1.

Definicija civilnog društva

Civilno društvo je treća stranka, odmah uz državu i tržište.Civilno društvo znači
slobodu ujedinjavanja bez ikakve državne intervencije, koja ostavlja prostor za
ekspanziju novih tipova neprofitnih NVO-a.Civilno društvo je prostor između
vlade, tržišta i građana koji slobodno koriste sve tri strane.
Civilno društvo je demokracija na djelu. Civilno društvo je jedan od elemenata
trodijelnog okvira koji čine država, ekonomija i civilno društvo. Civilno društvo
je primarni lokus kreiranja ideologije za izgradnju konsenzusa i legitimiziranje
moći,što znači, kreiranja i održavanja kulturalne i socijalne hegemonije
dominantne grupe putem suglasnosti, a ne prisilom.Civilno društvo sastoji se
od akcija građana (svih ljudskih bića), pojedinačno i zajedno, usmjerenih
poboljšanju svoje zajednice i društva. Takve akcije su temelj na kojem počiva
demokracija, pluralizam, poštovanje ljudskih prava, dobra vladavina i
kohezivnost društva.

2. Karakteristike civilnog drustva.

Osnovne karakteristike civilnog društva su : posjeduje vlastitu organizacijsku
formu i strukturu;institucionalno je odvojeno od države;ne dijeli profit među
svojim osnivačima,odnosno vlasnicima;fundamentalno je pod kontrolom svojih
osnivača;članstvo u njima je dobrovoljno,odnosno nije pravno obavezno.
U pojmovnom smislu,civilno društvo se javlja kao:nevladine i neprofitne
udruge;fondacije;profesionalne udruge;ženske udruge,mirovne
incijative;sindikati;sportski klubovi;religijske organizacije;pokreti za zaštitu
okoliša,itd.
Civilno društvo nije zamjena za tijela državne uprave,nego je isključivo u službi
njene učinkovitosti u interesu svih građana. Civilno društvo nije nikakav
korektiv vlasti, kao što ni država nije nadređena civilnom društvu. Država nije
obavezna da osigura prostor i sredstva za rad svakoj registriranoj organizaciji
civilnog društva.
Civilno društvo karakterizira slobodno izražavanje interesa pojedinaca i vrlo
različitih političkih, ekonomskih, kulturnih i religijskih svjetonazora.

3.Kako civilno društvo promovira zajedničko dobro?

Tako što promovira i solidarnost pored konkurencije među pojedincima.Premda
udruženja rade na promoviranju vlastitih ciljeva i zaštiti vlastitih interesa,
ona često usmjeravaju pažnju javnosti na važna pitanja. Također promovira
dobrovoljni rad kroz podizanje svijesti o tome da pojedinac može poboljšati
društvo.
4. Kako dobrovoljna udruženja mogu pomoći ili oštetiti demokratska
društva?
- Civilno društvo djeluje na vlast i mjere javne politike, koje su usvajane upravo
zbog ovakvih organizacija i time pomaže društvu. Međutim, nisu sve aktivnosti
c.d.pozitivne. Ima i onih koje su lažno predstavljene.
5. Kako politički sistemi mogu promovirati ili sprječavati stvaranje
civil.društva?
Demokratski politički sistemi pospješuju stvaranje civilnog društva, jer se
demokratske vlasti ne plaše snage udruženih građana, već računaju na njegovo
djelovanje. Rezultat toga je politička struktura koja odg.građanima. U demokrat
društvu se poseb pažnja posvećuje garantiranju prava manjina.
Civ.dr.može postojati samo u demokr.politič.sistemima, a nikako u
autoritativnim i totalitarnim-koja onemogućavaju njihovo djelovanje, te nastoje i
da upravljaju civilnim društvima, čime civilno društvo zapravo prestaje biti
civilno.

6.Procijenite do koje mjere naše društvo ispunjava ciljeve civilnog društva?

Bosna i Hercegovina ima “limitiranu” istoriju kada je u pitanju razvoj civilnog
društva. Prije rata postojao je niz javnih organizacija koje su uglavnom djelovale
u oblasti kulture i sporta. Nakon rata, došlo je do “eksplozije” NVO-a. Međutim,
ta “eksplozija” je prije kvantitativne nego kvalitativne prirode.
BiH nema strategiju za saradnju Vlade sa civilnim društvom, tako ni Entiteti.
Trenutno postoji skoro 12,000 registrovanih organizacija u BiH. Procijenjeni broj
aktivnih NVO-a je, međutim, negdje između 500 i 1500. Od tog broja, znatno
manji broj mogao bi se okarakterisati kao profesionalne organizacije.
Sektor civilnog društva u Bosni i Hercegovini suočava se sa sljedećim izazovima:
 Organizacije civilnog društva (OCD) “usmjerene su ka donatorima”
 Nedostatak komunikacije sa vladinim sektorom
 Loša komunikacija unutar sektora civilnog društva
 Domaći fondovi, predviđeni za OCD-a distribuiraju se na netransparentan
način
 Percepcija političkog uticaja na određene OCD-a

Uopćeno govoreći civilno društvo u BiH je karakterizirano potpunim odsustvom

socijalnog kapitala, ili interesa za volunterizam među većinom građana BiH, što
je jedan od preduvjeta za promjenu modela kolektivnog ponašanja.
Ovakva karakteristika civilnog društva u BiH je tipična za sva post-autoritarna
(post-komunistička) društva.Ključni izazovi sa kojima se suočava civilno
društvo u BiH u ovome momentu su:
-Razvoj institucionalnihmehanizama za suradnju sa vladinim sektorom;
-Sektorsko umrežavanje
-Razvoj finansijskog sustava koji bi omogućio održivost civilnog društva u BiH.

7. Identificirajte državu za koju vjerujete da nema razvijeno civilno

društvo. Obrazložite svoj odgovor.
Nijedna država sa autoritarnom ili totalitarnom vlašću, tj. one koje su pod
vladavinom ljudi koji ne garantuju svima slobodu i jednakost ne može da ima
razvijeno civilno društvo.
Rusija Vladimira Putina i Dmitrija Medvjedeva daleko je od slobodne
zemlje, a gotovo sve azijske države bivšeg SSSR-a pretvorile su se u diktature
postkomunističkih vlastodržaca, pa zajedno s Kinom, Sjevernom Korejom i
zemljama Indokine čine autoritarni pojas koji se proteže od istoka do zapada
kontinenta.
Uz teokratski Iran, još jedna od autoritarnih regija je i Bliski istok, s vladavinom
apsolutnih sultana i emira u većini naftom bogatih arapskih država, klasičnom
diktaturom u Jemenu, nestabilnom demokracijom u Libanonu i izraelskom
demokracijom koja ne vrijedi za Palestince. Iako je, primjerice, saudijski režim
jedan od najgorih na svijetu, Amerikancima koji su srušili afganistanske talibane
i iračkog diktatora Sadama Huseina tamo nije palo na pamet izvoziti
demokraciju.

8.Identificirajte i procijenite ciljeve i koristi djelovanja civil.društva koje

postoji unutar BiH?

Asocijacija Margina je nestranačko, neprofitno i nevladino udruženje, koje

podržava ostvarivanje ljudskih prava i smanjenje nivoa socijalne isključenosti,
prevenciju HIV/AIDS ovisnika i ostalih marginalizovanih grupa na području
BiH i regije.
Sve veći broj intravenoznih korisnika droga i rast epidemije AIDS-a i ostalih
krvlju i spolno prenosivih infekcija u BiH, rezultirali su otvaranjem prvog drop-
in centra u Bosni i Hercegovini (servisa za smanjenje štete) u Zenici. Drop-in
centar je postao jedini centar u Zenici koji je, pored sterilnih igala i šprica,
svojim klijentima nudio socijalnu asistenciju, upućivanje na anonimno testiranje
na HIV i HCV, upućivanje na detox ili supstitucijski tretman, upućivanje u
terapeutske komune, rad sa porodicama ovisnika i td. Pokazatelj uspješnosti rada
ovog centra je rast broja korisnika njegovih usluga iz godine u godinu.

Od kraja 2005. Asocijacija Margina pokreće Centar za edukaciju i istraživanja

koji se odnosi na metodologiju rada sa teško dostupnom populacijom, na osnovu
principa i prakse harm reduction-a. 2006. Margina je otvorila kancelarije u
Tuzli, Mostaru i Sarajevu kao rezultat potrebe za većim brojem sevisa za
smanjenje štete u BiH, i na taj način nastavila rad postojećeg servisa iz sjedišta u
Zenici. U sklopu Asocijacije Margina u Tuzli, tokom 2008., otvoren je Lokalni
volonterski servis, koji je svojim radom napredovao i kasnije postao jedan od
osnivača Državne mreže volonterskih servisa „Volontiram". Lokalni volonterski
servis danas okuplja preko 300 volontera.

Asocijacija Margina je jedina nevladina organizacija koja omogućava servise za

smanjenje štete u zatvorima BiH. Izabrana je od strane UNDP-a za korisnika
sredstava Globalnog Fonda za HIV/AIDS, Tuberkulozu i Malariju sa ciljem
održavanja postojeće prevalence HIV-a. Član je Euroazijske harm reduction
mreže, Europske mreže za smanjenje infekcije u zatvorima, Aids Action Europa
i Europske mreže za smanjenje štete. Asocijacija je također i član radne grupe za
izradu i provođenje kantonalne strategije za smanjenje zloupotrebe droga
Tuzlanskog kantona, član radne grupe za izgradnju i razvoj strategije za
smanjenje delikvencije kod mladih u Bosni i Hercegovini i član nacionalnog
ekspertnog tijela za razvoj novih strategija u borbi protiv HIV/AIDS-a u periodu
od 2011. do 2016. Mnogobrojni završeni projekti i publikacije pokazuju koliko
je Asocijacije Margina napravila na polju prevencije HIV/AIDS-a i rada sa
socijalno isključenim i marginalizovanim grupama ljudi u BiH.

9.Najvažnije uloge nevladinih organizacija u demokratskom društvu.

Najvažnije uloge nevladinih organizacija u demokratskim društvima jesu da

podržavaju i podstiču još veću demokratiju i bore se za slobode i osnovna prava
građana, da pružaju razne usluge građanstvu, da integrišu pojedince i grupe, itd.
Svi oblici organizacija civilnog društva unapređuju upućenost i bolju
informiranost kod građanstva, tj. civila, koji potom poduzimaju korisnije korake
u procesu izbornih glasanja, participiraju u politici i usmjeravanju djelovanje
vlade na viši stepen odgovornosti.

10.Koje su razlike djelovanja c.društva u demokratskom i nedemokratskom

sistemu?
Razlike se ogledaju u tome što kod nedemokratskog sistema postoji veći broj
zabrana i veće šanse da na civilno društvo djeluje taj sistem i upravlja njime, što
ne bi trebala biti karakteristika civilnih društava. U demokratskom sistemu
civilna društva su slobodna i nezavisna od vladinih sektora.
11.Šta je društvena organizacija? Navedite primjere u BiH.
Društvena organizacija predstavlja oblik udruživanja u koji građani pristupaju
dobrovoljno radi ostvarivanja raznih interesa. Njihove su djelatnosti najčešće
usmjerene ka unaprjeđenju ljudskih prava i sloboda, te ostvarivanju građanskih,
socijalnih,sportskih, kulturnih i drugih interesa. Medika, Crveni krst,

12. Zašto nedemoratski sistemi zloupotrebljavaju ideje civilnog društva

kontrolišući rad društvenih organizacija?
Sindikati, udruženja žena, omladine, pionira, sve je bilo pod direktnom
kontrolom vlasti u bivšim socijalist.zemljama, a korišteno je u promoviranju
interesa vladajuće partije.
13. Kako društvene organizacije mogu služiti unaprjeđenju demokratije?
Tako što će podržavati demokratski sistem i promicati prava građana i njihove
slobode, ali i educirati ih i pomoći u svakom smislu, radi poboljšanja situacije u
državi i svijetu.
14. Navedite neki od primjera doprinosa društvene organizacije društvu.
U Bosni i Hercegovini, realizacija ženskih ljudskih prava je i dalje ekstremno
teška, posebno u ruralnim zajednicama. Većina građana nije upoznata s
definicijom ili svrhom ljudskih prava, i rodna diskriminacija je vidljiva na svim
razinama i sektorima bosanskohercegovačkog društva. Kombinacija
patrijarhalne tradicije, socijalnog i ekonomskog siromaštva, poratnih trauma i
nacionalističke retorike sprečava mnoge žene i djevojke da uživaju u osnovnim
ljudskim pravima.
Ženske grupe u civilnom društvu doprinose značajnim i većinom nedovoljno
priznatim radom kako bi se poboljšala ženska ljudska prava, izgradnja mira i
sigurnosti u BiH. Kroz lobiranje i stvaranjem kontakata s vladim strukturama,
razvile su strategije koje je moguće primijeniti i šire na zapadnom Balkanu.

15.Navedite neke primjere negativnog utjecaja društvenih organizacija.

16. Koje su prednosti, a koje mane postojanja društvenih organizacija?

Prednosti: djelatnosti usmjerene ka unaprjeđenju ljudskih prava i sloboda, u cilju
ostvarenja nekih interesa, stoga unaprjeđuju demokratiju u državi te razvoj
pojedinaca i grupa, te pružaju pomoć onome kome je potrebna
Mane: što i nisu ljudi vični, posebno u BiH da budu članovi bilo kakvih
organizacija, što im je slaba reklama, što nisu više zastupljene, ako se okrenu
interesu i ugrožavaju ili diskriminiraju određene skupine

17. Šta su interesne grupe?

Interesne grupe su udruženja sastavljenja od pojedinaca ili organizacija koje se
okupljaju da unaprijede neka dobra ili beneficije za svoje članove ili za javnost
općenito putem utjecaja na politiku vlasti.
One igraju vitalnu ulogu u civilnim društvima. Neke postoje jedno ograničeno
vrijeme, dok druge postoje duže.
18. Koja je svrha interesnih grupa?
Funkcija interesne grupe jeste da udruži pojedince koji su zainteresirani da služe
svojim potrebama i ciljevima. Interesne grupe se formiraju kako bi promovirale
određ.pitanje i skrenule pažnju javnosti na potrebu koju su identificirale. One se
brinu za svoje interese. Pri tom ostvarenju ciljeva često korist ima cijelo društvo.
19.Ako je članstvo u interesnim grupama na dobrovoljnoj osnovi, zašto im
se ljudi pridružuju?
Ljudi se pridružuju ovim organizacijama jer prate onu devizu zajedno smo jači,
jer žele dobro za sebe, svoju porodicu, svoju budućnost, ali i za budućnost svih
drugih kojima želi dobro.
20.Da li bi vlast trebala imati ikakvu kontrolu nad interesnim grupama?
Vlast ne bi trebala da ima kontrolu nad interesnim grupama, osim ako se neke
grupe ne pokažu destruktivnim za društvo, ili ako krše neke demokratske
principe.
21. Da li postoje interesne grupe ili aktivnosti koje narušavaju ustav.prava
drugih?
Grupa može da ima destruktivne, diskriminatorske ili interese koji grubo krše
osnovna ljud.prava ostalih članova društva.-rasističke ili šovinist grupe. Te
grupe se mogu koristiti i nasiljem ili nedemokrat.sredstvima u ostvarenju ciljeva.