D12 - Upravljanje Gašenjem Požara

SADRŽAJ
1. UVOD ....................................................................................................................................... 4
1.1. Načela sigurnosti ....................................................................................................................... 4
2. TEORIJA GORENJA ............................................................................................................ 6
2.1. Uvjeti gorenja............................................................................................................................ 6
2.2. Načela gorenja .......................................................................................................................... 7
2.3. Svojstva gorivih tvari ................................................................................................................ 9
2.3.1. Krute gorive tvari ............................................................................................................... 9
2.3.2. Tekuće gorive tvari .......................................................................................................... 10
2.3.3. Plinovite gorive tvari........................................................................................................ 11
2.4. Opasnost od požara i njegovog širenja ................................................................................... 12
2.5. Razdioba požara i sredstava za gašenje .................................................................................. 13
2.5.1. Klase požara i stadiji požara ............................................................................................ 13
2.5.2. Teorija gašenja požara ..................................................................................................... 15
2.5.3. Sredstva za gašenje požara............................................................................................... 16
3. NADZOR POŽARA NA BRODOVIMA .............................................................................. 34
3.1. Uzroci nastanka požara ........................................................................................................... 34
3.2. Područja požarne opasnosti..................................................................................................... 35
3.3. Mjere požarne predostrožnosti ................................................................................................ 36
3.4. Propisi, općenito ..................................................................................................................... 46
4. ORGANIZACIJA PROTUPOŽARNE ZAŠTITE NA BRODOVIMA ............................. 48
Published by: SSM Library

114. Brigade 12
21000 Split
Croatia Form IK – CF
All rights reserved. No part of this publication may be reproduced, stored in a retrieval system or transmitted in any form or by any
means, electronic, mechanical, photocopying, recording or otherwise, without the prior permission in writing of Split Ship Management
d.o.o.
5. UVJEŽBAVANJE POMORACA ZA GAŠENJE POŽARA .............................................. 53
5.1. Priručnici i planovi na brodu................................................................................................... 54
5.2. Raspored za uzbunu ................................................................................................................ 56
5.3. Požarne vježbe ........................................................................................................................ 58
5.3.1. Planiranje vježbi............................................................................................................... 58
5.3.2. Priprema vježbi ................................................................................................................ 59
5.3.3. Izvršavanje vježbi ............................................................................................................ 59
5.3.4. Zapisi o izvršenim vježbama ........................................................................................... 60
6. POSTUPCI GAŠENJA ........................................................................................................... 66
6.1. Gašenje požara općenito ......................................................................................................... 66
6.1.1. Početno djelovanje ........................................................................................................... 67
6.1.2. Procjena stanja ................................................................................................................. 68
6.1.3. Spriječavanje širenja požara ............................................................................................ 69
6.1.4. Gašenje požara ................................................................................................................. 70
6.1.5. Pospremanje zgarišta i istraživanje uzroka požara .......................................................... 71
6.2. Brod u plovidbi ....................................................................................................................... 71
6.3. Brod u luci............................................................................................................................... 72
6.4. Opasni tereti na brodu ............................................................................................................. 72
6.5. Tankeri .................................................................................................................................... 73
6.5.1. Tankeri za ulja.................................................................................................................. 73
6.6. Preporuke za slučaj požara u pojedinim dijelovima broda ..................................................... 74
7. PREGLEDI I POPRAVAK VATROGASNIH SREDSTAVA I OPREME ...................... 84
7.1. Održavanje .............................................................................................................................. 84
7.2. Protupožarni alarmi ................................................................................................................. 86
7.3. Oprema za detekciju požara .................................................................................................... 87
7.4. Ugrađena protupožarna oprema .............................................................................................. 88
©
Copyright by SSM 2013
All right reserved Form IK - CF
2
7.5. Požarni hidranti, cjevovodi i mlaznice.................................................................................... 91
7.6. Prijenosna i pokretna protupožarna oprema ........................................................................... 92
7.7. Osobna vatrogasna oprema ..................................................................................................... 93
7.8. Planovi protupožarne zaštite ................................................................................................... 94
8. OPASNOSTI PRI GAŠENJU POŽARA .............................................................................. 102
8.1. Općenito o opasnostima ........................................................................................................ 102
8.2. Suha destilacija ..................................................................................................................... 105
8.3. Eksplozija dima..................................................................................................................... 106
8.4. Kemijske reakcije.................................................................................................................. 106
8.5. Požari kotlova ....................................................................................................................... 107
8.6. Požari u parnim kotlovima .................................................................................................... 108
9. PRVA POMOĆ ....................................................................................................................... 110
10. ISTRAŽIVANJE POŽARA I IZVJEŠĆIVANJE.............................................................. 117
11. ANALIZA SLUČAJA: POŽAR U STROJARNICI .......................................................... 119
12. PREGLED I ZAVRŠNA PROSUBDA ............................................................................... 122
12.1. Završna razmatranja ............................................................................................................ 122
©
3
1. UVOD
Požar na brodu zastrašujuće je iskustvo s mogućim katastrofalnim posljedicama, opasna situacija u

kojoj preživljavanje ovisi o pripravnosti, uvježbanosti, znanju i timskom radu članova posade
broda.
Posada mora biti u stanju brzo i učinkovito gasiti požar. Cilj ovog tečaja je osposobljavanje
polaznika za upravljanje protupožarnom zaštitom na brodu, vođenje i uvježbavanje protupožarnog
tima, upoznavanje s opasnostima od požara, propisima, protupožarnom opremom broda, te s
postupcima gašenja požara na brodu.
Za uspješno gašenje mora se znati što je vatra, što gori, koje su opasnosti, na koji način treba gasiti,
kojim sredstvima, te kako pravilno koristiti raspoloživu opremu na brodu. Svaki član posade mora
doprinijeti protupožarnoj sigurnosti, ne samo u borbi protiv požara već i protiv panike, te pomoći
putnicima i drugim osobama koje se u tom slučaju nađu na brodu.
1.1. Načela sigurnosti
Protupožarna zaštita na brodu postiže se prije svega sprječavanjem nastanka požara, ali ako ipak
dođe do požara, svaki se požar može lako i brzo ugasiti u začetku.
Ciljevi mjera protupožarne zaštite su:
Spriječiti požar ili eksploziju na brodu

Smanjiti opasnosti po živote od požara
Smanjiti opasnosti od požara na brodu, teretu i okolišu
Ograničiti, kontrolirati i ugasiti požar u prostoru u kojem je i nastao
Osigurati odgovarajuće izlaze u nuždi putnicima i posadi
Osnovna načela protupožarne sigurnosti na brodovima su:
Gradnja i opremanje brodova po propisima
©
4
Ispravnost i održavanje opreme
Pridržavanje mjera sprječavanja požara
Poštivanje pravila sigurnog rada
Pripravnost, stručnost i uvježbanost posade
Pozornost i odmornost članova posade
Stalni nadzor
Dosljednim poštivanjem osnovnih načela sigurnosti umanjiti će se opasnosti od nastanka požara, a

u slučaju da nastane požar, zapovjedništvo i posada brzim i stručnim postupanjem smanjit će
njegove posljedice.
Pravilno upravljanje malim požarom u svojim ranim fazama, povećat će mogućnosti za uspješnim
gašenjem požara prije nego se požar omakne kontroli. Treba imati na umu da je čak i najveći požar
u svom početku bio jedan mali plamen. Kako bi se otkrio požar, sljedeći koraci trebaju se poduzeti.
Mali požar i područje zahvaćeno vatrom je sigurno.
F – Find the source of the fire

I – Inform by raising the alarm
R – Restrict the spread of the fire
E – Extinguish the fire
Veliki požar i područje zahvaćeno vatrom nije sigurno.
F – Find the source of the fire

I – Inform by raising the alarm
R – Restrict the spread of the fire
E – Escape from the area
Cijela brodska posada treba biti upoznata s načinom rada protupožarne opreme na brodu.
Učinkovito korištenje protupožarne opreme može uštedjeti vrijeme čime možemo spriječiti da mali
požar postane velika brodska nesreća.
©
5
2. TEORIJA GORENJA
2.1. Uvjeti gorenja
Gorenje je proces brze oksidacije, reakcije para gorive tvari s kisikom, uz pojavu svjetlosti i
oslobađanja topline. Rđanje ili truljenje su primjeri spore oksidacije. Eksplozija je naglo izgaranje
uz razvijanje velikih količina topline, praćeno praskom ili mehaničkim učincima. Požar je
nekontrolirano gorenje koje može zahvatiti velika područja i prouzročiti velike ljudske i materijalne
žrtve.
Da bi nastalo gorenje potrebno je zadovoljiti tri najvažnija uvjeta (trokut gorenja), tj. Moraju
postojati:
Goriva tvar
Izvor topline (vanjski ili unutarnja temperatura gorive tvari)
Prisustvo kisika (najmanje 16%) ili drugog elementa koji podržava gorenje (npr. klor)
Lančana reakcija, ili povoljni uvjeti za njen nastanak, četvrti je uvjet gorenja, i oni čine tetraedar
(trostranu piramidu). Gorenje neće nastati niti se nastavljati ukoliko jedan od elemenata nedostaje.
©
6
2.2. Načela gorenja
Gorenje je komplicirana kemijska lančana reakcija, kojom se energija prenosi na druge molekule
gorive tvari, čime se gorenje nastavlja, širi i održava, i traje sve dok su zadovoljena sva tri
najvažnija uvjeta, ili se onemogući nastavak reakcije inhibitorima.
Sve tvari u prirodi nalaze se u jednom od agregatnih stanja, krutom, tekućem ili plinovitom.
Pojednostavljeno opisujući, atomi ili molekule krutih tvari tijesno su i čvrsto povezani međusobno,
tekućih labavo, dok molekule plina međusobno nisu povezane i slobodno se kreću. Da bi tvar
oksidirala mora biti okružena molekulama kisika te zato gore (oksidiraju) samo plinovite (pare)
tvari jer među molekulama krutih i tekućih tvari nema dovoljno prostora za molekule kisika. Kada
se kruta ili tekuća tvar griju unutar njih se ubrzava kretanje molekula. Ako se dovoljno zagriju
molekule se tvari raspadaju na manje (kemijska reakcija pirolize), neke od molekula probijaju
površinu tvari i stvaraju pare koje se mogu miješati s kisikom i pod povoljnim uvjetima zapaliti.
Daljnim grijanjem tvari sve više se stvara para i nastaje gorenje.
Temperatura plamišta (Flash Point) je temperatura na kojoj gorive tvari počinju razvijati
zapaljive pare. Ako se tvari na toj temperaturi prinese izvor topline, pare se zapale uz pucketanje,
ali se sama tvar ne zapali ukoliko se izvor topline odmah otkloni.
Temperatura zapaljenja (Ignition Temperature) je ona temperatura na kojoj se stvara dovoljno

para gorive tvari da, ukoliko se zapale vanjskim izvorom topline, održava se gorenje i ako se
vanjski izvor topline ukloni, tj. dolazi do lančane reakcije.
Temperatura samozapaljenja (Auto-ignition Temperature) je ona temperatura na kojoj se pare

gorive tvari zapale bez dovođenja energije sa strane. Tvari u kojima se odvijaju kemijski procesi
(npr. oksidacija) kojima se stvara toplina, ili tvari koje međusobno reagiraju kao pamuk i ulja, mogu
se zagrijati do ove temperature i same spontano zapaliti ukoliko nije osigurano hlađenje.
Da bi nastalo gorenje, zapaljive pare i zrak, tj. kisik, moraju biti pomiješani u odgovarajućem
omjeru. Omjer i granice različite su za razne postotke sadržaja kisika, tvari i temperature.
Donja granica zapaljivosti (Lower Flammable Limit ili Lower Explosive Limit - LEL) – najmanji
postotak sadržaja plinova ili para gorive tvari u zraku kod kojega može doći do zapaljenja.
©
7
Gornja granica zapaljivosti (Upper Flammable Limit ili Upper Explosive Limit - UEL) – najveći
postotak sadržaja plinova ili para gorive tvari u zraku kod kojega može doći do zapaljenja.
Raspon zapaljivosti ili eksplozivnosti (Flammable range ili Explosive Range) – raspon od
najmanjeg do najvećeg postotka sadržaja plinova ili para gorive tvari u zraku kod kojega može doći
do zapaljenja.
Kisik je plin bez boje, okusa i mirisa koji podržava gorenje. Sadržaj kisika u atmosferi prosjećno
iznosi oko 21%, dok je minimalno potrebno gorenje oko 15-16%. Tinjanje je moguće i kod 3%
kisika u atmosferi. Iako sam kisik ne gori, tvari jače gore u čistom kisiku nego na zraku. Količina
kisika u atmosferi određuje vrstu izgaranja:
Potpuno izgaranje – kada se sve molekule tvari spajaju s kisikom (O2) i oslobađa se
uglavnom ugljični dioksid CO2
Nepotpuno izgaranje – kada nema dovoljno kisika, sve se raspoložive molekule O2 spajaju
s molekulama gorive tvari i nastaju CO2, otrovni ugljični monoksid CO i C
Plinovi i tekućine uvijek gore plamenom, krute tvari mogu goriti tinjanjem i žarom.
Pri gorenju nastaju:
Plamen – svjetlosna pojava pri gorenju, boja mu ovisi o gorivoj tvari i vrsti gorenja
Dim – plinoviti ostaci gorenja koji sadrži krute i tekuće čestice, boja ovisi o tvari koja i gori
i vrsti gorenja, veoma je zagušljiv jer smanjuje količinu kisika i nadražuje i oštećuje dišne
organe i oči
Plinovi – nastaju kao posljedica kemijskih reakcija između kisika i zapaljene tvari i mogu
biti veoma otrovni i korozivni, količina ovisi o vrsti gorenja i posebno su opasni pri
nepotpunom gorenju
Toplina – potrebna je za zagrijavanje gorive tvari i stvaranje para te za nastavljanje gorenja.
Izvor topline može biti plamen šibice, upaljača ili drugo, iskre nastale trenjem, munjom,
kratkim spojem, ili zagrijana površina ili dio stroja. Nakon zapaljenja se još više razvija kao
posljedica gorenja i glavni je uzročnih širenja požara
Čađa – čisti amorfni ugljik koji nastaje izgaranjem tvari bogatih ugljikom pri nedovoljnom
pristupu kisika
©
8
Pepeo – ostatak koji ostaje nakon izgaranja tvari, može biti otrovan nakon izgaranja npr.
plastičnih tvari
2.3. Svojstva gorivih tvari
Tvari se na brodu mogu nalaziti kao sastavni dio broda ili njegove opreme i zaliha, ili kao teret u
svim agregatnim stanjima.
2.3.1. Krute gorive tvari
To su na primjer drvo, papir, tkanine, boja na zidovima i tako dalje, kao sastavni dio broda te
raznorazni tereti, bale, kartonske kutije, zapaljivi metali, rasute stvari i tako dalje. Temperatura
zapaljenja kreće se od 149 do 538ºC, a može ovisiti o ovisnosti u specifičnoj površini, vlažnosti,
gustoći i tako dalje. Rasute tvari lakše je upaliti nego komadne, složene i upakirane.
KRUTA TVAR TEMPERATURA SAMOZAPALJENJA (ºC)

Polyvinycloride (PVC) 470
Nylon 450
Polyethylene (PE) 350
Polystyrene (PS) 490
Polyurethane (PUR) 420
Polycarbonate (PC) 570
Teflon 600
Wood 250 – 350
Paper 200 – 350
Hay 230
Straw 240
Wool 570
Matches 160 – 180
Coal +/- 350
Charcoal 140 – 300
Cotton 300 - 400
©
9
Gore plamenom i žarom, a mogu tinjati i pri smanjenom sadržaju kisika u atmosferi. Teško
zapaljive tvari gore samo dok su izložene plamenu.
Nezapaljive tvari ne ispuštaju zapaljive pare koje se mogu zapaliti bez vanjskog izvora topline pri
temperaturi od 750ºC. Mogu eksplodirati ako su sitne čestice (kao prašina) homogeno pomiješane
sa zrakom (ugljen, sumpor, žito).
Ukoliko gore uz nedovoljno prisustvo kisika stvara se CO, koji je otrovan i zapaljiv, a može se
stvarati i C, to jest ugljik u vidu crnog gustog dima ili ugljena.
2.3.2. Tekuće gorive tvari
To su najčešće ugljikovodici, na brodu mogu biti kao gorivo, kao teret ili kao pomoćna sredstva, na
primjer boja, ulja, razrjeđivači i slično.
Tekućine ispuštaju pare daleko brže nego krute tvari i na daleko manjim temperaturama (benzin na
primjer na -43ºC) i zato su daleko opasnije. Daljnim zagrijavanjem isparavanje se pojačava. Pare
zapaljivih tekućina su najčeće teže od zraka, zato se sporije raspršuju, nakupljaju u nižim
prostorima i mogu naći put do izvora zapaljenja. Pod povoljnim uvjetima pare iz curećeg spremnika
– tanka mogu se zapaliti na relativno velikoj udaljenosti od nje i prenijeti vatru natrag do samog
spremnika i izazvati požar ili eksploziju.
Temperatura zapaljenja tekućina neznatno je veća od temperature plamišta zbog čega se požari
tekućina vrlo brzo šire na cijelu površinu.
TIP TEMPERATURA TOČKA RASPON GUSTOĆA PARE

SAMOZAPALJENJA PALJENJA EKSPLOZIVNOSTI (U ODNOSU NA
(ºC) (ºC) (%) ZRAK)
Acetone 600 -20 2 – 13 2
Benzene 500 -14 1.4 – 7 2.7
Diesel fuel 250 – 400 40 – 100 0.5 – 7 6–8
Ethen 190 -41 1.7 – 48 2.6
Ethanol 460 10 3.3 – 19 1.6
Frying fat 350 +/- 250 – 380 / /
Gasoline 260 -45 do -18 1–7 3.5
©
10
Hexane 225 -22 1.2 – 7.4 3
Methanol 480 -6 6 – 36 1.1
Xylene 480 20 – 25 1 -6 3.7
Svojstva tekućih gorivih tvari
2.3.3. Plinovite gorive tvari
To su na primjer acetilen, propan, metan, butan i tako dalje u vidu para i plinova. Kao teret u
velikim količinama preveoze se u posebno građenim brodovima za prijevoz plinova (LPG, LNG)
koji moraju imati posebne sustave za gašenje požara plinova (prah).
U manjim količinama prevoze se u posudama pod tlakom koje moraju biti odobrenog tipa,
certificirane i jasno označene. Plinovi se mogu razviti i od tekućih i krutih tereta, ulja, ugljena i
slično, o čemu se mora voditi računa i provjeravati tokom putovanja uređajima za mjerenje
koncentracije zapaljivih plinova.
Oni su već u zapaljivom stanju, u pravilu trenutno izgaraju eksplozijom ukoliko je postignuta
dovoljna koncentracija, njima nije potrebno zagrijavanje, već samo izvor zapaljenja da bi u
odgovarajućem omjeru sa zrakom se zapalili ili eksplodirali.
PLINOVI DONJA GRANICA GORNJA GRANICA RELATIVNA

EKSPLOZIVNOSTI EKSPLOZIVNOSTI GUSTOĆA
Natural gas 4 15 0.55
Acetylene 1.5 82 0.91
Butane 1.5 8.5 2.01
Propane 2.1 9.5 1.56
Hydrogen 4 75.6 0.07
Ammonia 16 25 0.58
Ethylene oxide 2.6 100 /
Raspon eksplozivnsti plinova
©
11
2.4. Opasnost od požara i njegovog širenja
Svaki požar je malen u početku i zato je najvažnije njegovo što ranije otkrivanje i učinkovita prva
reakcija osoba koja ga otkriju. Svako oklijevanje može dovesti do širenja požara i opasnih
posljedica kao što su:
Gušenjem dimom
Trovanje otrovnim plinovima
Opekotine
Zagađenje okoliša
Materijalne štete
Potapljanja broda
Širenje požara može biti:
Kondukcijom (Conduction) – direktnim prijenosom topline dodirom kroz tvari, na primjer

grijanje cijele duge cijevi koja se grije požarom samo na jednom kraju, ili grijanje pregrade
s druge strane
Konvekcijom (Convection) – cirkulacijom ugrijanog plina ili tekućine, na primjer dizanje
vrućeg zraka zagrijava tvari i prostore najčešće poviše zapaljene tvari, stropa, ali i unutar i
oko ventilacijskih vodova i drugih udaljenih prostorija
Radijacijom (Radiation) – gorenjem se emitira u prostor u svim smjerovima
elektromagnetska energija koja grije okolne tvari
Brzina širenja požara ovisi prije svega o vrsti tvari i gorenja, količini kisika, nastaloj temperaturi i
površini dodira, i može biti:
Polagano gorenje, najčešće krutih tvari na ravnoj podlozi, u početku bez svjetla i s malim
zračenjem topline
Brzo gorenje i širenje, pogotovo kod požara tekućina koji veoma brzo zahvati cijelu
površinu uz velike temperature
Eksplozivno gorenje, vrlo brza reakcija i detonacija, naročito plinova i u zatvorenim
prostorima
©
12
Tinjanje, sporo nepotpuno gorenje kod smanjenog sadržaja kisika
Požar će se normalno najbrže proširiti uvis, zatim na strane i najkasnije prema dolje.
Širenje požara prema kockastom modelu
2.5. Razdioba požara i sredstava za gašenje
2.5.1. Klase požara i stadiji požara
Svojstva i opasnosti od požara ovise najviše o zapaljenoj gorivoj tvari, te po njima požare dijelimo
na klase:
Klasa požara Tvari koje gore Sredstva za gašenje

A Krute tvari VODA
(drvo, papir, tkanine, ugljen, pamuk, plastične PJENA
tvari i tako dalje) PRAH
B Tekuće tvari PJENA
(uglavnom ugljikovodici, nafta i derivati, PRAH
alkohol, boje i tako dalje CO2
C Plinovi PRAH
(butan, propan, acetilen i tako dalje) CO2
D Zapaljivi metali PRAH
(aluminij, magnezij, titanij, cirkonij, natrij,
kalij)
E Električne instalacije i uređaji CO2
(elektromotori, generatori, kabeli, sklopke, PRAH
transformatori i tako dalje)
©
13
Požari klase E uvijek uključuju i požare klase A do D. U požaru možemo imati i razne kombinacije
gorivih tvari o čemu se mora voditi računa.
Prema prostoru u kojem nastanu, požari mogu biti:
Požari u zatvorenim prostorijama

Požari na otvorenim prostorima
Prema stadiju požare možemo podijeliti na (opis za zatvorene prostore)
Zapaljenje
o Početak požara, mnogo kisika, malo topline i dima
o Vatra je mala i uglavnom ograničena na gorivu tvar koja se prva zapalila
o Za vrijeme ove faze vatru je lako ugasiti, dovoljno je odstraniti zapaljenu tvar ili
upotrijebiti prijenosni protupožarni aparat
Širenje požara
o Količina dima i topline raste
o Smanjuje se količina kisika u zatvorenim prostorima
o Zagrijavaju se okolne gorive tvari
o Vrući plinovi se dižu i šire
o Dim se razvija više od plamena za vrijeme prve dvije faze
o Kako se razvija, temperatura raste do oko 800ºC do 1000ºC i svakih 10 stupnjeva
porasta temperature udvostručuje intezitet požara
o Za vrijeme ove faze požar je još površinski i može biti ugašen s prijenosnim
aparatima ili od strane protupožarnog tima
o Gorenje se nastavlja ukoliko ima dovoljno kisika i goriva
Naglo širenje požara na cijelu prostoriju (Flashover)

o Predstavlja fazu kraja širenja požara do sasvim razvijenog požara
o Mnogo topline i dima
o Može naglo obuhvatiti sve zagrijane gorive tvari u prostoriji
o Smanjena vidljivost
©
14
o Nastajući, zapaljivi plinovi se dodatno radijacijski zagrijavaju od strane vrućeg sloja
plinova uz strop
o Za gasioce je vrlo opasno biti u prostoriji ili ulaziti za vrijeme flashover-a
o Znakovi opasnosti mogu biti:
 Pojava plamena uz strop prostorije
 Nagli porast temperature
 Spuštanje sloja dima na niže i tako dalje
o Preporuča se indirektno gašenje vodenom maglom uz strop
Razvijeni požar
o Svo raspoloživo gorivo zapaljeno
o Požar dosiže maksimalan intezitet
o Maksimalno stvaranje topline, temperature od oko 800ºC do 1000ºC, kod metala i do
2000ºC
o Količina topline i vatre ovisi o dotoku zraka kroz ventilacijske otvore
o Neizgoreni plinovi koji uđu u susjedne prostore dovoljno su zagrijani da se zapale
ukoliko ima dovoljno kisika
o U ovoj fazi gašenje je vrlo teško i najvažnije je spriječiti širenje
Umiranje požara – kraj požara

o Intezitet požara smanjuje se zbog pomanjkanja gorive tvari
o Veći dio gorive gorive tvari izgorio, smanjuje se temperatura i dim
o Nastojati ohladiti preostalu gorivu tvar
o Kad ponestane goriva vatra će se sasvim ugasiti sama
2.5.2. Teorija gašenja požara
Za gašenje požara vazno je razbiti trokut gorenja eliminacijom jednog od uvjeta gorenja. To se
postiže sljedećim postupcima:
Hlađenjem
o Koristi se voda za smanjenje temperature gorive tvari do one na kojoj se ne stvaraju pare
koje podržavaju gorenje
©
15
o Učinkovitost je maksimalna kod krutih tvari s visokim temperaturama gorenja
o Vodu je potrebno upotrijebiti u dovoljnoj količini kako bi se apsorbirala nastala toplina
o Metoda hlađenja djelotvorna je kod klase požara A i B
Odstranjivanjem gorive tvari

o Postiže se zatvaranjem dotoka gorive tvari ili odstranjivanjem iste
o Dozvoli se gorivoj tvari da u potpunosti izgori, pazeći pritom da se ne proširi goriva
površina
Gušenjem; sprječavanjem dotoka kisika

o Stvaranjem mehaničke prepreke dotoku kisika gorivoj tvari (npr. bacanje protupožarne
deke preko gorive tvari)
o Korištenjem pjene
o Zatvaranjem ventilacijskog sustava
o Korištenjem inertnog plina koji je teži od zraka (npr. CO2) u zatvorenim prostorijama
Zaustavljanjem kemijske reakcije

o Metoda zaustavljanja kemijske reakcije je učinkovita kod gorenja plinova ili tekućina.
o Kemijska lančana reakcija koja podržava gorenje se onemogućava korištenjem suhog
praha ili kemikalija, halona, inhibitora za metale i pojedine krute tvari.
2.5.3. Sredstva za gašenje požara
Sredstva za gašenje požara su tvari koje gase vatru eliminacijom jednog ili više uvjeta gorenja.
Sredstva za gašenje požara se dijele na:
Plinovita:
CO2
Haloni
Inertni plin
Vodena para (ne preporuča se jer umanjuje postotak kisika u zraku)
©
16
Tekuća:
Voda
o Mlaz
o Spej
o Vodena magla
Pjena
o Kemijska pjena (normalna i alkoholna)
o Fizikalna pjena (proteinska, floroproteinska i sintetička)
Kruta:
Pijesak
Prah i kemikalije u prahu
Od svih sredstava za gašenje najrasprostranjenija je voda.
Voda je osnovno sredstvo za gašenje požara hlađenjem većine gorivih tvari, a posebice krutih s
dodatnim učinkom ispuštanja vodene pare koja oduzima mjesto kisiku i apsorbira velike količine
topline. Također se koristi i za hlađenje susjednih prostorija i površina koje bi potencijalno mogao
zahvatiti požar.
Prednosti:
Neograničena raspoloživost na morskim područjima

Velika sposobnost apsorbiranja topline
Nije otrovna
Raznovrsnost upotrebe. Voda se upotrebljava na više načina:
o Mlaz – dobro prodire kod krutih tvari prilikom gorenja. Ne smije se upotrebljavati kod
gorenja zapaljivih tekućina jer postoji opasnost od širenja požara.
o Sprej – koristi se za hlaženje većih površina i zaštitu gasioca.
o Vodena magla – Sastoji se iz sitnih kapljica vode koje apsorbiraju toplinu i ujedno
smanjuju postotak kisika u zraku.
Dodavanjem aditiva moguće je poboljšati učinkovitost gašenjak (kao aditivi se koriste
retardanti, supresanti, močila, pjenila).
©
17
Nedostaci:
Mogući je negativan utjecaj na stabilitet broda

Požari nastali gorenjem tekućih tvari mogu se proširiti korištenjem vode
Voda provodi električnu energije, te se ne smije koristiti za gašenje električnih požara i
požara nastalih u prostorima pod naponom
U kontaktu s određenim tvarima stvara otrovne plinove (acetilen)
Uzrokuje materijalnu štetu
Uzrokuje orošavanje tereta
CO2 je plin bez boje, okusa i mirisa koji gasi požar pri koncentraciji od 30% - 40%. Za gašenje
požara zatvorenih prostorija na brodu koriste se ugradbeni spremnici sa CO2 pod tlakom od 50 – 60
bara te prijenosni protupožarni aparati.
Prednosti:
Relativno jeftino sredtstvo za gašenej požara koje ne oštećuje većinu tereta

U kontaktu s većinom tvari ne stvara otrovne pare i eksplozivne plinove
Ne oštećuje električne uređaje na brodu
Nedostaci:
Nedostatan učinak hlađenja

Ne smije se koristiti kod požara klase D zbog raspadanja
Plin nije otrovan, ali pri većim koncentracijama izaziva gušenje
o Do 4% je bezopasan
o Preko 8% uzrokuje vrtoglavicu
o Preko 10% uzrokuje smetnje u disanju i nesvjesticu
o Preko 25% može uzrokovati smrt
Pjena se sastoji od vlažnih mjehurića sa inertnim plinom i guši vatru stvarajući zrakootporni sloj
prekrivanjem gorive tvari i odvajanjem kisika, a također i sprječava prolaz para kroz film koji
napravi na površini čime prekida gorenje poviše nastalog sloja pjene. Ima i manji učinak hlađenja,
ne smije se koristiti na električnoj opremi i instalacijama.
©
18
Postoje razne vrste pjene za gašenje raznih vrsta, uglavnom tekućih, gorivih tvari.
Pjene se stvaraju od vode, pjenila i zraka, i po faktoru pjenjenja (volumenu nastale pjene u odnosu
na upotrebljenu količinu vode) i u ovisnosti o težini mogu biti:
VRSTA PJENE FAKTOR PJENJENJA TEŽINA kg/m3

Teška, veliki domet mlaza, 4 – 20 150 – 200
koristi se za zaštitu tankova, čak (ekspanzija do 20 puta od
i odozdo, posjeduje i učinak upotrebljene količine vode) Niska ekspanzija
hlađenja čak i na okomitim
površinama zbog ljepljivosti
Srednja, domet mlaza mali, 3m, 20 – 200 10 – 15
može se gurati naprijed, čak i
iza kotova Srednja ekspanzija
Laka, služi za ispunjavanje 200 – 1000 Oko 2
velikih prostora u slojevimna do
30m, sama se gura naprijed,
u;inkovito sprije;ava isparavanja Visoka ekspanzija
Za posebne terete i uvjete potrebne su i posebne pjene (na primjer: alkoholne pjene za gašenje na
brodovima za prijevoz kemikalija), i na brodu se uvijek mora nalaziti potrebno sredstvo za gašenje,
to jest u slučaju pjene, onaj tip pjene koji će moći učinkovito gasiti požar tvari koja se prevozi, i u
slučaju mijenjanja tereta ili prijevoza specijalnih tereta brod mora promijeniti neučinkovitu pjenu
pravilnom.
Pjenila mogu biti raznih vrsta u ovisnosti od načina proizvodnje do upotrebe:
Otporna na alkohol
Pjenila koja stvaraju vodenasti film na površini tekućina
S povećanom stabilnošću kod visokih temperatura
Kemijske pjene
Mješavine bikarbonata i aluminijum sulfata
Suhi prah ili kemikalije u prahu gase požar prekidajući lančanu reakciju gorenja, iako ima i učinak
gušenja, nema učinka hlađenja. Mogu se koristiti za sve vrste požara. Po svojstvima nadopunjuju
©
19
vodu, a najveći nedostatak je raspadanje pri velikim temperaturama. Za pogonski plin koijim se
ispuhuje iz spremnika koriste se CO2 i dušik. Najčešće korišteni prah je Sodium Bicarbonate s
dodacima koji mu produžuju rok upotrebe, kompatibilnost s pjenama i otpornost na vlagu. Od
ostalih koriste se Monoammonium Phosphate, Potasium Bicarbonate, Potassium Chloride, Natrijev
i amonijev fosfat, Natrijev hidrokarbonat i Kalijev sulfat. Kemikalije u prahu izrađuju se posebno
za neke vrste gorivih tvari (na primjer metale).
Najčešći suhi prah je natrijev bikarbonat. On gasi požare prema inhibiciji lančanih reakcija
potrebnih za održavanje plamena, također, postoji i učinak gušenja s nekim vrstama praha.
Prednosti
Pruža vrlo brzo smanjivanje plamena
Može se koristiti kod požara gdje električna oprema ili kabeli se nalaze u neposrednoj
blizini
Neke vrste suhog praha pogodne su za klasu požara A, B i C
Nedostatci
Pružaju jako mali ili nikakav efekt hlađenja
Mogu uzrokovati oštećenje elektroničkih komponenti i zagaditi sustave za podmazivanje

strojeva
Haloni su plinovi bez boje i mirisa koji djeluju antikatalitički i gušenjem u koncentraciji već od 5-
7% visoke efikasnosti gašenja, ali s veoma štetnim utjecajem na ozonski sloj te su zabranjeni.
Zbog ekoloških razloga zabranjen je halon te se nastoje pronaći sredstva koja bi ga mogla
zamijeniti, kao Halocarbons (FM200 i FE 13) koji su kao i halon čisti, nevidljivi plinovi koji gase
požar antikatalitičkim učinkom prekida lančane reakcije gorenja. Potrebna koncentracija u zraku je
mala, a način gašenja brz.
Argon i argoneske mješavine su plinovi koji zauzimaju mnogo mjesta i u roku od minute rašire se
po prostoru i guše požar.
©
20
Inertni plin sadrži smanjenju količinu kisika (manje od 8%) i povećanu količinu dušika, ili čisti
dušik. Koristi se i za umanjivanje sadržaja kisika u tankovima u cilju smanjivanja opasnosti od
zapaljenja. Može se proizvoditi na brodu u posebnim postrojenjima, a na tankerima preko 20000
BT je obavezan.
Ostala priručna sredstva koja se mogu koristiti su pijesak i razni pokrivači kojima se guši požar.
Protupožarni pokrivač
Nalazi se na pregradi u kuhinji, a koristi se za gašenje požara u nekakvim spremnicima.
Kako koristiti protupožarni pokrivač
1) Odmotajte pokrivač iz njegovog zaštitnog omota tako da uhvatite dvije istaknute oznake te
povučete
©
21
2) Uhvatite jedan rub pokrivača blizu kuta pokrivača. Ugurajte svoje ruke unutar pokrivača i
zaštitite sebe tako da stojite iza pokrivača. Na taj načini niti jedan dio vašeg tijela nije izložen
toplini i plamenu. Držite svoje ruke prema gore u zraku tako da vam pokrivač štiti lice.
3) Polako i vrlo pažljivo krenite prema vatri.
Ne gledajte preko vrha protupožarnog pokrivača na vatru.
4) Neka donji dio protupožarog pokrivača dodiruje sami rub vrha spremnika.
5) Pomičući ruke naprijed, pažljivo spustite pokrivač na preko vrha
spremnika
Ne pokušavajte baciti protupožarni pokrivač preko vatre.

6) Postavite metalni pladanj ili drugi ravni objekt na vrh protupožarnog
okrivača kojim ste prekrili spremnik.
VAŽNO: Ako gorući spremnik se nalazi na grijaču bilo koje vrste,
isključite električnu energiju prije gašenja.
UPOZORENJA:
Nikad ne pokušavajte prenositi spremnik s zapaljenom tekućinom.
Vjerojatno je da će vatra buknuti ili da će vaši pokreti izazvati kretanje vatre direktno prema vama,
eventualno paljenje odjeće te prolijevanje sadržaja spremnika. Izlijevanjem sadržaja spremnika
može se zapaliti namještaj. Ostavite spremnik tamo gdje je. Ostavite da se zapaljena tekućina i
spremnik ohlade na jedan sat prije uklanjanja protupožarnog pokrivača, poklopca etc.
Nikad ne pokušavajte koristiti vodu za gašenje zapaljivih tekućina.
Naglom ekspanzijom vode koja se pretvara u paru dolazi do izbacivanja zapaljene tekućine iz
spremnika te dolazi do paljenja bilo kojih zapaljivih tvari s kojima ta zapaljena tekućina dolazi u
kontakt.
©
22
Prikaz 9l AFFF protupožarni aparat s pjenom
Modern Aqueous Film Forming Foam (AFFF) posebna je vrsta protupožarnog aparata te jedan od
najboljih trenutno dostupnih protupožarnih aparata. AFFF protupožarni aparati crvene su boje, a
pjena za gašenje vrlo gusta s zastrašujućim mirisom (zbog visokog sadržaja životinjskih
bjelančevina).
Za rad:
Uklonite sigurnosni pin
Pritisnite ručku za gašenje na protupožarnom aparatu
Pritisnite ručku na kraju sapnice, kako bi se pjena raspršila iznad vatre. Ne usmjeravajte
tekućinu izravno na vatru kako bi izbjegli prskanje.
Dopustite da se pjena širi preko cijele površine požarom zahvaćenog prostora.
©
23
Prikaz 45l AFFF kolica i 135l AFFF kolica. Oboja kolica nalaze se u strojarnici
Za rad:
Držite kolica uspravno
Produljite crijevo
Otvorite do kraja ventil na plinskoj boci
Omogućite izravni protok pjene kako bi se pjena raspršila iznad vatre. Ne usmjeravajte
tekućinu izravno na vatru kako bi izbjegli prskanje.
©
24
Prikaz prijenosne protupožarne stanice s pjenom u strojarnici
Za rad:
Spojite protupožarno crijevo i vatrogasni hidrant
Otvorite spremnik s pjenom i umetnite crijevo
Provjerite da li pumpa radi. Otvorite protupožarni hidrant i pritisnite protupožarno crijevo
Otvorite ventil i omogućite izravni protok pjene, kako bi se pjena raspršila iznad vatre. Ne
usmjeravajte tekućinu izravno na vatru kako bi izbjegli prskanje.
©
25
Prijenosni protupožarni aparati nalaze se:
Lokacija Oprema
1 ER, IG flat (Upper Deck) 2 x 20ltr “Fluoroprotein”
2 ER, Boiler top (Sunken Deck) 21 x“Skum” foam applicator nozzle, injection
20ltr “Fluoroprotein”
type
3 st
ER, 1 deck, aft 12 x“Skum” foam applicator nozzle, injection
type
4 nd
ER, 2 deck, port, aft 12 x“Skum” foam applicator nozzle, injection
type
1 “Skum” foam applicator nozzle, injection
Lokacija protupožarnog aparatatype
s pjenom
Br. Maker Model Tip Veličina Lokacija
3 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr D Deck, Alleyway Port
4 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr D Deck, Alleyway Aft
5 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr C Deck, Alleyway Stbd
6 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr C Deck, Alleyway Port
7 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr B Deck, Alleyway Stbd
9 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr B Deck, Alleyway Port
11 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr A Deck, Alleyway Stbd
13 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr A Deck, Alleyway Port
15 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr Upper Deck, Paint Locker
16 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr Upper Deck, Alleyway Stbd
18 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr Upper Deck, Alleyway Port
19 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr Sunken Deck, Alleyway Stbd
©
26
23 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr Sunken Deck, Alleyway Port
25 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr Bosun Store
34 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr Pumproom Floor
36 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr Eng. Casing, A Deck
38 Unitor E135 A2 Pjena 135 ltr Eng. Casing, IG Flat
39 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr Incinerator Room
40 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr Eng. Casing, Sunken Deck, Stbd
41 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr Eng. Casing, Sunken Deck, Centre
42 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr Eng. Casing, Sunken Deck, Centre
44 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr Steering Gear Room
45 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R, 1st Deck, Stbd Boiler
46 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R, 1st Deck, Stbd, Exh. Gas Economiser
47 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R, 1st Deck, Stbd, Air Compressors
48 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R, 1st Deck, Port, Fwd
49 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R, 1st Deck, E/R Workshop
50 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R, 1st Deck, Port, Air Con. Units
51 Unitor E45 A2 Pjena 45 ltr E/R, 1st Deck, Port Boiler
52 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R, 1st Deck, Port Boiler
53 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R, 2nd Deck, Stbd, Soot Collect. Tank
54 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R, 2nd Deck, Stbd, FW Cooler
56 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R, 2nd Deck, Purifier Room
©
27
57 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R, 2nd Deck, Elevator
58 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R, 2nd Deck, Port, Sewage Unit
59 Unitor E45 A2 Pjena 45 ltr E/R, 2nd Deck, Port, Cascade Tank
60 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R, 2nd Deck, Aft, Emergency Escape Trunk
61 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R Stringer, Stbd, WBP Motor
62 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R Stringer, Port, Elevator
63 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R Floor, Stbd, SW Cooling Pump
64 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R Floor, Port, Fire Pumps
65 Unitor E9 A1 Pjena 9 ltr E/R Floor, Port, ME Turning Gear
Protupožarne cijevi na brodu su armirane sintetičke konstrukcije.
Sve cijevi su 40mm promjera. Duljina crijeva varira, ovisno o položaju crijeva:
Strojarnica, prostorija s pumpama, spremište vođe palube – 15m duljina, 15 komada;
Smještaj – 20m duljina, 14 komada;
Glavna paluba, prednji dio broda i privezište broda – 25m duljina, 7 komada;
40mm crijeva imaju prednost jer su duplo lakša od 65mm crijeva, a također imaju sličan protok
vode kroz cijelu duljinu crijeva dostupnih na brodu.
Spojnice su tipa John Morris. Sve spojnice su 65mm promjera koje se mogu reducirati i „prihvatiti“
40mm crijeva.
Svi hidranti na brodu su Saunders tipa. Ne koristite F ključ jer prekomjerno stezanje može oštetiti
neoprensku membranu u ventilu. Zatvarenje rukom dovoljno je kako bi zatvorili hidrant.
©
28
Kada koristite protupožarna crijeva:
Izbjegavajte povlačenje crijeva.
Ne udarajte po crijevu kako biste ispravili zavrnuta mjesta na crijevu.
Pregledajte crijevo kako bi izbjegli lomljenje na nekim mjestima ili oštre rubove.
Pripazite na vrata tijekom valjanja broda.
Nježno zatvarajte i otvarajte hidrante te isključivajte sapnice kako biste izbjegli oštećenja.
Kod visokih temperatura, održavajte palubu mokrom. Pazite da crijeva ne leže u otpadu.
Razvucite dovoljno crijeva kako bi vatrogasci mogli doseći vatru.
Uvijek pristupajte području zahvaćenom vatrom s crijevom pod pritiskom.
Abrazija i udarci glavni su uzroci kvara crijeva.
Praznite crijeva tako da ih podignete i ispraznite.
Presavijte crijevo u dvije role od centra. Na taj način vidljive su i muške i ženske spojnice.
Na 60 stupnjeva raspršeni mlaz vode daje 12 puta više hlađenja od jednog mlaza. Također, štiti
vatrogasce. Malene kapi vode apsorbiraju energiju plamena i proizvode paru koja djeluje kao
pokrivač.
Protupožarni hidrant i crijevo sa sapnicom
Ormarić s protupožarnom opremom
©
29
Protupožarna kutija s 20m crijeva i sprej sapnicom
NAPOMENA: Ne bi trebalo biti F ključeva u protupožarnoj kutiji!
Protupožarni hidrant (Saunders tip ventila)
©
30
Protupožarni kolut s 15m crijevom i sprej sapnicom
Oprema s protupožarnim crijevom s

pjenom na palubi
©
31
OPĆI OPIS
Svi protupožarni hidranti (s pjenom) i protupožarna crijeva imaju zajednički standardni

priključak: 65mm John Morris tip spojnice. John Morris tip spojnice ima dva dijela: muški i
ženski (vidi slike ispod). Zasuni na ženskom dijelu su opruge, i moraju se zatvoriti bez
pomoći. Guranje zasuna nema nikakvog utjecaja, a i neće osigurati čvrsto povezivanje.
65mm John Morris hidrant spojnica
65mm John Morris hidrant spojnica s 40mm priključenim crijevom
©
All right reserved Form IK – CF
32
Prikaz International Shore Connection (ISC) priključka
John Morris spojnica može se postaviti na protupožarno crijevo broda, ili na protupožarne
hidrante. Prirubnički priključak pridružuje se odgovarajućoj prirubnici s obale.
Priključak dolazi u kompletu s maticama, vijcima i brtvom. ISC se nalazi u glavnoj

protupožarnoj stanici (CO2, pjena) i može se postaviti blizu prolaza kad se brod nalazi u luci.
Mjesto spremanja ovih priključaka uvijek mora biti pravilno označeno.
©
33
3. NADZOR POŽARA NA BRODOVIMA
Za uspješan nadzor nad požarima nužno je prije svega osigurati sprječavanje nastanka požara
preuzimanjem svih potrebnih mjera i pravovremeno otkrivanje nastanka požara uz
istovremenu dojavu požara koja mora pokazati gdje je nastao požar.
Ovo se najučinkovitije postiže poštivanjem propisa i pravila sigurnog rada, i započinje već pri
izgradnji i opremanju broda i izobrazbi pomoraca.
3.1. Uzroci nastanka požara
Uzroci nastanka požara, to jest načini stvaranja potrebne energije i toplline dovoljne za
nastanak požara mogu biti:
Termički, iz nekog termičkog izvora, npr:

o Otvoreni plamen (šibice, cigarete, varenje, itd)
o Zagrijana površina (upaljene nezaštićene žarulje, parne cijevi, ispušne cijevi,
itd)
Kemijski, kemijskom reakcijom, na primjer dekompozicijom, oksidacijom,
samozapaljenjem (pamuk, riblje brašno, sumpor) itd
Električni, pregrijavaja vodiča prolaskom električne energije, indukcijom, statičkim
elektricitetom, iskrenjem, kratki spoj, grom, itd
Mehanički, energija nastane mehaničkim djelovanjem, npr trenje, tlak, brušenje,
tokarenje
Nuklearni, kao posljedica radioaktivnosti
Temperatura potrebna za zapaljenje ovisi o gorivoj tvari, izloženoj površini, koncentraciji

kisika, a najčešći uzroci nastanka požara su posljedica ljudskog faktora, npr:
Nepažnja
Umor
©
34
Neurednost
Nečistoća
Nepoštivanje pravila sigurnog rada
Nedovoljna edukacija
Nepravilno i slabo održavanje
Nepridržavanje odredbi propisa
Kvarovi opreme
Nesretni slučajevi
IZVOR ZAPALJENJA TEMPERATURA (ºC)

Šibice 800
Cigareta 300 – 400
Sagorijevajuće drvo 1000 – 1400
Svijeća 700 – 1400
15cm od svijeće 200
Plamen plina 1000 – 1500
Žarulja 170 – 200
Alkoholni plamen 1200 -1700
Kisik – acetilenski rezač 2000 – 3000
3.2. Područja požarne opasnosti
Požar može nastati na bilo kojem dijelu broda, u svako doba dana ili noći, pri čemu su
najopasnija ona područja u kojima se nalaze gorive tvari u plinovitom ili tekućem stanju ili
izvori topline.
Područja najveće požarne opasnosti na brodu su:
Strojarnica
Kuhinja
Nastambe posade i putnika
Tankovi i skladište tereta
©
35
Spreme boja i kemikalija
Slučajevi pri kojima je požarna opasnost najveća:
Sudar
Curenje tereta ili goriva
Kvarovi opreme
Nepravilno odlaganje materijala natopljenog zapaljivim tekućinama
Opasni radovi pri kojima je potrebna najveća pozornost
Ukrcaj i iskrcaj tereta
Pranje tankova
Rad s otvorenim plamenom
3.3. Mjere požarne predostrožnosti
Protupožarna prevencija dužnost je svih osoba, i na brodu i na kopnu. Protupožarna

prevencija na brodu započinje već pri izgradnji i opremanju broda.
Osnovni nsčin pp prevencije je eliminiranje, kontroliranje ili izoliranje gorive tvari i/ili izvora
topline te prisutstva kisika, onemogučujući stvaranje trokuta gorenja, jer ako sva tri uvjeta
gorenja nisu ispunjena u dovoljnoj količini, požar neće nastati ili se neće održati i širiti.
Mjere požarne predostrožnosti mogu biti na primjer:
Stalni ljudski nadzor – na primjer:

o Straže na mostu i u stroju
o Požarne ophodnje – pregledom brodskih prostora u redovitim vremenskim
razmacima, pogotovo noću
Ugradnja automatskih sustava za otkrivanje požara, požarnih osjetnika, detektora
Ugradnja alarmnih sustava
Ugradnja opreme i sustava za gašenje požara
Ugradnja sustava inertnog plina na tankerima
Izobrazbom članova posade i razvijanjem kulture sigurnosti (Safety Culture)
©
36
Oznake upozorenja osoblju, signalizacija, naljepnice, itd
Poštivanje propisa o gradnju
Korištenje negorivih materijala
Čistoća i urednost, preventivne mjere
Pravilno i redovito održavanje
Uspostavom Sustava upravljanja sigurnošću (ISM) i sigurnim radom
Korištenje sustava Dozvola za rad (Permit to Work) i Lista provjere (Check Lists)
Otkrivanje požara u području nastanka, prije nego se uspije proširiti, osigurava se ugradnjom
automatskih sustava otkrivanja požara, to jest detektora, pp ophodnjama i stražom,
manualnim alarmima i alarmnim zvoncima.
Čovjek je najpouzdaniji način za otkrivanje požara, ali nije moguće prisustvo posade u svako
vrijeme i na svakom mjestu na brodu.
Nastanak požara otkriva se vizualno, plamen, dim ili mirisom, a moguće je ponekad osjetiti i
povećanu temperaturu i u okolnim prostorima koja nisu zahvaćena vatrom.
Protupožarni alarm mora pokazati i mjesta požara, za što se koriste paneli s indikacijom na
planu broda uz svjetlosni i zvučni signal na zapovjedničkom mostu te aktiviranje brodskog
alarma u slučaju da nitko ne reagira na pokazani alarm.
Ručni alarmi se moraju nalaziti u svim prostorima u kojima se u normalnim okolnostima

može nalaziti osoblje, dok se alarmna zvonca moraju čuti u svakom dijelu broda.
Automatski sustavi otkrivanja požara, detektori, ugrađuju se u sve unutarnje prostore, a

pogotovo one bet stalnog ljudskog prisustva:
Moraju otkriti nastanak požara u ranoj fazi

Pokazati mjesto aktiviranja alarma
Označiti nastanak požara svjetlonosnim i zvučnim signalom na zapovjedničkom mostu
Akrivirati brodski alarm ukoliko se u roko od 2 minute ne prihvati alarm
Nedostaci automatskih sustava su lažno alarmiranje i mogući kvarovi.
©
37
PP signalizacija upozorava osobe na brodu o:
Opasnosti od požara
Smjerovima bijega
Obaveznoj zaštitnoj opremi
Obaveznim pp mjerama
Zabranama opasnih radnji
Položaju pp opreme
Uputama za korištenje pp opreme i sustava
Prije svakog posla, a posebno opasnijih poslova, mora se izvršiti planiranje i priprema radova
u koju mora biti uključena i pp zaštita (sukladno ISM) i nadzor obavljanja.
Za posebno opasne poslove mora se koristiti sustav DOZVOLA ZA RAD, tj. Permit to work
system, kojim se obavljanje takvih poslova dozvoljava tek nakon temeljite pripreme i provjere
mogućnosti sigurnog izvršavanja po listama provjere.
Sva pp oprema mora biti pristupačna, obojena crvenom bojom, označena IMO
retroreflektivnom naljepnicom, jednostavna za korištenje sa kratkom ilustriranom uputom za
korištenje na samoj opremi. Na brodu moraju postojati upute za korištenje, održavanje i
testiranje sve pp opreme i svih sustava.
Na pp opremi koja podliježe obaveznim servisima mora se nalaziti i naljepnica s datumom

posljednjeg ili obaveznog sljedećeg ispitivanja, uz obavezni certifikat koji se mora nalaziti na
brodu.
Ukoliko je za korištenje pp opreme i sustava potrebna električna energija, ona se mora

osigurati i iz pričuvnog izvora, a alarmnim sustavom koji mora pokazati pogrešku u radu.
©
38
Consilium / Salwico CS4000 Main Fire Detection System Control Panel
Uvod
The Consilium / Salwico CS4000 fire detection system kompletan je alarmni sustav i sustav
za detekciju požara, uključuje i kombinirani požarni alarm i operacijske panele, kontrolne
jedinice i jednice na napajanje. Glavni panel postavljen je na mostu s još dva panela uključena
u sustav. Detektori vatre i dima i točke za ručnu dojavu spojeni su u strukturirani sustav
petlje.
Postoji niz detektora i senzora požara ugrađenih za različite zahtjeve i uvjete, npr. detektori
dima i plamena i termalni detektori.
Točke za ručnu dojavu, izolatori (kratki spoj) i tajmeri spojeni su u sturkturiranu petlju ako je
potrebno. Greška u sustavu ili lažna uzbuna otkrit će se odmah jer se funckija detektora i
drugih instaliranih jedinica kontinuirano testira.
Sustav je opremljen s pred-alarm funkcijom koja će aktivirati rani alarm koji će usporiti rast
požara.
©
39
U normalnim okolnostima, pred-alarm neće aktivirati niti jedan alarmni uređaj ili vanjske
izlaze, osim lokalnog zvučnika i indikacije na kontolnom panelu.
Vrste detektora
Toplinski detektori
Toplinski detektori aktiviraju alarm kada temperatura pređe fiksnu granicu. Detektori će
također aktivirati pred-alarm ako temperatura ili stopa promjene temperature prelazi unaprijed
postavljenu vrijednost.
©
40
Toplinski detektor
Detektori dima
Detektori dima optički su detektori koji mogu osjetiti čestice dima koje su rezultat požara.
Detektor dima
Detektori plamena
Detektori plamena osjetljivi su na ultraljubičasto svjetlo koje emitira plamen. Zbog svoje
visoke osjetljivosti na UV-svjetlo, detektori imaju ugrađene napredne algoritme kako bi se
izbjegle lažne uzbune. Detektor plamena vrlo je pogodan za korištenje u teškim uvjetima.
©
41
Detektori plamena
Detektori plamena mogu se koristiti kao dodatak, ali ne umjesto detektora dima i/ili toplinskih
detektora.
Ručna dojava požara
Točke za ručnu dojavu požara moraju se nalaziti na svakom izlazu i u hodnicima palube, tako
da između dva hodnika nema više od 20m bez točke za ručnu dojavu požara.
Mjesto za ručne dojave požara
©
42
Consilium / Salwico CS4000 Fire Detection System for Watermist System Control Panel
Uvod
The Consilium / Salwico CS4000 fire detection system for Watermist System kompletan je
alarmni sustav i sustav za detekciju požara, uključuje i kombinirani požarni alarm i
operacijske panele, kontrolne jedinice i jednice na napajanje. Glavni panel postavljen je na
mostu s još dva panela uključena u sustav. Detektori vatre i dima i točke za ručnu dojavu
spojeni su u strukturirani sustav petlje.
Postoji niz detektora i senzora požara ugrađenih za različite zahtjeve i uvjete, npr. detektori
dima i plamena i termalni detektori.
Točka za ručnu dojavu požara, izolatori (kratki spoj) i tajmeri spojeni su u sturkturiranu petlju
ako je potrebno. Greška u sustavu ili lažna uzbuna otkrit će se odmah jer se funckija detektora
i drugih instaliranih jedinica kontinuirano testira.
Sustav je opremljen s pred-alarm funkcijom koja će aktivirati rani alarm koji će usporiti rast
požara.
©
43
U normalnim okolnostima, pred-alarm neće aktivirati niti jedan alarmni uređaj ili vanjske
izlaze, osim lokalnog zvučnika i indikacije na kontolnom panelu.
Sustav je dizajniran kako bi radio na potpuno automatizirani način, to jest ako se dvije
različite glave detektora aktiviraju u jednoj petlji, sustav vodene magle automatski će se
aktivirati u području zaštićenom ovom petljom za detekciju.
Br. Pokrivena područja Detektori plamena i dima
1 Main Engine 2 UV flame + 2 Combined Smoke & Heat
2 Purifier Room 2 UV flame + 2 Combined Smoke & Heat
3 Aux. Eng Port 1 UV flame + 1 Combined Smoke & Heat
4 Aux. Eng Stbd 1 UV flame + 1 Combined Smoke & Heat
5 Aux. Boiler Port 1 UV flame + 1 Combined Smoke & Heat
6 Aux. Boiler Stbd 1 UV flame + 1 Combined Smoke & Heat
7 Incinerator 1 UV flame + 1 Combined Smoke & Heat
8 IG Scrubber 1 UV flame + 1 Combined Smoke & Heat
1. Kombinirani detektori dima i toplinski detektori
Detektor ima dva odvojena elementa analognih senzora: jedan za optičku detekciju dima i
jedan za toplinsku detekciju.
2. Detektori plamena
Detektori plamena osjetljivi su na ultraljubičasto svjetlo koje emitira plamen. Zbog svoje
visoke osjetljivosti na UV-svjetlo, detektori imaju ugrađene napredne algoritme kako bi se
izbjegle lažne uzbune. Detektor plamena vrlo je pogodan za korištenje u teškim uvjetima.
©
44
Kombinirani detektori dima i toplinski detektori Detektori plamena
Točke za ručnu aktivaciju protupožanih substanci
Točke za ručnu aktivaciju protupožanih substanci nalaze se u neposrednoj blizini područja

zaštićenih sa sustavima vodene magle, jedan za svako područje (osim u spalionici)
Točka za ručnu aktivaciju protupožanih substanci

©
45
3.4. Propisi, općenito
Zbog katastrofalnih posljedica koje može prouzrokovati požar i na kopnu i na moru, svaka je
država donijela propise kojih se treba pridržavati za zaštitu od požara.
Sve pomorske države prihvaćaju međunarodne propise koje donosi IMO (Međunarodna
pomorska organizacija – International Maritime Organization), koji se odnose na
protupožarnu zaštitu, među kojima su najvažniji:
SOLAS 74, s izmjenama, najvažnija je pomorska konvencija, dio II-2 propisuje

zahtjeve za protupožarnu zaštitu na brodovima u međunarodnoj plovidbi preko 500
GT, konstrukciju, opremanje, održavanje, pripravnost, vježbe, upute I certifikaciju.
INTERNATIONAL FIRE SAFETY SYSTEM CODE (FSS CODE), određuje
standard za protupožarne sustave i opremu koje zahtijeva SOLAS konvencija
INTERNATIONAL CODE FOR APPLICATION OF FIRE TEST
PROCEDURES (FTP CODE), određuje procedure za protupožarno ispitivanje i
odobravanje konstrukcije i opreme.
INTERNATIONAL SAFETY MANAGEMENT CODE (ISM CODE), propisuje
obvezu sigurnog rada, zaštite okoliša i pravilnog održavanja broad i opreme.
STCW – International convention on standards of training, certification and
watchkeeping for seafarers 1978/95, određuje standard izobrazbe pomoraca,
certifikacije i držanja straže, itd.
REGULATIONS OF CROATIAN SHIP’S REGISTRY, koji u sebi uključuju
zahtjeve SOLAS-a i ostalih međunarodnih konvencija, kao i hrvatske propise za
protupožarnu zaštitu na brodovima u nacionalnoj plovidbi.
Poznavanje svojstava gorivih tvari veoma je važno za uspješno i sigurno gašenje požara.
Samo kada znamo što, kako i gdje gori, možemo poduzeti učinkovite postupke gašenja.
Različite tvari treba gasiti različitim sredstvima.
Svojstva gorivih opasnih tvari moraju biti poznati posadi. Tereti moraju biti pravilno
deklarirani i imati prateću dokumentaciju, posebno MSDS (Material Safety Data Sheet) ili
©
46
Cargo Data Sheet. Brod koji prevozi opasne tvari mora imati odgovarajuće pravilnike za
siguran prijevoz tvari koje prevozi i upute za gašenje požara tih tvari u Priručniku za gašenje
požara (Fire Manual).
Izmjenama propisa stalno se unaprijeđuje pp zaštita i dopunjuje oprema te su noviji brodovi

sve bolje zaštićeni od požarne opasnosti, ali se sve promjene propisa ne odnose na starije
brodove koji i dalje plove s slabijom pp zaštitom.
©
47
4. ORGANIZACIJA PROTUPOŽARNE ZAŠTITE NA BRODOVIMA
Organizacija pp zaštite na brodu mora ispuniti slijedeće zahtjeve:
Podjela broda u glavne vertikalne zone termičkim i strukturalnim pregradama

Odvajanje nastambi od ostalih dijelova broda termičkim i strukturalnim pregradama
Ograničenim korištenjem zapaljivih materijala pri gradnji
Otkrivanje bilo kakvog požara u području nastanka
Ograničavanje i gašenje požara u prostoru u kojem je nastao
Osiguravanje izlaza u nuždi i pristupa u svrhu gašenja požara
Pripravnost pp sredstava i opreme
Umanjivanje mogućnosti zapaljenja para tereta
Pripravnost posade
Termičke i strukturalne pregrade na brodu mogu biti:
Klasa Opis i namjena

A spriječiti prolaz vatre i dima u trajanju od 60 minuta
izgrađene od čelika, ili jednakovrijednog materijala
odgovarajuće termički izolirani
omeđuju glavne vertikalne zone dužine ne veće od 40 metara
ograđuju glavne prilaze, stepenice, strojarnicu i kuhinju
B spriječiti prolaz od vatre i dima u trajanju od 30 minuta
izrađene od negorivih materijala i izolirane
ograđuju nastambe, hodnike, rekreacijske prostorije, itd
C izrađene od negorivih materijala bez zahtjeva za otpornost
koriste se za pregrade unutar zona i nastambi
Izdržljivost pregrada vrši se testovima.
Upotreba zapaljivih materijala, materijala koji podržavaju gorenje, kao i onih koji ispuštaju
otrovne plinove pri gorenju, kod gradnje broda mora biti ograničena koliko je to god moguće.
©
48
Ograničavanje i gašenje požara u prostoru u kojem je nastao osigurava se mogućnošću
zatvaranja otvora u pregradama, protupožarnim vratima i zaklopkama za zatvaranje
ventilacijskih sustava te ugradnjom odgovarajućih sustava i opreme za gašenje požara.
Protupožarna vrata moraju:
Biti jednako otporna kao i pregrada na kojoj se nalaze

Moći se otvoriti i zatvoriti od strane jedne osobe s obje strane
Biti samozavariva ili na daljinsko zatvaranje indikacijom
Biti stalno zatvorena (osim daljinskih)
Označena oznakom i crvenom bojom
Zatvaranje ventilacijskih sustava može biti automatski i ručno, pri čemu mora biti osigurano i
isključivanje mehaničke ventilacije i zatvaranja otvora i kanala. Zatvaranje ventilacijskih
sustava koje nije moguće daljinski iz pp kontrolne stanice i može se izvršiti jedino lokalno,
mora biti unaprijed planirano, to jest mora se rasporedom predvidjeti tko je zadužen za
zatvaranje kojeg ventilacijskog otvora. Sve zaklopke moraju biti jasno označene s naznakom
prostora za koji služe.
Unutar svake glavne vertikalne zone, i svakog dijela broda, mora se nalaziti potrebna pp
oprema i sredstva dovoljna za gašenje požara koji u njoj mogu nastati.
Glavni protupožarni sustav gašenja vodom mora postojati na svakom brodu i osigurati dva
mlaza na svakom dijelu broda, na palubi i u svim prostorima. Dobava vode mora biti
osigurana iz glavne pumpe i iz pumpe u nuždi s neovisnim pogonom.
Unutar samih prostora, ili kod ulaza u prostore, mora se nalaziti dovoljno sredstava i opreme
za gašenje i to onog tipa koji odgovara namjeni prostora i napravama u njemu. Raspored i
količinu opreme i vrstu sredstva određuje se napose za svaki brod i ucrtava na pp plan.
U najopasnijim prostorima za nastanak požara, strojarnici, kuhinji, kotlovnicama, skladištima,

spremi boja i gorivih tvari, RO-RO garažama itd, propisi zahtijevaju dodatne ugrađene
sustave za gašenje koji mogu koristiti:
Vodu CO2 Pjenu Prah
©
49
Osiguravanje izlaza u nuždi postiže se obveznom gradnjom izlaza u nuždi i puteva bijega
(Fire escape routes and fire exits) koji služe za brz izlaz osoblja iz prostora u slučaju opasnosti
i moraju voditi prema mjestima okupljanja. Moraju biti jasno označeni retroreflektivnim
oznakama i osvijetljeni iz napajanja u slučaju nužde. Svi članovi posade, putnici i druge osobe
na brodu moraju s njima biti upoznati
Iz svakog bi prostora morala postojati barem 2 izlaza u nuždi, glavni i pomoćni, osim ako je
to nepraktično ili je riječ o malim prostorima. Izlazi u nuždi i putevi bijega moraju uvije biti
slobodni, to jest ne smiju biti zaključani ili zagrađeni. Liftovi nisu izlaz u nuždi i ne smiju se
koristiti u slučaju opasnosti.
Na svim brodovima moraju biti postavljeni EEBD, naprave za disanje za bijeg (Emergency
escape breathing apparathus) namijenjeni da osiguraju zrak za izlaz iz prostora s opasnom
atmosferom uslijed požara.
Na svakom brodu trebala bi biti EEBD – Emergency escape breathing apparathus, instalirani
aparati za disanje koji trebaju osigurati disanje sve do izlaza iz opasnog područja.
1. Prilagodite naramenicu 2. Otvorite patent. 3. Uzmite aparat za disanje.

tako da odgovara vašoj
visini.
©
50
NE KORISTITE
EEBD ZA
ULAZAK U
PROSTOR KOJI
SADRŽI
OPASNU
ATMOSFERU.
Osiguravanje pristupa u svrhu gašenja požara postiže se pravilnim ukrcajem tereta, slaganjem
zaliha, urednošću i pravilnim održavanjem svih otvora. Ne smije se dogoditi da se u svakom
trenutku ne može pristupiti svim dijelovima broda niti pristup pp sredstvima, na primjer
postavljanjem materijala u prolaze i hodnike, onemogućavati otvaranje vrata, pretijesno
slagati vozila u garažama, blokirati pristup do pp opreme i slično.
Pp sredstva, sustavi i oprema, moraju uvije biti pripravni i ispravni za korištenja i pristup do
njih slobodan. To se postiže redovitim pregledima i testiranjem pp opreme u propisanim
vremenskim intervalima i dostupnošću dovoljne količine pričuvnih dijelova na brodu. U
slučaju opasnijih radova, na primjer rad s otvorenim plamenom ili krcanje opasnih tvari,
unaprijed se postavi potrebna pp oprema na samom mjestu rada i pregleda prije početka
radova, a glavni pp sustav vode uključi, tj. bude pod stalnim tlakom.
Svi članovi posade dužni su ako zamijete da neki dio pp opreme nije ispravan obavijestiti
časnika zaduženog za održavanje sigurnosne opreme kako bi se odmah otklonila neispravnost.
Umanjivanje mogućnosti zapaljenja para tereta postiže se sigurnim radom i ispravnošću svih
sustava na brodu, uključujući konstrukciju. U prostorije u koje je moguće da se zapaljive pare
tereta probiju postavljaju se alarmi, a za sve ostale potencijalno opasne prostore moraju se
koristiti naprave za mjerenje koncentracije zapaljivih plinova. Na većim tankerima ugrađuju
©
51
se sustavi za inertni plin kojim se sprječava stvaranje eksplozivne atmosfere u tankovima
smanjivanjem sadržaja kisika.
Pripravnost posade, ne samo za slučaj požara, nego i za provedbu svih mjera predostrožnosti,
osigurava se izobrazbom pomoraca prema propisima, STCW, familiarizacijom, tj.
upoznavanjem s brodom i postupcima sigurnog rada u skladu sa sustavom upravljanja
sigurnošću novoukrcanih članova posade odmah po dolasku na brod, redovitim vježbama i
stalnim nadzorom od strane odgovornih časnika i zapovjednika
Odgovornosti brodara:
Osigura sigurnu radnu okolinu

Usvoji postupke prevencije
Osigura poštivanje postupaka sigurnog rada
Osigura periodične preglede od strane kvalificiranih osoba
Opremi brod potrebnom sigurnosnom opremom
Osigura zaštitnu opremu za posadu
Svim članovima posade mora biti poznat postupak u slučaju požarnog alarma koji se nalazi na
rasporedu za uzbunu (Muster list). Svi moraju znati gdje se nalaze putevi bijega i izlazi u
nuždi. Putnicima i serviserima mora se pokazati gdje se nalaze. Mora se predvidjeti poseban
postupak za evakuaciju invalidnih osoba ukoliko se nalaze na brodu.
Nakon okupljanja, mora se provjeriti da li su svi na broju. U slučaju da netko nedostaje, ne

smije se nepripremljeno vraćati po njih u opasne prostore bez opreme i nadzora. Na brodu
moraju biti pripremljeni postupci pretrage za nestalim osobama (Procedure to search for
missing persons).
©
52
5. UVJEŽBAVANJE POMORACA ZA GAŠENJE POŽARA
As you train, so shall you respond
Zbog opasne naravi rada i životana brodu uvježbavanje pomoraca za gašenje požara započinje
prije ukrcaja na brod obveznim pohađanjem tečaja sukladno STCW konvenciji u kojim su
uključene i osnove protupožarne zaštite.
Nakon ukrcaja na brod, prije isplovljenja, svaki član posade mora se upoznati s brodom, tzv.
postupak „familiarizacije“, i u odnosu na svoju kabinu i radno mjesto mora znati:
Izlaze u slučaju opasnosti

o Smještaj opreme za slučaj opasnosti, za slučaj požara posebno:
 Najbliži ručni dojavljivač požara
 Najbliži prijenosni aparat za gašenje požara
 Najbliža požarna stanica
 Položaj mjesta okupljanja
 Znakove opasnosti
 Svoje dužnostima u pojedinim slučajevima opasnosti
Smještak sredstava za spašavanje
Svakom članu posade mora se na brodu u roku od najviše 14 dana pružiti obuka o načinu
korištenja protupožarne opreme koju brod ima.
Prema SOLAS-u zapovijednik i posada dužni su sudjelovati na protupožarnoj vježbi najmanje

jednom mjesečno. Ako se promijeni više od 25% članova u roku od 24 sata nakon isplovljenja
moraju se izvršiti vježbe. U slučaju većih preinaka na brodu ili u slučaju da se mijenja cijela
posada, vježbe se moraju održati prije isplovljenja.
Svim ukrcanim putnicima mora se prije ili neposredno nakon isplovljenja dati kratke upute za
postupanje u slučaju opasnosti, koja može biti u obliku ilustriranih oglasa ili video programa.
©
53
Na putovanjima na kojima putnici borave na brodu dulje od 24 sata, mora se izvršiti vježba s
putnicima u roku od 24 sata nakon isplovljenja na kojima se putnici moraju upoznati s
korištenjem prsluka i postupanjem u slučaju opasnosti.
Dužnost je posade u slučaju opasnosti pomoći putnicima. Rasporedom za uzbunu moraju se

odrediti članovi posade koji se brinu za okupljanje i evakuaciju putnika, koji pregledavaju
prostore putnika za slučaj da koji nije ostao i koji pomažu putnicima s posebnim potrebama.
U slučaju požara putnici se moraju evakuirati na siguran dio broda i pripremiti za slučaj
napuštanja broda. Ni u kojem slučaju se ne smije putnicima dozvoliti da se vraćaju u opasne
prostore, niti po članove svoje obitelji – to je dužnost članova posade.
5.1. Priručnici i planovi na brodu
Na svakom se brodu moraju nalaziti planovi i priručnici za vršenje vježbi, izobrazbu posade,
održavanje opreme, te razrađeni postupci u predviđenim slučajevima opasnosti prema
zahtjevima ISM pravilnika.
Opći plan protupožarne zaštite:
Mora pokazivati razmještaj prostora na brodu, pp pregrada, sve pp opreme, ventilacija,

izlaza u nuždi itd. Oprema se mora nalaziti:
o Na zapovjedničkom mostu
o U središnjoj pp stanici
o Na vidljivom mjestu u hodnicima
o Na označenom mjestu izvan nadgrađa i zaštićen od utjecaja mora i vremena
(osim teretnih brodova manjih od 300 BT)
Mora biti na hrvatskom i engleskom jeziku (za brodove u međunarodnoj plovidbi) i

mora se koristiti simbolima u skladu IMO pravila (A.654(16))
©
54
Priručnik za protupožarne vježbe (Fire training manual)
Mora biti izrađen za svaki brod na jeziku posade, nalaziti se u svakom salonu ili u
svim kabinama i sadržavati najmanje:
o Opće upute za pp prevenciju (opasnost od: pušenja, električne energije,
zapaljivih tekućina itd)
o Opće upute za postupak u slučaju otkrivanja požara (uzbunjivanje, prve akcije)
o Značenje brodskih znakova za uzbunu
o Upotreba pp opreme i sustava na brodu
o Način rada pp vrata
o Upotreba pp zaklopki
o Upotreba sustava za bijeg u nuždi, itd
Sa sadržajem priručnika moraju se upoznati svi članovi posade.
Priručnik za protupožarnu zaštitu mora biti izrađen za svaki brod na jezku posade, nalaziti
se u svakom salonu ili u svakoj kabini i u njemu se moraju nalaziti podaci i upute za pravilno
rukovanje brodom i teretom glede pp zaštite, s posebnim naglaskom na kontrolu zapaljivih
plinova od ventilacije tereta, požara i potrebne mjere predostrožnosti.
Za brodove koji prevoze opasne terete u njemu se moraju navesti smjernice za korištenje
pravilnika koje brod mora imati, npr. the Code of Safe Practice for Solid Bulk Cargoes, the
International Bulk Chemical Code, the International Gas Carrier Code and the International
Maritime Dangerous Goods Code, prema vrsti tereta i broda.
Priručnik ili plan održavanja pp opreme mora se izraditi za svaki brod i u njemu se dane
upute za testiranje i održavanje i rokovi.
Priručnik i planovi za slučaj oštećenja broda pokazuju pregrade i otvore za sve palube i
pregrade i sredstva za njihovo zatvaranje, kao i moguće mjere za sprječavanje naplavljivanja i
nagiba broda, te utjecaj na stabilitet broda.
Sustav podrške odlučivanja zapovjedniku putničkih brodova mora biti pripremljen sustav
na putničkim brodovima za pomoć zapovijednicima putničkih brodova koji im treba
©
55
omogućiti brzo i točno odlučivanje te smanjivanje opasnosti i posljedica (požar, oštećenje
broda, zagađenje, nezakonite prijetnje brodu, nesreća osoba, nesreća s teretom).
5.2. Raspored za uzbunu
Za svaki brod, prije isplovljenja iz svake luke, mora biti pripremljen raspored za uzbunu koji
mora održavati pravo stanje posade na brodu i obuhvatiti sve potrebne radnje u slučaju
opasnosti.
Minimalno rasporedom za uzbunu moraju se obuhvatiti:
Opća opasnost
Napuštanje broda
Požar
Čovjek u moru
Zagađenje
Rasporedom za uzbunu određuju se dužnosti koje pojedini članovi posade moraju izvršiti u
slučaju opasnosti, znakovi za opasnost, rukovoditelji pojedinih timova i njihovi zamjenici,
mjesta okupljanja, glavno i pomoćno, kao i ime časnika zaduženog za sredstva za slučajeve
opasnosti.
Rasporedom za uzbunu posada broda se za slučaj požara treba podijeliti na timove, ovisno o
broju članova posade.
©
56
Timovi se organiziraju prema potrebnim radnjama koje treba obavljati pri gašenju požara, na
primjer:
NAZIV TIMA RUKOVODITELJ MJESTO OKUPLJANJA ČLANOVI TIMA

Zapovjedništvo Zapovjednik Na mostu Zapovjednik
(Command) (Zamjenik: 1 časnik Časnik
palube) U stroju Kormilar
(i radio časnik)
Upravitelj
Časnik stroja
Mazač
Navalni tim 1 časnik palube Na glavnom mjestu 1. časnik palube
(Fire team) (Zamjenik: 2 časnik okupljanja, gašenje požara, 2. časnik palube
stroja, rukovoditelj donose pp aparate, crijeva, 2 – 3 člana posade palube
kod požara u sapnice, opremu 2 – 3 člana posade stroja
strojarnici) vatrogasaca, dišne aparate,
itd
Dopunski navalni Časnik palube Na rezervnom mjestu Preostali časnici
tim (Zamjenik: časnik okupljanja, zatvaranje Dovoljan broj članova
(Backup team) stroja, rukovoditelj ventilacije, pomaganje u posade
kod požara u gašenju požara
strojarnici)
Tim za prvu Časnik zadužen za Na glavnom mjestu Časnik zadužen za
pomoć medicinsku skrb okupljanja medicinsku skrb
(Zamjenik: kuhar) Kuhar
Konobar
Tim za evakuaciju Rukovoditelj Na mjestima okupljanja Hotelsko osoblje:
i skrb za putnike hotelskog osoblja putnika i putevima Sobari
na putničkim (Zamjenik iz evakuacije prema rasporedu Konobari
brodovima njegovog odjela) za uzbunu pomažu Kuhari
(Evacuation team) putnicima Pomoćno osoblje
©
57
Raspored za uzbunu u slučaju požara u pravilu određuje gdje će se okupiti pojedini timovi i
što će članovi posade donijeti na mjesto okupljanja, za razliku od slučaja napuštanja broda
gdje su opisane i radnje tko to mora obaviti. Daljnje postupanje nakon okupljanja i formiranja
timova ovisi o tome što i gdje gori, ima li unesrećenih i tako dalje.
U navalni tim treba birati one članove posade koji dobro znaju brod, korištenje brodskih
sustava, metode gašenja požara, i koji su izdržljivih psiho-fizičkih mogućnosti. Mora postojati
dobra komunikacija između timova, posebno sa zapovjedništvom koje mora donositi odluke
na osnovu podataka dobijenih od timova.
Zloupotrebom odredbi o minimalnom broju članova posade, pogotovo od strane jeftinih

zastava, danas je na brodovim nedovoljno članova posade. Ukoliko je broj članova posade
premali za formiranje timova mora se predvidjeti koji će članovi posade obavljati višestruke
dužnosti po potrebi.
5.3. Požarne vježbe
5.3.1. Planiranje vježbi
Vježbe treba planirati uzimajući u obzir uobičajeno ponašanje u raznim opasnim situacijama
koje se mogu dogoditi na brodu ovisno o tipu i namjeni broda.
Vrijeme izvršavanja, vrsta vježbi i upotreba sve raspoložive opreme, potrebno je unaprijed
planirati kako bi se vježbe obavljale u propisnim rokovima, i kako bi se članovi posade
upoznali s korištenjem svih sredstava na brodu.
Planovi se najčešće izrađuju za godinu dana. Osim planiranih vježbi preporučljivo je izvršiti i
koju neplaniranu vježbu i nenajavljenu vježbu, kada se bolje može utvrditi pripravnost
posade.
Jednom godišnje vrši se i šira vježba uz sudjelovanje brodara, a po mogućnosti i državnih

službi.
©
58
5.3.2. Priprema vježbi
Da bi vježba bila korisna onima koji u njoj sudjeluju treba je dobro pripremiti. Vježbe moraju
biti što realnije, to jest što sličnije pravoj situaciji.
U skladu s planom vježbi odrede se scenario vježbe, što se zapalilo, gdje, način otkrivanja i
davanja uzbune, eventualne unesrećene i njihov položaj.
Ako za predviđeni scenario ne postoji izrađeni postupak, treba pripremiti postupak za

sprječavanje širenja požara i njegovo gašenje, odrediti koja sredstva koristiti i kako. Moraju se
predvidjeti i razni slučajevi, pogoršavanja razvoja situacije, evakuacija putnika na sigurno, pa
i napuštanje broda. Razne vježbe i postupci se mogu kombinirati, npr sudar, požar i
napuštanje u jednoj cjelovitoj vježbi.
Za predočavanje opasnosti od dima mogu se koristiti generatori dima ili kontrolirano zapaliti
stare nauljene krpe i slično, pazeći na sigurnost.
5.3.3. Izvršavanje vježbi
Na svakoj protupožarnoj vježbi treba izvršiti najmanje:
Okupljanje na mjestima okupljanja, prebrojavanje i pripremanje za gašenje požara

Upaliti pp pumpu i testirati sa najmanje dva mlaza
Provjeriti osobnu opremu vatrogasaca i ostau opremu za spašavanje osoba
Ispitati opremu za komunikaciju
Ispitati rad vodootpornih i protupožarnih vrata, pp ventilacijskih zaklopki
Provjeriti pripravnost sustava za napuštanje broda
Opremu koja se koristi za vrijeme vježbi mora se nakon vježbe vratiti na svoje mjesto u
ispravnom stanju.
Vježbe i obuku članova posade organiziraju i vode oni članovi posade koji su za to
osposobljeni.
©
59
5.3.4. Zapisi o izvršenim vježbama
O izobrazbi i svim izvršenim vjžbama moraju se voditi zapisi u kojima se opisuje vrsta
vježbe, uspješnost vježbe i ustanovljene potrebe dodatnog vježbanja ili izobrazbe, u kojima se
mora mora navesti:
Vrijeme i pozicija
Uključeno osoblje
Scenario vježbe
Korištena oprema
Izvršena obuka
Utvrđeni nedostaci
Ukoliko se neka od vježbi ne izvrši po planu, mora se u zapisima navesti razlog odgađanja
vježbe.
Opis
Protupožarni kontrolni planovi stalno su na zaslonu na različitim lokacijama na cijelom brodu.

Planovi su općeg tipa i prikazuju sljedeće informacije:
1. Protupožarne kontrolne stanice

2. Sekcije zatvorene pregradama klase A
3. Sekcije zatvorene pregradama klase B
4. Lokacije protupožarnih alarma i detektora
5. Lokacije kontrolnih (upravljačkih) panela i fiksnih protupožranih aparata
6. Lokacije svih prijenosnih protupožranih aparata
7. Naznake o pristupu svim odjelima i palubama
8. Ventilacijski sustavi i kontrole
9. Lokacija protupožarnih zaklopki
Najmanje jedna dodatna kopija protupožarnog plana čuva se u crvenom, jasno označenom i
jednostavno otvorivom spremniku. Ovaj spremnik potrebno je čuvati na mjestu gdje će biti
©
60
lako dostupan u slučaju požara. Također, plan treba uključivati stabilnost informacija i
najažurniji popis posade.
Protupožarni planovi mogu se naći na sljedećim lokacijama:
Zapovjednički most
B paluba u hodniku
A paluba u hodniku
A paluba u centru za slučajeve u nuždi
Gornja paluba, vanjski ulaz – lijeva strana
Gornja paluba, vanjski ulaz – desna strana
SIGNALI ZA SLUČAJ U NUŽDI
Signal – kontinuirana zvonjava alarma i četiri duga zvuka brodske sirene.
Akcija – kada se oglasi signal za slučajeve u nuždi, svo osoblje treba doći do najbliže stanice
za slučajeve u nuždi s cijelom osobnom zaštitnom opremom (odijelo, kaciga, čizme), prsluk
za spašavanje i odijelo. Nije potrebno oblačenje prsluka za spašavanje/odijela.
SIGNAL ZA OKUPLJANJE BRODICE ZA SPAŠAVANJE
Signal – Sedam (7) ili više kratkih tonova nakon čega slijedi dugi ton za uzbunu ili brodska
sirena.
Akcija – Nakon signala za okupljanje brodice za spašavanje svo osoblje treba se uputiti na
određeno mjesto okupljanja s punom osobnom zaštitnom opremom, dodatnom odjećom (ako
je dostupna), prslukom za spašavanje i odijelom. Oblačenje prsluka za spašavanje nije
potrebno.
©
61
SIGNAL ZA NAPUŠTANJE BRODA
Signal – Signal za napuštanje broda izdaje zapovjednik ili njegov zamjenik ako je
zapovjednik broda onesposobljen iz bilo kojeg razloga.
Akcija – Nakon signala za napuštanje broda svi članovi posade trebaju napustiti brod na
najsigurniji mogući način pod vodstvom zaduženog časnika.
MJESTO OKUPLJANJA TIMOVA ZA SLUČAJ U NUŽDI
Zapovjednički most Okupiti se u kormilarnici
Strojarnica Okupiti se u upravljačoj sobi u strojarnici
Odgovorni tim “1” Okupiti se na desnoj strani broda – “A” Paluba –

Kontrolna soba za slučajeve u nuždi
Odgovorni tim “2” Okupiti se na lijevoj strani gornje palube – Sigurnosni

ormari
Tim za pružanje prve pomoći Okupiti se na lijevoj strani gornje palube – Sigurnosni
ormari / bolnica
DUŽNOSTI TIMOVA ZA SLUČAJ U NUŽDI
Tim na zapovjedničkom mostu:Koordinirati timove u slučajevima u nuždi, prenositi pozive

u pomoć i omogućiti sigurni nastavak plovidbe broda.
Tim u strojarnici:Upućuje protupožarnu pumpu te održava komunikaciju sa zapovjedničkim

mostom i odgovornim timom
Odgovorni tim “1”:U slučaju požaru na palubi ili nadgrađu, a potpomaže ga odgovorni tim 2
Odgovorni tim “2”:U slučaju požara u strojarnici, a potpomaže ga odgovorni tim 1
©
62
Tim za pružanje prve pomoći: Pomaže odgovornom timu na zahtjev i obavlja dužnosti
pružanja prve pomoći
POSADA ZA SLUČAJ U NUŽDI
U slučaju „čovjek u moru“ ili u bilo kojoj drugoj situaciji u kojoj se pokreće brod za
spašavanje, posada za slučajeve u nuždi i članovi palube okupljaju se na lijevoj strani gornje
palube (brod za spašavanje).
Boat Party Pripremaju brod za spašavanje prema nalogu zapovjednika
Članovi palube Pomažu pri pokretanju i oporavku broda za spašavanje
Sva ostala posada Pomažu pri osmatranju, zbrinjavanju ozlijeđenih, pružaju prvu
pomoć te obavljaju sve druge poslove prema nalogu
zapovjednika
ALARMNE SKLOPKE I KONTROLE ZA SLUČAJ U NUŽDI
Alarm gumb
©
63
Postoji 43 vrste protupožarnih gumba:
23 u smještaju
18 u strojarnici
1 u spremištu vođe palube
1 u prostoriji s pumpama
Za uporabu, potrebno je razbiti plastično staklo i pritisnuti gumb u sredini. Protupožarni/opći

alarm oglasit će se odmah.
Dostupna su četiri opća alarma: na zapovjedničkom mostu, u centru za slučajeve u nuždi, u

strojarnici i u skladištu tereta.
Glave detektora
Smještaj, prostorija s pumpama, spremište vođe palube i prostorije strojarnice štite dva
fiksirana sustava za detekciju. Glavni sustav sastoji se od 226 glava detektora dima, 11
detektora topline i 6 detektora plamena. Pored toga, područja zaštićena fiksiranim sustavom
vodene magle pokriva 9 kombiniranih detektora topline i dima i 9 glava UV detektora
plamena. Ako se neki od navedenih alarma aktivira, tada će i se aktivirati i generalni alarm.
Kako bi se nosili s opasnim situacijama koje uključuju vatru, spašavanje života, zagađenja i
napuštanje broda, svaki član posade mora znati gdje je mjesto okupljanja kada se aktivira
alarm i koje su pojedine dodijeljene dužnosti.
©
64
U tom pogledu, važno je napraviti sljedeće pripreme:
Isplaniraje poteze unaprijed. Pitajte sljedeća pitanja:
Što je moj zadatak; razumijem li što treba napraviti?
Gdje se moram pojaviti?
Gdje se nalazi oprema koja će se koristiti?
Tko izdaje zapovijedi?
Kome podnosim izvješća?
Koji su brodski signali u slučajevima u nuždi?
Ustanovite gdje je najbliži izlaz u nuždi u svakom trenutku
Osim gore navedenih pitanja, sljedeća pitanja treba imati na umu ako se oglasi alarm:
Ustanovite gdje je najbliža dostupna splav ili prsluk za spašavanje
Ustanovite kako brzo doći do izolacijske odjeće, rukavica itd
Upoznajte se s načinom rada opreme za preživljavanje
Nosite što više slojeva odjeće kako bi se nadoknadio utjecaj hladnoće, čak i ako ste u
tropima. Imajte na umu da je primarni uzrok smrti prevelika hladnoća zbog koje se
ljudi utope
U opasnim slučajevima, obucite prsluk za spašavanje što prije moguće
Kada napuštate brod i ukrcavate se na brodicu za spašavanje, pokušajte biti u suhoj

odjeći
©
65
6. POSTUPCI GAŠENJA
6.1. Gašenje požara općenito
Gašenje požara može se doslovno protumačiti kao utrka s vremenom. Što se prije požar
otkrije, te se započne s gašenjem, to je veća uspješnost i sigurnost gašenja i manja je
vjerovatnost nastanka materijalnih šteta i ljudskih žrtava.
Ne postoji jedinstveni postupak koji se može slijediti u svim slučajevima. Za sveki pojedini
slučaj požara potrebno je pronaći najučinkovitiji postupak gašenja u ovisnosti o više faktora,
npr:
Što gori
Gdje gori
Stadij razvoja požara
Mogući putevi širenja požara
Brzina širenja požara
Opasnosti
Raspoloživost sredstava za gašenje
Raspoloživost ljudi za gašenje
Pozicija broda
Postupak gašenja požara možemo podijeliti na sljedeće faze:
Početno djelovanje
Procjena stanja
Sprječavanje širenja požara
Gašenje požara
Pospremanje zgarišta i istraživanje uzroka požara
©
66
Budi oprezan, ispitaj svaku pojavu dima, topline ili
F FIND OTKRIJ
mirisa dok nisi siguran da nije požar
I INFORM OBAVIJESTI Uzbuni ostale članove posade
Spriječi širenje požara zatvaranjem pristupa zraku ili
R RESTRICT OGRANIČI
odstranjivanjem zapaljivih tvari u blizini
EXTINGUISH UGASI Tek kad je spriječeno širenje požara treba pristupiti
E OR ILI gašenju ili ukoliko samostalno ne možeš ništa učiniti ili
ESCAPE POBJEGNI je preopasno, povuci se na sigurno
6.1.1. Početno djelovanje
Brzo i učinkovito djelovanje kod otkrivanja požara najbitnije je za daljnji razvoj situacije.
Odmah se mora alarmirati, zaustaviti ventilaciju, zatvoriti sve otvore i isključiti napajanje
strujom opožarenog područja.
Osoba koja otkrije požar mora odmah uključiti najbliži požarni alarm ili ako je moguće
vikanjem upozoriti ostale članove posade o požaru. Mora se dobro procijeniti veličina požara,
te osoba koja otkrije požar, nakon uzbunjivanja, treba pristupiti gašenju manjih požara u
početnom stadiju samo ako može učinkovito samostalno djelovati lokalno raspoloživim
sredstvima.
U slučaju da se oglasi automatski alarm u kontrolnoj stanici, tj. na zapovjrdničkom mostu

mora se postupiti prema procedurama. U pravilu dobro je odmah poslati patrolu s radio vezom
da provjeri stanje, tj. da li se radi o lažnom alarmu. Ukoliko patrola otkrije i najmanji trag
požara, dim ili miris, mora odmah izvjestiti most kako bi se oglasio opći protupožarni alarm.
Patrola mora nastaviti istraživanje što bliže požaru i ako je riječ o manjem požaru odmah
pristupiti gašenju, pazeći na osobnu sigurnost.
Ukoliko se požar razvio više od početne faze, važnije je detaljno informirati, a zatim po
mogućnosti zatvoriti pristup zraka i uikloniti opasne i ostale zapaljive tvari, te se povući na
sigurno mjesto do dolaska protupožarnog tima zbog opasnosti od dima i visokih temperatura.
Most ili protupožarnu centralu obavijestiti detaljno o mjestu i stanju požara, poduzetim
mjerama i upozoriti ukoliko su neke osobe ozljeđene ili zarobljene vatrom i dimom.
©
67
Nikad ne pokušavaj sam gasiti požer u slučaju ako:
Nemaš pravilnu opremu pri ruci

Vatra se proširila od mjesta nastanka
Pri gašenju požara samostalno, nakon otkrivanja i dojave, mora se:
Osigurati i paziti na siguran bijeg u slučaju pogoršanja situacije, ne dozvoliti da vatra

zahvati put bijega
Odmah se udaljiti od vatre i dima ukoliko se osoba osjeti ugrožena
Nakon otkrivanja požara, preporuča se sljedeći postupaka (RACE - utrka):
R RESCUE Pomozi osobama u neposrednoj opasnosti

A ALERT Uzbuni posadu, aktiviraj alarm ili viči ukoliko te se može čuti
Zatvori sva vrata, ventilacije i prozore da se spriječiu razvoj i širenje
C CONTAIN
požara
EXTINGUISH Ugasi manji požar u početnom stadiju, napusti ugrožene prostore ako se
E OR požar razvija
EVACUATE
Članovi posade koji se nađu u blizini mjesta izbijanja požara također mogu pomoći u gašenju
ukoliko je to sigurno, ali bi se moralo obavijestiti zapovjedništvo o tome tko sudjeluje u
gašenju na licu mjesta. Ostali članovi posade moraju se na znak uzbune okupiti na zbornome
mjestu s potrebnom protupožarnom opremom prema rasporedu za uzbunu i propremiti za
gašenje požara.
6.1.2. Procjena stanja
Za odabir pravilnog postupka gašenja požara, za pravilno rukovođenje i odlučivanje, nužna je

pravovremena komunikacija i točnost informacija. Već za vrijeme prikupljanja i pripremanja
posade mora se osigurati prisustvo odgovornog časnika što bliže mjestu požara sa sredstvima
za komunikaciju kojima može izvjestiti o stanju i potrebnim djelovanjima. Informacije treba
©
68
davati mirno i što potpunije. Treba koristiti u tu svrhu izrađene procedure i liste provjere
sustava za upravljanje sigurnošću, obavijestiti vlasti i brodara, te zapisati sve relevantne
podatke u brodski dnevnik.
Pregledom protupožarnih planova i po potrebi ukoliko je riječ o požaru u prostorijama tereta i

plana tereta, ustanoviti opasnosti i mogučnosti širenja požara, odrediti koje se otvore i
ventilacije treba zatvoriti te koja sredstva upotrijebiti. Najvažnije je točno istanoviti gdje su
svi ljudi na brodu i evakuirati sve, posebno putnike, na sigurno mjesto. Ukoliko netko
nedostaje, organizirati spašavanje i uvijek pretpostaviti ono najgore. Potrebno je isključiti
napajanje opožarenog područja električnom strujom.
Ako je riječ o većem požaru, ili požaru koji bi mogao onesposobiti sredstva za spašavanje ili
pristup njima, mora se pripremiti za napuštanje broda, a spasilačke brodice postaviti na
sigurno i dostupno mjesto.
Pri određivanju prioriteta, redoslijeda i vremena pojedinih radnji treba nastojati izbjeći žrtve i
veće štete na brodu i teretu.
6.1.3. Spriječavanje širenja požara
Nakon osiguravanja svih ljudi na brodu najvažnije je spriječiti širenje požara iz prostor u
kojem je nastao. To se postiže:
Zatvaranjem svih otvora, vrata i prozora

Isključivanjem i zatvaranjem ventilacije
Koristi se vatrootpornim pregradama i glavnim vertikalnim zonama
Hlađenjem vodom vanjskih stijenki prostora u kojem gori sa svih strana
Močenjem zapaljivih tvari na koje bi se požar mogao proširiti
Spriječavanje širenja požara ponekad je jedino što se i može poduzeti u slučaju razvijenih
požara. Ne smije se nikad zaboraviti da se požar širi u svih 6 smjerova. Kroz ventilacijske
kanale može se prebaciti i dalje od susjednih prostora.
©
69
6.1.4. Gašenje požara
Ukoliko ne uspije početmo gašenje, nakon poduzetih mjera za sprječavanje širenja požara,
protupožarna grupa ili grupe moraju pristupiti gašenju požara koristeći odgovarajuća sredstva
i potrebnu zaštitnu opremu. Požaru uvijek pristupiti niz vjetar.
Metode gašenja
Samo korištenje sredstava može biti:
Direktno – kada se sredstvo usmjerava na samu zqapaljenu tvar

Indirektno – kada se sredstvo usmjerava oko zapaljene tvari, najčešće strop iznad ili
stijenki iza, tako da se odbija ili klizi do goreće tvari, ili kroz poluotvorene i probijene
otvore u zatvoreni prostor
Pri gašenju požara moraju se koristiti sva raspoloživa sredstva, u što većoj mjeri, osim onih
koja mogu izazvati opasne kemijske reakcije, kako bi se požar što prije obuzdao i ugasio.
Korištenje ugrađenih sustava s plinovima, moguće je tek nakon odgovarajuće propreme.
Slabljenjem požara ne smije se smanjivati intenzitet gašenja sve dok se požar potpuno ne
ugasi. Ukoliko požar jača mora se razmisliti o promjeni načina gašenja, uključujući i
mogučnost naplavljivanja prostora.
Ulazak u zatvorene opožarene prostore
Najopasniji je slučaj kada se mora ulaziti u zatvorene prostore ispunjene dimom. Osobe
moraju nositi aparate za disanje i biti vezane. Protokol i sredstva za kominukaciju moraju biti
unaprijed dogovorena i testirana. Vrijeme ulaska i vrijeme predviđenog izlaska moraju biti
zapisani. Pri tome treba voditi računa da se otvaranjem otvora za gašenje otvara i pristup
kisiku što može dovesti do razbuktavanja požara i eksplozije. Kod ulaska u opožarene
prostore može se koristiti i ventilacijom čime se postiže bilja vidljivost i smanjuje otrovnost
atmosfere. Kod veće opasnosti otvori se vrata ili prozor samo onoliko koliko je potrebno da se
može ubacivati sredstva za gašenje.
©
70
Utjecaj na stabilitet
Svo vrijeme treba se voditi računa o stabilitetu broda, jer se ubacivanjem vode u prostore
stvaraju slobodne površine i dodatno nakrcava brod, što može dovesti do nagiba broda,
prevrtanja, nasukavanja ili potonuća. Treba nastojati ispumpavati natopljene prostore ili
omogučiti odljeve s viših paluba, otvorima, čak i pretakanjem cijavima.
6.1.5. Pospremanje zgarišta i istraživanje uzroka požara
Nakon uspješnog gašenja mora se istražiti uzroke nastanka požara i paziti da se opet na
rasplamsa. Na mjestu zgarišta postavi se straža s pripravnim sredstvima za gašenje i
komunikaciju. Potrebno je što prije ispumpati vodu.
Čim prilike dozvole mora se pristupiti čišćenju i sređivanju prostora. Izgorene tvari, kao npr.
pepeo iznijeti iz prostorije kao i sve ostale oštećene materijale. Sam prostor ograditi i izolirati
od pristupa, ne dozvoliti da se napaja strujom, po potrebi poduzeti privremene mjere zaštite,
npr. stalna straža, do potpunog popravka.
6.2. Brod u plovidbi
Ukoliko se dogodi požar na brodu u plovidbi, preporuča se:
Smanjiti brzinu, umanjujući dotok zraka

Postaviti brod u kurs kojim se pomaže gasiocima, tj. da ima je vjetar u leđa
Odrediti točnu poziciju i obavijestiti vlasti, brodara i okolne brodove
Gasiti ili kontrolirati požar
Propremiti se za napuštanje broda na vrijeme
©
71
6.3. Brod u luci
Ukoliko se požar dogodi u luci treba:
Obavezno pozvati kopnene vatrogasce i izvjestiti vlasti

Po njihovom dolasku, koristeći protupožarne planove i planove ukrcaja odgovorni
časnik ih mora upoznati sa sljedećim:
o Mjestom požara
o Planom broda, pregradama
o Putevima pristupa i bijega
o Rasporedom i vrstom tereta
o Planom ventilacije
o Podacima o stabilitetu
o Što je do sada poduzeto
o Stanju broda i opreme
o Nestalim osobama
Dodijeliti članove posade da služe kao vodići po brodu a po potrebi i tumači ako dio
posade ne zna lokalni jezik
Zajedno sa vatrogascima nastaviti gasiti požar
I u luci zapocjednik broda ostaje rukovodilac akcije gašenja sve do napuštanja broda, pri
čemu mora surađivati s lokalnim vlastima i slušati njihova naređenja po pitanju opće
sigurnosti luke i obližnjih naselja, i zagađenja.
6.4. Opasni tereti na brodu
Opasni tereti veliki su dio tereta kojeg prevoze brodovi širom svijeta. U slučajevima požara
opasni tereti mogu biti direktni uzročnici ili se požar na njih može proširiti. U oba slučaja
najidealnije bi bilo izbaciti opasni teret preko palube u more, ali to je danas sve manje
moguće.
©
72
Obvezno se mora točno znati koje terete brod prevozi i obveza je krcatelja dostaviti sve
potrebne podatke o teretu prije ukrcaja na brod. Na mostu se moraju nalaziti, najbolje u
posebnoj ladici, plan ukrcaja, popis opasnih tvari na brodu, upute za siguran prijevoz svake
pojedine tvari koje sadrže upute za prijevoz i postupanje u slučaju opasnosti, te međunarodni
pravilnik o prijevozu opasnih tvari. U Americi, zahtijeva se i Emergency Response Guide. Za
svaku se tvar moraju koristiti odgovarajuća sredstva koja neće izazvati opasne kemijske
reakcije i još više ugroziti ljude i brod, i sljediti preporučene procedure i zatražiti savjet od
stručnjaka.
6.5. Tankeri
Tankeri su specijalni brodovi koji prevoze razne, skoro uvijek opasne, tvari u tekućem ili
plinovitom stanju. Takvi brodovi moraju biti dodatno opremljeni protupožarnim sredstvima i
sustavima u skladu s propisima o gradnji i korištenju takvih brodova.
6.5.1. Tankeri za ulja
Na tankerima za ulja, palubni sustav pjene mora prekriti cijelu palubu za što služe ugrađeni
cjevovodi i posebni topovi pjene velikog dometa. Mogu se koristiti i ručne mlaznice pjene.
Zaliha koncentrata pjene na brodu mora biti dovoljna za 20 minuta rada na brodovima sa
inertnim plinom ili 30 minuta bez njega. Pjena se stvara u ugrađenim ili prenosivim
generatorima pjene. Koristi se teška pjena, faktora ekspanzije do 12.
©
73
6.6. Preporuke za slučaj požara u pojedinim dijelovima broda
PODRUČJE TVARI PREPORUČENO DJELOVANJE

POŽARA KOJE GORE
-nastambe -namještaj U prostore ulaziti pognut ili puzeći s pripravnim aparatima,
-spreme -madraci koristiti mokre krpe oko nosa i usta u nuždi. Kod otvaranja
-radionice -odjeća vrata pripaziti na mogući udar topline i dima:
Manji požar - prijenosni aparati, deke, pripremiti crijeva
sa sprejom što prije
Veći požar - hlađenje vodom svih 6 strana, oprezan ulazak
s dišnim aparatima i uključenim mlaznicama sa sprejom ili
indirektni napad kroz otvore i od stropa
-kuhinja -ulja, masnoće Manji požar - pručna sredstva (deke), prijenosni aparati
(pjena, prah, CO2, paziti na gušenje)
Veći požar - veće količine pjene ili praha, pp crijeva i
mlaznice s finim sprejom, dišni aparati i oprema
vatrogasaca
Ukoliko gori unutar nape, ventilacije kuhinje i postoji
ugrađeni sustav za gašenje, upotrijebite ga.
-sprema boja i -boje Opasnost od brzog širenja, eksplozije i trovanja. U
kemikalija -kemikalije manjom spremama bez ugrađenih sustava u početnom
stadiju upotrijebiti prijenosne aparate (pjena, prah, CO2),
najbolje odmah izolirati od zraka i ohladiti. U većim
spremama sa ugrađenim sustavima, potpuno zatvoriti
prostor i aktivirati ugrađeni sustav (CO2, pjena voda)
-skladište -sve vrste Manji požar u luci - prekiniti operacije s teretom,
tereta tereta evakuirati sve osobe, pokušati s prijenosnim aparatima i
-provjeriti plan vodom, pozvati vatrogasce, močiti teret oko požara.
tereta Manji požar na moru - izbjegavati opasan ulazak u
skladišta ukoliko ne postoji siguran pristup i put bijega,
dišni aparati obvezni, postupiti kao da je riječ o velikom
©
74
požaru.
Veći požar - potpuno zatvoriti skladište i ventilaciju,
aktivirati ugrađeni pp sustav (CO2), hladiti, ne otvarati
skladište do luke uz prisutnost vatrogasaca. Ako se mora
gasiti vodom, upotrijebiti velike količine vode. Hlađenje
nastaviti dok nije sigurno da je požar ugašen, straža dok se
sav teret ne iskrca iz broda.
-tankovi tereta -ulja Odmah zatvoriti sve otvore, aktivirati ugrađeni pp sustav
(CO2, inertni plin), inertirati i sve okolne prostore, hladiti
sa svig strana vodenim sprejom. Onemogućiti statički
elektricitet. Otvore koje nije moguće hermetički zatvoriti
pokrivati velikim količinama pjene ili praha. Hladiti i
nakon što je požar ugašen.
-iscureni teret -ulja ili teret Odmah zaustaviti operacije s teretom i zaustaviti curenje,
(ulja) na evakuirati i izolirati područje. Zapaljeni teret baciti u more
palubi ako je to moguće.
Manji požar - prijenosni aparati (pjena, prah), pijesak,
vodena magla ili fini sprej.
Veći požar - velike količine pjene ili praha iz ugrađenih
sustava ili većih aparata, hladiti okolne prostore sprejom.
Čim se požar ugasi detaljno očistiti zagađena područja od
svih ostataka ulja.
-električne -okolni Iskrenje, zagrijavanje vodića i sklopova izolacije može
instalacije materijali zapaliti okolne materijale i izazvati eksploziju . Prije svega
isključiti napajanje zapaljene instalacije. Koristiti
prijenosne aparate (CO2 ili prah), mlaz usmjeriti u centar
vatre. Ne uključivati napajanje dok kvar nije u potpunosti
otklonjen.
-strojarnica -ulja Uvijek zatvoriti dotok goriva ako je riječ o curenju ili
-prostorija prskanju.
©
75
pumpi Manji požar - upotrijebiti prijenosne ili polu prijenosne
-kotlovnice aparate s pjenom ili prahom
Veći požar - upotrijebiti prijenosne ili polu prijenosne
aparate s pjenom ili prahom, crijeva sa pjenom ili finim
sprejom, aktivirati lokalne ugrađene sustave pjene ili
vodene magle, obvezni dišni aparati i oprema vatrogasaca.
Okolne prostore hladiti sprejem, pažljivim korištenjem
ventilacije, odvođenjem dima i dovodom hladnog zraka do
vatrogasaca, omogučiti pristup požaru dok je moguće
spriječavati širenje, onemogučiti širenje požara zbog
naplavljivanja kaljuža ili zbog isparavanja pare vode iz
pregrijanog ulja. Tek kad nije moguće požar sigurno
lokalizirati i ugasiti, prostupiti evakuaciji, gašenju svih
strojeva i pumpi i upotrebi ugrađenih sustava s plinom
(CO2 ili halon). Prije aktiviranja izvršiti dvostruku
prozivku posade od strane dva časnika i provjeriti
zatvorenost svih otvora. Nastaviti hlađenje izvana i kada se
doima da je požar ugašen, sve do ponovnog ulaza. Nakon
najmanje 6-12 sati, kada se provjeri da su sve temperature
dovoljno niske, u prostor treba ući na najnižem nivou
(osovinski tunel) koristeći dišne aparate i hladeći sve oko
sebe sprejom. Prije slobodnog ulaska prostor se mora
dobro ventilirati uz stalnu opasnost od ponovnog
zapaljenja i odmah pristupiti čišćenju svih tragova ostataka
ulja sa svih strojeva, stijenki i paluba. Tek kad je prostor u
potpunosti čist i prozračen, ponovo uključiti napajanje i
pokrenuti strojeve.
-požari -plinovi Posebno opasne situacije, mogučnost eksplozije i naglog
spremnika širenja požara. Prekinuti dovod plina važnije je i od samog
sa ukapljanim gašenja. Ukoliko plin nakon gašenja nastavi curiti može se
plinovima stvoriti eksplozivna atmosfera na većem području.
©
76
Upotreba vode, osim fonog spreja može biti opasna.
Mali požar - aparati sa prahom, pijesak, okolnme prostore
ohladiti sprejem
Veliki požar - najvažnije hladiti spremnik i okolne
prostore, spremnike također zaštititi od radijacije.
Evakuirati sve na sigurnu udaljenost iza zaklona. Ukoliko
nije moguće zaustaviti curenje plin, često je bolje dopustiti
gorenje pod kontrolom koristeći vodenu maglu oko i na
samom plamenu. Prije pokušaja gašenja ukloniti sve
moguće izvore zapaljenja. Gasiti prahom. Oblak curećeg
plina rastjerivati sprejem.
Prostor/Lokacija Tip/Kapacitet Radna pozicija(e)

1. Spremište za boje Raspršivanje morskom Lokalno,
vodom van zaštićenog prostora
2. Spremište boca kisika Raspršivanje morskom Lokalno,
3. Spremište boca acetilena Raspršivanje morskom Lokalno,
4. Ormarići sa kemikalijama Raspršivanje morskom Potopljena paluba
vodom
5. Prednji dio smještaja Raspršivanje morskom Soba sa pjenom
vodom
6. Soba sa pumpama Raspršivanje morskom Glavna paluba, prednji dio
vodom smještaja
©
77
Sustav za raspršivanje morskom vodom kod spremišta za boje
Ormarić sa bojama na gornjoj palubi na desnoj strani broda zaštičen je sustavom za

raspršpivanje morskom vodom. Morska voda dobavlja se bilo kakvom protupožarnom
pumpom. Da bi se održala učinkovitost sustava, nikakvi predmeti ne smiju se držati iznad
visine raspršivača.
Priprema za rad
Osigurajte dovod morske vode pod pritiskom te se uvjerite da su svi privremeno izolirajući
ventili otvoreni. Otvorite ventil gore lijevo od ulaza u ormarić. Zaustavite ventilaciju i
zatvorite sve ventile.
Izolacijski ventili za raspršivanje morske vode u spremištu za boje
©
78
Sustav za raspršivanja morskom vodom kod spremišta boca sa kisikom
Spremište boca sa kisikom, na potopljnoj palubi zaštičeno je također sustavom za raspršivanje

morskom vodom. Morska voda dobavlja se bilo kakvom protupožarnom pumpom.
Priprema za rad
ventili otvoreni. Otvorite ventil na ulazu u spremište sa bocama kisika.
Sustav za raspršivanje morskom vodom kod spremišta boca sa acetilenom
Spremište boca sa acetilenom, na potopljnoj palubi zaštičeno je također sustavom za

raspršivanje morskom vodom. Morska voda dobavlja se bilo kakvom protupožarnom
pumpom.
Izolacijski ventili spreja morske vode u prostorijama sa bocama kisika i acetilena
©
79
Priprema za rad
ventili otvoreni. Otvorite ventil na ulazu u spremište sa bocama kisika.
Sustav za raspršivanje morskom vodom kod ormarića sa kemikalijama
Spremište kemikalija, unutar kormilarske some zaštičeno je također sustavom za raspršivanje

morskom vodom. Morska voda dobavlja se bilo kakvom protupožarnom pumpom.
Priprema za rad
ventili otvoreni. Otvorite ventil na potopljenoj palubi prema krmi.
Izolacijski ventil spreja morske vode za ormariće sa kemikalijama
©
80
Sustav za raspršivanje morskom vodom kod prednjeg dijela smještaja
Kaljužne, protupožarne i GS pumpe usisavaju morsku vodu iz cjevovoda, te dobavljaju vodu

za prednji dio smještaja. Pumpe također mogu dobavljati vodu iz tanka na krmi, balastnih
tankova strojarnice, te kaljužne ususne linije.
U slučaju požara na glavnoj palubi, sustav požara može se koristiti za hlađenje pregrada i
zaštitu mosta smještaja i područja kontrolnih soba tereta. Također se može koristiti kao
pripomoć u evakuaciji broda na način da smanji veliku toplinu izazvanu požarom na palubi
dalje od ruta bijega kao i od splavi i čamaca za spašavanje.
U slučaju kvara ovih pumpi, ili ozbiljnog požara u strojarnici koji sprečava njihovu upotrebu,
sustav može uzimati morsku vodu i preko rezervne protupožarne pumpe smještene u sobi sa
pjenom na potopljenoj palubi. Ova pumpa vuče vodu iz otvora s morem u prostoriji sa
pumpama.
©
81
Priprema za rad
ventili otvoreni. Otvorite ventil u sobi sa pjenom, na potopljenoj palubi unutar smještaja.
Protupožarna dobavna pumpa sustava za raspršivanje morskom vodom u nuždi
Ova protupožarna pumpa zaštičena je sustavom za raspršivanje morskom vodom. Morska

voda može se dobavljati i bilo kojom drugom protupožarnom pumpom.
Priprema za rad
ventili otvoreni. Otvorite dva izolirajuća ventila na glavnoj palubi ispred smještaja.
Protupožarna dobavna pumpa sustava za raspršivanje morskom vodom u nuždi – raspršivači
©
82
Protupožarna dobavna pumpa sustava za raspršivanje morskom vodom u nuždi – dva izolacijska
ventila
©
83
7. PREGLEDI I POPRAVAK VATROGASNIH SREDSTAVA I OPREME
7.1. Održavanje
Prema SOLAS konvenciji, te također ISM kodu, održavanje protupožarne opreme i sustava u
ispramnom stanju, obveza je brodar, zapovjednika i posade. Svi protupožarni sustavi i oprema
moraju biti uvijek u dobrom stanju i raspoloživi za upotrebu. Ukoliko se neki sustav popravlja
mora se osigurati odgovarajuća zamjena. Održavanje i preglede mora se napraviti u skladu s
uputama proizvođača. Na brodu mora postojati dovoljno rezervnih dijelova ili rezervne
opreme. Za protupožarne aparate na primjer more postojati 100% za prvih 10 aparata i 50%
za sve ostale aparate na brodu, najviše do 60 punjenja po brodu. Za protupožarne aparate koji
se ne mogu puniti na brodu moraju postojati pričuvni u skladu sa zahtjevima.
Priručnik za održavanje, preglede i testiranje pp opreme i sustava mora biti razumljivo opisan
za svaki sustav, te treba sadržavati:
Upute za održavanje i popravke

Plan periodičnog održavanja
Popis pričuvnih dijelova
Potrebno je uredno voditi zapise o obavljenim pregledima i održavanju, s opisom

ustanovljenih nedostataka i rokovima otklanjanja.
Pregledi, testiranje i održavanje mogu biti:
Tjedni
o Opći alarm i sustav razglasa
o Pritisak u bocama dišnih aparata
Mjesečni
o Ispravnost opreme vatrogasaca, pp aparata, ventila, crijeva i mlaznica,
provjeriti da su na pravom mjestu i u dobrom stanju
©
84
o Svi ventili svih pp sustava u ispravnim pozicijama
o Sprinkler sustavi-odgovarajući pritisci u sustavu, automatsko paljenje sprinkler
pumpe u slučaju pada sustava
o Ispravnost pp pumpi
o Pp sustavi s plinovima bez curenja
Kvartalni (svaka tri mjeseca)

o Sprinkler sustave ispitati s pomoću ventila za testiranje
o International shore correction u ispravnom stanju
o Provjeriti da li spreme pp opreme sadrže svu opremu prema inventaru
o Sva pp vrata i ventilacijske zaklopke isprobati lokalno
o CO2 cilindri sigurni, sustav za daljinsko aktiviranje ispravan
Godišnji
o Svi prijenosni pp aparati ispravni i na propisanom mjestu
o Osjetnici požara testirani
o Pp vrata i ventilacijske zaklopke ispitati na daljinski rad
o Svi sustavi s pjenom i vodenom maglom ispitani
o Svi dijelovi stabilnih sustava u ispravnom stanju
o Sve pumpe, uključujući sprinkler testirane na protok i tlak
o Svi hidranti testirani i ispravni
o Svi sustavi zaštite od smrzavanja testirani
o Ispitati spoj sprinkler sustava na brodski glavni pp sustav s vodom na brodu
o Sva pp crijeva testirati pod tlakom
o Svi dišni aparati pregledani i provjerena kvaliteta zraka u napravama za
punjenje boca
o Testiranje koncentrata pjene
Ostalo:
Svake 2 godine
o Prijenosni pp aparati i dišni aparati moraju biti servisirani od strane ovlaštene
organizacije iz idzavanje certifikata o pregledu i ispravnosti (ili svake godine
©
85
ako država odredi). Svih drugih godina ovaj pregled mora obaviti član posade
osposobljen za preglede ili servisna organizacija
o Sadržaj CO2 sustava verificiran (servis i certifikat)
o Propuhivanje zrakom cijevi sustava za gašenje plinom (servis i certifikat)
Svake 3 godine
o Prva provjera koncentrata pjene na brodu, kasnije svake godine (servis i
certifikat)
Svakih 5 godina
o Hidrostatski test svih boca sa zrakom za disanje (servis i certifikat)
Svakih 10 godina
o Ventili ugrađenih pp sustava pregledani
o Hidrostatski test svih prijenosnih pp aparata (podaci utisnuti na boci, servis i
certifikat)
o Drugi hidrostatski testovi CO2 boca
Svakih 20 godina
o Prvi hidrostatski test CO2 boca od datuma proizvodnje (podaci otisnuti na boci,
servis i certifikat), kasnije svakih 10 godina
7.2. Protupožarni alarmi
Protupožarni alarmi, odnosno dojavljivaći mogu biti automatski ili ručni. Aktiviranje alarma
mora se označiti zvučnim i svjetlosnim signalom na upravljačkoj ploći na zapovjedničkom
mostu ili u pp kontrolnoj stanici, na kojoj se mora vidjeti na kojem dijelu broda je alarm
aktiviran, pomoću indikatora na shemi broda.
©
86
Ručni dojavljivaći požara razmješteni su po cijelom brodu i jasno označeni kako bi ih osobe
koje otkriju požar brzo uočile i po potrebi aktivirale. Dugme mora biti zaštičeno staklom da
nebi došlo do slučajnog aktiviranja.
Automatski pp alarm uključuje oprema za detekciju požara ili aktiviranje automatskih pp

sustava (npr. sprinkleri). Ukoliko pp alarm nije prihvačen na upravljačkoj ploči u roku od
dvije minute uključuje se zvučni signal pp uzbune u svim prostorima broda gdje može
boraviti i raditi posada, a on može biti i opći alarm za cijeli brod. Poseban zvučni i svjetlosni
alarm mora postojati u zatvorenim prostorima s ugrađenim pp sustavima s inertnim
plinovima, npr. u strojarnici, koji se mora uključiti već otvaranjem vrata kontrolne stanice
sustava.
Na tankerima i ostalim brodovima za prijevoz opasnih tvari, u skladištima se ugrađuju alarmi

koji detekritaju pojavi zapaljivih plinova i para, te upozoravaju na povečanu opasnost i
nužnost poduzimanja preventivnih mjera.
7.3. Oprema za detekciju požara
Ova oprema sastoji se od dojavljivača požara koji otkrivaju pojavu dima, plamena ili topline
ili njihove kombinacije.
Osjetnici dima rade na principu foto električne ćelije. Smanjenje intenziteta svjetla koje pada
na čeliju, zbog dima, uključuje alarm.
Osjetnici plamena otkrivaju radijaciju koju stvara vatra. Podešeni su tako da se ne aktiviraju
na kratku pojavu plamena, npr. kod paljenja šibice, već ukoliko radijacija traje duže.
Osjetnici topline uključuju se ukoliko temperatura dosegne unaprijed određenu vrijednost, od

54 do 78°C ili više u prostorijama s normalno povečanom temperaturom, kao kuhinje,
sušionice, kotlovnice itd. Obično se sastoje od bimetala čije širenje uzrokovano porastom
temperature uključuje alarm.
©
87
Osjetnici porasta topline kombinirani su osjetnici koji se uključuju kod naglog zagrijavanja i
ukoliko temperatura dosegne unaprijed određenu vrijednost. Rade na principu diafrgme i dva
bimetala.
Sustav otkrivanja požara uzorkovanjem zraka također radi na principu foto električnih čelija
na koje se dovodi zrak usisan iz zaštičenih prostora, najčešće skladišta na brodu. Sustav
također omogućava provjeru mirisa, te se najčešće nalazi na mostu.
7.4. Ugrađena protupožarna oprema
Na svakom brodu mora se ugraditi glavni pp sustav gašenja vodom koji se sastoji od pumpi
(glavne i pričuvne), cjevovoda, ventila, hidranta, crijeva (savitljivih cijevi), mlaznica i
međunarodne priključnice. Na glavni sustav može se povezati i dobava vode s obale pomoću
međunarodne priključnice. Tlak koji pp pumpe moraju ostvariti u radu mora biti od 0.25 do
0,40 N/m2, ovisno o veličini i tipu broda.
Osim glavnog, na brodu se, u skladu sa propisima i potrebama pp zaštite, ugrađuju i drugi
sustavi za gašenje požara na palubi ili u pojedinim prostorima, koji koriste:
Vodu
o Rasprskivanje (sprinkler)
o Raspršavanje
o Vodene zavjese
o Rošenje
Pjenu
CO2
Inertni plin
Prah
Svi ugrađeni sustavi sastoje se od upravljačkih stanica, spremnika sredstava za gašenje, izvora
napajanja, cjeveovoda, mlaznica, sapnica ili rasprskivača, te pogonskog sustava i ventila koji
moraju biti izvan zaštičenih prostora.
©
88
Sustav rasprskivanja (sprinkler) uvijek mora biti spreman za upotrebu, automatski bez potrebe
za uključivanjem od strane posade. Cjevovodi su mokrog tipa pod stalnim tlakom sa stropnim
rasprskivačima s osjetnikom temperature koji se odvajaju kad temperatura unutarprostora
naraste između 68 i 79°C i rasprskuju vodu. Pad tlaka u cjevovodu mora uključiti alarm. Pad
tlaka u hidroforu uključuje pumpu i alarm.
Sustav raspršivanja sličan je sprinkler sustavima ali nije stalno pod tlakom i nema osjetnika
temperature u raspršivaču, sapnici. Aktiviranje sustava mora biti izvan zaštičenog prostora
koji može biti podijeljen na više sektora koji se neovisno uključuju, npr u RO RO garažama,
tako da se vodom prska samo onaj dio broda koji je ugrožen.
Sustavi vodenih zavjesa koriste se na onim dijelovima broda gdje se nije moglo izvasti
strukturalnu zaštitu i služi za spriječavanje širenja požara i zaštitu osoba a može se koristiti i
za zaštitu mjesta okupljanja i ukrcaja u plovila za spašavanje.
Sustavi rošenja služe za hlađenje stijenki, npr na čamcima za spašavanje na tankerima i

brodovima za prikupljanje ulja.
Sustavi za gašenje pjenom mogu štititi cijeli brod, na tankerima za ulja i kemikalije, ili
opasnije dijelove broda, strojarnicu na primjer. Sustavi za gašenje pjenom u pojedinim
dijelovima broda mogu biti ugrađeni s cjevovodima i spremnicima ili poluprijenosni sa
mehanički prenosivim spremnicima i dužim crijevima koji mogu pokriti cijeli štićeni prostor.
Poluprijenosni sustavi s pjenom postavljeni su na kola i mogu se dovsti na mjesto požara.
Ugrađeni sustavi za gašenje sa CO2 sastoje se od:
Spremnika CO2 – najčešće cilindra

Cjevovoda
Sapnica
Kontrolne stanice
Aktiviranje sustava najčešće se izvodi pomoću tzv. pilot boca, manjih spremnika CO2 čiji je
tlak dovoljan za otvaranje sigurnosnih zaklopki na cilindrima kako nebi ovisio o nestanku
struje ili mehaničkim kvarovima.
©
89
Sustavi inertnog plina koriste se prvenstveno za smanjivanje sadržaja kisika u tankovima
opasnih tekućih tereta, ali mora postojati mogučnost inertiranja i ostalih okolnih tankova.
Može se koristiti i dušik ali najčešće se proizvodi na brodu pomoću generatora inertnog plina.
Sustav se sastoji od:
Kotla
Počišćivaća
Palubne brtve
Ventilatora
Cjevovoda
Ventila
Alarma
Sadržaj dobivenog inertnog plina je:
Kisik - 1%
CO - 0%
CO2 - 15%
Dušićni oksidi - 0,1%
Dušik - Sve ostalo
Tankovi tereta moraju biti stalno inertirani i pod laganim nadtlakom, mora postojati alrmni
sustav koji upozorava na povečani sadržaj kisika ili pad tlaka. U slučaju kvara sustava
inertnog plina odmah se moraju prekinuti sve operacije s teretom.
Ugrađeni sustavi sa prahom koji moraju pokrivati cijelu palubu, najčešće se koriste na
tankerima za prijevoz plinova, a sastoje se od:
Prostorije za smještaj spremnika praha i boca plina nosioca praha

Razvodnog cjevovoda
Topova za prah
Ručnih mlaznica za prah
©
90
Kontrolne stanice za upučivanje sustava na svakom mjestu s kojega se s prahom gasi
požar
Domet mlaza mora biti najmanje 8 metara, a kapacitet sustava dovoljan za najmanje 45
sekundi rada svih topova i mlaznica punim kapacitetom.
7.5. Požarni hidranti, cjevovodi i mlaznice
Požarni hidranti moraju se tako razmjestiti po brodu da se za svaki dio broda mogu
upotrijebiti dva mlaza iz glavnog pp sustava. Međusobna udaljenost hidranata u prostorijama i
hodnicima smje biti do 20 m, a na palubi do 40 m. Moraju biti jasno označeni, a sastoje se od:
Kutije ili ormarića, crvene boje sa oznakom H

Savitljivih crijeva, dužine do 20 m, promjera 63,5 mm ili manje, s priključnicom na
oba kraja
Ventila s priključnicom
Ključa za pritezanje priključnice
Mlaznice dvostruke namjene
Na putničkim brodovima unutar nastambi i na ostalim brodovima u strojarnici, crijeva moraju

stalno biti priključena na ventile. Pp crijeva se namataju na kolutove ili se slažu na način da se
lako i brzo rastegnu, od sredine prema krajevima.
Na crijeva se mogu priključiti i prijenosne naprave za pjenu koje se sastoje od:
Ručne mlaznice pjene

Mješaća pjene ako nije dio mlaznice
Dvije posude sa koncentratom pjene
Cijevi za priključenje posude sa mješaćem ili mlaznicom za dobavu koncentrata
©
91
7.6. Prijenosna i pokretna protupožarna oprema
Prijenosna oprema može biti:
Pribor za borbu protiv požara

Kablić
Posude sa pijeskom
Pokrivač za ugušivanje plamena
Prijenosni pp aparati
U pribor spadaju vatrogasna sjekira i poluga, koje služe za razgrtanje i probijanje. Kablić
mora biti crvene boje s užetom dovoljne duljine da dosegne površinu mora s palube. Posude s
pijeskom moraju biti metalne i imati lopaticu za uzimanje pijeska. Pokrivač za ugušivanje
plamena napravljen je od azbestnog platna dimenzija 1,5x2m i postavljen je u crvenoj
metalnoj kutiji ili ormariću.
Prijenosni protupožarni aparati, najčešće su cilindričnog oblika a služe za početno djelovanje

dok se požar još nije razvio, sadrže manje kličine raznih sredstava za gašenje, od 9 do 13,5
litara, kako bi se lako prenosili. Sredstvo za gašenje ne smije biti otrovno i mora odgovarati
zapaljivim tvarima u prostoriji. Moraju biti smješteni na dostupno i vidljivo mjesto, jedan
blizu ulaza. Moraju biti razmješteni po cijelom brodu, u strojarnici na najvećoj udaljenosti od
10 m.
Pp prijenosni aparati na sebi moraju imati upute za korištenje, s naznakom klase požara za
koji su namijenjeni, a mogu biti označeni bojom, ovisno o sredstvu za gašenje koje sadrže:
Voda - crvena
Pjena - krema
Prah - plava
CO2 - crna
Halon – zelena
©
92
Pokretnu pp opremu čine teže prenosive naprave za gašenje, postavljene na kolima. To su na
primjer aparati za gašenje pjenom kapaciteta od 45 do 136 litara.
7.7. Osobna vatrogasna oprema
Osobna oprema vatrogasca sastoji se od zaštitne opreme koja štiti vatrogasca od topline i
štetnih plinova pri gašenju požara, i pribora koji mu je potreban.
Pribor se sastoji od:
Sigurnosne svjetiljke
Vatrogasne sjekirice
Sredstva za komunikaciju
Zaštitna osobna oprema sastoji se od:
Odijela i rukavica
Čizmi
Kacige
Sigurnosnog pojasa
Dišni aparat sastoji se od:
Spremnika zraka
Ventila i regulatora tlaka
Indikatora tlaka zraka i alarma niskog tlaka
Maske
Crijeva za disanje
Nosaća boce
Pričuvnog spremnika zraka
Vatrogasnog užeta s kukom
©
93
Na brodu moraju postojati dva kompleta osobne vatrogasne opreme. U punom spremniku
dišnog aparata sabijeno je do 1200 l zraka, pritisak do 250 bara, koji je dovoljan za oko 30
minuta, ovisno o naporu korisnika. Čim tlak padne na oko 55 bara oglasi se alarm koji
upozorava da nestaje zraka.
Brodovi koji prevoze opasne tvari moraju imati i posebna odijela koja hermetički štite cijelo
tijelo osobe i u sebi mogu obuhvatiti i dišni aparat.
Na brodovima moraju biti postavljeni i dišni aparati za bijeg, koji služe za izlaz iz zatvorenih
prostora, nastambi i strojarnice, u slučaju zadimljene ili otrovne atmosfere.
Najčešće se sastoje od kapuljače s vizirom u koji se ispušta zrak iz spremnika sa zalihom

zraka od 10 do 15 min.
7.8. Planovi protupožarne zaštite
Plan pp zaštite mora biti izrađen za svaki brod, a na njemu moraju biti prikazani svi sustavi,
oprema i detalji važni za pp zaštitu kao npr. ventilacija, zaklopke itd. Prilikom izrade planova
treba se koristiti grafičkim simbolima u skladu s IMO A.654(16) rezolucijom. Planovi pp
zaštite moraju se nalaziti na zapovjedničkom mostu, upravljačkim stanicama i na mjestu gdje
boravi i prolazi sva posada, npr. u blizini salona, ili u posebnoj knjizi stalno dostupnoj posadi.
Planovi pp zaštite moraju se nalaziti i na svakom boku nadgrađa broda u metalnim cijevima ili
ormarićima u blizini ulaza na brod. Moraju biti jasno označeni i služe obalnim vatrogascima
kada dođu u pomoć na brod da se s pomoću njih mogu snalaziti na brodu.
Plan mora biti na jeziku posade i na engleskom ili francuskom.
©
94
Općeniti izgled prostorije u slučaju nužde
Sjedište u slučaju nužde je primarno okupljalište prvog tima, te sadrži kompletnu opremu za
četveročlani protupožarni tim, BA kontrolnu ploću i Talisman kameru.
Na ovoj lokaciji nalaze se sljedeće kontrole:
Kontrole za brzo zatvaranje ventila u nuždi, kontrole ventilacijskih zaklopki generatora u nuždi
©
95
Automatski telefon i telefon na baterije
Glavna kontrolna ploča fiksiranog protupožarnog sustava vodene magle
©
96
EMERGENCY STOP LIST
ES-1(ENG. ROOM FANS)
- E/R VENT FANS - PURIFIER RM EXH. FAN
- INERT GAS BLOWER FANS - WELDING AREA EXH. FAN
- M/E AUX. BLOWER - FAN COOLER FOR ELEC. W/SHOP
- INCINERATOR RM FAN - FAN COOLER FOR ENG. W/SHOP
- INCINERATOR - FAN COOLER FOR E/R STORE
- A/BOILER CONTROL PANEL - IGG AIR BLOWER
- A/BOILER F.D FAN - FAN COOLER FOR E/C/R
ES-2(E/R F.O./D.O./L.O. PUMPS)
- STBD MAIN LO P/P - PORT MAIN LO P/P
- FWD M/E F.O SUPPLY P/P - AFT M/E F.O SUPPLY P/P
- FWD M/E F.O CIRC. P/P - AFT M/E F.O CIRC. P/P
- FWD G/E F.O SUPPLY P/P - AFT G/E F.O SUPPLY P/P
- FWD G/E F.O CIRC. P/P - AFT G/E F.O CIRC. P/P
- D.O TRANS. P/P - AFT S/T LO P/P
- STBD G/E LO PRIM. P/P - H.F.O TRANS. P/P
- FWD HFO PURIFIER - PORT G/E LO PRIM. P/P
- FWD HFO PURI. FEED P/P - AFT HFO PURIFIER
- FWO M/E LO PURIFIER - AFT HFO PURI. FEED P/P
- FWD M/E LO PURI. FEED P/P - AFT M/E LO PURIFIER
- D.O PURIFIER - AFT M/E LO PURI. FEED P/P
- D.O PURI. FEED P/P - G/E LO PURIFIER
- LO TRANS. P/P - G/E LO PURI. FEED P/P
- B.W SEPARATOR - L.D.O TRANS P/P
- G/E D.O P/P - SLUDGE P/P
- G/E EM'CY D.O P.P - AFT VRC HYD. POWER PACK
- M/E TOP BRACING HYD PUMP - IGG FUEL OIL PUMP
- FWD VRC HYD. POWER PACK - RCF GEAR BOOSTER HYD.&SERVO P/P
- LO PRIME PUMP FOR STBD COPT - L.O PRIME PUMP FOR CENTER COPT
- FWD M/E ALPHA LUB. PUMP - L.O PRIME PUMP FOR PORT COPT
- WINDLASS HYD. OIL PUMP (NO.1,3) - L.O PRIME PUMP FOR TCPT
- M/WINCH HYD. OIL PUMP (NO.5,7) - AFT M/E ALPHA LUB. PUMP
- WINDLASS BOOSTER PUMP - WINDLASS HYD. OIL PUMP (NO.2,4)
- M/WINCH BOOSTER PUMP - M/WINCH HYD. OIL PUMP (N0.6)
ES-3(ACCOMMODATION FANS)
- A.H.U FAN - SANITARY SPACE EXH. FAN - BATTERY RM EXH. FAN
- ACC. AIR-CON COMP. - GALLEY SUP. FAN - ELEC. EQUIP. ROOM EXH. FAN
- W/H PACK. AIR-COND. - GALLEY EXH. FAN - OFFICER PANTRY EXH. FAN
- C/C/R PACK. AIR-COND. - SUNDRY EXH. FAN - CREW PANTRY EXH. FAN
- GALLEY PACK. AIR-COND. - LIFT MACH ROOM EXH. FAN - HOSPITAL EXH. FAN
- LGSP-7(ACC.VENT.FANS) - DECK STORE SUPPLY FAN - GYMNASIUM & COMPUTER SERVER
- AIR COND. ROOM EXH. FAN RM EXH. FAN
- PAINT STORE EXH. FAN
ES-4(INCINERATOR RM FAN AND PUMP)
- INCI. - INCI.RM EXH. FAN - STBD AFT E/R SUP./EXH. FAN
ES-6(PUMP ROOM FAN)
- STBD PUMP ROOM EXH. FAN - PORT PUMP ROOM EXH. FAN
Ploča zaustavljanja za slučaj u nuždi

©
97
Na ovoj se ploči također nalaze i:
Kontrole za sve četiri protupožarne pumpe

Kontrola za zaustavljanje pomočnog ventilatora kotla
Kontrole za paljenje i gašenje krmenog ventilatora u nuždi
Zone:
Potpuno potapanje strojarnice

Potpuno potapanje prostorije sa pumpama
Odvojena zonska zaštita – ECR
Odvojena zonska zaštita – Prostorija pročišćivaća
Odvojena zonska zaštita – Spalionica
Ormarić za daljinsko puštanje visoko expanzivne pjene
©
98
FOAM TRIP LIST
FT-1 (E/R FANS)
- E/R VENT FANS - INCINERATOR ROOM EXH. FAN
- IGS BLOWER FAN - WELDING AREA EXH. FAN
- M/E AUX. BLOWER - PURIFIER ROOM EXH. RAN
- INCINERATOR - FAN COOLER FOR ENG'S W/SHOP
- FAN COOLER FOR ELEC. W/SHOP - FAN COOLER FOR E/C/R
- FAN COOLER FOR E/R STORE - A/BOILER F.O PUMP & F.D FAN
- E.G.B SOOT BLOWER
FT-2 (PURIFIER ROOM FANS)

- PURIFIER ROOM EXH. FAN - PORT FWD E/R SUPPLY FAN
FT-3 (INCINERATOR ROOM FANS)

- INCINERATOR ROOM EXH. FAN - STBD AFT E/R SUPP./EXH. FAN
- INCINERATOR
FT-4 (PUMP ROOM FANS)

- STBD PUMP ROOM FAN - PORT PUMP ROOM FAN
FT-5 (E/C/R FANS)

- FAN COOLER FOR E/C/R - STBD AFT E/R SUPP./EXH. FAN
Glavna kontrolna ploča glavnog fiksiranog sustava za detekciju požara
Fiksirani protupožarni sustav sa CO2 za prostoriju sa generatorom za nuždu
©
99
Međunarodna univerzalna konekcija
©
100
''Talisman'' - termovizijska kamera
Talisman kamera opremljena je sa termalnim detektorom čiju osjetljivost kontrolira glavni

kontrolni mikroprocesor. Kamera također sadrži kontrolne sustave koji omogučavaju jasnu
sliku velike vatre, jednako kao i objekte na sobnoj temperaturi.
No ipak, tijekom micanja, unutar i van požara prilikom akcije potrage i spašavanja, potrebno
je voditi računa da se gleda i oko vatre, na taj način dopuštajući automatskim kontrolama da
se prilagode tako da je moguće vidjeti sve objekte u vatri ili ispred i iza nje.
Kamera je vodonepropusna, a može podnijeti i kratkotrajno uranjanje u vodu, do dubine od

jednog metra.
©
101
8. OPASNOSTI PRI GAŠENJU POŽARA
8.1. Općenito o opasnostima
Opasnosti pri gašenju požara ovise o mnoštvu elemenata kao što su: materija koja gori,
produkt gorenja, vrsti požarišta i njegovoj okolini. Pravovremeno predviđanje mogućih
opasnosti ujedno omogućava pravovremenu reakciju odnosno poduzimanje potrebnih mjera
za zaštitu od požara, korištenje adekvatne opreme, pripravnost u slučaju nepovoljnog razvoja
situacije i u krajnjem slučaju sigurnu izvedbu napuštanja broda.
Najveći stupanj opasnosti predstavljaju:
Visoke temperature (plamen, toplinsko zračenje)

Smanjena vidljivost uslijed dima
Nedostatak kisika
Štetno djelovanje produkata gorenja (otrovni plinovi, toksične kemikalije)
Eksplozije
Flashover i Backdraft
Urušavanje konstrukcije
Blokiranje puteva evakuacije
Rad s dišnim aparatima i ostalom opremom
Ozljede i iscrpljenost
Panika i stres
Ponajprije potreban je konstantni nadzor svih osoba na brodu. Nije dozvoljeno kretanje
brodom ili poduzimanje bilo kakve akcije bez prethodnog odobrenja i kontrole. U slučaju
nestanka člana posade potrebno je pretpostaviti najgore, ali ujedno i organizirati potragu u
blokiranim područjima na brodu. Osobe koje direktno sudjeluju u gašenju požara, trebaju
pristupiti istom niz vjetar ili u smjeru strujanja zraka. Članove tima za gašenje požara
potrebno je često izmijenjivati odmornim osobama kako bi se umanjilo njihovo izlaganje
©
102
visokim temperaturama, nedostatku kisika i štetnim plinovima. Članovi tima moraju biti
osposobljeni i pripravni pružiti prvu pomoć u slučaju ozljeda.
U slučajevima ulaska u zatvorene prostore , članovi tima koji koriste aparate za disanje
moraju biti vezani. Boravak u takvim prostorima mora biti vremenski ograničen. Potrebna je
stalna komunikacija s ostatkom tima. Vrijeme ulaska i izlaska evidentira se na listi provjere.
Učinak visoke temperature, otrovnik plinova i dima moguće je reducirati ventilacijom

prostorija zahvaćenih požarom, te dovođenjem hladnog zraka ukoliko se procjeni da dotok
veće količine kisika neće uzrokovati širenje požara ili dovesti do eksplozije (backdraft).
TOKSIKANT IZVOR TOKSIKOLOŠKI UTJECAJ
Ugljikov dioksid Produkt izgaranja Nije otrovan, može iscrpiti

rezerve kisika
Ugljikov monoksid Produkt izgaranja Otrov koji izaziva gušenje
Dušikovi oksidi Produkt izgaranja; Iritira respiratorni sustav

Nitrat celuloze, celuloid, tekstili
Cijanovodik Vuna, svila, najlon, poliuretani Otrov koji izaziva gušenje
Sumporovodik Guma, sirova nafta, spojevi koji Otrovan, odbojnog mirisa

sadrže sumpor
Klorovodik PVC Iritira respiratorni sustav
Fluorovodik Fluoropolimeri Otrovan, iritirajući

©
103
Sumporov dioksid Materijali koji sadrže sumpor Jako iritirajući
Akrolein i drugi aldehidi Produkt izgaranja Iritira respiratorni sustav
Vuna, svila, najlon, melamin,

Amonijak obično u malim Iritirajući
koncentracijama
Fozgen Klorirane soli, neki klorirani Otrovan, iritirajući, izaziva

ugljikovodici opekotine kože
Poliaromatski ugljikovodici Produkt izgaranja Dugoročne posljedice
Dioksini Produkt izgaranja Dugoročne posljedice
Opasnost od urušavanja konstrukcije ili njenih pojedinih dijelova može se izbjeći hlađenjem
prostora i pravovremenim povlačenjem iz kritičnih područja. Poznavanje tvari, brodskih
prostorija i pripadajuće opreme omogućava predviđanje opasnosti od eksplozije (posude pod
tlakom, ekspšlozivni plinovi i sl.).
Paniku posade moguće je ublažiti samopouzdanjem koje se postiže kroz vježbe i treninge za
slučajeve nužnosti, i pruža odgovarajuću sigurnost i uvježbanost prije stvarne akcije. Paniku
putnika mogu regulirati iskusni članovi posade koji putnike trebaju zbrinuti na sigurno i
odavati dojam kontrole nad novonastalom situacijom. U ozbiljnijim slučajevima putnike je
potrebno evakuirati i pripremiti za moguće akcije napuštanja broda. Prethodno je potrebno
provjeriti opremu i ostala sredstva za napuštanje broda.
Ponekad, mala količina stresa može djelovati pozitivno. Međutim život na brodu dovoljno je
težak i stresan ( obiteljska odsutnost, premalo sna, previše odgovornosti i obveza) te često
uzrokuje negativne stavove, depresiju, poteškoće i neizvjesnost. Takva stanja prouzrokuju
©
104
paniku, učestalije nezgode i pogrešne reakcije. Neophodno je poboljšati uvjete rada i
okruženje svim članovima posade.
8.2. Suha destilacija
Suha destilacija je proces gorenja pri čemu goriva tvar izgara uz manjak kisika, a postiže
potpuno izgaranje gorive tvari (npr. izgaranjem drva uz nedostatak kisika nastaje ugljen).
Suha destilacija uzrokuje opasan slijed događaja pri gašenju požara u zatvorenim prostorima:
U zatvorenom prostoru goriva tvar gori u uvjetima smanjene pristunosti kisika

Unatoč nepotpunom izgaranju raste sobna temperatura
Mogu nastati opasni i zapaljivi plinovi
Otvaranjem otvora dovodi se kisik u zatvoreni prostor
Postoji opasnost od iznenadne ekspanzije požara prema otvoru, te može doći do
eksplozije
Osobe koje bi ulazile u takav prostor bile bi izložene ozbiljnim ozljedama i/ili
opekotinama ukoliko se pravilno ne zaštite
Opasnosti koje predstavlja suha destilacija mogu se izbjeći:
Hlađenjem prostora zahvaćenim požarom vodom izvana

Pri ulasku u takav prostor biti što bliže podu i štititi se mlazom vodene magle
Mlazove vode usmjeriti prema stropu zapaljenog prostora
Zbog navedenih opasnosti i moguće pojave suhe destilacije prostorijama zahvaćenim

požarom treba pristupati polako i odgovorno. Prostoriju ponajprije treba ohladiti,a osobu
pripremiti za ulazak i maksimalno zaštiti od mogućih ozljeda.
©
105
8.3. Eksplozija dima
Proces gorenja u zatvorenim prostorijama s nedovoljno kisika uzrukoje nakupljanje

neizgorenim para tvari, sitnih djelića (prašine) tvari i produkata nepotpunog gorenja u zraku.
U slučaju dovoda kisika može doći di eksplozije ( sudden deflagration) i vatrene kugle koja
može ozljediti gasioce.
Glavni pokazatelj te opasnosti je gusti crni dim koji izlazi iz opožarenog prostora.
8.4. Kemijske reakcije
Kemijske reakcije mogu nastati adiranjem određenih opasnih tvari sa:
Vodom
Toplinom
Parom
Uljima
Pjenom
Ugljičnim monoksidom
Pijeskom...
Posljedice takvih reakcija mogu biti:
Eksplozija zbog nastanka eksplozivnih plinova

Samozapaljenje zbog porasta temperature
Stvaranje otrovnih plinova
Stvaranje velikih količina dima
Opasne kemijske reakcije najčešće se događaju kod požara u prostorima tereta (a posebno kod
opasnih tereta), te u nastambama.
©
106
Primjeri opasnih reakcija koje uzrokuju požar ili ga šire su:
Stvaranje acetilena kad kalcijev klorid reagira s vodom

Rastvaranje para kod požara ugljena
Stvaranje vodika kad DRI (direkt reduced iron) reagira s vodom
Oksidirajući tereti, primjerice gnojiva koja podržavaju gorenje i u inertnim prostorima
jer stvaraju kisik
Samozapaljivi tereti, primjerice fosfor se može zapaliti pri doticaju sa zrakom ukoliko
se ošteti njegova ambalaža
Samozagrijavanje tereta, npr žita kad je vlažna okolina
Stvaranje metana pri prijevozu ugljena
Upute za pravilno rukovanje zapaljivim tvarima nalaze u IMDG pravilnikui u pravilniku za

prijevoz suhog tereta (Bulk Cargo). Veoma važno je precizno deklariranje tvari i njihovo
označavanje naljepnicama, kao i njihov pravilan unos u Plan opasnih tvari na brodu kako bi
bilo koji čan posade mogao utvrditi gdje se pojedina tvar na brodu nalazi. Opasne tvari
također su prisutne u spremnicima boaj i kemikalija za čišćenje.
8.5. Požari kotlova
Požari kotlova podrazumijevaju požare nastale u ispušnim cijevima, ekonomajzerima i

grijačima zraka, na brodovima sa strojevima s unutarnjim izgaranjem. Najčešći uzrok takve
vrste požara su naslage ostataka ugljika, sa ili bez masnoća, koje nastanu zbog netemeljitog
čišćenja kotla ili nepravilnog rada te se isti pregriju i zapale.
Opasnosti pri gašenju požara kotlova su:
Nemogućnost pristupa svim ispušnim dijelovima u višim dijelovima strojarnice

Mogućnost eksplozije ukoliko se otvore vrata kotla ili ekonomajzera
Mogućnost da cijevi ekonomajzera dostignu temperaturu od 700 C pri čemu može
uslijediti:
o Gorenje željeznih cijevi i isparavanje
©
107
o Ta reakcija može samu sebe podržavati jer dolazi do stvaranja crnog oksida i
slobodnog vodika
o Gorenje željeza može biti neovisno o dotoku kisika
o Vodik koji nastane može se zapaliti ukoliko se omogući pristup zraka
o Eksplozija
Postupak kojim se može spriječiti širenje požara sastoji se od sljedećih radnji:
Ugasiti kotao (zatvoriti dovod goriva) i ugasiti stroj

Vanjsku stranu kotla hladiti velikom količinom vode
Dobro zatvoriti sve zaklopke (fire dampers) i ventile kako bi se spriječio dovod zraka
Zaštiti električnu opremu u blizini kotla od vode i isključiti napajanje
Nastaviti s hlađenjem dok ne bude sigurno otvoriti kotao i direktno ugasiti požar
Koristiti ugrađeni CO2 sustav za gašenje
8.6. Požari u parnim kotlovima
Požari u parnim kotlovima mogu nastati zbog:
Nedovoljne količine vode u cijevima zbog čega dolazi do pregrijavanja, ili zbog
kasnog isključivanju kotla
Zapaljenja naslaga u gorioniku nakon isključenja kotla paralelno s pomanjkanjem
vode čime se uzrokuje pregrijavanje cijevi poviše razine vode
Netemeljitog čišćenja kotla ili nepravilnim rukovanjem
Ukoliko se požar u kotlu otkrije prije nego temperature u cijevima dosegnu 700 C
preporučuju se:
Kroz otvore kotla ubaciti što više vode, i kroz cijevi također
Hladiti kotao vodom izvana
Izbjegavati korištenje vodene magle, pjene i CO2 za direktno gašenje požara
©
108
Ukoliko temperature pređu 700 C i dođe do gorenja željeza u pari (iron-in-steam) treba
postupati isto kao i kod požara kotlova:
Vanjske strane kotla hladiti velikim količinama vode

Dobro zatvoriti sve zaklopke (Fire dampers) i ventile kako bi spriječili dovod zraka
Zaštiti električnu opremu u blizini kotla od vode i isključiti napajanje
Nastaviti s hlađenjem dok ne bude sigurno otvoriti kotao i direktno ugasiti požar
©
109
9. PRVA POMOĆ
U slučaju da otkriješ žrtvu požara prije nego pokušaš pružiti pomoć provjeri da i sam nisi u
opasnosti da postaneš sljedeća žrtva, aktiviraj alarm ili zovi u pomoć. Nitko neće imati koristi
od toga da i ti stradaš. Za vrijeme gašenja požara tim za prvu pomoć, nosila i sredstva moraju
biti spremni i u blizini.
Žrtva može stradati od dima, otrovnih plinova, visoke temperature, eksplozije ili se ozljediti
zbog pada, urušavanja konstrukcije i slićno. Najbitnije je izvući žrtvu što dalje od opasnosti,
od mjesta požara, osim ako nije potrebno oživljavanje.
Ukoliko na osobi gori odjeća mora se odmah ugasiti korištenjem prijenosnih aparata, najbolje
prahom, ili omotati osobu bilo kakvim prekrivačem, najbolje posebnim pp ili debelim
vunenim, i valjati je dok se vatra ne ugasi, te zatim pružiti potrebnu prvu pomoć.
Pri pružanju prve pomoći treba se koristiti obveznom knjigom na brodu. Medicina za
pomorce, te po potrebi tražiti savjet, MEDICO ili Radio Medical Advice, koristeći sustave
radio komunikacije i Medical Signal Code, koji se nalazi u International Code of Signals, u
slučaju problema s razumijevanjem. U slučaju požara opasnih tvari treba koristiti MFAG –
Medical First Aid Guide, koji se nalazi u dodatku IMDG pravilnika.
Najčešći uzroci stradavanja pri požaru su:
Gušenje dimom
Trovanje ugljičnim monoksidom
Trovanje otrovnim plinovima i parama
Opekotine
Posljedice eksplozije
Šok
Dehidracija
©
110
Postupak pružanja prve pomoći pri otkrivanju žrtve požara je:
R-A-C-E (UTRKA)
R Rescue Ukoliko postoji neposredna opasnost evakuiraj žrtvu što dalje od vatre,
or remove dima i topline, pazi da sam ne postaneš sljedeća žrtva, otkrij uzrok
stradanja i ukloni ga. Ukoliko ima više žrtava prije pokušaja pružanja
pomoći pozovi u pomoć, sam malo toga možeš napraviti.
A Alarm Koristeći ručni alarm ili vikanjem, ili drugim sredstvom komunikacije,
alarmiraj ostale članove posade i upozori ih na žrtvu i njeno stanje, kako bi
donijeli potrebnu opremu i nosila.
C Contain Žrtvu ili žrtve požara smjestiti na sigurno mjesti i zaštititi od dima i
topline, te joj pružiti prvu pomoć do dolaska tima za medicinsku pomoć.
E Extinguish Samo u slučaju male vatre pokušaj ugasiti požar. Nakon pružanja
or najhitnije prve pomoći, čim je žrtva sposobna i spremna za pokret,
evacuate evakuiraj sve žrtve na sigurno. Po potrebi zatraži savjet od medicinske
službe na kopnu, zatraži pomoć i evakuaciju žrtava s broda. Čak i u
slučaju da samo drugi brodovi dolaze u pomoć što prije evakuiraj
ranjenike na drugi brod jer u slučaju širenja požara može se dogoditi da
nema dovoljno vremena. Put evakuiranja žrtava mora se pažljivo odabrati
kao i mjesto za njihov smještaj tako da budu sigurni od eventualnog
naglog širenja požara.
Opekotine mogu biti:
Prvog stupnja – obuhvačen samo epiderm, vanjski sloj kože koja je crvena, lagano
otečena i bolna
Drugog stupnja – obuhvačen epiderm i derm, duboki sloj kože. Mogu biti samo
površinske. Koža je crvena, pojavljuju se mjehuri i otekline, ili duboke kada sliće
opekotinama trećeg stupnja. Vrlo su bolne zbog oštečenja živčanih završetaka.
©
111
Trećeg stupnja – obuhvačeni svi dijelovi kožeali i potkožno tkivo, mišići i kosti. U
zavisnosti od uzroka opekline, koža može biti tamno smeđa, crna ili sivkasto bijela, a
bolovi zbog uništenih živčanih završetaka mogu izostati.
Pravilom devetke (9%)može se procijeniti težina opekotina:
1x9% - površina glave i vrata

1x9% - površina jedne ruke
1x9% - površina druge ruke
2x9% - površina jedne noge
2x9% - površina druge noge
2x9% - prednja površina trupa
2x9% - stražnja površina trupa
1% - površina spolnog organa i međice
Laganim opekotinama se smatraju:
Opekline trećeg stupnja manje od 2% kože

Opekline drugog stupnja manje od 10% kože
Opekline prvog stupnja
Srednje teškim opekotinama smatraju se:
Opekline trećeg stupnja manje od 10% kože

Opekline drugog stupnja od 10-20% kože
Teškim opeklinama smatraju se:
Opekline trećeg stupnja veće od 10% kože

Opekline drugog stupnja više od 20% kože
Sve kemijske i elektrićne opekline
Opekline sluznice očiju, jednjaka i ždrijela
©
112
Kod opeklina drugog i trećeg stupnja javlja se i gubitak tekućine preko opećene površine jer
se gubi plazma koja se sastoji od vode, minerala i bjelančevina. Veliki gubitak plazme može
dovesti do šoka, a uzrokuje i zgrušavanje krvi. Osobi treba dati da pije tekučinu ako može,
sokove, čajeve, rehidracijsku sol ili 0,9% fiziološku otopinu intravenozno ako ne može piti.
Sve opekotine treba smjesta ohladiti hladnom vodom, uranjanjem ili polijevanjem, u trajanju
od najmanje 10 min radi smanjivanja temperature tkiva, izbjegavanja daljnjih oštečenja i
umanjivanja posljedica. Nakon toga treba pokušati skinuti odjeću, ali vrlo nježno da se ne
izazovu daljnja oštečenja. Područje obuhvaćeno opekotinama pokriti suhom ili vazelinskom
sterilnom gazom. Osim u slučaju lakših, manjih opekotina, unesrećenog odmah uputiti u
bolnicu.
Najvažnije je spriječiti infekciju. Osoba koja pruža pomoć trebala bi imati čiste ruke i masku
na licu. Rubove opeklina očistiti prokuhanom vodom i sterilnom gazom. Opečenu površinu
prekriti vazelinskom gazom tako da prelazi rubove opekline 5 do 10 cm. Preko vazelinske
gaze stavi se sloj pamuka prije zavoja i elastične mrežice po mogučnosti. Ne smije se jače
stezati. Mjehure, ako su cijeli samo sterilno previti, ako su puknuti, odstraniti kožu koja ih je
činila. Osobi je potrebno dati sredstva protiv bolova, sredstva za smirenje po potrebi i
antibiotike ako nije odmah otpremljena u bolnicu. Zavoje ne treba skidati do tjedan dana osim
ako ne raste tjelesna temperatura, ne osječa se neugodni miris ili se zavoj jako zaprlja.
Opekline dišnih putova nastaju udisanjem vrućih plinova i dima. U lakšim slučajevima
uzrokuju kašalj, grebanje ili pečenje u grlu. U težim slučajevima promuklost, teškoče s
disanjem, a u najtežim dišni putevi mogu biti začepljeni zbog otečene sluznice. U nuždi staviti
tubus (airway). Tražiti pomoć i opečenog odvesti u bolnicu.
Opekline usta i ždrijela isprati vodom, dati led u usta da se siše. Opekotine lica i vrata ukazuju
na vjerovatnost opeklina sluznice i dišnih puteva, iako one mogu nastati i ako nema tragova
na licu.
U slučaju težih ozljeda osoba često upada u šok. Čak i ako se ne vide znakovi šoka, osobi teba
pomoći da ne doživi šok. Znakovi šoka su:
Blijeda, hladna i ponekad vlažna koža

Površno i ubrzano disanje
©
113
Slab i ubrzan puls
Osječaj žeđi, muke i povračanje
Preplašenost i uzbuđenost
Šok se liječi:
Eliminiranjem uzroka šoka, zaustavljanjem krvarenja, oslobađanjem od bolova

Osobu postaviti u ležeći položaj, na leđa s lagano uzdignutim nogama ako ozljede
dozvoljavaju, kako bi krv doticala u srce i mozak
Osobu lagano utopliti
Osobi davati tekućine ako ozljede dozvoljavaju
Ozljede kod eksplozija mogu biti od jakih udara zraka kao posljedica detonacije. Ljudi
mogu biti odbačeni, bačeni na tlo, ozljeđeni komadima koji lete uokolo. Može doći do
ozbiljnih ozljeda unutarnjih organa, naročito onih punih zraka.
Udari eksplozije mogu oštetiti krvne žile pluća i krvarenje. Znakovi su otežano
disanje, sukrvav ispljuvak, bolovi u prsima, modro lice kao posljedica nedostatka
kisika. Osobu se mora iznijeti na svjež zrak, postaviti u poluležeći položaj, utopliti ga
komotnom odjećom, hrabriti da iskašljavanjem izbaci sve što može. Ne smije se davati
morfij.
Eksplozija može prouzrokovati ozljede kičmene moždine i izazvati paralizu udova, pri
čemu se mora pažljivo postupati.
Ozljede glave u eksploziji mogu dovesti do nesvjestice, smušenosti i ošamućenosti.
Osoba može izgubiti orijentaciju u vremenu i prostoru, izgube volju da išta
poduzimaju, ili rade suprotno od onoga što bi trebalo. Osobu u nesvjesti smjesta
iznijeti na svjež zrak, postaviti u bočni položaj. Ošamućenim osobama pomoći vrlo
pažljivo i davati upute kao da su mala djeca.
Ozljede trbuha su češće kod podvodnih eksplozija, a mogu izazvati unutrašnja
krvarenja pa čak i otvorene rane.
Pod uobičajenom okolnostima čovjek udahne 15 do 24 puta u minuti, što se povečava
do 40-ak udisaja pri napornom radu, uzbuđenju, strahu i bolesti. U plućima kisik
apsorbiraju crvena krvna zrnca, hemoglobin. Srce cirkulira krv tijelom i u mišićima,
organima i mozgu; kisik oksidira s hranom koja se također nalazi u krvi i tako
©
114
oslobođenu energiju koristimo za mišljenje i rad. Produkte oksidacije, H2O i CO2,
također odnosi krvna cirkulacija. Koncentracija CO2 u plućima potiće udisanje.
Ugljični monoksid (CO) nema mirisa, nije vidljiv, lakši je od zraka i zapaljiv. Nastaje
pri nepotpunom gorenju, npr. iz ispuha automobila može izlaziti i do 7% CO.
Privlaćnost između CO i hemoglobina i ako se osoba nađe u atmosferi koja sadrži CO
on se brzo apsorbira u krv umjesto kisika koji u tom slučaju ne dolazi do mozga.
Ukoliko mozakostane bez kisika 4 minute, čelije mozga počinju odumirati.
Simptomi i znakovi trovanja CO nisu ujednačeni, ali najčešće poćmu sa zbunjenošću,
nekoordinacijom, povremenim gubljenjem svijesti te kasnijom nesvjesticom dok
osoba obično ne problijedi.
Opasne granice izlaganja CO također nisu jednoznaćno određene jer ovise o
koncentraciji CO i vremenu izlaganja. Izlaganje atmosferi s 0,01% CO u trajanju od 8
sati ne smatra se opasnim, 1% CO uzrokuje 50% zasićenost hemoglobina za 15
minuta, a 80% za 20-25 minuta. Izlaganje atmosferi s 1,5% CO prouzrokuje smrt u
roku od nekoliko minuta.
Posljedice ovise o zasićenju hemoglobina:
40% - zbunjenost i nekoordiniranost

60% - nesvjestica
60 do 80% - smrt
Prva pomoć treba se sastojati od:
Brzog iznošenja na čisti zrak

Ukoliko osoba nije u nesvjesti
o Najmanje 4 sata odmora
o Nije nužno davanje kisika
Ukoliko je osoba u nesvjesti
o Ukoliko je disanje uredno dati 95% O2 + 5% CO2 ili 100% O2 u trajanju od 2
do 3 sata
©
115
o Ukoliko je disanje nepravilno mora se odmah dati umjetno disanje koristeći
100% O2. Ukoliko se mora davati umjetno disanje usta na usta, davać bi trebao
napuniti svoja pluća sa kisikom prije davanja unesrećenom.
Ozbiljno ugroženim žrtvama najbolje pomaže liječenje u barokomorama pod tlakom
os 2 atm.
©
116
10. ISTRAŽIVANJE POŽARA I IZVJEŠĆIVANJE
Istraživanje nesreća, pa tako i požara, pravo je i dužnost svake države, prema UNCLOS
(United Nations Convention on the Law of the Sea) član 2 i 94, te prema pravilima IMO-a.
Ukoliko se nesreća stranog broda dogodi u vodama obalne države, tada i ta obalna država ima
pravo i obvezu pokretanja istrage. Cilj istraživanja je utvrditi prave uzroke nesreće i
preporučiti mjere kojima se može spriječiti ponovno događanje slićne nesreće i time
unaprijediti sigurnost na moru. Istraživanje moraju obavljati stručnjaci za pojedina područja i
ovlaštene organizacije, a nalazi moraju biti javno objavljeni i dostupni IMO-u. Nažalost
većina postojećih propisa danas rezultat je istraživanja nesreća, što znaći da je prečesto netko
svojim životima i zdravljem platio uvođenje novih učinkovitijih propisa za sigurnost na moru,
npr. Titanic. Sukladno sustavima sigurnog upravljanja na brodovima, brodar i posada broda
moraju također istražiti uzroke svake nesreće ili opasne situacije (near-miss) i odrediti
popravne radnje za spriječavanje ponavljanja slične nesreće ili opasne situacije. U SMS-u
mora postojati postupak za analizu nesreća i opasnih situacija i ustanovljivanje potrebnih
mjera, kao i provjeru učinkovitosti tih mjera. Posada broda ima poseban, osobni interes da se
utvrde uzroci nesreće i odrede potrebne mjere, jer radi se o njihovim vlastitim životima.
Metode istraživanja moraju ustanoviti prave razloge nesreće koji se mogu podijeliti u dvije
kategorije:
Nesiguran (opasan) rad ili ponašanje

Nesigurno (opasno) stanje
Uzrok je najčešće kombinacija raznih stanja i ponašanja koje je sve potrebno otkriti. Na
primjer nije dovoljno kazati da je požar nastao kada je netko bacio opušak u kaljužu, mora se
ustanoviti zašto se u toj kaljuži nalazilo zapaljivih tvari, zašto nisu uklonjene na vrijeme, da li
su ljudi educirani o opasnostima i ponašanju u strojarnici itd.
Nesiguran rad ili ponašanje može biti na primjer:
Uzimanje alkohola ili droga

Nepridržavanje pravila sigurnog rada
©
117
Nepravilno korištenje opreme
Nedovoljan nadzor
Umor
Nekorištenje zaštitne opreme
Nedostatno izvješćivanje
Nesigurna stanja su na primjer:
Nedovoljna zaštita
Neispravnost opreme
Nesigurni postupci
Opasna atmosfera
Nedovoljna i nedostatna rasvjeta
Nedovoljna ventilacija
Neurednost
Postupak istraživanja može se svesti na:
Saznati točno što se dogodilo, sve podatke

Utvrditi uzroke, neposredne i posredne
Utvrditi potrebne popravne radnje
Zapisati ustanovljeno
Izvijestiti o nalazima posadu i brodara
Provjeriti učinkovitost popravnih radnji
Već tokom incidenta treba zapisivati događanja, komunikaciju i vremena, a kasnije prikupiti
svu raspoloživu dokumentaciju. Detaljno slikati i ispitati samo mjesto incidenta. Sve
sudionike detaljno ispitati, koristeći se potpitanjima, jer svaka osoba razlićito doživljava i
zamjećuje detalje, pogotovo u napetim situacijama. Nakon analize prikupljenih izjava i
podataka po potrebi ponoviti razgovore sa sudionicima da bi potvrdili pretpostavke ili
otklonili sumnje. Uobičajena praksa je testirati članove posade na korištenje alkohola ili
opojnih droga.
©
118
11. ANALIZA SLUČAJA: POŽAR U STROJARNICI
Svakako pročitajte sljedeću priču o incidentu koji se dogodio u brodskoj strojarnici. Kasnije
ćemo o njemu i uzrocima njegova nastanka malo prodiskutirati. Tijekom čitanja imajte na
umu procedure kojih se treba držati te ih uspoređujte sa djelovanjem posade opisanim u
daljnjem tekstu.
Brod za prijevoz rasutog tereta izgrađen 1998 bio je na putu iz Australije za Kinu. Brod je bio
u dobrom stanju, no strojarnica je bila masna (od motornog ulja) i nečista. Pored toga, na
dijelu ispušnih cijevi nedostajala je izolacija, te su žarišna mjesta bila jasno vidljiva na
glavnom kao i na pomoćnim dizel motorima. Upravitelj stroja zatražio je pomoć sa obale nebi
li rješio problem sa izolacijom, no rečeno mu je da pričeka do specijalne ankete kada će brod
biti u doku, na popravku. Svi tankovi goriva i ulja za podmazivanje na sebi su imali stakla za
očitavanje razine i samozatvarajuće slavine. Sve slavine postavljene su u otvorenu poziciju, te
u njoj učvršćene uz pomoć čelićne žice, da bi se posadi olakšalo dnevno mjerenje. Jedno od
stakala zamijenjeno je prozirnom plastičnom cijevi. Jedan od dizel generatora se pregrijavao
te je upravitelj stroja odlučio napraviti remont (pregladati ga). Puna tri dana posada je radila
na njemu, pregledavajući sve cilindre, zbog čega je bilo potrebno razmontirati dijelove
izolacije oko ispušnog kanala. Krajem trećeg dana motor je pokrenut i testiran, te je utvrđeno
da radi kako treba, no bilo je teško vratiti izolaciju natrag na ispušnu cijev s obzirom da se
istrošena izolacija prilikom vračanja na mjesto raspadala. Ovaj zadatak obavljen je baš na
vrijeme da posada počisti za sobom te stigne na večeru. Popravljeni dizel generator ostavili su
u radu. Sat vremena poslije, dok su ljudi još sjedili u menzi upalio se alarm u strojarnici
kojega je čuo dežurni inženjer (upravitelj stroja), koji je mirno obukao svoje radno odijelo te
otišao provjeriti situaciju. Brodska mašinerija bila je potpuno automatizirana za rad bez
nadzora, te su se stoga alarmi relativno redovito palili, bez da su uzrokovali mnogo panike.
No kratko nakon toga, upalio se protupožarni alarm, te su s mosta, preko interkoma objavili
da se alarm na ploći pokazuje vatru u strojarnici te da je primječen crni dim. Upravitelj stroja,
mehaničar i mazač požurili su u strojarnicu gdje su naišli na dežurnog inženjera koji
pokušavao ugasiti vatru koja je buktala oko nedavno popravljenog dizel motora. Upravo je
praznio drugi protupožarni aparat na prah, no nije uspijevao ugasiti vatru. Ulje je brizgalo iz
spojke na cijevi pod visokim tlakom na jednom od cilindara, te tuklo direktno o vruću ispušnu
©
119
cijev, koja je u tom momentu već u potpunosti bila u plamenu. Primječeno je također i da se
vatra širi duž cijevi iznad pomoćnih dizel motora, gdje se nakupilo ulja i prašine. Zapaljeno
ulje curilo je dolje na podne ploće, te su se dim i vatra počeli pojavljivati i na tom mjestu.
Drveni komadi koji su se u prošlosti koristili kao skele u strojarnici također su bili zapaljeni
kao i veliki kontenjer u koji su se odlagale masne krpe i smeće. Upravitelj stroja naredio je
mehaničaru da zaustavi dovod goriva. Hitno zatvaranje ventila od dovoda goriva radi se
povlačenjem čelićne žice, no nažalost ona je pukla a dovod se nije zatvorio. Odjednom se
vatra drastično proširila. Zbog velike oslobođene topline staklo za provjeru razine u
tankovima je puklo kao i prozirna plastična cijev, te se ulje istočilo van kroz dno
samozatvarajuće slavine koja je bila učvršćena u otvorenoj poziciji čelićnom žicom. S
obzirom na eskalaciju vatre posada je morala pobjeći od dima i topline povlačenjem u
kontrolnu sobu. Upravitelj stroja odlučio je zatvoriti strojarnicu i pripremiti je za ispuštanje
CO2. Zavapio je: ''Dali je itko ostao u strojarnici? CO2 će biti ispušten.''
Obrazac procjene rizika
Vezano za ovaj slučaj, sada ćemo napraviti procjenu rizika incidenta i faktora koji su doveli
do njega. Imajući na umu naše vlastite procedure, postupke, razmotrite sljedeće:
Identifikacija opasnosti
Bazirano na opisu slučaja, koje su potencijalne opasnosti postojale, odnosno opasnosti koje su
bile prisutne prije samog incidenta
Procjena rizika
Mogu li ovakve opasnosti biti prisutne na našim brodovima?
Učestalost: Koliko često (na dnevnoj, mjesečnoj ili godišnjoj razini) su ovakve opasnosti
prisutne?
Ozbiljnost
Koliko su loši najgori mogući ishodi ovakvih opasnosti?
©
120
Prihvaćanje rizika
Jesu li ovakvi rizici prepoznati kao neprihvatljivi u našim kompanijama ili treba li ijedan od
identificiranih rizika biti smanjen?
Tretiranje rizika
Kako se identificirani rizici mogu smanjiti (Učestalost i ozbiljnost opasnosti mora biti
procijenjena da bi se odredilo koliki je rizik. Razmotrite faktore kao što su oprema, procedure
i obuka.)
Koje procedure mi imamo na brodovima, a koje bi trebalo pratiti u slučaju poput ovoga?
©
121
12. PREGLED I ZAVRŠNA PROSUBDA
Na ispitu kandidati moraju pokazati praktićno i teorijsko znanje o upravljanju gašenjem

požara i pravilnom korištenju protupožarne opreme.
12.1. Završna razmatranja
Prema našoj staroj narodnoj poslovici vatra je dobar sluga ali je loš gospodar.
Sve osobe, i na kopnu a pogotovo na brodu, moraju stalnom pažnjom sprijačavati nastajanje
požara, i uvijek biti svjesni da požar može izbiti zbog i najmanjeg nemara ili nepažnje, a
posljedice mogu biti tragićne.
Ako požar ipak izbije posada mora biti pripravna te bez odlaganja pristupiti gašenju na
najučinkovitiji način, što zahtijeva i izvježbanost, ali i detaljno poznavanje broda i razmještaja
i svojstava tvari koje se nalaze u svakom trenutku na brodu.
Unaprijed pripremljenim postupcima u slučajevima opasnosti, priručnicima za vježbe,

protupožarnim planovima, priručnicima za održavanje opreme i sustava, posuda se može
obućiti, izvježbati i pripremiti za pravilno i sigurno postupanje u svakom slučaju opasnosti
kao što nalažu propisi i opasnost života i rada na brodu.
©
122

D12 - Upravljanje Gašenjem Požara

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

D12 - Upravljanje Gašenjem Požara

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

D12 - Upravljanje Gašenjem Požara

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SADRŽAJ

1.1. Načela sigurnosti ....................................................................................................................... 4

2. TEORIJA GORENJA ............................................................................................................ 6

2.1. Uvjeti gorenja............................................................................................................................ 6

2.2. Načela gorenja .......................................................................................................................... 7

2.3. Svojstva gorivih tvari ................................................................................................................ 9

2.3.1. Krute gorive tvari ............................................................................................................... 9

2.3.2. Tekuće gorive tvari .......................................................................................................... 10

2.3.3. Plinovite gorive tvari........................................................................................................ 11

2.4. Opasnost od požara i njegovog širenja ................................................................................... 12

2.5. Razdioba požara i sredstava za gašenje .................................................................................. 13

2.5.1. Klase požara i stadiji požara ............................................................................................ 13

2.5.2. Teorija gašenja požara ..................................................................................................... 15

2.5.3. Sredstva za gašenje požara............................................................................................... 16

3. NADZOR POŽARA NA BRODOVIMA .............................................................................. 34

3.1. Uzroci nastanka požara ........................................................................................................... 34

3.2. Područja požarne opasnosti..................................................................................................... 35

3.3. Mjere požarne predostrožnosti ................................................................................................ 36

3.4. Propisi, općenito ..................................................................................................................... 46

4. ORGANIZACIJA PROTUPOŽARNE ZAŠTITE NA BRODOVIMA ............................. 48

Published by: SSM Library

5.1. Priručnici i planovi na brodu................................................................................................... 54

5.2. Raspored za uzbunu ................................................................................................................ 56

5.3. Požarne vježbe ........................................................................................................................ 58

5.3.1. Planiranje vježbi............................................................................................................... 58

5.3.2. Priprema vježbi ................................................................................................................ 59

5.3.3. Izvršavanje vježbi ............................................................................................................ 59

5.3.4. Zapisi o izvršenim vježbama ........................................................................................... 60

6. POSTUPCI GAŠENJA ........................................................................................................... 66

6.1. Gašenje požara općenito ......................................................................................................... 66

6.1.1. Početno djelovanje ........................................................................................................... 67

6.1.2. Procjena stanja ................................................................................................................. 68

6.1.3. Spriječavanje širenja požara ............................................................................................ 69

6.1.4. Gašenje požara ................................................................................................................. 70

6.1.5. Pospremanje zgarišta i istraživanje uzroka požara .......................................................... 71

6.2. Brod u plovidbi ....................................................................................................................... 71

6.3. Brod u luci............................................................................................................................... 72

6.4. Opasni tereti na brodu ............................................................................................................. 72

6.5. Tankeri .................................................................................................................................... 73

6.5.1. Tankeri za ulja.................................................................................................................. 73

6.6. Preporuke za slučaj požara u pojedinim dijelovima broda ..................................................... 74

7. PREGLEDI I POPRAVAK VATROGASNIH SREDSTAVA I OPREME ...................... 84

7.1. Održavanje .............................................................................................................................. 84

7.2. Protupožarni alarmi ................................................................................................................. 86

7.3. Oprema za detekciju požara .................................................................................................... 87

7.4. Ugrađena protupožarna oprema .............................................................................................. 88

7.6. Prijenosna i pokretna protupožarna oprema ........................................................................... 92

7.7. Osobna vatrogasna oprema ..................................................................................................... 93

7.8. Planovi protupožarne zaštite ................................................................................................... 94

8. OPASNOSTI PRI GAŠENJU POŽARA .............................................................................. 102

8.1. Općenito o opasnostima ........................................................................................................ 102

8.2. Suha destilacija ..................................................................................................................... 105

8.3. Eksplozija dima..................................................................................................................... 106

8.4. Kemijske reakcije.................................................................................................................. 106

8.5. Požari kotlova ....................................................................................................................... 107

8.6. Požari u parnim kotlovima .................................................................................................... 108

9. PRVA POMOĆ ....................................................................................................................... 110

10. ISTRAŽIVANJE POŽARA I IZVJEŠĆIVANJE.............................................................. 117