapela Sv. Antuna).Bogor odic a sa svecima.
- Freske (Oprtalj, crkva Sv. Marije). Slike na sjevernom zidu i u donjem nizu južnog zida:
marijanski i kristološki ciklus.
Dalmacija
- Oltarna pala Blaženog Leona Bemba (1321., Vodnjan, župna crkva Sv.Blaža).
- Raspelo (Dubrovnik, crkva Sv. Dominika).
- Bogorodica s Djetetom (Zadar, SICU - iz crkve Gospe Maslinske).
26
11 Nicolò di Pietro (Nicolaus Paradixi, 14/15. st.)
Posljednji veliki slikar paolovskog kruga, profinjenog crteža i kolorizma, koji nastavlja
tendenciju napuštanja bizantskih crta te ispoljava odlike slikarstva "internacionalne gotike".
- "Madonna Belgarzone" (1394., 107 x 65 cm, Venecija Accademia - iz crkve Sv. Dominika u
Zadru). Natpis: HOC OPUS FECIT FIE(R)I D(OMI)N(U)S UULCI(N)A BELGARÇONE
CIUIS IADRENSIS. MCCCCLXXXXIIII NICHOLA(US) FILIUS M(AGIST)RI PETRI
PICTORIS DE UENECIIS PINXIT HOC OPUS, QUI MORATUR IN CHAPITE PONTIS
PARADIXI.
12 Menegelo Ivanov de Canali iz Venecije (oko 1360. - 1428-30.)
- Djeluje u Zadru od 1385. do 1427. God. 1386. izradio nacrt za nadgrobni spomenik
zadarskog nadbiskupa Nikole Matafara, što ga je isklesao Pavao iz Sulmone. 1387. obvzuje se
izraditi poliptih za privatnu kapelu trgovca Nikole Mihovilova, 1391. oltarne slike za crkve
Sv. Spasa, Sv. Krševana, Sv. Frane i Sv. Dominika, 1395. sliku zadarskom plemiću Damjanu
Nassis, te poliptih za crkvu Sv. Marije, a 1400. poliptih za glavni oltar crkve Sv. Krševana.
1403. radi slikano raspelo za crkvu Sv. Marije, te dvije slike za plemića Gvida Grubonju, a
1411. slikano raspelo za crkvu Sv. Stjepana (Sv. Šime). 1412. radi sliku za crkvu Sv. Pavla u
Kukljici, te se obvezuje preslikati jednu sliku iz franjevačke crkve u Splitu. 1418. radi poliptih
za bratovštinu Sv. Jakova, a 1427. raspelo za crkvu Sv. Lovre u Kalima.
- Novija istraživanja omogučila su njegovu identifikaciju s tzv. "Majstorom tkonskog raspela"
("Maestro di san Elsino).
-Atribuirani radovi:
- Poliptih (Šibenik, Muzej grada - nestao za vrijeme 2. svj. rata).
- Sv. Ivan Krstitelj (28 x 86 cm, Manastir Sv. Aranđela na Krki - ukraden).
- Bogorodica s Djetetom, Anđelima i donatorima (Firenca, privatna kolekcija).
- Dijelovi poliptiha (središnje polje 41 x 82, ostala 21,5 x 70 cm, Fermo, Pinacoteca).
- Poliptih (225 x 153 cm, London, National Gallery). Bogorodica s Djetetom, Legenda o Sv.
Joakimu i Ani, Prizori iz života Sv. Elsina.
- Bogorodica s Djetetom (51 x 68,5 cm, Šibenik, Zbirka crkvene umjetnosti - iz crkve Sv.
Križa).
- Bogorodica s Djetetom (38,5 x 62 cm, Koper, Muzej).
- Bogorodica s Djetetom između dvojice svetaca (New York, Metropoliten Museum).
-Raspelo (Zadar, Samostan Sv. Marije - uništeno u II svjetskom ratu).
- Triptih " Varoške Gospe " (58 x 83,5 / 23 x 77 / 25 x 76 cm, Zadar - SICU - izcrkve Sv.
Šime) Bogorodica s Djetetom, Sv. Matej, Sv. Juraj.
- Raspelo (164 x 195 cm, Ćokovac, crkva Sv. Kuzme i Damjana).
- Bogorodica s Djetetom i Sv. Ivanom Krstiteljem (85 x 108, Kraj, samostan Sv. Duje).
- Srodna djela:
- Vezeni antependij (Zadar, SICU - iz samostana Sv. Marije). Bogorodica s Djetetom, Sv.
Ivan Krstitelj, Sv. Ivan Evanđelist.
- Matrikula bratovštine Gospe od Umiljenja i Sv. Ivana (minijature, Zadar, Znanstvena
Knjižnica). Sv. Ivan Krstitelj s bratimima, Bogorodica s Djetetom, Sv. Ivan Krstitelj.
- Sv. Bartul, Sv. Pavao Pustinjak (freske, Rimini, Chiesa dei Servi). - Bogorodica s Djetetom
(minijatura, "Kodeks biskupa Kosirića, Šibenik, franjevački samostan). Crtež prema
nekom izgubljenom Menegelovom djelu. - Raspelo (Šibenik, Zbirka crkvene umjetnosti - iz
samostana Sv. Lucije). Djelo nekog slabijeg učenika (Juraj Kandijev ?).
27
13 Blaž Jurjev 'Trogiranin' (oko 1390. - 1450.)
- Prvi se put spominje u Splitu 1412., potom u Trogiru 1419., a 1421-27. je u Dubrovniku kao
službeni slikar Republike. 1431. ima radionicu u Korčuli, 1433. se vraća u Trogir gdje živi i
radi do 1442. Godine 1445. spominje se u Splitu, te u Zadru u kojem živi do smrti 1450.
godine.
- Djelujući pod uočljivim venecijanskim utjecajima (Nicolò di Pietro, Gentile da Fabriano),
razvija osobeni slikarski stil profinjenog kolorita i nježne osjećajnosti, te pomalo arhaičnih
formi.
- Raspelo (oko 1412., 202 x 144 cm, Split, Samostan Sv. Frane).
- Raspelo (oko 1428., 265 x 214 cm, Ston, Crkva Sv. Nikole).
- Bogorodica s Djetetom (1421-27., 64,5 x 49,7 cm, Dubrovnik, crkva Sv. Đurđa na
Boninovu).
- Matrikula Bratovštine Sv. Duha - Sv. Trojstvo (1428., 19, 6 x 17,5 cm, Trogir, Zbirka
crkvene umjetnosti).
- Matrikula Bratovštine Sv. Duha -Bratimi (1428., 25,8 x 17,7 cm, Trogir, Zbirka crkvene
umjetnosti).
- Bogorodica s Djetetom u ružičnjaku (oko 1433., 96 x 73 cm, Trogir, Zbirka crkvene
umjetnosti).
- "Poliptih Sv. Jakova" (1436., 92 x 144 cm, Trogir, Zbirka crkvene umjetnosti). Potpis
majstora: BLASSIUS PINXIT / O / M436 / DIE MESSI / ZUGNI / 2.
- "Poliptih Sv. Katarine" - Sv. Marija Magdalena, Sv. Ivan Trogirski, Sv. Mihovil, Sv. Jakov
(1436-39., 130 x 215 cm, Trogir, Zbirka crkvene umjetnosti).
- Bogorodica s Djetetom i svecima (prije 1431., 99 x 135 cm, Poliptih, Korčula, Opatska
riznica Sv. Marka).
- Poliptih (1438-39., 175 x 180 cm, Korčula, Crkva Svih Svetih).
- Bogorodica s Djetetom (oko 1430., 46,7 x 30,3 cm, Šibenik, Županijski muzej).
- "Gospa od Zdravlja" (1447., 128,3 x 67,9 cm, Zadar, SICU, Iz crkve Gospe od Zdravlja).
Potpis majstora: (14)47 DIE 26 OTVBRI BLASIVS DE IADRA PI(N)XI.
14 Ivan Petrov iz Milana (oko 1400. - 1448.)
- Prvi se put spominje u Splitu 1429., kada je zajedno s Dujmom Vučkovićem isplaćen za
oslikavanje kapele Sv. Duje u katedrali. 1431. obvezao se oslikati i pozlatiti oltarnu pregradu
s četrnaest drvenih kipova i raspelo koje je za zadarsku katedralu izradio Matej Moronzon.
1442. obvezao se izraditi poliptih za crkvu Sv. Petra u Radovinu, a 1446. radi u kapeli Sv.
Stošije u Zadarskoj katedrali. U crkvi Sv. Spasa pozlatio je sliku što ju je naslikao Menegelo
Ivanov de Canali.
-Atribuirani radovi:
- Evanđelist Matej (1429., sinopija, Split, katedrala).
- Imago Pietatis (fragment poliptiha, 45,5 x 44 cm, Zadar, SICU - iz Luke na Dugom otoku).
- Bogorodica s Djetetom (48,5 x 75 cm, Zadar, SICU - iz samostana Sv. Marije).
- "Ugljanski poliptih" (245 x 130 cm, Zadar, Riznica samostana Sv. Frane - iz samostana Sv.
Jeronima u Ugljanu).
-Raspelo ,Apostoli (nakon 1431., 170 x 170 cm, vis apostola između 134 i 142 cm, Zadar,
SICU - iz katedrale).
15 Dujam Marinov Vučković (oko 1400. - 1458-59.
- Prvi se put spominje 1429., kada je zajedno s Ivanom Petrovim iz Milana isplaćen za
oslikavanje kapele Sv. Duje u splitskoj katedrali. 1448. obvezao se u Šibeniku izraditi dva
poliptiha, a 1452. barjak bratovštine. Iste se godine obvezao pozlatiti i oslikati veliki rezbareni
poliptih što ga je za zadarske franjevce izradio Petar de Riboldis.
-Atribuirani radovi:
-Raspe će (58 x 76 cm, Split, Galerija umjetnina)
28
- Bogorodica među anđelima (21 x 25,5 cm, Korčula, Opatska zbirka Sv. Marka).
- Mistično vjenčanje Sv. Katarine (36 x 57 cm, Hvar, Samostan Sv. Frane).
- Bogorodica s Djetetom (37 x 52 cm, Šibenik, Muzej grada).
- Bogorodica s Djetetom (35,7 x 68,7 cm, Šibenik, Franjevački samostan).
- Sv. Nikola (fragment poliptiha, Dubrovnik, privatna zbirka - iz Šibenika).
- Bogorodica s Djetetom (62 x 110 cm, Zadar, Riznica samostana Sv. Frane).
- Bogorodica s Djetetom (47 x 72 cm, Zadar, SICU - iz Rave).
- Fragmenti rezbarenog poliptiha (1452-53., Zadar, Riznica samostana Sv. Frane).
16 Nikola Vladanov (15. st.)
- Šibenski slikar. 1409. slika raspelo za šibenski dominikance, 1419. poliptih za klesara
Mihovila Cipilo, 1432. poliptih za bratovštinu Sv. Mihovila (po uzoru na već ranije izrađeni
za crkvu Sv. Grgura), a 1434. još jedan za franjevačku crkvu. Jedino potpuno sačuvano djelo
mu je poliptih izrađen za crkvu Sv. Grgura. Izvorište njegova slikarskog formiranja vjerojatno
je venecijanski slikarski krug na prijelazu 14. u 15. stoljeće.
- Poliptih (1419-32., Šibenik, Zbirka crkvenih umjetnina - iz crkve Sv. Grgura).
- Bogorodica s Djetetom (73,5 x 39,3 cm, Šibenik, Varoška župna crkva).
17 Ivan Ugrinović (15. st.)
- Dubrovački slikar. Radio je oltarne slike, štitove, škrinje, zastave i kućne oltariće.
- Poliptih (1434-35., Koločep, crkva Sv. Antuna Opata).
18 Matej Junčić (15. st.)
- Dubrovački slikar. 1441-46. živi u Kotoru, a od 1446. u Dubrovniku. Na osnovu ugovora iz
1452. pripisuje mu se poliptih u crkvi Gospe od Šunja na Lopudu. Slikar koji kombinira
kasnogotički likovni izraz s izrazito arhaičnim bizantizirajućim formama.
- Poliptih - Bogorodica s Djetetom i donatorom (1452., Lopud, crkva Gospe od Šunja).
19 Lovro Dobričević (? - 1478.)
- Dubrovački slikar rođen u Kotoru, a školovan u Veneciji (spominje se 1444. zajedno s
Michelem Giambonom). 1448. radi poliptih za glavni oltar dominikanske crkve, a 1455.
poliptih za franjevačku crkvu u Dubrovniku. Izrađuje brojna djela ne samo za grad i širu
okolicu, već i za naručitelje iz Bosne.
- Slično kao i opus njegova učitelja Giambona, i Lovrina djela otkrivaju prožimanje
kasnogotičkih i ranorenesansnih formi.
- Bogorodica s Djetetom (Perast kraj Kotora, Gospa od Škrpjela).
- Poliptih (1448., 249,5 x 257 cm, Dubrovnik, Dominikanski samostan).
- Sv. Vlaho (1455-58., Dubrovnik, franjevački samostan).
- Poliptih (1465-66., 241 x 248 cm, Dubrovnik, Crkva Gospe na Dančama).
20 Petar Jordanić (2. pol. 15. st)
Zadarski svećenik koji se bavio slikarstvom. Na osnovu potpisanog poliptiha iz Crkve Sv.
Marije iz 1493. godine, pripisuje mu se nekolicina djela. Djela mu otkrivaju utjecaje braće
Crivelli, ali i snažnu crtu konzervativizma.
- Poliptih (1493., 170 x 220 cm, Zadar, Samostan Sv. Marije - uništen u 2. svj.ratu).
- Bogorodica s Djetetom (141 x 50 cm, Tkon, Župna crkva).
- Fragmenti oslikanog stropa - Sv. Matej (46 x 194 cm, Zadar, SICU - iz katedrale).
- Bogorodica s Djetetom (51 x 40 cm, Beč, Privatno vlasništvo)
29
GOTIKA: PRIMJENJENA UMJETNOST
- Iznimno bogata baština djela gotičke primjenjene umjetnosti, prvenstveno zlatarstva, sačuvana je
na području Dalmacije. Kao glavni centri ističu se Dubrovnik i Zadar.
- Brojna imena majstora zlatara posvjedočena u arhivskim spisima (samo u Zadru spominje se
tijekom 14. i 15. st. preko stotinu zlatara) svjedoče o vrlo razvijenoj aktivnosti
30