Professional Documents
Culture Documents
Miodrag Grbic - Porodin
Miodrag Grbic - Porodin
Miodrag Grbic - Porodin
(19bO)
v v
kod jednog primerka je trougaono izvucen. Od prstena II • Teritorijalno bliZi primerak iz Tordosa 14 je
polaz8 radijalno rasporedjena rebra ukrasena zarezima trouglastog oblika i kao takav ne dolazi u obzir. Oba
nokta, a dugmasto S8 zavrsavaju. Kod jednog fragmenta modela lzlozena u Naeionalnom muzeju u Atini15 tako-
lerova otvor je ovalan. dje ne mogu biti uzeti u obzir, iako bi vremenski mo-
Mod elk u c e iz sonde 0, Tab. VII. 2, tlp gli pripadati istom razdoblju.
II, je gotovo k v a d rat n 0 g oblika. On je sas- Medjutim, na pitanje cemu au sluz~li'ovi modeli
tavljen lz fragmenata koji, su svi nadjeni na jednom 1 kakva im je bila namena, moze se same pretpostaviti
mestu. Nedostaju deo krova 1 jedan ugao sa delollpoda. da oni,ni u kom slucaju nisu pretstavljali u minijatu-
K r 0 v jet a k 0 d j e n a d v e v 0 d e. Sre- r1 stan tadaanjeg coveka, kako se mogu objasniti dru-
dnji deo je ~okalno izvucen. a na vrhu blago zaoblje- g! navedeni modeli. Porodinski model tipa I ima na
nog grebena nalaze se tr~govi nekog p I a s t 1 a - krovu otvor koji se direktno vezuje za otvor na podu.
n 0 g d 0 d a t k a. N a s red i n 1 pod a na- Paz1jivim. pregledanjem ocuvanih fragmenata ku6ica is-
lazi se 0 t v 0 r k r u z n 0 gob 1 i k a tog tip a utvrdjeno je da se ant r 0p 0m 0 r t -
/R - 4 emf. Zidovi su vertikalni 1 na njima se nalaze n i c i 1 i n d r i Tab. VIII, 1. sa plasticnom
o t v 0 r i, koji su sa gorn,1e str~e horlzontalno 1- pretstavom ljudskog Ilea i zaravrijenim gornjlm delom,
seceni. a prema dole su koso nazubl,1eni. Boja modela temenom, s a r u pOll U S red' i n i, uklapaju
je ervenkasta sa tamnijlm mrljama. Zemlja sadri! sltna na otvor u sredini krova modela i da,Be ornamentalno
zrna peska i dosta je dobro pecena. Vislna modela 18 povezuju. Naime. plasticna traka sa dna eilindra na-
em, sirina 20,8 em. duzlna 25 em. Ovaj model je jedl- dovezuje se na plasticnu traku koja pojacava otvor DB.
ni primerak svoje vrste. krovu od koga polaze kratka plasticna rebra 16. Tako
je objdn.1eno pltanj8 zdto je ukrdavanje meiee 111 polukrumo savijena uz lice a ukraAena su zarezi-
svedeno same na jednu stranu. Znaci da je glavna ta- 11& nokta. Ifadnu eilindra nalazl se plasticna traka
sada bila na onoj poduinoj strani modela, kuda .18bi- ispuDjena ubodima, 111 niz druZn1h bradavica. Taj or-
10 okrenuto lice i da au kratka plastiena rebra na nament se nadovezuje na plasticn1 prsten, odnosno po-
krovu same deo "ogrlie8" ko.1ase nalazi na kraju jacanj8 na otvoru na sredini lerovamodela kuca. Teh-
"vrata" eilindra. /Rekonstrukeija model a/ Tab.VII, 1. niek! izrada eillndra potpuno odgovara izradi modela
Kod modela drugog tipa primeceno je da na krovu knea, a takodje S9 alaze i aa takturom i bojom.
nama otvora, ali da se na sredini grebena nalaze tra- Druga vrsta nadjepih mod 8 1 a koji pretsta-
govi nekog p 1 a s tic n 0 g d 0 d a t k a. Kako vljaju 0 a n 0 v e k u e a potpuno odgovara namen!
je on izgledao ostaje otvoreno pitanj8. da se pretstavi u minijaturi stan i unutrasDji njegov
Prema iznetom moze se zakljueiti da au mod 8 - rasporsd. Svi ranije pomenuti analogni madeH knca po.
1 i k u c a u Porodinu imali k u 1 t n 1 z n a - kazuju kako je iZgledala velika mea, njen ob11k
e a j, pogotovo kada se usme u obzir da .1 e kod sva- /Streliee II, Tordos/, kao i ukrasavanje /Kodia Der-
kog od nadjenih eilindara sa pretstavom ljudskog li- men/, ali to je sve sa spoljaSDj8 strane. Cba poro-
ea, gornja zaravnjena p 0 v r S 1 n a 8 ao t v o- <Unaka primerka mogu same donekle upotpunit1 ovu 811-
rom ko.1i se u vertlkali povezuje kroz otvor krova m. lfo,Imogo preelzniji odgovor za UDutrasDjl 'izgled
za otvor na podu kueiee, p 0 ern e 1 a. Jed.1.noob- daju modell oanova Im6a.
jasDjenje je da au to tragovi vrsen.1anekog nepozna- Mod e 1 -0 s n 0 v e k u ce 1z sonde A,
tog obreda vezanog za oganj. U svakom slucaju lIlO<181 Tab.XXXIV, 2, potpuno je oeuvan. On je pribliino
ima kultni znacaj za ei.1epotpuno objdnjeDje treba t rap e z 0 i d n 0 gob 11k a. Z i d 0 v i ~
JOB eekati. DruSt model nije mogao sluziti za Istl msti i 0 z u b 1 j e n 1. U 1 a z 'jena.siroj
obred. Njegov kultni znacaj je JOB teze.objasnitl. strani, koso useeen aa p rag 0 m, ispred koga se
Primerei visokih ant r 0 p 0 m 0 r t n 1 h spolja nalazi a t 8 P 8 n i k koj1 se proteze do
e i 1 i n d a r a sa pretatavom ljudskog 11ea poka- jednog ugla. Levo od ulaza nalazi ae pre g r a d -
zuju izvesn'3 variranje u pogledu ukrasavanja. Apliei- n i z 1 d koji deli osnovu na d v e n e .1 e -
rana liea au uglavnom pentagonalnog oblika sa plas- d n a k 8 pro s tor i j e. Uzi ogradjeni deo je
tienim nosem, oeima i obrvama, koje polaze od vrha podeljen dvema pop r 8 C n 1 m pre g r a d a -
nosa. Uata su pretstavljena ill horizontalnim zarezoa, m aut r 1 man j e 0 d a .1 e, arednja 1ma u
ili pak okruglom bradavicom. Usi au plastiene, a kosa zldu 0 t v 0 r, v e r 0 vat n 0 pro z 0 r. U
je pretatavljena u obliku rebara koja au vertikalno velikoj glavnoj proator1ji nalazi ae nasuprot ulazu,
usdignuto P 0 k ri v e n 0 0 g n j i s t e, koje n 0 v a k u e e pokazuje da je oblik bio t r a _
ob11kom potseea na k a ,IIi n i koje se rogl,1asto p e z 0 i d a n i on se moze uporediti sa mod e _
zavriava. Napred je ograda. Baja lIodela je ervenkaata I i II a 0 a n 0 v a kuca. ko,1i ima,1ugotovo 1 a t i
• a tamnijim mrljama. Napravljen je od preclscene aell.- obI i k.
I,1e,dobro pecene. Dimenzi,1e 14.4 x 16,6 x 16.9 em, Da su 1 velike kuee imale vis e pro s t 0 _
'ri.ina aida ',5 CIIl. r 1 j a dokazu,1e nalaz dela pre g r a d n 0 g
D rug 1 II 0 del 0 s n 0 v e lz sektora I z i d a. dovratnika u lepu u a 0 n d i A, a to se
,1e1dent1can prvom, ali je manj1h dimenz1ja. Nedosta- povezuje aa modelom oanove knee. koja daje eelokupni
je DIU eela leva polo'rina zidova sa delom ulaza. all raapored oda,1au stanu. Ognjista u otkriveno,1 knei
'ridi se trag. Zidov1 niau ozubl,1eni. Unutrasnji ras- bila au poatavljena sa strane. dok ae kod lIodela "ka-
pored je isti. nasuprot vrat~ma je takodje "kamin". min" nalazi ~asuprot vratima. Oblik ognjista 1 meato
.a
Pftd 'ulazom nema stepenilea. Model je svetlomrke boje
tamnijim mrljama. Zemlja sadrzi zrnea pealea; dobro
je pecena. Dimenzije 12 x 11 em, v1s1na aida 2,4 CII.
se ne poklapa; to je momenat koji se ne moze uporedi-
tie Sem toga. u otkrivenoj knci b11a au dva a nejed-
no ognjiSte.
Jedini analogni primerak u naaoj zemlji nadjen Kako je bio izradjen krov pokazuje ocuvani
je u Eostin Dolu kod Delceva 17. Otvoreni lIodelknee £ rag men t k r a j a z ida, Tab.V. 1. na ko-
1a Suskovka /SSSR/ 1lI pokazuje unutrasnji raspored, lie se ,1asnovidi zavrsetak obl1ca nalepljenih zeml,1om
gde 8e pored,vatrista nalaz! i minijaturno posudje •. izmedju kojih se nalaze udubljenjau koja nalezu ob-
a11,on ipak nije potpuno odgovarajuca analogija naSim lice krova. koje polaze od alemena. To se moze upore-
primercima • diti aa z u pea a t 1 m i a p u a t i mana zi-
dovima II 0 del a osnova knca, pogotovo kod prim~r-
ka iz sonde A. Mnogobrojni fragmenti lROdela oanova
knca to potvrd,1uju. Kod t'ragmentapoduzne strane mo-
Iskopavanjem ,1eutvrdjeno da au z g r a d e na dela oanova knce nazupcena je aamo ,1ednastrana, i to
tumbl bile n adz e m n e, a oanova 1z sektora III ona pored pregradnog zida, tako da ae moze pretpoata-
dala ,1enj1h6v oblilt 1 dimenzije. Ostal1 detal,1i. ka- viti da je krov bio na dye vode.
kav je b10 ~jihov unutrdnj1 uredjaj. via1na i nacin KoUko au bil1 neok! zidovi nemoguce je tacno
1zgradnje mogu se rekonstruisat1 pomoeu sacuvanih e- odgovorit1, all ako se lzvrsi racunsko uporedjivanje
leaenata 1z drugih aektora 1 sondi. pr1 cemu vel1ku odnosa v 1 sin e z 1 d a i duzlne, odnoano siri-
poaoe ukazuju mode~i oanova knca. Otkrivena 0 s - ne osnove poda kod modela oanove knee ~to se takodje
u postavljenill razller&lll&
slaze 1 sa dillen.zljama 110- Zita Ijama u sektoru III, neke Trste silosa u kOj1.ma
dela kuee iz sonde A.I, dobl1a bl se visina od 1,60 je cuvana zrnata hrana sa zajedn!cku upotrebu. D r u-
do 1,70 II, a u odAosuna v 1 sin u s 1 • II e n a S e jam a kOje se pojavljuju u kulturnoll sloju
1I0ra se ova visina jos jednoll poveeati - znacl da bl luporedi profile sondi J. 1 BI verovatno au nastala
greben ltrova bl0 visok od ;,;0 do ~,40 II. kao p 0 s 1 a d 1 c. pot r e b a z a z e II _
Ocuvani tragmenti zldova pokazuju nacin gradje- 1 j 0 II koja je sluilla za oblaplj1vanje zidova pri-
nja kuce, pri cemupomaie i otli:rivena osnova ku6e u llkom gradjenja kuca a koju nisu.llogli az1.mat1sa
sektoru III. Prvo se postavljaju v e r 101 k a 1 n • drugog mesta, posto je teren okolo bio mocvaran. Ka-
o b 1 ice po dye u redu, koje pretstavljaju koa- raJc1;erbtlcno ja da se najdublje jame nalaze na peri-
tur bUduceg zida. Neke od njih su bile cepane po du- terij1 naselja ISonda A 1 B/.
iilli. Zatim je oko njih lzveden preplet od tanjih ce- Prema SVOIIlzgledu, unutrdnjem rasporedu, nae1llu
panih grana ili debljeg pru6a, oko cega je na kraju 1zgradnje 1 sadrzaJu porodinska kuca se najbolje IIOze
oblepljena z e m 1 j a sap 1 e'v 0 II, tako da uporediti sa kucaaa lskoPanim u Bugarskoj na ~eljU
debljlna zlda iznoal do 40 CII. Na traginentima zidova Karanovo, sloj II 19, gde se one nalaze lskopane goto-
vidi ae po nekoliko pre m a z a. Da 11 je bi10 vo kvadratnog oblika, gradjene su na 1stl nacin, 1
bojenja zidova belom ill crvenoll bojom nemoguceje takodje lmaju vise odaja, Ognjlste, avan 1 mesto sa
P9uzdano tvrditi, iako ima indiclja. Da li je bi10 cuvanje zrnate hrane. Iako je obllk naselja u Karano-
pro Z 0 r a i kako su oni lzgledali tesko je odgo- vu drukcijl, to sa ne mozeuzetl kao prepreka da bl
voritl iako se kod 1I0dela oanove kuce iz sonde A 010- se'lzTrsl1o uporedjivanja. InaCe nacln lzgradnje ku-
, i' ca u Porodinu potpuno odgovara nacinu izgrad.nje kuca
vor u zidu mozeprotumacit1 kao prozor. Podovi su -
mall d..rvenusubstrukclju kako je to utvrdjeno .podiza- u neo11tu Uopste20, bl10 na sevarnim 111 juinia delo-
njem pod a u osnovi zgrade sektora III. vima Balkana, prl cemune treba zaboravitl da je u
Rezlm1rajuc1 sve napred 1zneto moze se zakljuci- Porodinu otkri vena kuca sa sopstvenim 1nventaroa 1 da
101da au Porodinci umeli gradi 101nadzemnezgrade, do- njoj najbolju dopunu pruzaju lskopani modell osnova
bro gradjenih podova. Ove au imale bar dye odaje ne- kuca sa lstog nalazlsta.
'.<
Ualo&1~a eaao U 04non DBmotiv a ne DBkombinacije i POIle-
t;,: .•
.•.•.'.~
var1jante. sem top, bojenje je DBkeram1ei u servia-i
onenoll bojom 11& beloj il1 zutoj osnovi. W •.••• Heur-
.~~:Uet,· hehiatorie Macedonia, C8IIbridge,193', 81.I/_e.
. '., '.iljenju K. Garaianina 1JIIaverovatno lr:Ultlli ZDA~aj-
.• B1ja rtn~anske grupe, Ljubljana 1951, 31
•.816, heistoriska V1n~aI, 78
.' ludn, Iz kulta 1 ugije praiator1skog ~oveka. Vesn1k
g 1 konzervatorskog druStva HRS.Beograd 1950, 1-2
Pored slikane grncarije, koje 1ma u srazmerno
velikom broju, i mnogobrojne zemljane statuete ljud1
1 zivotinja pokazuju visok umetnicki i kultni nivo
neolitskog coveka u Porodinu. U oanovi ova plastika
podeljena na razllcite vrste antropomor!nih i zoomor-
!nih figurl.na cini jednu od glavnih loka1nih karakte-
ristika na nalazistu, iako kroz nju zrace srodni e-
lementi koji su je vezivali sa blizim i daljim isto-
vremenim susedstvom. zato se u njoj pored mesne svoj-
stve~osti istice stilska razlika i mnogostrukost,
cime se znatno razlikuje od plasticne jednolicnosti
sa drugih neolitskih nalazista na Balkanu.l Inace,
kroz nju se ispoljava izvanredna snaga porodinskog
vajara, koji je umeo neposredno i prirodno sa ljud-
skoga tela da prenese u zamis~jeno i primenjeno na
flgurinn cd pecene zemlje. Tako se ova plastika ve-
zuje sa jedne strane za vidjeno i proZ1vljeno, a s&
druge za waetDi.cku razradu 1 1zru. Sva tamosnja
plastika je malih ili veeih razmera koji au uvek
jos daleko od mere vellldh statua. ana je s&mOs'talna
je blisks ovoj grupi ona sa 8.
djenim donji~delom tela. Po svojoj stilizacij1 sasvim
d e c i. D1Uskill i
zenskia statuetama. Ali, ove figurine tehnieki prika-
ili primenjena, aplikovana. I u jednoj i u drugoj zuju vee savrseniju modelaciju i obradu plasticne ma-
vrsti UlIIetnikje ~rikazivao 1.1ude.DlUskarce i zene, ~e. Zasebnu grupu medju 6ede~im !enskim statuetama. a
i razne !1votinje, mani~estovao se umetnicki i izra- .takodje ns tehniekoj tisini. zauzims.1U~ I~A .''ke
djivao seb1 pre~ete za kultne obrede. 8 t • a top i g n. statuete, vrlo masivne i skoro
Ant r 0p 0m 0 r ~ n e 8 tat u e t e bez oznake donjeg dela nogu. Vrlo je zanimljivo. da se
samostalne, podeljene su u nekol1ko grupa, Tab.nIX, nalaze odvojene stojeee -n 0 g. sa jakom steatopigi-
m, XXI, I:IXI 1 XL. Svaltaltoau najjednostavnije 3- jom. ali i sa rup1com u sredini gornjeg dela, tako da
najstilizovanije ••••••..
a 1 j k a 8 t e. Na njima nos, au bile pokretne na statueti 1 pripajane telu na naein
oc1 i uS1 b1vaju jedva oznaceni, 111 au plast1ck1 8a savremenih.lutaka. Uedju steatopignim statuetama nala-
bradavicama nagldeni. Jedva na nekom primerku jaee zi se jedna sa8 k r it. n 1. 1 nastranu raAire-
se naglas1 1 podela l1ea, tao 1 Da lensk1mstatueta- nim n 0 g a • a. kao da cue!. Dve od prikazanih sta-
ma grudi. Ovim statuetama au vrlo bliske p 1 ~ 0 8- tueta imaju na glavama - pun d j u ili neku vrstu
• n a.b.: Raspon pr1kazivanja stvarnost1 covekovog d 1 j ad •• a. Ali, obe su stilski vrlo razlicite •
oblika je mnogo Siri nego u prethodnoj grup1. lIaju- .- dok se jedna likom bllii covekovoj stvarnosti, druga
proseeniji primere1 pr1kazuju usta, oc1 1 uAi sa aa- je sasrlm sematizovana sa specif1cnom plast1cnom mode-
rezima 1 probusenim kruz1eima, da kod razvijenijih lac1jom glave, ociju 1 nosa. Obe ove statuete su moida
primeraka sve to dobije plast1cni',1i"!agled. lIedju sluiile kao ap11kacije. Prva je ispod vrata odlomljena
ovim statuetama ima takvih koje impresioniraju nepo- i ?o preostalom korenu se vidi da je bila pripojena
srednom primitivnom naivnoscu u oponaAanju ljudskih nekom predmetu, mozda i samom donjem delu tela statue-
formi. Inace u ovoj grup1, koja sa razliku od prolle tee Druga je tako odlomljena, 1 izgleda takodje ds je
prikazuje vise zenska tela odmuskih, vee S8 nalaze sa drugog predmeta, all moze biti i sa tela statuete.
i rulee odvojene od tela. Vrlo je tesko gov:oriti 0 Postoji 1.jedna sup 1 j a statueta, koja jed1na
modelacij1 nogu kod ovih statueta,jer su sve fragmen- svoj1m 11kom sees na one antropomorfne cilindre sa mo-
tovane i nisu u zajedniei sa ost&11. delov1.aa tela dela 1zduzenih mea. A1i, oznacene ruke 1 zenske gru-
nadjene. Na svaki naein, grap1 pljosnat1h statu- d1, kao i pljosnati gornji deo tela. upucuje da se ov-
eta najblize su IImske i-zenske 8 t 0 .1'. 6", One de rad! 0 zasebnoj vrsti supljih iensk1h statueta.
uglavnom nose odlike prethodne grupe sa masivno ra- T e r i 0 m 0 r r n est a t u • t e samostal-
ne, Prikazuju razlicite zivotinje. One nisu toliko ka je raznovrsna. Ona je detaljnije vee ranije pome-
stilsk1 di~8renclran8, kollko po VTstama zivotinja,
nuta kod pojedinih predmeta sa kojima je veziv&na. To
Tab.lXXII. Prikazuju goveda, cak i u vidu teriomort'nog
su bili ant r 0 p 0 m 0 r ~ n i e 1 1 1 n d r 1~
suda, OVC8, konje, mozda pse, svinje, medveda.
na lzduienim ku6ama, zatlm ant r 0 po. 0 r ~ n i
U tehDickom pogledu samostalna porodinska plasti-
s u d 1 6, pa t e r i 0 m 0 r ~ n e d r s k e na
ka ima pretezno prostu ~akturu, koja se po spoljasnjoj
keramicl, takodje t e r 10m 0 r ~ n 1 s u d i
obradi jedva razllkuje od grube neornamentisane grnca-
v 0 den. i i v 0 t 1 n j., gmizavci ill ptice
rlje." Samo manji deo 1ma nesto finiju fakturu, koja
na zrtvenic1ma. Tehnlka dotlcnih apllkaclja je Ista
nlkada ne dostlze vislnu glacane ill bojene keramike.
kao 1 na zrtvenicima koje su ukrasavali,dok je stl1 u
Naprotiv, stl1ski ova plastika 1 pored tehnicke jed-
okviru samostalne plastlke.
nostavnosti prikazuje neposredne 1 visoke umetnicke
Sto se tice namene ove plastike, samostalne i
kvalltete u neklm svoj1m kreacljama • .!takoje vee rani-
prlmenj~ne, ona je istovetna kao 1 na svim nalazistima
je lstaknuto, u stilu 1 pored domaeeg karaktera jasno
jugols.tocne Evrope. Prema tome" njezln je znacaj ne-
se oc~avaju slicnost1 1 srodnostl sa neolltskim sta-
sumnjivo kultan. SVakako je pri tome lmala veliki ug-
IW~ bllskih kultura: Tl elementi se mogu podeliti
led boginja plodnosti- Majka zemlja, kao i 11kovi
u •• ··~pe, - oni kojl proisticu is st~evacltog i o-
prikazani u plasticl sa pundjom ili dijademom na glavi.
m lZ'".gejskog kompleksa. Na njima jacinollldOlllaCth
Sasvim zasebno tumacenje zahtevaju antropomorfni c1-
majst~ra lzradjena je e1tava porodinska snaina 1 ubed-
11ndri sa modela kuea i vodene zivotinje sa zrtvenika,
Ijiva plastika. 'u njoj S8 ne OSeCaju ~analto-plocni-
kao i sami modeli ku6a i zrtvenika.
IItr.l.lIIenti,kako ee kasnije biti obrazlo!eno. I po-
red"toga, njezin stil je selllatlzovani daleko od stvar-
nostl prlkazanih ljudi 1 zlvotlnja. ana u tollko nija 1 J. Xorosec, Preistoriska glinena plastika u JugoslaViji.
realisticka, vee ekspresionisticka. Sto se tehn1ke ti- AmeoloSld radovi i rasprave t. Zagreb 1959,61.
ce, ~f!curine su 1zjedna lIIodelovane,a11 Ih 1lIIa1 dvo-
~hJ Prlmer, jedna statueta sa pundjom 111 dijadelllom,
cljl je vrat sa glavom bl0 zasebno lzradjen, 1 sa ko-
renom usadjen ~ spojen za telo 111 sud. Isto tako sa-
mostalne steatopigne noge sa rupicom u butlni, koje su
pripajane telu na nacin kao kod savremenih lutaka •
.Pr 1 1II e n j e n a, a p 11k. 0 van a plasti-
Bioloski 1 arheoloskl ostaci sa tumbe na~ubed -
ljivije govore 0 zanimanju tamosnjih ljudi. iivotlnj-
skih kostiju, otpadaka cd jela i obradjenog orudja je
vrlo malo. Pralctlcki. sacuvano je S8JIlOjedno celo
k 0 s tan 0 s i 1 0 medju orudjem. Pro!esor dr
Vladeta Simic lz Anatomskog instituta Veterinarskog
!a1tulteta u Beogradu, odredio je one malo razbljenih
kostiju preostalih od jela, da potieu cd s v i n j e,
malih 1 vel1ldh pre z i v a r a' 1 g 1 0 d a r a.
Tako bi pored svinje maglo blti 1 g 0 v e c e doma-
ca zivotinja. a sudeei po teriomortnoj plasticl 0 v-
c a 111 k 0 z a, ato se inace slaze sa s t 0 -
oar s t v 0 m srednjeg Balkana u neolltu. U pogle-
Uslovi ekonomskoga razvoja porodinskog druatva u du lova j e 1 e n i z e c bl dolazl1i u obzir,
neolitu bili su vrlo skuceni i teik1. Plavljeni barski iako u skromnim razmerama. Svakako je lOT barsk1h pti-
teren Crne Reke nije dozvoljavao veei napredak zemljo- ca bio mnogo laksl i razvijeniji zbog podesnoga tere~
radnje i stooarstva. a do izvesne mere ogranioavao je na, koji je mamio ovakve zivotinje, a odbijao krupni-
i love Pored toga se tamosnji stanovnik joe na kraju ju divljao. All',kostiju od ptlca nije pri iskopava-
neolita drzao stare tradicije, kojanije izlazila iz njima nadjeno. dok bi pracke ipak opravdavale ovakvu
okvira pocetne zemljoradnje, i naotaj naein JOB vise pretpostavku. No, najrazvijeniji je bio rib 0 -
ogranicavao prlvredni napredsk. Inaoe je tip naselja 1 0 v, od koga poticu tegovi za opterecenje mreza,
bio usavreen gradnjom kuca od pletera. Sam teren je dok se riblje kosti nisu nasle. kao ni harpune niu-
nametao. da tamosnji stanovnik ostane ogranicen. Mali dice od kostiju a.ni ostaci cd koseva. Jedna vrsta te-
zemljoradnik bez vecega zamaha u privredll bez veeeg gova zajedno sa prsljencima sluzila je za i z r a d u
bogatatva. Time se on u oanovi razllkuje cd neolitsklh t k ani n a. koju je uslovljavala vana od ovacai
zemljoradnika lz kulture sa trakaatom 'grncarijom, koji eventualno biljno vlakno. All ostataka od tkanina ni-
au svoju razvijenu zitarsku zemljoradnju u kaanom neo- je nadjeno. Otisci p 1 e ten i has u r a na dnu
l1tu preneli iz srednjeg Podunavlja oak do Povardarja posudapokazuju, da je tekstilni rad bio dobro poznat
u kakedoniji. nosecl sa sobom ujedno kulturu tipa i razvijen. Neki ovakvi otisci izgleda da potieu od
Vinea-Ploenik. sam1h tkanina •
.t
56 57
.....
<,
:;.
i
Z e m 1 j 0 r a d n i c k u proizvodnju i po- kraju neo11 ta Ziveo bezbrizno i mimo, DO i njegovi
trosnju na tumbi prikazuje niz nalazaka, od kojih u stareevacki preci, pored reke u barovitom terenu, ne
prvi red dolaze ostaci ugljenisanog zit a na ne- zastieuju6i i ne utvrdjuju61 svoje naselje od osvaja-
koliko mesta u naselju, kao i p 1 eve u zidovima ca, 1 ne beze6i na okolna prirodno zast1eena brda. U-
lepa 1 velikog posudja namenjenog za ostave - pitose, skoro potom, na pocetku oronzanog doba, ovde kao i na
ognj1sno posudje i plitke zdele na tr1 noge. Zito se citavom Balkanu. nastao je nov 1 nesiguran zivot pred
inace nije cuvalo samo u p 1 t 0 s i m a, i u okrug- osvajackim pridos~1cama. Mozda su oni i izazva11 pro-
11m jamama po naselju. kako je ranije opisano. u ne- past 1 pozar porod1nskoga naselja 1 ovako nac1nili
koj vrsti s i 1 o.s a. Analiza nadjenog ugljenisa- kraj jednom ve6 tada zastarelo.~nac1nu zivota i priv-
nog zita od strane pro!~sora Sergija Lamejka sa Po- rede. Nedostatak kremenih strela i buzdovana-ceki6a
ljoprivrednog fakulteta u Sarajevu pokazuje. da glav- od jelenjeg roga ukazuje ne same na otsustvo ratova-
nu masu. prilicno cistu i cak ujednacenu, sacinjava nja vee i na ogranicenost u lovljenju. A kako je lov
t.zv. psenica sa golim zrnom. /Trit.turgidum/. cije bio manjih ra~mera. isto tako je bilo malih razmera 1
jeporeklo u Etiopiji a odakle je potom presla u Egi- stocarstvo i zemljoradnja, a'samo je ribolov biojace
pat. Prema tome, treba misliti da su ugljenisani os-· . razvijen. Tako je porodinski covek na kraju neoHta
taci zita iz Porodina kasnijeg datuma. U njemu je ta- privredno ziveo slicno.kao na pocetku iste epohe
kodje nadjeno nesto malo zrna jecma i tvrde psenice, njegov predak u Starcevu. Medjutim, na drugim okolnim
/Tr.dur., Tr. polon./, koji pripadaju istoj grupi se- podrucjima razvila se jace zemljoradnja, a nesto kas-
veroafrickih psenica. Primesa zrna obicne psenice nije, u metalnom dobu, i zanatstvo.
/Tr.vulgare/, koja pripada grupi prednjeaziske pseni-
ce je sasvim neznatna. Sve to pokazuje da doticno zr-
no u Porodinu nije kao seme dovezeno cak ni preko Ma-
le Azije, nego verovatno direktno sa obala Severne
Afrike /Egipta/. To su zakljucci analize ugljenisanih
zrna zita sa porodinske tumbe. Kako je vee receno,
te~enski uslov1 u barustini nisu dozvoljavali 1nten-
zivnije gajenje Zita. AU je hrana od braana bila 0-
miljena, sudeei po velikom broju z r v n j e v a i
a van a za mlevenje zita.
Po svemu izgleda da je porodinski covek jOs na
vec i sllkana. Na ervenoj oanovi slikan je g e 0 -
met r 1 s k lor n a • e n t belom i ernom bojom.
Motlvi se tesko mogu lzvestl 111 protumacitl poreklom
lz organskog sveta. Oni su cista ornamentalna kompozi-
eija. geometrizovana i verovatno vezana za neku simbo-
llku. all jos dovoljno nepoznatu. Tebnieka obrada sl1-
kane keramike je na visin1. Ro. kod monohrolllIlebojene
crvene. a osoblto erne. lma nenadmasno zanatsld gla-
cane povrSine, koja ulazi u najvisa dostignuca neolit-
ske bojene keram1ke na Balkanu. Naprotiv, p 1 a a -
t 1 k a je po sadrUni reallstlcka. - njeni motivi st
Ijudi i zlvotinje, - ali je po uaetnickoj koncepciji
S t i 1 i Z 0 ~ ana. i u to. pogledu be!i od stvar-
I pored ekonomskog siromaatva i konzervatl 'VIlO- nost!. Kako je ranije reeeno. porodinake, ljudske sta-
st1. porodinski kasnoneolitski stano"lIlikimao je raz- tuete su vrlo orig:i.nalne,i pored elemenata koji ih
vijen duho"lIliIivet kojl se ogleda u njegoviJD u- vezuju za balkanski stareevaCki 1 egejski neoli tski
met n i c k 1 m d,ellma··lsklonostima. 'kao 1 k u 1 - kompleks. Pri tome su neke statuete stvarno virtuozne
t n i m Predmetima 1 radnj8J118.Taj Zivot ni po ce- u stilizaciji. Ova na njima vise liei na nai'VIlupri-
mu ne zaostaje. i pored jakih primesa skucen1je tra- miti'VIlostnego na strogo geometrizovanu !ormu koja je
dicije. iza zivota Ijudi tog vremena na Balkanu. Na- tako tipiena na vineansko-plocnickim statuetama.
proti v. po nekim svoj1m umetnicldm tvorevinama otao- Ustvari. porodinske statuete su najrazvijeniji tip
ce iznad okoln1h kultrura. kao ito je slucaj aa lzve- stareevaeke plastike na kraju neolita. Ta plastika se
snom plastikom i modelima kuea. Iato tako u kultno. zaeela na njegovom pocetku sa najjednostavnijim stu-
pogledu ima elemenata neuobieajenih za ausedatvo. To baatim tipom.Vec je drugi slucaj sa statuetama u Po-
pokazuju antropomorini cilindrl na modellma izdu!enih rodinu vezanim za uticaje Egeje. Te statuete suvise
ku6a i aplikacije ~zavaca ill barsldh ptlca na 01- pokazale karakt~r svog porekla. Zasebnu grupu eini
tarima. , d e k 0 rat i v nap 1 a s t i.k a sa mode lima
Umetnicke mani!eatacije bile su u Porodinu kuca 1 sa zrtvenictma na kojlma se nalaze terlomorine
s 1 i k a r s k 0 g i v a jar s k 0 g k a r a k- aplikacije. Ked~u njlma saavim izdvojeno mesto zauzi-
t era.' Boje~ keram1ka nije bila same monohromna. .maju originalne modelacije visoldh vratova sa dugaeki
glavicama neke vrste gmizavaca ili barskih ptica.
U kultnom pogledu z r t v e n i c i i s t a -
t u e t e su nesumnjiv dokaz postojecih ritualnih
radnji. Njihovu sadrzinu i namenu je teze Odrediti~
Ali, mozda pomenute z i v 0 tin j s k e a p 1 i -
k a c i j e oa zrtvenicima ukazuju na vezu kulta sa
ribolovom i barskim lovam. Slieno va!i i za teriomor-
ine statuete u odnosu na lov divljaei. Kod ant r 0-
p 0 m 0 r t n i h s tat u eta tumaeenje je jed-
nostavnije i proistiee iz pojava vezanih za citavu ne-
olitsku jugoistocnu Evropu. Jaka steatopigija kod ne-
kih zenskih statueta, snazne dojke i potencirana ge-
nitalija, govore 0 kultu bozice plOdnosti - m a j k e
z e m 1 j e. Unekoliko sa tim stoje u vezi i muske Izradjene kuce od pletera i lepa, razvijena pla-
statuete sa jako istaknutim genitalijama. Nesumnjivo stika, kultni zrtveniei, barbotin i slikana grncarija
su za kultnu radnju vezani i mod e 1 i i z d u - sa razvijenim oblieima, ekonomika nerazvijene zemljo-
zen ih k u c a sa antropomortnim cilindrom na radnje i skucenog stocarstva sa ribolovom i lovom u
njima u vidu supljeg dimnjaka. Odgovarajuci otvor u Porodinu upucuju na trazenje veza i paralela u kom-
podu kuce gornjem otvoru ovakvog dimnjaka i erni tra- pleksu neolitskih kultura na Balkanu. Iz toga se samo
govi paljenja pokazuju da je i ovaj tip modela kuca mogu izvuci zakljucei 0 relatiVDoj i apsolutnoj staro-
bio u vezi sa nekim ritualom koji u svom varovanju ob- sti tamosnjeg naselja na ~bi, kao i 0 poreklu i gru-
jedinjava coveka sa kucom. Inaee, nacin s a h r a - pnom karakteru porodinske kulture i starcevaeke reten-
n j i van j a u neolitskom Porodinu nije upoznat, eije. Zasada, krajnja faza kasnog neolita sa tradieio-
jer ni grobovi nisu nadjeni iz te epohe. Otkopani su nalnim starcevackim elementima na gruboj grncariji,
same razasuti grobovi iznad neolitskog sloja naselja. statuetama i zrtvenicima poznata je same u Porodinu i
Oni pripadaju Srednjem veku i nemaju nikakve veze sa sa JOB nekih nalazista u Pelagoniji. Tako se jedino
raniJim neolitskim zivotom ria tumbi. preko njih moze rasvetliti, kako se ova kultura u sre-
dnjem Balkanu razvijala kroz citav neolit do kraja
svog postojanja. Drugi je slucaj U ostalim njenim pod-
rucjima. Ovde u makedonskoj PelagonijiPorodin pret-
sa ornament1kom 1 neznatno raz11c1ta po tormama. Nje-
stavlja nesumnjivo retenclJu starcevacke kulture
zina ornamentlka sa barbotlnom, kao da je radjena od
avom punom 1 najaacuvalUjem izrazaju.
1ste ruke lz Stareeva. Iato vall za ureze noktom. 00
1 za udubljenja pratom. Takav je 1 ustlnut ornament
a. Srednje Podunavlje. i istocm Balkan
pretima. AU Porodin ne poaaJe ltaneluru koJa •• u
Starcevo, Keres, Kria i Karanovo
Star~evu razvila 1z barbotina a ne zna n1;. urezane,
l1n1je. Inac~, bradavice 1 plaatlcne trake sa udub-
Freteln1 deo.porod1nakog keramickog mater1jala
ljenj1ma lzvedemm prstom su za oba nalazista lata.
je gruba grncarija. Svojim ornamentima, - barbotino-
S11ene au 1 drske, busene 1 nebusene. Na obe strane
valUm, urezanim noktom. udubljenim pratom 1 ust1nut1m
nema ornamenta lzvedenog ilgosanjem sa lv1com skolj-
prst1ma, - ova grncarija je istovetna skoro sa onom
ke, 111 drug1m.1nstrumentom sto takodje upucuje na
koja je poznata sa nalazlsta u Stareevu; a slre jos
srednjebalkansku kontlnentalnu srodnost obe kulture.
sa podrucjl\ Keres k1i.ltureu lfadjarskojt K1-U kulture
Ve6 je drugl slucaj na zapadnom Balkanu, gde se star-
u Rumunij1 1 Karanovo I kulture u Bugarskoj. Danas je
cevack1 kulturn1 kompleks odrzao Jeroz ceo neo11 t , a
..
prihvaceno jed1nstvo ovlh kultura 1 vremenska
pOduc!arnost na pocetku neolita u njegovoj r~oj fa':
'
z1. To kulturno j.edinstvo.na pomenutom ogromnom pod-
rucju srednjeg 1 lstoeriog Balkana praceno je 1 lsto-
1nace 1ma 1 ornament lzveden z1gosanjem,aTojstven z~
najstar1j1 medlteranski mar1t1mni neollt.' Takodje.
POrodin poznaje U ornament1c1 otlsak asure t s1tne '
tkan1ne na llDuposuda. cega u Starcevu nellll.~to a;
vetnoscu drustvenog 1 prlvrednog z1vota. Njegov je
tlce oblika, gruba grncari~a na obe strane lma osnov-
karakter b10 pocetnistvo u ze~ljoradnjl 1 stocarstvu
ni t1p bombast1 sud,ne mnogo protllovanu zdelu.A;L1/
i prvobitnost u izgradnjl naselja u ob11ku sela sa ze-
neo~~orna srodnost Porodina 1 Stareeva sa·sr.uboa grn-
municama, JOB bezrazvijenog tlpa kuca. Sasvim je ra-
car1jom nije 1stoTetna sa .tinoa 1 bojenomi Kod ove
zumljivo, da na tako velikom podrucju 1stovetne naj- .
dve grupe na oba nalaz1sta pokazuju se znatDe: raz11-
starlje neolltske kulture na Balkanu postoje 1 lokal-
ke, koje 1zlaze 1z okrtra arodnostl 1 slicnosti 1 u-oll
ne razllkepo kojlma se pojedina geogratska podrucja
kazuju u toa pogledu ~a ~e k:ulturne grupe 1 vreme
med.j~sobno razliltuju. Ali,. drustveni karakteE je 1st1
u tok:u neol1tskog razvoja. 'U prvom redu tice se to
1 1sta je gruba barbotinovana grn~ariJa za citaTo pod-
samog bojenja i -saranja glacane 1 sllkane keramlke, a
rucje sa neznatnim raz11kama u ob11cima. I u tom sklo-
zatim 1sto tollko ~1hovlh obllka. U Starcevu po boj1
pu jedinstvene ranoneolitske kulture srednjeg 1 istoe-.
glacana 1 bojena keramika je vezana za zuto-crvenka-
.nog Balkana gruba porod1nska grncarija ima svoju 'naj-
stu 1 s1vkastu boju. koja je blla prlmenjlvana na
b11zu srodnost. Kako je receno, ona je skora lstovetna
gruboj grnc3ar1jl 1 ne l.1azi 121tog osnovnog hgleda statuetama rani,1e je vec lstaknuto da .e jedan 4eo u
pon-line 1 prevlake posuda. Sljianje ee lzvodi belom Porodiml IlOle venti sa stareevaeke 08l1OT.: 01,1e ra-
'1 crno. bojom 11.&CrTeJ10joenovi. U pogled.u oblllta avijell.i..1e obl1ke ovd. 1spoljava,ju, dok dragoa d.lu va-
glac3ana 1 bojell.&keraa1ka u Starc3evu jedva prelazl Ija tra!1t1 analogi..,. u ege,1ako. neolitskO.'ko~leksu.
okTir dva osnovna tlpa bOJllbaatogsuda 1 slabo prot'i- DruAtTenoi pri vredno, postoje 11.& oba nala&1sta lzve-
10T1U1.zd.l., obogae.ne ponelead sa J1Ogo.~ 'Skala ane alic3J1Ost1, aU i velike razllke. Tako se samo
~1'5~,f,~nan.1a 1 obl1kovanja kod glaCan. 1 bo.1ene starc3evaeko II.&selje naiazl pored stare 4unavske obale
brd1ke uPorod.inu.1. anogo veca, po tipoTi.JllaJIlJ1Ogo lznad plavljenog terell.& kojl je preteZno u godini bl0
~~~.1a 1po el ••• l1ti.Jllavezana osia starc3evac3ke baruAtina u vremenu n1skog recnog vodostaja. Porodin-
'tial.'
t'- •
.101'1 za druge. fiee e. to osobl to boje prav- sko naselje na tumbl nalazl se takod,1e u barust1n1
lake>kod glaeane gmearlje, koja blva u Porodinu 121- Crne Reke. Znael, lzbor mesta sa stanovanje bl0 je 11.&
ra.alto arka 1 slva, kao 1 nje.1n1h oblika kOjl se obo- oba nalazlsta skoro lstovetan. Sllell.& je bila zemljo-
~~~\l~U .104 ea .1aoe prot'1l0Tania 1 dvokonicnill .dela- radnja 1 stoc&rstvo za oba naselja sa pocetnicld.m,joA
i.~'~'"
Btareevu U n.... Jol vece razl1ke postoje nerazvijeniDl stepenoll. U pogledu ribolova 1 lova blli
0&4 bo.1~ keramike u PorodiAu. Pre svega, monohromna su alieni uslovi kao i naelni aa mallm lokalnilll prlme-
pored crvene zna 1 sa emu ,boJu sa glaeanom povrsl- S&ma.All, starCevo n8 zna JOBza kuee ad pletera sa
Dom,cega u Stareevu nema.' ZatlJ1l, sara se ne sastojl lepom, koje 8U bile tiplc3an grad.1evinski prolzTod sa
SUlOod pravih, lomljenih 1 savijenih traka, vec 1 od. stanovanje u Porodi11U.Tako je u pogledu stana 1 I1ase-
aitDih koluta, polukoluta i redova sa slgmom, bo 1 lja porodinski covek znatno laprednjacl0 stareevackoDl,
1IIl11h1 veli.ki.h lz4U!enih trokutova, cega u StarCevu kOjl je stanovao u zemunicama!
nema. Zato ovi.melellentlma treba traZiti poretio u 1/ Obuhvatajucl paralele izmed,1uPorodi.D.a1 Stareeva
drugi. kulturama van velikog stareevaekog podrueja, izlaz1 da puna srodnost postojl lzlIledju grube gmcari-
kao i neki.a oblieilla posuda, leoje poznaju Tee amt'ore je na oba lokal1teta, 1 po ornamentlc1 i po obllcima.
sa visold.m vrato1D..mace, lrtvenlei na nogama iz Po- rato je tako puna srodnost u pogledu privrede sa po-
rodina pokazuju sllcnostl sa starcevac3k1J1l.Razlika je cetniekom zemljoradnjom i stoearstvom, koja je dOpu-
u tOile Ato .au porodinske noge 11.& lrtTeniclma lzduze- njena ,1os i ribolovom 1 lovom. De~cna ,1e arodnost
ni.1e 1 Pro£llovaD1je, doll: su u Starc3eva krace 1 zatu- sa jed.nim delom statueta, 8a irtveniciaa 1 sa t'ino. 1
p8sti,1e. Al.1u Starc3evu nema na zrtvenicilla aplikacl- bojenom keramikoJll. U ovim grupama S8 nalaze elementl,
ja ga!zavaca ill barsk1h ptica sa lzduienim vratovi.ma, kOjl pokazuju visi stepen razvoja, pa su mladjl i uka-
Ato "'e u Porodi.D.ubllo jakO priDlen,1lvano.U veal sa zu,1una strane utlcaje lzvan sirokog kruga ranoneolit-
eke ·at~8vack. kulture. Ovo ae osob1to tice suvi. na gruboj grncarij1.nalaz1 zapadnobalkanakog n8011t-
razvijenog t1pa kuf.a 1 naselja, okupljenog na aalOlll skog kompleksa prulaju avakako pomoe. Sama CrTena
a80ekolllproatoru. Stijena 8a 8TOj~ III 8tratuaolll koj1 a8 nepoaredno
nastavio 1za mezo11ta i prekeramickog neo11ta 1 aadri1
b. Zapadni Balkan najraniju i1goa&nu keramiku sa onomornamentikom ut1a-
Crvena St1jena, Ze18na Pecina, Kakanj 1 Dan1lo kivanom pratom 1 eoktom, 8•• 0 u na.josnovnijlll ertama
lO
pokazuje alicno8t 8a Porodinom. 'fa alicno8t je anogo
ve6a sa II atratuao. u Crvenoj Stijeni a .108 veea aa
Za razl1ku od arednjeg i istocnog Balkana, gde je III a1oratwaOJll
u Zelanoj Peein1~ Tu a8 moze govor1tl
starc8vack1 ranoneolitek1 kulturni kompleks u razvoju vec 0 srodnostl koja ovo nalazl~te vezuje sa Porodinom
bio prekinut potpuno no~ kulturama srednjeg kasnoga 1 za stareevacki kompleks uops1oe. tato vaii 1 za 14-
neol11oa, na zapadnom Balkanu sasvilll srodne kulture kanj u kOIle au inace rtdljive ve6 primese butairsk:e
12
s1oarcevackoj, a otkrivene u Crvenoj St1jeni, Zelenoj kulture, 1z kasn~g neo111oa. Cd CrTene StiJene na
Peeini, Kaknju 1 Danilu, razvijale au S8 neprelddno !rebUnj1e1u Crno;, Gori, preko Zelene Pe6ine na Bun!
1ookom c11oavogneo11ta~ Tako u ~om kOlllpleksu, - c1j1 ~ Hereegovini 1 ltaknja u Bosni povezan je zapadnobal-
je au1ooh1ooni karakter 1 koren nesumnj1vo u najranijelll kanski neol1tsk1 kompleks za een10ralni 1 1s1oocnobal-
med11oeranskolllzajednickom neol1tu 1 neposredna arod~ kanak1 stareevacld aa 1mpreso 1 barbo101noV8D.Olll kerami-
nost svakako u atareevackilll manitestae1jama arednjeg ko~. Zahval.1uju61 s1ora101gra.t1j1prva. dva nalazU10a 1
1 istocnog Balkana,' - moguee je prat1t1 razvojnu 11- jasnoj 101polog1j1kakanjske k:eramike, II stratum u Cr-
niju mater1jalne kultur., a osoblto keramike od po- venoj S~ljeni, III stratum u Zelenoj Pecini 1 Kakanj
catka do kraja neo111oa. Kako je vee u pronolll poglav- pr1padaju vee srednjelllneol1tul ae!u do mladog. Koida
Iju '-ataknuto, PorOdin 1 pored nesumnj1vih srodnoat1, je joA mladj1 Danilo icnad Stbenika na Jadranu, koj1
sa materijalnom kulturolll Stareeva 1ma 1 drugih eleme- dod1ruje Tee kasnt neo11t, 1 pokazuju primese Hipo11
na,ta u seb1J kojl sa jedne a10ranepokazuju da au ae keramike sa Apenina, pOlllesaneovde sa sasrt. razvije-
1Il0g11razviti 1& s1oar1h stareevackih, 1 da .stverno 0- nom keramiko. impreso 1 barbot1n lcaraktera.u 'feze je
znacavaju al~e tase stareevacke k:Dlturs, kojlh 11la- vee 1oraz1101
slicnos101 za glacanu 1 bojenu keramiku lz
ce' 1zras11oo u 8rednjea i 181oocno.Balkanu De". Sa Porodina, no i za zr10venikeaa plas101kolll,sa nalasci-
druge 8trane upucu.1uneki ele.enti i l1a 0810ale okolne lIla 1z zapadnobalkanskoga kompleksa, jer au onamo 1oak:vi
aladje neol11oske kulture. U reAavanju pitanja up"re,- objekt1 re1oki, ali kad postoje zna1onose razl1kuju od
djlvanja porodinsk1h pojava sa barbot1n.ornamen101ko~ onTh 1z srednjeg 1 ls1oocnobalkanskog stareeftckog' kom-
bu,banJako-bu.mskog:karalcteraima trapenata barbotino-
lito tako au bill tame drukcljl'uslovi drUS- vane kerUlilte nezavisne od cltavog kulturnog komplek-
.~... je co-
""0.· h.'· 1 privrednog razvoja. Sustinsld. 1 onde 8& t••oinjlhnalasUta. Tako. retki barbotinovani
uenog 'brane•
o~etltu svoje nove ere sa prolzvodnJom fragmentl iznenadjuju u badensko-vucedolskom gradin-
yek na P - 1 vi joj
::0 o vrlo alabo zealjoradDJu' - geografsld us 0
uopite ntev. bill naklonjeId. - i pocinjao sa
sto~arst~om. Tamo'sU t1 uslovi.omogucili dalje
skom kompleksu na.Jasiku 1 Djurdjevom Brdu kod Ira-
.gujevca L4 Bikakvih neolitsk~h tragova nema na oba •
,van zapauu.u'
0
. b ker"- na Djurdjevom Brdu. a sa plocnickom na Gradcu, dok je
pojave sa retencijom. zakasnelim razYOjea gru e izgleda cinila sloj na Bubnju u starijem osnovnijem
mike stareenckog tipa. obliku srednjeg ne01ita. Tamo je u neprekinutoj vrsti
docekala plocnicku i bubanjsko-humsku kulturu. zasada
c. Pomoravlje au sve ovo skromn1 nalasci 11 Pomoravlju kojl se JIIOgl1
Jasik~ Djurdjevo Brdo. ~radac, Bubanj 'dovestl u vezu sa zakasn.elim stareevacldm pojavama u
Porodinu. Ali, ti nalasel u Pomoravlju produzuju sa
barbotinovanom keramikom starcevacku kulturu od ranog
Mnogo je blize' Porodinu PQmoravlje od Zapadnog neolita, preko srednjeg 1 kasnog na Bubnju. 1 kasnog
Balk ana. Ali , u Pomoravlju nema izricltih pojava u
'retenc!- na Gradeu, sve do prelaznih kultura u bronzano doba
Srednjem 1 kasnom neolitu koji bi govortll 0 badensko-vucedolskog tipa. Ako se UZDIU U ohzir nova
0
amici P -
.11 starcevacke kulture uopste 1 0 gruboj ker tumacenja , da jestarcevacka kultura produllla da
naosob • Bello sasvim na kraju neo11 ta i u Dajran1.1e- !~vl u srednjem Podunavlju 1 Pomor~vljti toko.·sr~d-
. kog 1
broazanoDl dobu plocmckog. ~adenskog. vucedols
nJeg neol1ta, u novoa tlpu atarije V1nea-~ordol ~_
ture, doduie aa nov1Ja toraaaa 1 dekoroa, a be. bar-
botinovaDe keramike,u onds se doblja ve6 at~evac-
ka retenc1Ja u arednJea BalkaJ1u i tokoa aredDjeg 118- Ha nalazistima sa vincansko-plocnickom kultu~om
o11ta, latlna rul1clta od porod.inske, posta joj ne- nama retenc10nih poJava stareevacke keramike 1 plas-
dostaje atara gruba keramika •.Bubanjski 1 gradacki tike, osia pOlllenutih1zuzetaka. Citav se covekov zi-
nalul iaaju' csk 1 grubu grncariju 1 njolllepr1blHu- vot kroz taj deo neolltakog razvoja menJa. Drustvo i
Ju poaoraT8ku retenelju porod111akoj. Itako je vee po- prlvreda au dobili razvljeniJi zemlJoradnickl karak-
menuto, ta Be gruba smearija nalaz1 u PomoravlJu u ter. Naselja au zbog njlva 1 oranja sada pored reka,
stranoj kulturnoj sredin1 1 be. glacane 1 boJene ke-' na izrazito plodonosniJllleSnim terenlma. Kult boglnje
ramike, - izuzetak e1ni Bubanj, - 1 be. plastike 1. plodnostl, majke zemlje, se sllnorazvio sudec1 po
Irtven.1.ka,ito bi STe moglo takodJe upuci9&U. lUl . bezbroj statueta. I umetnost nije vise naivno st111-
srodnost pe1-asonskih po.1ava sa polloravskim. Oana'-be zovana kao u starcevackojkulturl, vec se stll1zaci-
rulike prema Stareevu postoj1 raz11ka i u 1.bo~ ~ ja geometrizuje 1 strelllisvesno ka apstraktnim forma-
selja u Polloravlju. Ona n1su uvek na obal1-reka,ve6 ma. Keralllikapokazuje razvijenije ob11ke kojl.se teze
viaoko na b~ pr1rodno zait16enoa 1 dOmiuntl101l nad mogu lzvestl iz starcevackih 1 Imaju aasvillldrugu or-
OkolinOIl. ~o su znae1 vec nelllirniJ1hvremena u t1m namentlku. Sve to pokazuje duboku promenu prema rani-
krajevima, koja se ovde mogu pratlti po prolleni i jem stareevackom, a bl10 je uslovljeno novim etnickim,
seobi naselja iz do11ne u brda od kasnog neol1ta pa Drlvrednlm i kulturn1m pomeranjlma 1 seobama. Staro
dalJe krOB rano bronzano doba. nije moglo bit1 potpuno zatrveno 1 one se pokazuje.
Tako 1z1ad 1z prethodnog da PolloravlJe u Bred- prlkriveno pod novim formama 11i onim neznatnim re-
njelll1 kamo. neo11'tu pokriveno novo. vine8Il8ko-plo- tenclonim rellliniscencljama,koje su vec ranije pome-
enickOIl kulturoll, raz11cltoll od s~areevacke, jedva nute. Tlce se to podrucja naseg Podunavlja i Pomorav-
pruia zaBada neke elemente.koji bi 1111 u prilog tu- lja, a potom 1 Makedonije;S gele Je prodrla vec ofor-
macenju porodinskih pojava kao stareevacka retencija. mljena vlncansko-plocnicka kultura. Na celom tom pod-
AU ih :J.pak· pruza i ukazuje na IIlOgucnos'ti
takv1h novih rucju se lleDja 1 tlp naselja, koje Je sada gusce nego
nalazaka ubuduee. raniJe i poznaJe kuce gradjene od pletera 1 lepa. Ta-
ko S8 na nalaz1s~1ma vineansko-ploenickog ~lpa ne mo-
b naC! srodnih pojava za porodinske 1 stareevacku
r8t;enciju. Ifaprotiv, u Porodinu Ima nesumnjlvo nala-
zaka, istina re~k1h·. kojl pokazuju na svoje poreklo
111nn~ansko-plocnickog kompleksa. 0' prvom redu tice
Porodinu
to glacane keramike ko;Ja .voji. obl1cima u kom e. Ege;Jski neolit
ljivo, p0'i
x to
8e zna
kao 1 svojom Jar
da je rlncanska •..•.••
makedonsko
Presestio, Sesklo, Dimini, !.arisa
Povardar",e, sude61 po skrOanom ka u Grekoj PriPada rano. neolltu komene pr1pada po-
v_~ <41 Ta<4uticaj nije bio vellk!,
go~",. '" gruboj u Porodi- rodlnska, abog drugih mladjih elemenata u kO~I.kau
broju nalazaka glacane keramike prema .1 vi
tam08nje kulture na tumbi. Stilska Srodnost obe sm-
tako vidi ae 1 po aaavim 1zuzetno;J po ~
nu. Da ;Je tumbl ko;Ja;Je inace 1:1- cartje 8amopokazuje da prlpadaju vellko,1 kulturno,1
;trakaste bockane grnCarije na 'k lure koje
balkanskoj zajedn!cl starcevackoga karaktera, ko,11;J.
P'·1cna sa plocnicku kulturu, bd kao i an: ' ,i
. clst bl0 samo u rano. neolltu, a kasnije a. menjao u
ti v nema u Porodinu. I 8t'0 '"
<4etako teGk 0 nac u
:~8ti pa cak i sllcnosti za plastiku i !rtven1ke vlast1to,1 gened 111 pod utlca;J1 •• stranih kultura,
ko;Jima ;Je nekada 1 'negde podlegao i !8cezao. Tako se
.obe kul ture. rodinska tuIIba je bila pod u vlastitoj genezi tipicno balkansko stareevaeko Pre-
Moglo bi ae reei, po y_.xk kulture sestio razvilo u Sesklo kulturu, pri cew je gruba
o 1 kromnim all stvarD.111l utica ji- plocu.a.<;e
vr 0 a 1 cano;J keramici i na smearija starog tipa sasvim nestala, a bOjena, Oso-
is Povardarja, 5tO s. ogleda na gay vuei aiDhro-
bi to alikana se razvila do vrhunca.20 Tek na kraju
kueama. Al! ! to je dovol;Jno da s. lIlozepo x_.xJdm
v znaci da sabplo<;u.&.<; neolita, seobom Dimini kulture aa takodje vanrednom
nizac1;Ja Plocnik-Porodin,B'to vremenskl
slikanom keramikom,·koja ukazuje na elemente trakaste
elementima porodins ke kulturne pojave tre atal sa
lea 1 da <4.plaenickl as gmearije, stare genetski izmenjene starcevaeke oano-
datl u kaani neo11t •
o
0 '" . 0-
% Povardarjem pre_ ;Jugu. ve is 21 Preseskla u Sesklo, gube ae i mesaju aa novodo-
trakaatom grncariJom i.ao
• Y.
II: sn1h
dinom lz010vanu ad a al1m. I za tu novodoslu Dimini kulturu, koja se do-
atavl0 je Pelagoniju sa Poro vard.ar;J.. Zato nepo- selila sa skrOmniminventarom trakaste keramike 1 ov-
A80li"tskih po;Java tip1~nih sa Po lita
aredAlje i prisnije vese sa Porodin aa kraja n.o 0
de je izvanrednoobogatila slikanjem po ugledu na
.
Yalja traziti na drugOllllllestu u BUSedStVU. Sesklo kulturu, vezuju se nek! .formalni 1 ornamental_
ni elementina bojenoj keramicl 121 Porodina. To 8U
razvijene slikane zdele sa Crnim ornamentomna crve-
nOJ osnovi 1 amt'oroidni sUkani sudon. .redan deo
zrtvenika ukazuJe na veze sa DiminiJem, dok onaj deo
plastike lzvan starcevackog kruga u Porodinu takodje vi,1enih drSki. Time je obele!en svrsetak porodinskom
ima slicnosti sa Sesklom i Diminijem. Takodje stepe- Dealt tu do lcra,1
a same epohe. t1 vezl sa tla treba 1ata-
naste noge sa zrtvenika 1 takv1 isecci na kucama 1z- 61 1 daleke sllcnost1 antropomortD1h cllindara na 121- .
duzenoga t1pa seeaju mnogo na ornamentiku iz okv1ra du!eD1m lIOdel1ma kuca 8a plastikoa najranije 'fro.1e25 ~
sllkanja keramike u Sesklu 1 Dim1niju. Pr1 tome i os- sa ovim je ucvrscen .kraj porod.izu.kogneoHota.
tro protilovane zdele, a osobito jos crno bojena 1
izvanredno glacana keramika ukazuje na s11cnost1 sa
Lar1sa grupom u Grcko,1 koja oznacava tame vee zavrSnu
i prelaznu tazu neol1ta.Z2 • oru na jugu u Grekoj,na kra- Porodinska grub a keramika sa stareevackom reten-
ju neollta,Da pomenutiJII. naselj1Jlla.drugl .1ebl0. tip ci,1om nije izolovana po,1ava u Pelagoni,1i. U neposred-
!-zbo.ra•• ta sa stanovan.fa i sa izgradnju kuCa nego u . nom susedstvu, a joa blize selu Porodinu, nalazi se
Porodinu. I privreda je d.rult~1ja.all au uzajamna kul- druga tumba, t.zv. VeluS1nska tumba. na ko,1oj je bilo
tU.rna strujanJa neaUllU1,j1vo postojala. naselje slienoga tipa sa istovetnim kulturnim materi-
.Porod.iJutkaker81ll1ka.
je 8U1O nek1a Bvoji. elemen- jalom i iz lste vremenske epohe kao ato je Porodinska
tl•• ;;~ana lOaegejsk1 ne011t, Ito lOan,1egov kraj tumba. Bez sondiranja 1 bez lskopavanja,povrainski na-
karakter1zovan sa kulturom kasnog Seakla. Dll11Dija 1 lasci na Velusinsko,1 tumbi pokazuju one karakteristie-
tar1... Tako se 1 ovde dobija vremensko mesto u kasnom ne odlike u stilu keramike kakve se nalaze 1 na poro-
neol1tu za Forodin, kao ito je ranije vl!'edobiveno s~ dinskoj:' Prema tome, vee sada se moze gavori 1:1da
vincansko-plocnickim kompleksom. Ali i ovde nisu to porodinska keramika ima sire podrueje rasprostranjeno-
pune kulturne srodnosti vee slicnosti nastale ad uti- st1 van ,1ednog lokal1teta i da je zasada poznata same
caja na izolovanu Pelagoniju iz Greke Tesalije. Tamo u podrueju Crne Reke u bitoljskom i prilepskom Icraju.
,1e,kako je vee reeeno, Sesklo kultura preko Dim1ni Naime, 1 tame nek1 nalasci pokazuju s11enosti sa poro-
27
seobe i Larisa grupe vezana za podunavski kompleks dinsk1m. Ali u Makedoniji zasada,izvan Pelagonije,ni-
t;akas"te grneari,1e.23 Z8n1mlj1vo je da u~?rodinu ne- je nadjena srodna materijalna kultura porodinsko,1, ia-
ma ornamentike sa korom /cruated/ na alikanoj ~e.l:'a- ko inaee 1ma dosta nalazista sa stareevaekom kulturom
ne1 koja je toliko karakterls'tiena 21a.Rahmeni nala- drugog tipa i vremena. Medju t1m. nalazistima istr.ze-
zlate u Tesal~jl i prlb11zavajoA viAe n8011t ••t&1- na au o~a u Zelenikovu na Vardaru ispod Skoplja.~ u
29
nom dobu.2.4 rsto
. . .
tako nema ni drugih mladjih elemena- v
,
;
bez prekida istrajalo do njegovoga kraja. Zivot Da ,apsolutn1.h hroDolog1ja za egejeltu oblaat.' Samo je da-
I
.~
IT 'ru.mba sa iskopinama
-1\mlbamitAus8rabungen
I Porodin i okolina
:porodin und die Umgebung
o,m.~
--
----
-----
=z::/---~/-
/
.~-
bT·
UJ]]
HIIMIIS
~
SoliS HI/MilS
WdI!!&l
TAI1NO MRKA iVIl.Zfl'11.jA
1-··':. ::.:.-:,.:... ':: ,".=:
RA! •.T~£!!,'TII
: : .': I
Z£I'1I.fA
SLOJ Lf.PA, PR V08. UIIHU.s
it.
,.r.,.;:,.~.·;:[:i.:~.::.(:~.,"..~:.:.;.:~ ..::.'~,:; ..•...,' , :.,.:~.,: .. '..:.,..: :.'"....•..:.: , '
~ - ~:
~..:::.., :': .••..... : .. ,..:
.. :~·~:tt:~:i~ff:!;~~l~~j}A~·tiJK~
~ ..
4
/1.-3/
Antl'OPOllklrtni cil111drJ.
5
1 tX'8glJlellt1 masa aa m-
va kuCa /4-5/ - AnthropolllOl'phe Valzen /1.-3/ UDd Bruch-
o
atUcke der DachVllrzierung /4-5/
~
~
14
\\
Kremeno
lcamene
orudje /l-lo/, ko~tallOllilo /11/, ndDijatume
aekire /12 i 14/, kaIIIenagladilioa /13/ - Feuer-
\
ataingerate /1-lo/, 'Inoohenpt'riemen /11/, II1Diatu1-
stainbai1e /J.2 und 14/, staillg1atter /13/
Prilljenci /1-3/, ktunena perla/4/,
uvelican kame:ai iD3tz,ullent /5/, ka-
mana mcna lalgla za mlin /6/, Zelll-
Ijane pre6ka /7 i 81 - Spinnwirtel 4 5
/1-3/, steinperle /4/, Steingerat, mI SlikaD1 bomha.et lIlld /1/, min1jatumo pc8Udje /2-?/ -
vergrOseert /5/, Ilahletain /6/, BemaJ.t •• kllg81.tomigea Get_ /1/, ltln1aturget""aaae
SChleuderstiieka Sl1S Ton /7 Wld B/ /2-5/' "
6 \\
Minijaturno posUdjs /1 i 2/, fra~enti sita /3,4 i/6/, \
vrat slikane posads /5/ - Miniaturgef~sss /1 und 2 ,
BruohstUcks von Tonsisbsn /3,4 und 6/, Hals sinss
bsma1tsn'GefKssss /5/
5
Fragmenti keramike sa uresllllill i bockanill Ol'WllD8ll.toll
4 5 /1-4/. t'r_enti dna suda sa OtiskDlI aaure/5/.-
m" Prapentt grube kerlUll1ke _ Soherben grober Ware Soherben der Ilitz- WId stiohverzierten Ware /1-4/.
Getaasboden IIll.t Mattenabdrocken /5/
\
\
\
o 9
JU htt.Ui POmiJa - Get"'U81nVtU.
\
6 \
l':roti1 poklopca /1/. obod1 1 p:roti11 posuda /2-4/. p:roti-
11 DOgUposuda /5 1.6/ - 1':L'Ofi1e1nea Deokela /1/. Ram- \ H1nijaturni ~rtven1c1 /1,2,4
/3 1 6/ Miniature
1 5/,
Alti!.rcheD /1,2,4
minijnturno poeudje
und 5/, H1niaturge-
.tUcke Wld P:roti1e vereoh1ed8118r Gefiiaae /2-4/. Proti1e
1QDGafiiaaf'u8eeD /5 IIIId 6/ fllaae /3 und 6/
(I)
.
~
"j)':Y1l,:\~
..
~'~
..::~
!J
4
6
ZemlJane etatuete, zoomortne _ X1ert1gureD aue Xon