Aktualna radarska slika oblaka i oborine

Količina mm/h: Vjerojatni intenzitet oborine:

0.25 − 1 neznatan do slab
1−5 slab do umjeren
5 − 25 umjeren do jak, moguća grmljavina
25 − 100 jak do vrlo jak, grmljavina
> 100 ekstreman, grmljavina, moguća tuča
Na slikama je istaknuto vrijeme u UTC terminu:
ljeti: lokalno vrijeme = UTC + 2h
zimi: lokalno vrijeme = UTC + 1h

» Opširnije o radarskim slikama

» Meteorološki radari

Radari (skr. od engl. Radio Detection and Ranging) su se počeli koristiti početkom Drugog
svjetskog rata za detektiranje vojnih ciljeva, no s vremenom su prepoznate i druge primjene
ovih uređaja te se radarski produkti koriste u mnogim djelatnostima. Osnovni princip rada
sastoji se u odašiljanju usmjerenih kratkotrajnih impulsa elektromagnetskog zračenja u
prostor i potom detektiranju reflektirane energije od potencijalnih ciljeva. U ovisnosti o valnoj
duljini emitiranog zračenja i svojstvima cilja doći će ili ne do refleksije od cilja.
U meteorologiji se radari koriste kao mjerni instrumenti za detekciju i mjerenje intenziteta
raznih meteoroloških pojava i moderna meteorološka služba danas je nezamisliva bez
radarskih produkata. U svijetu je instalirano nekoliko stotina meteoroloških radara. Samo u
Europi ih je instalirano preko 200 koji kontinuirano rade (slika 1.).

Slika 1. Meteorološki radari instalirani u Europi (crne točkice) i njihovi maksimalni dometi
mjerenja (plave kružnice).
Dijelovi radarskog sustava
Načini mjerenja meteorološkog radara
Zračenje meteorološkog radara
Primjena meteoroloških radara
Radari i kratkoročne prognoze
Radari u Hrvatskoj

Dijelovi radarskog sustava

Meteorološki radar se sastoji od dva osnovna dijela: elektronskog dijela i antene. Elektronski
dio radara se sastoji od odašiljača, prijamnika i računala te je instaliran u prostorijama objekta
u kojem se nalazi ili u kontejneru. Antena meteorološkog radara instalirana je na specijalno
dizajniranom tornju (slika 2.) i zaštićena kupolom. Kupola štiti antenu od raznih vanjskih
utjecaja npr. oborine, vjetra, prašine, zrnca pijeska...
Slika 2. Radar na čelično-rešetkastom stupu uz čvrsti objekt (lijevo) i radar na samostalnom
stupu (desno).

Načini mjerenja meteorološkog radara

Meteorološki radar dobija i prikuplja informacije iz emitirane visokofrekventne (VF)
elektromagnetske energije koju odašilje u prostor u vrlo uskom i usmjerenom snopu. Kako se
emitirana VF elektromagnetska energija prostire pravocrtno, pri mjerenju meteoroloških
pojava (oblaka) nije poželjno da ta energija nailazi na neke druge prepreke, primjerice brda ili
građevine, jer radar tada ne može detektirati cilj. Zato se meteorološki radari postavljaju na
dominantne točke u okolini − vrhove brda ili planina te uzvisine (slika 5.). Udaljenost, doba
dana ili meteorološki uvjeti ne predstavljaju zapreku za mjerenje radarom.

Snop VF elektromagnetske energije meteorološkog radara je vrlo uzak, manje od 1 stupnja u

horizontalnoj i vertikalnoj plohi, poput laserske zrake.

Prilikom mjerenja, antena radara se istovremeno kreće po smjeru (azimutu) i po nagibu

(elevaciji) prikupljajući potrebne informacije. Treba naglasiti da je snop VF elektromagnetske
energije uvijek usmjeren u atmosferu − od linije horizonta radara pa prema gornjim nagibima.
Pokretna antena radara usmjerava snop zračenja tako da formira neku vrstu kružnih stožaca na
različitim nagibima (slika 3.).
 Slika 3. Shematski prikaz pretraživanja meteorološkog radara − trodimenzionalno (lijevo) i
dvodimenzionalno (desno).

Zračenje meteorološkog radara

Zračenje meteorološkog radara je elektromagnetsko zračenje kakvo je prisutno posvuda u
okolišu. Takvo elektromagnetsko zračenje generiraju svi električni i elektronički uređaji od
kućnih električnih uređaja, trafostanica, dalekovoda, RTV odašiljača, mobitela, baznih stanica
mobilnih operatera do radara. Obzirom na frekvenciju, zračenje meteorološkog radara pripada
neionizirajućem zračenju mikrovalnog opsega.

Zbog karakteristika zrake meteorološkog radara i njenog usmjeravanja tijekom motrenja

(slika 4.), vrlo je teško (u većini slučajeva nemoguće) da se ljudi i druga živa bića nađu u
polju emitiranja meteorološkog radara, tim više što se razina emitirane elektromagnetske
energije vrlo brzo smanjuje s udaljenošću od izvora zračenja.

Slika 4. Prikaz usmjerenosti radarskog snopa meteorološkog radara tijekom

motrenja.
Slika 5. Primjeri smještaja meteoroloških radara.

Neionizirajuće mikrovalno zračenje koje generira meteorološki radar i koje je u osnovi

elektromagnetsko zračenje, samo u slučaju izravnog djelovanja zagrijava tkiva živih bića, pa
tako i tkivo čovjeka. To je do sada jedini znanstveno dokazani efekt neionizirajućeg
mikrovalnog zračenja. Ovaj efekt nije akumulirajući i trenutno nestaje nakon prestanka
izloženosti elektromagnetskom zračenju, te obzirom na način rada radara nema posljedica na
zdravlje. Znanstveno je dokazano da je za povećanje temperature tijela za 1 °C potrebno
višesatno izlaganje ljudskog tijela direktnom izvoru zračenja, odnosno da bi trebalo boraviti
direktno ispred antene radara unutar kupole, za vrijeme dok je radar uključen, što nije
moguće. Isto tako, antena radara tijekom motrenja−zračenja ne miruje već se kreće po smjeru
(azimutu) i nagibu (elevaciji), stoga je nemoguće trajno boraviti u snopu zračenja.

U javnosti su prisutne bojazni da radari emitiraju izrazito jako i štetno zračenje koje uzrokuje
maligna i druga teška oboljenja. No, o štetnom utjecaju zračenja radara ne postoje nikakvi
znanstveni dokazi. Ipak, preventivno, u svakoj državi pa tako i u Republici Hrvatskoj, postoji
zakonska regulativa koja propisuje dozvoljene razine elektromagnetskog zračenja u okolini.
Regulativom su propisane maksimalne dozvoljene vrijednosti elektromagnetskog zračenja.
Vrijednosti propisane našim zakonima daleko su ispod vrijednosti na kojima se pojavljuje
mjerljiv efekt štetnog djelovanja. Svi instalirani uređaji koji emitiraju elektromagnetsko
zračenje, pa tako i radari, moraju udovoljavati toj regulativi. Za svaki se uređaj prije
instalacije radi procjena razine elektromagnetskog zračenja u okolini koje će uređaj emitirati i
tek ako je ona prihvatljiva pristupa se instalaciji. Nakon instalacije rade se mjerenja stvarne
razine elektromagnetskog zračenja (slika 6.) s ciljem provjere jesu li izmjerene razine zračenja
niže od zakonski dozvoljenih. U praksi su mjerenja zračenja meteoroloških radara uvijek
višestruko niža od zakonski dozvoljenih vrijednosti. Štoviše, mjerenja dokazuju da je zračenje
mobitela znatno jače od zračenja bilo kojeg meteorološkog radara (slika 7.). To je
prvenstveno zbog udaljenosti ljudskog tijela od izvora zračenja (mobitela i radara) i svojstva
da se intenzitet zračenja smanjuje s kvadratom udaljenosti tj. mobitel je neposredno uz
ljudsko tijelo dok radar to nije.
 Slika 6. Mjerenje zračenja meteorološkog radara.

Slika 7. Graf jačine zračenja u ovisnosti o frekvenciji emitiranja raznih

uređaja (zelenom i crvenom linijom označene su maksimalne dozvoljene
vrijednosti).
Primjena meteoroloških radara

Moderni meteorološki radari nezaobilazan su instrument u današnjoj meteorologiji, a produkti

meteoroloških radara nalaze višestruku primjenu u mnogim segmentima ljudskog djelovanja
npr. u poljoprivredi, zračnom, pomorskom i cestovnom prometu, elektroprivredi, zaštiti od
požara i poplava u prirodi... S obzirom na sve češće pojave izraženih meteoroloških ekstrema
povezanih s velikom količinom oborine u vrlo kratkom vremenu (intenzivna oborina, bujične
poplave), uloga radara postaje sve važnija. Pravovremenim otkrivanjem opasnih
meteoroloških pojava te dostavljanjem upozorenja nadležnim službama za zaštitu i spašavanje
i široj javnosti stvaraju se preduvjeti za pravovremeno i adekvatno djelovanje u sprečavanju
gubitaka ljudskih života i velikih materijalnih šteta.

Meteorološki radari najnovije generacije (dvojno polarizirani Doppler radari) pružaju

informacije o raznim meteorološkim pojavama na širokom području (operativnom dometu).
Tako se uz podatke o rasprostranjenosti naoblake iz koje se očekuje oborina dobivaju i
informacije o očekivanom intenzitetu oborine na tlu, brzini i smjeru vjetra u slojevima
atmosfere, akumuliranoj količini oborine na tlu za određeni period i područje, vrsti oborine
(snijeg, susnježica, kiša, tuča) i druge korisne informacije. Na slici 8. dan je radarski prikaz
akumulirane oborine tijekom 3 sata. Iz takvog radarskog produkta, koji se računa iz više
uzastopnih radarskih mjerenja, jasno je vidljiva prostorna rasprostranjenost kao i količina
oborine u definiranom periodu. Takav produkt vrlo je koristan za predviđanje eventualnih
poplava, klimatološke analize i druge namjene.

Pored meteoroloških informacija, najnoviji radari mogu detektirati i identificirati

nemeteorološke pojave kao što su rojevi insekata, jata ptica, vulkanski pepeo i sl.

Slika 8. Primjer akumulirane 3−satne oborine procijenjene iz radarskih mjerenja.

Radari i vrlo kratkoročne prognoze
Vrlo široku i sve veću primjenu meteorološki radari imaju u detektiranju i predviđanju
opasnih vremenskih pojava kao što su oluje, bujične poplave (slika 9.), tornada i sl. To je
posebno primjenjivo meteorolozima u izradi kratkoročnih vrlo preciznih progno za
(Nowcasting). Time se javnosti i službama za zaštitu i spašavanje daju neophodne i točne
informacije, pa se može preventivno djelovati i spriječiti nastanak većih materijalnih šteta ili
gubitak ljudskih života.

Slika 9. Radarski prikaz olujnog oblaka koji je prouzročio bujične poplave u zapadnom
dijelu Zagreba (boje prikazuju različiti intenzitet oborine).
Radari u Hrvatskoj

U Hrvatskoj su instalirana 3 meteorološka radara u kontinentalnom dijelu Hrvatske

(međurječje Save i Drave) i dio su mreže meteoroloških radara DHMZ-a. Nažalost ovi radari
su dotrajali (instalirani su 80-tih godina prošlog stoljeća) i na kraju svog eksploatacijskog
vijeka, obzirom da je njihovo održavanje preskupo prvenstveno zbog nemogućnosti kupnje
rezervnih dijelova.

Optimalni domet meteorološkog radara s kvalitetnim produktima je oko 120 km, (operativni
do 240 km), stoga radari instalirani u kontinental nom dijelu Hrvatske ne mogu 'pokriti' cijeli
teritorij Republike Hrvatske te je većina hrvatskog dijela obale i Jadranskog mora
nepokrivena radarima što se dobro vidi na slici 11. i kompozitnoj radarskoj slici (slika 10.)
dostupnoj na mrežnim stranicama DHMZ-a.

Slika 10. Prikaz radarskog kompozita mreže meteoroloških radara DHMZ-a i područje koje
pokrivaju.
Slika 11. Prikaz dijela Europske kompozitne radarske slike (siva područja prikazuju
nedostatak radarskih mjerenja).

Kako bi cijeli teritorij Hrvatske bio kvalitetno pokriven radarskim mjerenjima, u okviru
strateškog projekta Modernizacija meteorološke motriteljske mreže u Republici Hrvatskoj −
METMONIC, koji počinje s realizacijom u listopadu ove godine, DHMZ će nabaviti šest
novih "C-band" dvojno polariziranih Doppler radara. Time će se obnoviti mreža
meteoroloških radara na postojećim lokacijama (Puntijarka na Medvednici, Bilogora i
Gradište) a planira se postaviti tri nova meteorološka radara na Jadranu na lokacijama: Monte
Kope kod Pule, Debeljak kod Sukošana i Rota na Pelješcu (slika 12.). Postavljanjem tri radara
na Jadranu omogućit će se pravodobno dobivanje neophodno potrebnih podataka za najavu
olujnog nevremena i ekstremnih oborina na području hrvatskog dijela Jadrana čime će se
povećati sigurnost ljudi na moru i uz more.
 Slika 12. Planirana pokrivenost Hrvatske novim "C-band" dvojno polariziranim Doppler
radarskim sustavima. Domet mjerenja 120 km (područje kvalitete svih produkata).

Upotreba novih tehnologija omogućit će kvalitetnija mjerenja nad Hrvatskom čime će biti
dostupno više podataka o stanju atmosfere te omogućeno generiranje više radarskih produkata
poput izračuna ukupne količine oborine za različita vremenska razdoblja, određivanje profila
vjetra, klasifikacija hidrometeora koji će biti od pomoći pri lociranju tuče, jakih udara vjetra,
oluja i jakog intenziteta oborine. Osim bolje prostorne prekrivenosti smanjit će se interval
između mjerenja s 15 na 10 min. Planiranom modernizacijom mreže meteoroloških radara
DHMZ-a cijela će Hrvatska, kako na kopnu tako i na moru, biti pokrivena radarskim
mjerenjima (slika 12.) što će povećati mogućnosti pravodobnog upozorenja na opasne
vremenske pojave, a time i zaštite ljudi i imovine.