Zdravko Linarić

Predavanja:

Građevinski strojevi
LEKSIKON OSNOVNE
GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE

Predavanja
UČINAK GRAĐEVINSKIH STROJEVA

TROŠKOVI STROJNOG RADA U

GRAĐENJU

IZBOR STROJEVA I PLANIRANJE

STROJNOG RADA U GRAĐENJU

1
 Zdravko Linarić

Predavanja
Građevinski strojevi

LEKSIKON
OSNOVNE
GRAĐEVINSKE
MEHANIZACIJE

2
LEKSIKON GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE (STROJEVI, OPREMA, POSTROJENJA, ALATI itd )

akulokomotiva (engl. battery locomotive, njem. Akku-Lokomotive, f.),

vuča transportnih sredstava na tračnicama (primjerice vagona, vagon-
mješalica za beton, postolja tehnološke opreme itd.) koja se najčešće
primjenjuje u tunelogradnji te ponegdje u proizvodnji gradiva odnosno
građevinskih elemenata i sklopova. Akulokomotivu pokreće električna
struja iz akumulatora koje nosi na sebi. Masa akumulatora omogućava
također povećanje vučne sile akulokomotive. Uglavnom nosi jedan do
dva akumulatora. Mijenjaju se svakih nekoliko sati, ovisno o radnim učincima akulokomotive. Zamjena i
punjenje akumulatora provodi se u posebno izvedenim i prikladno elektro-opremeljenim akumulatorskim
postajama. Akulokomotiva ne zagađuje zrak, što je posebice pogodno pri probijanju dugačkih tunela, jer
treba manje a time ekonomičnije provjetravanje. →detaljnije vidi http://www.gia.se/eng/index.htm

armirački pogon (engl. iron working plant, njem. Betonstahlbearbeitungsanlage, f.), tipični građevinski proizvodni
pogon složen od posebnih strojeva, uređaja i ostale tehnološke opreme za proizvodnju savijenoga betonskog željeza (tzv.
armature). Obuhvaća strojeve i opremu za prihvat i uskladištenje željeza te njegovo ravnanje, rezanje, savijanje,
razvrstavanje i pakiranje, zatim uskladištenje savijenog betonskog željeza te njegov utovar za odvoz. Suvremeni
armirački pogon obuhvaća manji broj automatiziranih te djelomično robotiziranih strojeva složenih u jedinstvenu
tehnološku opremu. Kompjutorom vođena ta oprema razmjerno brzo i samostalno proizvodi savijeno betonsko željezo
prema unaprijed zadanim mjerama, oblicima i količinama. Ovi pogoni mogu biti središnji strukovni pogoni velikoga
proizvodnog učinka ili manji privremeni gradilišni priručni pogoni manjega proizvodnog učinka. →detaljnije vidi
http://www.blos-gleich.de/ ; http://www.krbmachinery.com/ ; http://www.oscam.com/prodotti_ted.htm ;
http://www.progress-m.com/ger/default.htm

asfaltna baza, asfaltno postrojenje (engl. asphalt mixing plant, njem. Asphaltmischanlage, f.), složena tehnološka
oprema za proizvodnju vrućih asfaltbetonskih mješavina. Sastoji se od nekoliko podcjelina: silosa za kamenu sitnež,
kotlova za bitumen i prirodni asfalt, silosa za kameno brašno,
kotlova za naftu, bubnja za zagrijavanje i sušenje kamenih
sastojaka, opreme za otprašivanje bubnja, sita za vruće
sijanje, mješalice svih sastojaka, silosa za prihvat gotove
vruće mješavine, unutrašnje transportne opreme (crpke,
cjevovodi, dodavači, elevatori), opreme za mjerenje,
pogonske opreme, opreme za prijenos energije, opreme za
upravljanje. Bubanj za sušenje može se grijati pomoću nafte
ili plina. U smislu načina rada mogu biti asfaltna postrojenja
s cikličkim (←vidi sliku lijevo) ili s neprekidnim miješanjem
sastojaka. Prva su uglavnom velika stalna postrojenja, s
velikim učinkom do nekoliko stotina tona na sat, ili srednje
velika lako rastavljiva prenosiva postrojenja, srednjega
učinka. Druga su uglavnom manja polupokretna asfaltna postrojenja čiji su pojedini dijelovi na podvozjima s gumenim
kotačima. →detaljnije vidi http://www.benninghoven.com/amp.htm ; http://www.astecinc.com/profile/default.htm ;
http://www.bernardi-impianti.it/usa/PRODUZ.htm ; http://www.cmiterex.com/products/HMA/asphalt.html ;
http://www.lintec-gmbh.de/ ; http://www.marini-spa.com/

autobager →teleskopski bager

autodizalice (engl. truck cranes, njem. Autokräne, m.), samohodna dizalice na

kamionskom podvozju. Sastoje se od podvozja na kojem se okreće postolje
koje nosi strijelu ili krak dizalice. Mogu biti (1.) autodizalice s nepromjenji-
vom rešetkastom strijelom (engl. truck-mounted rigid-jib crane, njem.
Autoturmdrehkräne, m., Autouniversalkräne, m.) ili (2.) autodizalice s
teleskopskim krakom tj. teleskopske autodizalice (engl. truck-mounted
telescopic crane, njem. Teleskopautokräne, m.). Kod velikih autodizalica s
rešetkastom strijelom potrebno je sastaviti takvu strijelu drugom manjom
autodizalicom. Postoji mnogo različitih vrsta i tipova posebice teleskopskih autodizalica u smislu njihove
veličine i nosivosti te konstrukcije odnosno logistike rada kraka za dizanje. →detaljnije vidi
http://www.howstuffworks.com/hydraulic-crane.htm ; http://www.demag24.com/en/ ; http://www.liebherr.de ;
http://www.groveworldwide.com ; http://www.tadanofaun.de/

3
automješalica (engl. truck mixer, transit mixer, njem. Autotransportbetonmischer, m., Fahrbetonmischer, m.),
tipično građevinsko transportno sredstvo za →autoprijevoz svježeg betona
između →tvornica betona i gradilišta. Automješalicu čini kamionsko
podvozje na kojemu se nalazi okretni bubanj s lopaticama. Bubanj se okreće
pomoću posebnog motora ili motora vezanog na pogonski motor vozila.
Okretanje bubnja u jednom smjeru omogućava miješanje svježeg betona, a
u drugom pražnjenje bubnja. Automješalica se prazni ili neposredno u
posudu ("kiblu") za prijenos betona →građevinskom dizalicom ili u →betonsku crpku ili u pretovarni
silos za beton. Pretovarni silos služi za postupno punjenje "kible" ili betonske crpke kako bi automješalica u
međuvremenu dopremila novu količinu betona. Sastavni dio automješalice može biti →crpka za beton ili
→transportna traka kojima se beton dotura iz bubnja neposredno na mjesto ugradnje. →detaljnije vidi
http://www.cifa.com ; http://www.liebherr.de ; http://www.schwing.de

autoprijevoz (engl. rubber-tyred haulage, njem. Fahrzeugtransport, m.),

oblik i sredstva prijevoza svih vrsta tereta pomoću vozila uglavnom na
gumenim kotačima. Temeljna su obilježja vozila autoprijevoza razmjerno
visoke putne brzine kretanja, razmjerno velika manevarska sposobnost i
prilagodljivost svim radnim uvjetima (vremenske prilike, topografija
prometnica, svjetlosni uvjeti itd). Tipična građevinska vozila za masovni
prijevoz sipkih tereta su →damperi i →kamioni kiperi. Ostala vozila koja
se rabe u građenju su traktori sa prikolicama za potrebe gradilišnog
transporta ili tegljači sa poluprikolicama za prijevoz komadnih i sipkih
tereta na većim udaljenostima.

bageri, gliboderi1, jaružala1 (engl. excavators, njem. Bagger, m.), vrsta tehnike odnosno tehničkih sredstava koja se
najviše koriste u za strojni rad pri građenju i pri proizvodnji gradiva. Obuhvaćaju širok raspon različitih oblika, vrsta,
podvrsta i tipova građevinskih strojeva razmjerno slične radne koncepcije, namijenjenih prije svega za površinski,
podzemni i podvodni iskop u sraslom tlu i stijeni odnosno iskop i utovar zemljanih i kamenih materijala. Koriste se
također za planiranje i oblikovanje nasipa od svih vrsta sipkih zemljanih i kamenih gradiva. Dijele se na više načina.
Temeljna je podjela na (1.) (građevinske) bagere s jednim krakom ili strijelom te sa jednom →dubinskom ,
→utovarnom ili →zahvatnom lopatom (tzv. bageri lopatari) odnosno povlačnom košarom (→skrejper); na (2.)
bagere s više lopata u obliku vjedrica (→bageri vjedričari i dio njima sličnih →rovokopača ili trenčera za iskop u
tlu te neke vrste drenopolagača) te na (3.) bagere bez lopata ili vjedrica (→bager sisavci ili refuleri, dio
→rovokopača ili trenčera za iskop u stijeni te neke vrste drenopolagača sa lancem šiljaka). Tu bi se mogli svrstati
→strojevi s otkopnim krakom u obliku otkopne rotirajuće glave sa šiljcima za struganje. Bageri mogu biti na podvozju
s gusjenicama, na kotačima (tu pripadaju →autobageri), na vagonskom podvozju odnosno tračnicama ili na nekom
plovilu (→plovni bageri). Posebnu vrsta bagera sa jednom lopatom su →kabel-bageri kao kombinacija →bagera
sajlaše i neke vrste žičare. Standardni građevinski bageri s jednim krakom i jednom lopatom na tom kraku
obuhvaćaju podvozje s opremom za kretanje (uglavnom →gusjenice ili rjeđe gumeni kotači kod manjih bagera) na kojem
se nalazi u punom krugu okretno postolje. Ono nosi pogonske motore, opremu prijenosa, upravljačku kabinu te krak
odnosno strijelu bagera sa lopatom ili nekim drugim alatom. U smislu prijenosa pogonske energije na radni dio, tj.
lopatu ili neki drugi alat, standardni građevinski bageri sa jednim krakom i jednom lopatom dijele se na →bagere
sajlaše i na standardne građevinske →hidraulične bagere. Standardni građevinski bageri su također →univerzalni
građevinski strojevi. Univerzalnost ovih bagera očituje se u tome što mogu brzo i jednostavno mijenjati razne vrste i
oblike lopata, priručne alate i uruđa na kraku ili strijeli te time izvoditi (kao isti bageri) razne zahvate pri građenju i
zemljanim radovima. Bageri služe također kao podvozja i pogonski strojevi za ostalu tehnološku opremu pri građenju i
izvedbi posebice geotehničkih konstrukcija (kao nosači radnih postolja, kao→građevinske (bager) dizalice, kao bageri
sa opremom za izvedbu pilota ili zavjesa (žmurja), bageri sa opremom za izvedbu zastora itd).

bager-dizalica →bager sajlaš, građevinska dizalica

bagerska lopata → dubinska lopata, utovarna lopata, zahvatna lopata (grajfer) bagera, skrejper,

1
Bager nije stroj koji samo kopa («dere») glib ili kopa jarke (tj. «jaruža») pa se ovdje, kao i u objavljenom građevinskom
leksikonu, on jednostvano naziva bager (možda bi hrvatski ispravno bilo ime «kopalo”ali bi se tada dozer moralo
nazvati «guralo”a grejder «ravnalo”što nema praktičnog smisla).

4
bageri sajlaši (engl. dragline, dragline excavators, njem. Seilbagger,
m.), vrsta →bagera uglavnom na →gusjenicama ili na nekom
plovilu (→plovni bageri), kod kojih se gibanje kraka i opreme za
iskop upravlja, pokreće i izvodi pomoću pletene čelične užadi
(praktično zvanih "sajli") preko vitala i koloturnika (zovu se stoga
također "mehanički" bageri za razliku od →hidrauličnih bagera).
Dijele se u dvije skupine. Jedni su
(u praksi uobičajeno nazivani) (1.)
dreglajni (slika desno→) s
nepromjenjivom rešetkastom
strijelom. Imaju povlačnu košaru
(tzv. →skrejper). Ukoliko imaju
mehaničku →zahvatnu lopatu (grajfer) zovu ih u praksi također samo
grajferi. Dreglajni odnosno grajferi (to je ustvari najćešće jedan te isti
bager-sajlaš sa jednim od navedenih lopata ili košara služe za masovni
iskop uglavnom aluvijalnih materijala (šljunka, pijeska) iz vode i to ili s
kopna ili s plovila. Posebno konstruirani grajferski uređaji rabe se za iskop
pri izvedbi glinobetonskih zavjesa ili zidova u tlu (← slika lijevo) .
Također se rabe kao građevinske →bager dizalice. Drugi su veliki (2.)
bageri sajlaši sa dvodjelnim zglobno vezanim krakom te uglavnom
→utovarnom (čeonom) lopatom . Rabe se samo u rudarstvu, odnosno
tamo gdje su veliki i stalni površinski kopovi (tzv. bageri lopatari).
→detaljnije vidi uz ostalo posebice http://www.liebherr.de ; http://www.linkbelt.com ; http://www.sennebogen.com

bageri sisavaci, refuleri (engl. suction

dredgers, njem. Saugbagger, m.), vrsta
→plovnih bagera koji podvodni iskop
(uglavnom aluvijalnih kamenih
materijala) izvode usisavanjem s dna
pomoću cijevi. Usisavanje omogućava
podtlak na posebno oblikovanom
usisnom dijelu cijevi koji tamo stvara
dovedeni stlačeni zrak. Sastavni dio
refulera su →kompresor te posebne
crpke za izvlačenje mješavine vode sa iskopanim materijalom i za njezino daljnje guranje kroz ploveće
cjevovode do na kopno. Dijele se na refulere u užem smislu i na refulere s otkopnom rotirajućom glavom
koja olakšava iskop jače zbijenih materijala. Otkopna rotirajuća glava može biti različitog oblika: kolo s
vjedricama, kolo sa zubima, rotirajuća rešetka itd. Postoji mnogo različitih konstrukcijskih oblika refulera u
smislu njihove veličine, snage i učinka, zatim u smislu načina plovljenja, zatim u smislu konstrukcijske
logistike rada same opreme za iskop pod vodom te u smislu oblika otkopne rotirajuće glave. →detaljnije vidi
http://www.doepke-gmbh.de ; http://www.dredge.com/ , http://www.ihcholland.com

bager-utovarivač, “kombinirka” (engl. backhoe loader, njem. Baggerlader, m.), kombinacija →bagera i
→utovarivača u jednom stroju. To je traktor na gumenim kotačima koji
sprijeda ima →utovarnu lopatu a straga bagerski krak najćešće sa
→dubinskom lopatom bagera. To je →univerzalni građevinski stroj
kod kojega promjena alata na obje radne strane omogućava više različitih
radnih operacija. Prikladan je za izvedbu raznih vrsta zemljanih radova
manjeg obujma te manjih montažerskih radova ( montaža cjevovoda u
rovovima i sl.) u okviru manjih gradilišta. Postoji mnogo različitih tipova
bager-utovarivača u smislu njihove veličine, snage te posebice načina
pogona i okretanja kotača. →detaljnije vidi u smislu rada http://www.howstuffworks.com/backhoe-loader.htm. te
ostalo http://www.caterpillar.com ili http://www.zeppelin.de ; http://www.equipmentcentral.com/europe/ ;
http://www.fermec.com/ ; http://www.hydrema.com ; http://www.jcb.com ; http://www.kramer.de ;
http://www.telescopelle.com/

5
bageri vjedričari (engl. bucket excavator, njem. Eimer-
bagger, m.), vrsta →bagera, ili na tračnicama ili
→gusjenicama ili →plovnih bagera, s više vjedrica koje
omogućavaju neprekidan iskop zemljanih ili aluvijalnih
kamenih materijala. Dijele se na (1.) bagere vjedričare s
lancem vjedrica (engl. bucket chain dredger, bucket
chain excavator, njem. Eimerkettenbagger, m. – slika
desno →) i (2.) bagere vjedričare s kolom vjedrica
(engl. bucket wheel
excavator, njem.
Schaufelradbagger, m. –
slika lijevo ←) koji se,
kao veliki bageri velikog učinka, uglavnom rabe u otvorenim rudokopima.
(u rudarskoj praksi nazivaju se kompaktni rotorni bageri). Kod bagera sa
lancem vjedrica staza lanca zglobno je vezan na njegovo podvozje. Rabe se
u pri održavanju vodotoka (plovni bageri vjedričari) te u glinokopima i šljunčarama (kao bageri vjedričari na
tračnicama ili gusjenicama – slika desno →). Postoji mnogo različitih tipova bagera vjedričara u smislu
njihove veličine, snage i učinka te konstrukcije nosača vjedrica kao i prijenosa odnosno punjenja materijala u
druga transportna sredstva. U bagere vjedričare mogu se svrstati poneki →rovokopači ili trenčeri
te→drenopolagači za iskop rovova kolom ili lancem razmjerno manjih vjedrica odnosno polaganje
cjevovoda u tlu. →detaljnije vidi http://www.krupp-foerdertechnik.com/ ; http://www.mbu.at/
betonara → tvornica betona

buldozer → dozer

bušaći čekići za bušenje pri miniranju (engl. rock drills, njem. Gesteinbohrhammer, m.), oprema za
izvedbu bušotina razmjerno manjega promjera u stijeni za potrebe njezina miniranja. U opremu bušaćeg
čekića pripada također →bušaći pribor. Postoje →dubinski bušaći čekići (nalaze se pri dnu bušotine) i
→vanjski bušaći čekići (nalaze se izvan bušotine). Konstrukcija bušaćega čekića te način prijenosa kinetičke
energije na kraj bušaćega pribora utvrđuju tri temeljna načina bušenja: udarno bušenje (engl. percussive
drilling, njem. schlagendes Bohren, n.), kružno bušenje drobljenjem (engl. rotary crushing. njem.
drehendes Brechen, n.) i kružno bušenje rezanjem (engl. rotary cutting, njem. drehendes Schneiden, n.). U
građevinskim minerskim radovima primjenjuju se uglavnom čekiči sa udarnim bušenjem. Pri takvom se
bušenju kinetička energija prenosi od čekića, gdje se stvara, udarnim valovima dalje na kraj bušaćeg pribora.
Istodobno se pribor postupno zakreće u određenim djelićima luka i vremenskim razmacima. Pogon bušaćega
čekića može biti stlačenim zrakom (primjenjuje se uglavnom samo kod ručnih bušaćih čekića mase do 30 kg)
te danas preovladavajući →hidraulični pogon, posebice kod teških lafetiranih bušaćih čekića (mase preko
30 kg pa do par stotina kilograma) odnosno lafetiranih →bušilica. →detaljnije vidi web-adrese pri bušilicima

bušaći pribor, pribor za bušenje pri miniranju (engl. rock drilling tools, njem. Gesteinbohrwerkzeug, n.),
dio opreme za bušenje stijene u svrhu njezina miniranja odnosno osnovni alat →bušaćih čekiča. Postoje
monoblok-svrdla (usadnik, šipka i glava sa sječivom jedno su tijelo – slika lijevo ←), kao jednodjelni pribor
za vanjske →bušaće čekiće ili višedjelni bušaći pribor
(usadnik, šipke ili cijevi, krunice te spojke navedenih dijelova) za
→vanjske i za →dubinske bušaće čekiće. Monoblok-svrdla
dugačka su najviše do oko 6 m. Višedjelni pribor omogućava bušenja do približno 100 m. Glave monoblok-
svrdla ili krunice višedjelnog pribora mogu biti s jednim sječivom, tri ili četiri
sječiva (u obliku križa ili slova X) te bradavičaste krunice (slika desno→). Ove
posljednje se rabe za bušenje vrlo abrazivnih stijena. Krunice se navijaju na kraj
monoblok-svrdla ili posljednje šipke višedjelnoga pribora pa je moguća njihova
zamjena. Promjeri krunica mogu biti do približno 100 mm. Bušaći pribor proizvodi
se u standardnim mjerama za sve vrste i tipove bušaćih čekića. →detaljnije vidi
http://www.robit.fi te ostale web-adrese pri bušilicima

6
bušilice, (njem. Bohrwagen, m., Bohrgerät, n.), (1) u širem smislu pojma sve vrste
samohodnih lafetiranih bušilica za bušenje u tlu i stijeni pri provedbi geotehničkih
istražnih i ostalih radova (primjerice pri izvedbi geotehničkih sidra), zatim bušilice
za pridobivanje vode, itd.; (2) lafetirane samohodne bušilice za potrebe
miniranja: samohodna ili vučena podvozja s rukama (granama, krakovima) koje
drže lafete. Po lafetu prilikom rada klizi teški vanjski→ bušaći čekić ili oprema za
okretanje dubinskoga →bušaćeg čekića. Podvozje samohodnih bušilice može biti
na gumenim kotačima ili najćešće na →gusjenicama (engl. crawler-mounted
drilling rig, njem. Raupenbohrgerät, n.). Kod velikih se bušilica na podvozju
nalaze pogonski motori i oprema za automatsko spremanje ili nastavljanje šipki pribora za bušenje te kabina za
upravljanje. Posebna vrsta su lafetirane → tunelske bušilice (“jumbo»). Sve vrste bušilica mogu biti na
(najćešće) hidraulični pogon ili (još ponegdje) pogon stlačenim zrakom. Bušilice koje se pokreću tlačenim
zrakom vuku za sobom kompresor ili ga nose na svom podvozju. →detaljnije vidi
http://www.boartlongyear.com/ ; http://www.copdrill.com ; http://www.drillingsolutions.irco.com/ ;
http://www.montabert.com/ ; http://www.smc.sandvik.com/

centrifugalne drobilice (engl. impellers, vertical impact shaft crushers, horizontal rebound crushers, njem.
Autogenbrecher, m., Vertikalbrecher, m., Vertikalmühle, f.), vrsta →udarnih drobilica ili →mlinova u kojima se
prethodno drobljeni ili prirodno smanjeni kameni materijal dalje usitnjava međusobnim udarom (slikoviti je predstavnik
ovih drobilica električni mlinček za kavu). Centrifugalna drobilica ima uspravni rotor kroz koji prolazi materijal. Na
kraju rotora kroz otvore izlijeće materijal uslijed centrifugalne sile prema vanjskom plaštu. Tamo se razbija u prethodno
usitnjeni materijal. Centrifugalne drobilice vrlo su ekonomične za usitnjavanje jako abrazivnih aluvijalnih kamenih
materijala koji sadrže u velikoj mjeri silicij. →detaljnije vidi web-adrese pri drobilanama

crpka za beton, pumpa za beton (engl. concrete pump, njem. Betonpumpe, f.), oprema gradilišnog transporta
svježeg (tzv. pumpanog) betona njegovim guranjem pod pritiskom kroz
cijevi. S obzirom na način guranja betona kroz cijevi, mogu biti ili
(najčešće u uporabi) klipne crpke za beton ili rotirajuće crpke za beton
(rjeđe u uporabi). Mogu također biti vučene na kotačima, samohodne na
kamionskom podvozju (autopumpe za beton) te prenosive crpke za beton
na postolju. Sastavni dio svake crpke za beton jest pribor za transport beto-
na guranjem: cijevi promjera između 100 i 200 mm, račve, koljena,
spojnice te kugle za čišćenje cijevi. Crpke guraju beton vodoravno do nekoliko stotina te uspravno do
nekoliko desetaka metara. Kod autopumpi za beton cijevi se nalaze na lomljivom okretnom kraku koji je
učvršćen na kamionsko podvozje. Njime je moguće guranje betona do 50 m u svim smjerovima. →detaljnije
vidi http://www.cifa.com ; http://www.putzmeister.de ; http://www.schwing.de

čeljusne drobilice (engl. jaw crushers, njem. Schwingbrecher, m.), vrsta drobilica za grubo usitnjavanje posebice
miniranih kamenih materijala. U drobilanama se najčešće primjenjuju kao početne (primarne) drobilice a rjeđe kao
završne (sekundarne, tercijarne) drobilice. Kao završne drobilice (tzv. čeljusni granulatori) manjega su učinka i rabe se
za proizvodnju kamene sitneži jednolike krupnoće zrna. Dio za drobljenje konstruiran je u obliku čeljusti koja pritiskom
te djelomice udarom lomi i na krupno usitnjava kameni materijal. Jedna ploča čeljusti je nepomična a druga pomična.
Postoje čeljusne drobilice s njihalom (engl. double toggle jaw crusher, njem. Pendelschwingbrecher, m.,
Kniehebelbrecher, m.), kod kojih je ulazni dio čeljusti nepomičan a izlazni dio se širi i sužava, te čeljusne drobilice s
ekscentrom (engl. single toggle jaw crusher, njem. Einschwingbrecher, m., Kurbelschwingbrecher, m.) kod kojih je
obrnuti slučaj pomicanja strana čeljusti spram dobilica sa njihalom. →detaljnije vidi kod web-adresa pri dobilanama

damperi (engl. dump trucks, haulers, njem. Muldenkipper, m., Dumper, m. → vidi http://www.caterpillar.com ;
http://www.hcmac.com/products/index.html ; http://www.moxy.no ;
http://www.terexmining.com/ ), veliko i snažna vozila za →autoprijevoz
sipkih tereta do nekoliko kilometara u teškim uvjetima gradilišnog
prometa. Posebno oblikovani i ojačani sanduk podizanjem unazad omo-
gućava samoistovar dampera. Zbog svojih mjera i velikoga osovinskog
pritiska ne može koristiti u javnom cestovnom prometu.U graditeljstvu
se najviše rabe →zglobni damperi koji objedinjuju obilježja snage i
robusnosti dampera te mjere odnosno veličinu →kamiona kipera.

7
dizalica → građevinske dizalice

dizalo → građevinsko dizalo

dodavači, dozatori (engl. feeders, njem. Aufgeber, m., Förderrinnen, f.), razmjerno manji oblici transportnih sredstva
(uređaja) za neprekidno dodavanje sipkih materijala uz istvremeno mjerenje (doziranje) količine dodavanja. Sastavni su
dijelovi mnogih složenih postrojenja za proizvodnju gradiva (→drobilana, →tvornica betona ili betonara ,→asfaltna
baza). “Rade”na razne načine: kretanjem naprijed-natrag, njihanjem i vibracijom te tresenjem elektromagnetskim
putem. Tu pripadaju također kratke →transportne trake u obliku povezanih čeličnih ploča. Postoji mnogo različitih
vrsta i oblika dodavača u smislu njihova načina rada, veličine i snage te posebice konstrukcije ovješenja odnosno načina
smještaja unutar ostale opreme. U drobilanama mogu biti zajedno složeni s rešetom (reštkom) za izdvajanje jalovine
prije početnog drobljenja (tzv. dodavači-rešetaljke). →detaljnije vidi kod web-adresa pri dobilanama

dodavač-rešetaljka → dodavači

dozator → dodavači

dozeri, buldozeri (engl. dozers, njem. Planierer m. →

detaljnije vidi između ostalih http://www.caterpillar.com ;
http://www.equipmentcentral.com/europe/ ), tipični građevinski
strojevi prije svega za masovni iskop tla i trošne stijene stru-
ganjem i njihov transport guranjem te za razastiranje i grubo
planiranje sipkih zemljanih i kamenih gradiva. Doziranje
odnosno rad dozera učinkovit je do oko 100 m. Dozer čini
traktorsko podvozje njčešće na →gusjenicama (to je dozer
gusjeničar, engl. crawler dozer, njem. Planierraupe, f., što
uglavnom pojmi samo kao dozer, slika desno →)., na koje je
s prednje strane oslonjen osnovni radni alat tzv. →nož
dozora u obliku na razne načine oblikovane daske . Današnji dozer
stoga ima značajke nekadašnjih buldozera (nož se mogao dizati
samo uspravno, i to pomoću užadi), angldozera i tiltdozera
(mogućnost dizanja i zakretanja noža u vodoravnoj odnosno
uspravnoj ravnini). Sa stražnje strane dozer može imati →rijač
(riper) koji omogućava iskop uz ostalo i nekih vrsta stijena. Rjeđe
su u uporabi dozeri na kotačima (engl. wheeled dozer, flywheel
dozer, njem. Radplanierer, m. - slika lijevo←) koji su slični
utovrivaču koji ima nož dozera. Kao →univerzalni građevinski
strojevi rabe se za vuču drugih strojeva, kao podvozje razne tehnološke opreme, kao cjevopolagači.
→detaljnije vidi http://www.zeppelin.de/D/lieferprogramm/04planieren/3_raddozer.html ). Posebne inačice su
dozer-skrejper (engl. scrape-dozer, njem. Schuerfraupe, m.; →detaljnije vidi http://www.frutiger.ch/ ) kao
kombinacija →skrejpera odnosno skrejperske košare i dozera (povišeni dozer između gusjenica ima
skrejpersku košaru umjesto noža) te →dozer-utovarivač (utovrivač gusjeničar). →Kompaktor je oblik
dozera ili utovarivača s gumenim kotačima na koje su navučeni čelični plaštevi valjka s bodljama.

dozer-utovarivač, utovarivač gusjeničar (engl. crawler loader, njem.

Raupenlader, m.), →utovarivač na →gusjenicama koji ujedinjuje
konstrukciju te radna obilježja →dozera i →utovarivača. Ima
→utovarnu lopatu sličnu zatvorenom →nožu dozera, a straga po
potrebi → rijač (riper) (slika lijevo
←). Rabi se za iskop i utovar te po
potrebi prijenos (slika desno →),
razastiranje i grubo planiranje sipkih zemljanih i kamenih gradiva. On je
također →univerzalni građevinski stroj prikladan za izvedbu raznih vrsta
zemljanih radova . →detaljnije vidi http://www.fiatkobelco.com
http://www.zeppelin.de/D/lieferprogramm/02laden/6_cat_ketten.html ;

8
dreglajn → bageri sajlaši

drenopolagač →bager vjedričari, rovokopači

drobilana (engl. crushing plant, njem. Brechanlage, f.), postrojenje za preradu miniranih ili aluvijalni kamenih materijala
u sitnež traženog oblika, veličine i granulometrijskog sastava zrna. U načelu obuhvaća trodjelni tehnološki postupak
usitnjavanja i razvrstavanja kamenog materijala. Početni (primarni) dio drobilane obuhvaća prihvat kamenog materijala,
odvajanje jalovine iz njega rešetanjem i njegovo početno drobljenje. Srednji (sekundarni) dio obuhvaća početno sijanje
te temeljno predrobljavanje ili mljevenje materijala. Završni (tercijarni) dio obuhvaća razvrstavanje drobljenog mate-
rijala uglavnom sijanjem. U trećem dijelu drobilane provodi se također možebitno mljevenje viška te pranje sitnijih
sastavnica drobljenca. Navedeni osnovni tehnološki postupak može biti sužen ili proširen, prema tome isključe li se ili
dodaju neke tehnološki zahvati. Osnovni strojevi drobilane su →drobilice, →mlinovi i →sita. Ostalu opremu čine silosi,
→dodavači, →transportne trake, oprema za pranje kamene sitneži, pogonski motori, oprema prijenosa i upravljanja.
Drobilice daju kakvoću kamene sitneži a također određuju radni učinak postrojenja. Drobilane mogu biti →pokretne
drobilane i nepokretne drobilane, odnosno velika stalna (industrijska) proizvodna postrojenja. →detaljnije vidi
http://www.crushingplants.com ; http://www.eaglecrusher.com ; http://www.kleemann-reiner.de ; http://www.krupp-
crusher.com ili http://www.krupphazemag.com ; http://www.kolbergpioneer.com ; http://www.liedlbauer.at ;
http://www.lippmann-milwaukee.com ; http://www.screensandcrushers.com

drobilice (engl. crushing machinery, njem. Zerkleinerungsmaschinen, f.), oprema za usitnjavanje kamenih materijala u
sitnež traženog oblika, veličine i granulometrijskog sastava. Dijele se na drobilice u užem smislu i na →mlinove. U
smislu načina drobljenja dijele se na →čeljusne drobilice, →udarne drobilice i →kružne drobilice. Čeljusne
drobilice gnječe materijal istodobno dinamički udarom i statički pritiskom. Imaju srednji utrošak energije i potrošnih
dijelova (obloge čeljusti) po jedinici proizvoda u odnosu na ostale drobilice. Daju razmjerno slabiju kakvoću oblika i
sastava zrna. Rabe se uglavnom kao početne drobilice. Kružne drobilice imaju najmanji utrošak energije i potrošnih
dijelova (žrvanj, obloge). Daju uglavnom dobar oblik i sastav zrna. Kod nekih kamenih materijala, radi njihove građe,
daju štapićast oblik zrna. Primjenjuju se i kao početne i kao završne drobilice odnosno mlinovi. Udarne drobilice imaju
najveći utrošak energije i potrošnih dijelova (udarne grede ili čekići rotora, obloge statora). Daju najbolji oblik i sastav
zrna. Primjenjuju se uglavnom kao završne drobilice ili mlinovi. Posebna vrsta udarnih drobilica su →centrifugalne
drobilice. →detaljnije vidi gore navedene web-adrese pri dobilanama

dubinska (iskopna, otkopna) lopata bagera (engl.

excavator bucket, njem. Tieflöffel,
m.), jedan od osnovnih radnih
alata građevinskih →hidrauličnih
bagera te stražnjeg dijela (strane)
→bager-utovarivača za iskop tla
ili prethodno minirane stijene sa
možebitnim utovarom materijala u
vozila. Određuje logistiku rada
bagera pa bagei sa dubinskom lopatom (engl. excavator, njem. Bagger mit
Tieflöffel -Ausrűstung, Tieflöffelbagger, m.) u načelu
kopa od razine svojega stajanja prema dole i prema sebi
(vidi slike lijevo i desno gore). Dubinske lopate su
razmjerno uže od →utovarnih lopata bagera. Mogu
biti bez zubiju i sa zubima na donjem bridu lopate (slika desno dolje→) ovisno u
tome da li se rabe pri iskop tla odnosno trošne stijene ili miniranih kamenih
materijala. →detaljnije vidi katalog pri http://www.zeppelin.de

dubinski bušaći čekić, (engl. down-the-hole drill, njem. Senkhammer, m., Tieflochhammer, m.), vrsta
→bušaćeg čekića koji se nalazi i djeluje na dnu bušotine. Njime se izvodi samo udar na
pribor za bušenje koji je satavni dio konstrukcije ovog bušaćeg čekića. Zakretanje čekića
izvodi se preko šipki pomoću posebnog uređaja izvan bušotine koji se nalazi na lafetu
bušilice. Promjer bušenja za potrebe miniranja pri građenju je do oko 100 mm. Za-
glavljivanje pribora za bušenje znači gubitak cjelokupnoga dubinskog čekića. Stoga se
dubinski bušaći čekići rabe se uglavnom u kamenolomima poznatih geotehnička obilježja
stijene koja se minira a gdje radi uvježbana ekipa bušaća. →detaljnije vidi ostale web-adrese
pri bušilicama te http://www.drillingsolutions.irco.com/index.asp?fuseaction=dsp_line&lineid=3

9
dvovaljčana drobilica → valjčane drobilice

finišeri (engl. finishers, njem. Deckenfertiger, m., Fertiger, m.), složena samohodna tehnološka oprema na
jedinstvenom podvozju sa →gusjenicama ili gumenim kotačima za
izvedbu nevezanih nosivih slojeva te vezanih betonskih i asfalt-
betonskih zastora cestovnih prometnica ( slika lijevo ←), zatim pista
te ostalih plošnih razmjerno tanjih konstrukcija linijskih građevina
(primjerice obloga kanala – slika desno dolje↓). Posebni finišeri
rabe se za izvedbu rubnjaka i rigola na licu mjesta te nekih izduženih
betonskih elemenata tvorničke proizvodnje. Obuhvaćaju dijelove
koji prihvaćaju, razastiru i zbijaju gradivo te po potrebi glade i režu u
dijelove ugrađeni zastor. Kreću se u radu neprekidno, razmjerno
malom brzinom. Dijele se uglavnom na finišere za beton (engl.
slipform concrete pavers, njem. Betoniermaschinen, f.) i finišere
za asfaltne zastore (engl. slipform asphalt pavers, njem.
Strassenfertiger, m. – slika gore lijevo←↑). Suvremeni finišeri
su →univerzalni građevinski strojevi, jer izvode sve vrste
zatora i plošnih konstrukcija. Neki složeni odnosno višedjelni
finišeri (primjerice finišeri za izvedbu obloga kanala – slika
desno →).) izvode plitki iskop te grubo izravnanje i fino
planiranje posteljiceiskopa prije izvedbe plošne konstrukcije. Postoji mnogo različitih vrsta finišera u smislu
njihove veličine i učinka te posebice odnosa konstrukcije za kretanje i prihvat odnosno ugradnju materijala.
Vođenje finišera po pravcu i visini uglavnom je automatsko pomoću lasera ili pomoću prethodno nivelirane
žice ili preko papuče po prethodno izvedenome dijelu plošne konstrukcije. →detaljnije vidi za asfltne zastore
http://www.bitelli.com/ ; http://www.cedarapids.com/ ; http://www.dynapac.com ; http://www.ir-abg.com/ ;
http://www.road-development.irco.com/index_read.html ; http://www.marini-spa.com/ ; http://www.voegele-ag.de a
za betonske zastore http://www.cifa.com ; http://www.gomaco.com/index.html ; http://www.guntert.com/

“freza” za asfalt →glodalica

glatki valjak →valjci

gliboder → bageri

glodalica, “freza” (engl. milling machine, njem. Fräs-

gerät, n.), samohodni građevinski stroj za struganje
posebice asfaltbetonskih zastora cestovnih prometnica,
pista i sličnih plošnih građevinskih konstrukcija. Glodalica je najćešće na podvozju sa →gusjenicama (slika
desno→) rjeđe s gumenim kotačima (slika lijevo←). Na podvozju je ovješeno prema dolje otvoreno korito.
Unutar korita nalazi se rotirajući valjak koji nosi posebno oblikovane šiljke
što stružu (glođu) zastor. Korito je tako izvedeno da iza sebe ostavlja
izduženu gomilu ostruganog materijala ili se materijal preko transportne
trake puni u vozila ispred glodalice. Samo struganje asfalta može biti
hladno ili vruće a što znači da glodalica izvodi prethodno zagrijavanje
asfaltnog zastora. →detaljnije vidi http://www.bitelli.com/ ;
http://www.dynapac.com ; http://www.wirtgen-group.com

gradilišni lift →građevinsko dizalo

građevinska mehanizacija→ građevinski strojevi

građevinska transportna sredstva (engl. transport equipment in construction industry, njem. Bautransportgeräte, n.),
skup, uvjetno rečeno, građevinskih strojeva odnosno transportnih sredstava što se izdvojeno sagledava jer se ista
sredstva i oprema pojavljuju u različitim oblicima tehnoloških postupaka građenja. Transportna sredstva za potrebe
građenja obuhvaćaju ili uobičajena transportna sredstva prilagođena za potrebe građenja ili posebne vrste, uvjetno
rečeno, građevinskih transportnih strojeva te slične strojne tehnološke opreme i uređaja za transport materijala
odnosno gradiva. Dio transportnih sredstava čine samostalne jedinice, kao npr. sva autoprijevozna sredstva, sredstva
transporta na tračnicama te razne vrste →(građevinskih) dizalica i →utovarivača. Određeni dio građevinskih

10
 transportnih sredstava i opreme sastavni je dio drugih strojeva i opreme, kao npr. →transportne trake, crpke,
→dodavači i vitla. Dijele se na ona koja su standardna i na neki način univerzalna u primjeni s obzirom na predmete i
materijale koje premještaju (vozila, →utovarivači, →građevinske dizalice) te na posebna građevinska transportna
sredstva kao što su npr. →automješalice i → crpke za beton. Mnogi građevinski strojevi, posebice za zemljane radove,
obavljaju istodobno i neku vrstu transporta: →dozer transportira iskopani materijal guranjem, →bager tovari materijal a
→skrejper izvodi u kretanju iskop, autoprijevoz i ugradnju materijala.

građevinske dizalice (engl. construction or building crane, njem. Baukraene, m.), vrsta transportnih sredstava za potrebe
gradilišnog prijenosa i dizanja svih oblika i vrsta gradiva. Tipične su građevinske →toranjske dizalice te dizalice sa
strijelomu kojima pripadaju →autodizalice, dizalice na →gusjenicama, dizalice na kotačima te dizalice na željezničkom
podvozju odnosno tračnicama. Osnova bager-dizalica je →bager sajlaš na gusjenicama ili gumenim kotačima. Plovne
dizalice su dizalice sa strijelom koje se nalaze na nekom plovilu. U postrojenjima i pogonima za proizvodnju gradiva
koriste se portalne dizalice ili mosne dizalice kao podvrsta portalnih dizalica zatvorenih prostora (proizvodnih hala).

građevinski stroj (engl. construction machine, njem. Baumaschine, f.), svako pomoćno radno sredstvo u
građenju koje je opskrbljeno pogonskim motorom. Osim svojstvenih konstrukcijskih obilježja, utvrđen je
masom, prostornom veličinom odnosno mjerama te snagom i radnim učinkom. Građevinski stroj unutar
svoje konstrukcije, osim pogonskog motora, obuhvaća između ostalog radni dio ili alat te opremu i uređaje
za prijenos i pretvaranje pogonske energije u radnu energiju. Ti se djelovi kod većine građevinskih strojeva
nalaze na jedinstvenom postolju. Takva cjelina čini zajedno s opremom za kretanje tipični ili standardni
građevinski stroj. Skup građevinskih strojeva, uređaja i ostale opreme, koji su povezani u tehničkom i
tehnološkom smislu, čini skupinu građevinskih strojeva ili postrojenje ili pogon ili neki drugi oblik
posebne složene tehnološke opreme za potrebe građenja. Ta je oprema objedinjena često u jedinstvenu
cjelinu s energetskom, transportnom i ostalom opremom raznih uređaja, mjernih instrumenata i ostalih
tehničkih sredstava potrebnih za regulaciju pripadnoga tehnološkog postupka.

građevinski strojevi, građevinska mehanizacija (engl. construction equipment, njem. Baumaschinen, f.,
Baugeräte, n.), sve vrste građevinskih strojeva, pogonskih strojeva (motora), transportnih sredstava,
postrojenja te ostale tehnološke opreme i uređaja koji služe kao sredstva za rad u građenju i proizvodnji
gradiva. Dijele se, s obzirom na način rada odnosno uporabu i iz toga proizišlu konstrukciju, u dvije temeljne
skupine: →standardni građevinski strojevi te →posebna građevinska mehanizacija. Prva skupina
obuhvaća tipične građevinske strojeve u užem smislu uglavnom serijske proizvodnje velikog broja tipova
svih vrsta i podvrta ovih strojeva. Druga skupina obuhvaća složenu tehnološku opremu koja može biti
također dvojaka. Jedno je samohodna odnosno pokretna složena oprema na jedinstvenom podvozju,
uglavnom maloserijske izrade. Ostalo su velike cjeline tehnološke opreme složene od uređaja i strojeva
maloserijske i izvanserijske proizvodnje. Tu također pripadaju industrijska postrojenja za proizvodnju
gradiva, prerađevina i građevinskih elemenata odnosno sklopova. U smislu područja primjene i predmeta
rada, građevinska mehanizacija se dijeli u dvije glavne skupine: →građevinski strojevi za zemljane
radove i građevinski strojevi za betonske radove u širem smislu. Ova druga se dijeli na →građevinske
strojeve za betonske radove u užem smislu i →građevinske strojeve za asfalterske radove. Navedene
skupine građevinske mehanizacije dijele se unutar sebe u smislu "bavljenja" odgovarajućim građevinskim
materijalom i prerađevinama na sljedeće podskupine: strojevi i oprema za pripremu, proizvodnju i preradu
materijala; za transport materijala; za ugradnju materijala i montažu prerađevina; pomoćni i ostali strojevi i
oprema. Navedena se građevinska mehanizacija primjenjuje u visokogradnji i u industrogradnji te u
niskogradnji (cestogradnji, građenju i održavanju željeznica, vodogradnji, tunelogradnji itd.). Pri tome se iste
vrste strojeva i opreme, ovisno o užem području primjene, međusobno razlikuju po nekim konstrukcijskim
obilježjima i pokretljivosti, ovisno o tehnološkim posebnostima građevinskih zahvata u kojima sudjeluju

građevinski strojevi za asfalterske radove (engl. asphalt paving equipment, njem. Asfaltbaumaschinen, f.,), sve vrste
u tehnološkom pogledu tipičnih građevinskih strojeva te ostale tehnološke opreme (postrojenja) koji služe ili za izvedbu
i obnovu (recikliranje) kolovoznih konstrukcija od asfaltbetona ili za izvedbu sličnih, asfaltom vezanih, kolovoznih
zastora (prskani asfalti, penetrirani makadami). Sa dijelom standardnih →građevinskih strojeva za zemljane radove
čine građevinske strojeve u cestogradnji. Obuhvaćaju standardne građevinske strojeve za asfalterske radove
(primjerice standardni →finišeri, neki →valjci) te posebnu građevinsku mehanizaciju (posebni →finišeri) u koju
pripadaju i postrojenja za proizvodnju asfaltbetona (→ asfaltne baze). Također obuhvaćaju strojeve i ostalu
tehnološku opremu za obnovu ili recikliranje asfaltnih zastora (primjerice →glodalice, →”remikseri»).

11
građevinski strojeve za betonske radove (engl. concrete construction equipment, njem. Betonbaumaschinen, f.,), sve
vrste u tehnološkom smislu tipičnih građevinskih strojeva, zatim posebnih transportnih sredstava te ostale tehnološke
opreme i postrojenja za provedbu ukupnih betonskih radova odnosno izvedbu betonskih konstrukcija. Dijele se na
strojeve i opremu za proizvodnju (uz ostalo →tvornice betona), transport (uz ostalo →automješalice, →crpke za
beton, →toranjske dizalice) i ugradnju (uz ostalo →vibratori, →finišeri, itd) svježeg betona te na strojeve i opremu
za proizvodnju, transport i montiranje betonskih prerađevina, elemenata i sklopova. Ovi brojni i raznovrsni građevinski
strojevi za betonske radove međusobno se razlikuju po mnogim radnim i konstrukcijskim obilježjima te po svojoj
→pokretljivost (kao) građevinskih strojeva ovisno o području primjene (visokogradnja, niskogradnja: cestogradnja,
tunelogradnja, vodogradnja itd). Razlikuju se također po posebnostima tehnoloških postupaka (procesa) i zahvata
betonskih i montažerskih radova u kojima sudjeluju. Tu također pripadaju strojevi i ostala tehnološka oprema za
proizvodnju betonskog željeza i armaturnih mreža (→armirački pogon), zatim mehanizirane skele i oplate kao i ostala
oprema pogona za proizvodnju, transport i montiranje betonskih prerađevina, elemenata i sklopova.

građevinski strojevi za podzemne radove (engl. tunneling equipment,

njem. Tunnelbaumaschinen, f.,Tunnelbaugeräte, n.), posebne podvrste
građevinskih strojeva, transportnih sredstava i ostale tehnološke opreme
prilagođene posebice svojom konstrukcijom i mjerama za podzemni rad u
tlu i stijeni odnosno za građenje potkopa, tunela, galerija i sličnih
podzemnih građevina. Obuhvaćaju, u smislu konstrukcije i logistike rada
odnosno kretanja, skučenim podzemnim prostorima posebno prilagđene
standardne građevinske strojevi za zemljane i betonske radove (uz ostalo
→tunelske bušilice, →tunelski utovarivači, →strojevi sa otkopnim
krakom, torkret-aparati) te posebnu građevinsku mehanizaciju za
podzemne radove (posebni →tunelski betonski vlak, →TBM). Dio ovih
građevinskih strojeva sličan je po konstrukciji i radnoj koncepciji
rudarskoj mehanizaciji pa se isti rudarski ili građevinski strojevi tehnološki nadopunjuju odnosno koriste bilo u
rudarstvu bilo u tunelogradnji. →detaljnije vidi http://www.gia.se/eng/index.htm ; http://www.wirth-europe.com/ ;
http://www.atlascopco.com/tunnelling ; http://www.smc.sandvik.com/ ; vidi također ostale web-adrese pri bušilicima

građevinski strojevi za zemljane radove (engl. earthmowing construction equipment, njem. Erdbaumaschinen, f.,
Erdbaugeräte, n.), sve vrste građevinskih strojeva, zatim neke vrste transportnih sredstava (posebice vozila kao što su
→kamioni kiperi i →damperi) te ostale tehnološke opreme za rad (građenje) u tlu i stijeni odnoso za rad sa zemljanim
i kamenim gradivima. Rabe se u većim dijelom u niskogradnji (cestogranji, vodogradnji, podzemnoj gradnji) te manjim
dijelom u viskogradnji. Obuhvaćaju standardne građevinske strojevi za zemljane radove te posebnu građevinsku
mehanizaciju za zemljane radove. Dijele se na strojeve i tehnološku opremu za iskop, transport (dio strojeva za
zemljane radove vrši
također neki oblik
transporta materijala u
okviru svoga osnovnog
tehnološkog zahvata),
preradu i ugradnju
zemljanih odnosno
kamenih materijala.
Također obuvaćaju dio
posebne građevinske
mehanizacije za radove
na zaštiti iskopa i
nasipavanja (uz ostalo
sidrenje), zatim radove
izvedbe i zaštite
građevinskih jama (uz
ostalo izvedba zavjesa), zatim radove temeljenja (uz ostalo izvedba pilota), itd. Tipični standardni građevinski strojevi
za zemljane radove su →dozeri, →bageri, →skrejperi, →utovarivači, →grejderi, →valjci, →rotofrezeri ili
pulvimikseri, itd, zatim dio strojeva za minerske radove kao →bušilice, →kompresori itd. Navedene vrste
građevinskih strojeva za zemljane radove međusobno se razlikuju po nekim konstrukcijskim obilježjima i pokretljivosti
ovisno o užem području primjene te o tehnološkim posebnostima građevinskih zahvata u kojima sudjeluju. U posebnu
građevinsku mehanizaciju za zemljane radove pripadaju sve vrste →plovnih bagera, zatim →bageri vjedričari i
kabel-bageri, zatim veliki →finišeri za izvedbu stabiliziranih slojeva prometnica, zatim →pokretne drobilane te dio
→građevinskih strojeva za podzemne radove.

12
građevinsko dizalo, gradilišni lift (engl. building elevator, njem. Bauaufzug, m.),
vrsta transportnog sredstava za uspravni gradilišni transport svih manjih količina
gradiva, priručne opreme te ljudi, posebice u visokogradnji. To je ograđeno
postolje koje putuje po vodilicama uspravne staze učvršćene za pročelje pripadne
građevine. Osim navedene staze i postolja, oprema dizala obuhvaća užad, pogon-
ske motore te ostalu opremu za sigurno dizanje i spuštanje posebice ljudi.
→detaljnije vidi http://www.geda.de ;
http://www.atlascopcowagner.com/vehicles/scooptrams.php

grajfer →zahvatna lopata bagera, hidraulični bager, bager-sajlaš

granulator → mlin

gravitacijska mješalica za beton (engl. free-fall concrete mixer, njem. Freifallbetonmischer, m.) → mješalice za beton

grejder (engl. grader, motor grader, njem. Strassenhobel, m.), tipičan, vrlo pokretljiv i razmjerno brz,
građevinski stroj za razastiranje, planiranje i oblikovanje svih
vrsta sipkih gradiva. Grejder čini traktorska osnova na
gumenim kotačima (dva ili četiri straga te dva sprijeda) na čiji
je izduženi središnji okvir (povezuje prednje i stražnje kotače)
učvršćena u svim smjerovima okretna, dugačka i razmjerno
uska daska. To je osnovni alat čija (p)okretljivost u razne
radne položaje daje grejderu obilježja →univerzalnog
građevinskog stroja pa osim navedenih izvodi i niz drugih
radnih zahvata pri zemljanim radovima (iskop jaraka, izvedba
bankina, oblikovanje kosina, miješanje kod izvedbe
stabiliziranih nosivih slojeva itd.) kao i održavanja posebice
mkadamskih prometnica (ravnanje planuma, čišćenje planuma, čišćenje snijega i sl.) . Grejder može biti s
prednje strane opskrbljen manjim dozerskim nožem, a sa stražnje manjim →rijačem koji omogućuju
olakšani iskop prethodnim razrahljivanjem nekih vrsta tla. →detaljnije vidi http://www.caterpillar.com ili
http://www.zeppelin.de ; http://www.equipmentcentral.com/europe/ ; http://www.orenstein-koppel.com
gusjenice (engl. track, njem. Raupe, m.), dio postolja velikog dijela standardnih
građevinskih strojeva (→dozeri – slika lijevo gore, →bageri, →bušilice, → strojevi
sa otkopnim krakom itd), transportnih sredstva (posebice nekih manjih vrsta
gradilišnih —damperi tj. minidamperi) te složenih
strojeva i postrojenja (→glodalice , →finišeri,
→pokretne drobilane itd.) za olakšano kretanje po
svom vrstama podloga posebice slabonosivih, kliskih i
neravnih terena. Daju također naziv nekim vrstama
strojeva ( →utovarivač gusjeničar, bager gusjeničar i
sl.). Omogućavaju sporo kretanje a time veliku snagu
prilikom iskopa primjerice kod kretanja dozera ili
upiranje o tlo prilikom iskopa primjerice kod stajanja bagera. Gusjenice su sklop neke
vrste beskrajnog lanca koji se (o)kreće po čeličnim kotačima vodilicama. Na lancu se
nalaze učvršćene pločice koje se manjim dijelom međusobno preklapaju. U načelu
podvozja strojeva gusjeničara imaju najmanje jedan par gusjenica. Zakretanje stroja se
postiže tako da jedna strana gusjenica ne radi ili stoji ili
se okreće suprotno od druge strane. Ovisno o vrsti
stroja, tla i radova koje stroj obavlja gusjenice mogu
razne dužine i širine (uže za rad na kamenoj podlozi –
slika desno gore i lijevo dole - ili šire za rad na slabo
nosivom tlu – slika desno dolje i lijevo u sredini).
Također pločice mogu biti različito oblikovane: sa
jednim ili više uzdužnih rebara – slika desno dolje -, sa
kombinacijom uzdužnih i kosih rebara slika desno gore
-, sa nižim ili višim rebrima – slika lijevo dolje -, s većim ili manjim preklopom ili bez
preklopa itd. →detaljnije vidi katalog pri http://www.zeppelin.de

13
“handler” →teleskopski utovarivači

hidraulični bageri (engl. hydraulic excavators, njem. Hydraulikbagger, m.), standardni →univerzalni
građevinski strojevi te najčešće korištena tehnička sredstva za
strojni rad pri građenju. Posebice se tu snažni hidraulični bageri
gusjeničari s lomljivim krakom (engl. crawler-mounted
hydraulic excavator, njem. Hydraulik-raupenbagger, m.). Kod
njh su svi mehanizmi prijenosa i rada alata na →hidraulični
pogon. Lopata hidrauličnih bagera može biti ili →utovarna
lopata ili →dubinska lopata ili→zahvatna lopata
(→grajfer)a. Mogu biti opremljeni također s teleskopskom
produžnom strijelom ili krakom kao → teleskopski bageri.
Neke vrste od lakših hidrauličnih bagera manje snage imaju
podvozje sa gumenim kotačima. →detaljnije vidi http://www.caterpillar.com ; http://www.zeppelin.de ;
http://www.casece.com ; http://www.fuchs-terex.de/ ; http://www.equipmentcentral.com/europe/ ;
http://www.fiatkobelco.com ; http://www.jcb.com ; http://www.kubota.de ; http://www.orenstein-koppel.com

hidraulični pogon kod građevinskih strojeva (engl. hydraulic drive for construction equipment, njem. hydraulischer
Baumaschinenantrieb, m.), prevladavajući pogon posebice prijenos pogonske u radnu energiju kod suvremenih
građevinskih strojeva, alata, uređaja te ostale tehnološke opreme za potrebe građenja. Pogonski medij i prijenosnik
energije jest ulje pod visokim pritiskom. Ukupna tehnička obilježja hidrauličnog pogona omogućavaju automatizaciju i
djelomičnu robotizaciju rada alata i uređaja građevinskih strojeva i ostale tehnološke opreme. Sama hidraulična oprema
obuhvaća hidraulične crpke, crijeva, zasune, razvodnike, hidraulične preše, regulacijske uređaje itd. Hidraulični pogon
daje osnovna radna obilježja i u svezi s tim naziv mnogim građevinskim strojevima (→hidraulični bageri, hidraulični
→bušaći čekići). →detaljnije vidi http://www.howstuffworks.com/hydraulic.htm)
jaružalo → bager

jež (engl. sheepsfoot roller, njem. Fusswalze, f.), vrsta →valjka s bodljama ili
nekim drugim istakama na plaštu. Može biti s uskim bodljama u obliku ovčje
noge (engl. sheepsfoot rollers, njem. Schaffusswalze, f.), sa širokim bodljama ili
s plaštem u obliku rešetke s uzdužnim uskim razmjerno visokim šipkama. Rabi
se uglavnom za zbijanje glinovitih materijala. Posebna vrsta ježeva su
→kompaktori. →detaljnije vidi webadrese kod valjaka

“jumbo” →tunelska bušilica

kabel-bager, kabel-skrejper (engl. dragline scraper, njem. Schrapper(-anlage), f.), posebna vrsta →bagera
sajlaša za iskop kamenih aluvijalnih materijala iz vode s
kopna pomoću jedne povlačne košare (→skrejper) koja se
zabacuje i vuče pomoću posebne opreme u obliku žičare.
Kabel-bager obuhvaća, uz ostalo, opremu s druge strane vode
(tornjevi, koloture itd.) koja drži i vodi užad sa opremom za
iskop što preko kolotura putuje po njoj. Može biti opremljen
sa zatvorenom ili otvorenom povlačnom košarom. →detaljnije
vidi http://www.stichweh.de

kamioni kiperi, kamioni samoistovarivači (engl. tipping lorry, njem.

Kipper, m.), najčešće korištena →autoprijevozna sredstva vanjskoga i
gradilišnog prometa. To su vozila s ojačanim kamionskim podvozjem na
kojem se nalazi posebno oblikovan, također ojačan, sanduk za prijevoz
sipkih gradiva. Sanduk se nesmetano prazni (samoistovara) dizanjem
unazad ili na stranu. Uglavnom se serijski proizvode. Takve su
konstrukcije i mjera da se mogu koristiti u javnom cestovnom prometu.
Kamioni kiperi mogu po potrebi vući dodatno prikolicu. →detaljnije vidi
http://www.iveco.com ; http://www.meiller.com ; http://www.man-
nutzfahrzeuge.de

kiper →kamioni kiperi

14
“kombinirka” →bager utovarivač

“kombajn”→strojevi sa otkopnim krakom

kompaktor (engl. tamping compactor, trash compactor, njem.

Bodenverdichter, m., Müllverdichter, m.), posebna vrsta samohodnih
→valjaka odnosno →dozera ili →utovarivača na gumenim
kotačima. Na gumene kotače kompaktora navučeni su plaštevi valjaka
s bodljama pa je on također posebna vrsta valjaka →ježeva. To je
→univerzalni građevinski stroj jer s prednje strane ima dozerski nož
ili utovarnu lopatu. Rabi se uglavnom za razastiranje, grubo planiranje
te zbijanje glinovitih materijala te posebice otpadnog materijala na
odlagalištima smeća. →detaljnije vidi http://www.bomag.de ; http://www.tana.fi te ostale web adrese pri valjcima
odnosno pri velikim proizvođačima strojeva za zemljane radove (Caterpillar, Komatsu itd)

kompaktni rotorni bageri →bageri vjedričari

kompresori (engl. compressor, njem. Kompressor, m.), strojevi odnosno oprema za proizvodnju stlačenog
zraka. U smislu načina rada dijele se na klipne kompresore (engl. piston compressors, njem.
Kolbenkompressoren, m.), rotacijske kompresore (engl. rotary compressors, njem. Rotationkompressoren,
m.) i vijčane kompresore (engl. screw compressors, njem. Schraubenkompressoren, m.). Klipni kompresori su
dio opreme stalnih "kompresorskih postaja" za proizvodnju razmjerno velikih količina stlačenog zraka
visokog pritiska. Ostalu opremu kompresorskih postaja čine kotlovi za zrak, kondenzacijski lonci, uređaji ili
oprema za hlađenje kompresora, itd. Pokretni građevinski kompresori (slika
desno→) uglavnom su vijčani kompresori to jest
zraka se tlači između okretnih, međusobno
uklopljenih, helikoidnih vijaka (←slika lijevo). Služe
za jednoliku proizvodnju manjih količina zraka
nižega pritiska. Vijčani kompresori u radu ne stvaraju
po čovjeka i okoliš opasnu buku. Pokretni kompresori sastavna su oprema uz bušaće
čekiće i bušilice koje se pogone na stlačeni zrak. Ako su na posebnom podvozju s
gumenim kotačima, onda ih neko vozilo ili bušilica vuku sa sobom. →detaljnije vidi http://www.compair.com te
ostale web-adrese pri bušilicima, bušaćim čekičima i bušaćem priboru

“krtica” →TBM

“koher” → kuhala za lijevani asfalt

kružne drobilice (engl. rotary crushers, njem. Kreisbrecher, m.), drobilice za usitnjavanje miniranih ili aluvijalnih
kamenih materijala. U drobilanama se primjenjuju kao početne, temeljne i završne drobilice odnosno →mlinovi. Dijele
se u dvije glavne skupine: →valjčane drobilice s vodoravnom osovinom valjaka i kružne drobilice s uspravnim
žrvnjem (engl. gyratory crusher, njem. Kegelbrecher, m.) koji se ekscentrično okreće unutar nepomičnog plašta
(slikovit predstavnik tih drobilica nekadašnji je ručni mlinac za kavu). Ove druge tipične kružne drobilice dijele se, s
obzirom na žrvnja, na konusne (žirakon) drobilice, na sferne (žirasfer) drobilice i na disk-kružne (žiradisk) drobilice.
Postoji mnogo različitih vrsta kružnih drobilica s obzirom na veličinu, snagu i učinak te posebice radni i konstrukcijski
odnos plašta i žrvnja. Vrlo su učinkovite i ekonomične pri usitnjavanju tvrdih, čvrstih i abrazivnih kamenih materijala.
→detaljnije vidi web-adrese pri drobilanama

kuhala za lijevani asfalt, “koheri”(engl. mastics mixers, njem. Gussasphalt-

Ausfahrkocher, m.) oprema za priređivanja lijevanog asfalta na licu mjesta
njegove ugradnje. Sastoji se od pokretnog kotla, sa ostalom opremom, u kojem
se vrši zagrijavanje i miješanje asfaltne mješavine. Mogu biti na kamionskom
podvozju ili na postolju sa kotačima koje se vuče kao prikolica do mjesta
priređivanja i ugradnje lijevanog asfalta. →detaljnije vidi
http://www.benninghoven.com/gussasp.htm ; http://atc.gmbh.de/

lafetirana bušilica →bušilica

mehanička lopata →minibager

15
“minibageri”(engl. mini-excavator, njem. Minibagger, m.), mali bageri slične ali umanjene konstrukcije
velikih →hidrauličnih bagera gusjeničara. Služe za iskop manjih količina
zemljanih materijala. Nazivaju se još mehaničke lopate. →uz ostale web-adrese
velikih proizvođača građevinskih strojeva za zemljane radve (Caterpillar, Fiatcobelko,
Komatsu, Icb, itd) vidi još http://www.gehl.de/pages/d_index.html ;
http://www.ihicompactexcavator.com/ :http://www.kubota.de ; http://www.neuson.com
http://www.libracompact.com/home.htm.asp ; http://www.officinepiccini.com/ ;

“minidamperi”(engl. mini-hauler, njem. Minidumper, m.), mali robusni damperi za

prijevoz sipkih gradiva samo unutar gradilišta. Kreće se također i po →gusjenicama.
Mogu se upravljati daljinski.→ za detaljnije vidi kod minibageri

“miniutovarivači”(engl. skid-steer loader, njem. Minilader, m.), mali, robusni, vrlo

pokretljivi i na mjestu okretljivi utovarivači na gumenim kotačima, namijenjeni za
utovar i prijenos svih vrsta gradiva. Prednja utovarna lopata učvršćena je na
stražnju stranu podvozja pa mogu tovariti preko sebe. Pokretljivost se postiže
mogućim međusobno neovisnim okretanjem svih kotača. Mogućnost izmjene
raznih alata sprijeda i straga na dodatnom bagerskom kraku daje ovom tipu
utovarivača obilježja →univerzalnog građevinskog stroja. Postoji mnogo
različitih vrsta minibagera u smislu njihove veličine i snage te posebice koncepcije i konstrukcije kretanja kao
i logistike utovarne lopate te ostalih (oko dvadesetak) alata koje koristi. → za detaljnije vidi kod minibageri

mješalice za beton (engl. concrete mixers, njem. Betonmischer, m.), oprema za pro-
izvodnju mješavine svježeg betona. Mogu biti samostalne (priručne, vučene) manje i
srednje velike mješalice (slika desno gore→↑ i lijevo gore ←), zatim samostalne veće
pokretne samohodne (slika desno dolje →↓) ili vučene mješalice ili sastavni dio
složenih proizvodnih postrojenja (tada mješalice daju ključna tehnička i tehnološka
obilježja →tvornicama betona ili betonarama). U smislu načina miješanja sastojaka
betona rade ili slobodnim padom: gravitacijske mješalice za beton (engl. free-fall
concrete mixer, njem. Freifallbetonmischer, m.-
slike lijevo ← i desno gore →↑ te desno →) ili
prisilnim putem pomoću okretnih lopatica: prisilne
mješalice za beton (engl. forced-action mixer,
njem. Zwangmischer, m. – slike dolje↓).
Gravitacijske mješalice za beton mogu biti sa
čvrstim uspravnim bubnjem (slika lijevo gore i desno dolje) ili okretnim
bubnjem (slika desno gore). Primjenjuju se uglavnom za miješanje
krupnozrnih betona ili kao male priručne mješalice. Ciklus njihova rada
traje do nekoliko minuta. U tvornicima betona koriste se najčeće prisilne
mješalice za beton koje mješaju sastojke svježega betona u bubnjevima pomoću sustava okretnih lopatica.
Dijele se na prisilne mješalice s uspravnom osi okretanja
lopatica (slika lijevo dolje←↓) i s vodoravnom osi okretanja
lopatica (slika desno dolje→↓).
Prve mogu imati sustave lopatica u
vidu više planeta odnosno satelita.
Ciklus njihova rada traje do jedne
minute. Vodoravne prisilne
mješalice mogu imati jednu ili dvije
osovine s lopaticama. Djelomice miješaju beton osim prisilno slobodnim padom.
Rabe se za također za miješanje krupnozrnih betona ili vrućeg asfaltbetona.
Posebnu podvrstu tih mješalica čine razmjerno dugačke i uske pužne mješalice za
beton s jednom ili dvjema osovinama u obliku vijka. →detaljnije vidi pri web-adresama za betonare
odnosno tvornice betona

16
mlin (engl. mill, njem. Mühle, f.), ustvari podvrsta →drobilice koja prethodno krupnije drobljeni ili prirodni aluvijalni
kameni materijal dalje usitnjava mljevenjem. Zove se još granulator. Od drobilice se razlikuje po tome što sadrži neku
konstrukciju koja onemogućava izlaz materijala dok se ne usitni na traženu veličinu i oblik (npr. rešetka ispod rotora
udarnih mlinova čekićara, koja onemogućava izlaz materijala dok se ne usitni na mjeru razmaka rešetki). Mlinovi se
dijele u iste vrste kao i drobilice. Najčešće se rabe kružni mlinovi svih vrsta kao drobilice, zatim udarni mlinovi svih
vrsta kao drobilice posebice mlinovi čekićari te →centrifugalne drobilice ili mlinovi. Postoje još mlinovi štapićari ili
kugličari (engl. ball mill, njem. Rohrmühle). To su okretni bubnjevi vodoravne osi, unutar kojih se nalaze slobodno
položeni štapovi ili kugle. Okretanjem bubnja oni se uslijed inercije uzdižu po unutrašnjem plaštu i slobodno padaju na
materijal koji na taj način dalje usitnjavaju. →detaljnije vidi kod web-adresa pri dobilanama

monoblok-svrdla →pribor za bušenje

nabijala (engl. tampers, njem, Stampfer, m.), razmjerno mali priručni strojevi za zbijanje
manjih količina zemljanih i sitnijih kamenih materijala u
skučenim prostorima. Dijele se na skakavce ili žabe
(engl. vibratory tampers, njem. Schnellschlagstampfer, m.,
Explosionstampfer, m. – slika lijevo→) koji nabijanje
izvode sporijim ili bržim udarima, te na vibroploče
(engl. vibrating plate, njem. Vibrationsplatten, f. – slika
desno←) koje zbijanje izvode vibracijom. Prvi se ne
kreću, a pridržavaju se ručno prilikom skakutanja
odnosno odskakivanja. Drugi se samostalno kreću uslijed inercije prouzročene
vibracijom, uz istodobno ručno usmjeravanje. →detaljnije vidi http://www.bomag.de:
http://www.dynapac.com ; http://www.rammax.de/ ; http://www.tunamakina.com/ ; http://www.vibromax.de

nož dozera, (engl. blade, njem. Schild m.) osnovni radni alat dozera smješten na
njegovu podvozju s prednje strane. Može biti različito
oblikovan, tj. može biti zaobljen i sa strane zatvoren (tzv.
U-nož za iskop tvrdog tla i kamenih materijal - slika
lijevo←), može biti ravan (tzv. S-nož služi uglavnom za
razatiranje i planiranje sipkih gradiva - slika desno gore
→↑), može se djelomično zakretati i podizati
hidrauličnim putem u svim ortogonalnim ravninanama. Nož može biti posebno
oblikovan i ojačan na donjem bridu ovisno u tome da li se rabi samo za planiranje
sipkih materijala ili se rabi za iskop posebice miniranih kamenih matereijala. Nož
također može biti u obliku rešetke (čiščenje terena - slika desno dolje→↓) ili
dvostranog rala (tzv. V nož za čiščenje trena od grmlja i drveća). →detaljnije vidi web-adrese pri dozerima te
http://www.imac.ca/products/tdbladegroup.htm#Blade%20GroupsTrack%20Dozer

otkopni čekić → udarni čekić

pervibratori, vibratori-igle (engl. internal vibrators, njem. Innenrüttler, m.),

vrsta vibratora u obliku uronjajuće igle koji se rabe za unutarnje zbijanje uglavnom
svježeg betona. Razmjerno veliki pervibratori rabe se također za zbijanje kamenih
aluvijalnih materijala te za izvedbu šljunčanih pilota. Pervibratori za zbijanje betona
razmjerno su manje igle, duljine do jednog metra i promjera najviše do približno 200
mm. Tanji pervibratori rabe se za sitnozrne a deblji za krupnozrne betone. Obilježja
pervibratora utvrđena su njegovom masom, ferkvencijom i amplitudom. U tom smislu dijele se na nisko- srednje- i
visokofrekvencijske pervibratore. Pervibratori se uranjaju u smjesu betona, te energiju vibracija koje nastaju rotacijom
ekscentrične mase u igli, prenose na okolnu masu betona. Dinamičke sile oscilacija čestica svježeg betona svladavaju
sile njihova međusobnog trenja, te se beton sliježe a zrak zahvaćen u smjesi betona izlazi prema površini i izvan betona..
Pogon vibratora može biti električni, zračni (pogon stlačenim zrakom), →hidraulični, neposredno nekim motorom na
ili u vibratoru te kombinacija navedenih pogona. →detaljnije vidi http://www.dynapac.com ; http://www.ptc.fr/ ;
http://www.stowmfg.com/ ; http://www.tremix.com/

17
plovni bager (engl. dredger, njem. Schwimmbagger, m.), oblik →bagera na plovilu ili brodu. Obuhvaća sve
vrste bagera prilagođenih za rad s plovila, kao standardne građevinske
→bagere s jednim krakom i žlicom, zatim plovne →bagere vjedričare
(slika desno←) itd. Posebnu skupinu čine portalni plovni bageri sa
zahvatnom žlicom (plovni grajferi) te →bageri refuleri bez žlice. Portalni
plovni bageri su ploveće portalne dizalice za iskop aluvijalnih kamenih
materijala iz duboke vode. Sastavni dio plovnih bagera čini oprema za
dotur iskopanoga materijala na kopno, ako plovni bager ne tovari neko
drugo plovilo. Navedenu opremu čine plovne →transportne trake ili
ploveći cjevovodi s uređajem za odvajanje vode pri izlazu na kopnu.
Postoji različite vrste i oblici plovnih bagera u smislu njihove veličine, snage i učinka, načina plovljenja te
posebice konstrukcijske logistike rada opreme za iskop pod vodom i odvajanje vode nakon iskopa.

pokretljivost građevinskih strojeva i postrojenja (engl. construction equipment mobility, njem. Baumaschinen-
beweglichkeit, f.), podrazumijeva prije svega pokretljivost u radu građevinskih strojeva kao cjeline, a zatim
konstrukcijsku pokretljivost pojedinih dijelova i sastavnica, posebice radnoga dijela ili alata građevinskog stroja.
Građevinski strojevi mogu biti u radu kao cjelina pokretni samohodni građevinski strojevi, vučeni pokretni građevinski
strojevi odnosno postrojenja, polupokretni građevinski strojevi i postrojenja, prijenosni polupokretni građevinski strojevi
i postrojenja te nepokretni građevinski strojevi i postrojenja. Samohodni građevinski strojevi obavljaju radne zadatke
kretanjem ili se samostalno premještaju na novo radno mjesto. Sastavni dio takvih građevinskih strojeva čini oprema za
kretanje bilo koje vrste. Pokretljivost je temeljno obilježje većine standardnih građevinskih strojeva. Dio samohodnih
građevinskih strojeva prevozi se na veće razdaljine posebnim transportnim sredstvima s obzirom na njihove razmjerno
male brzine kretanja i mogućnost uništenja gornjega stroja prometnica,
posebice gusjenicama (dozeri, bageri itd). Dio pokretnih građevinskih
strojeva i postrojenja premješta se na novo radno mjesto vučenjem. Takvi
građevinski strojevi postrojenja imaju podvozje s dijelovima za kretanje
(primjerice pokretna betonara na slici desno←) . Naknadno dodavanje
opreme za kretanje radi premještanja primjereno je polupokretnim
građevinskim strojevima i postrojenjima. Polupokretni građevinski strojevi
također se prenose tako da se ne rastavljaju, već se kao cjelina tovare na
neko drugo transportno sredstvo i njime dalje prevoze. Nepokretni
građevinski strojevi odnosno složena demontažna postrojenja obavljaju radne zadatke ostajući na jednom mjestu.
Njihovo premještanje provodi se drugim transportnim sredstvima uz prethodno rastavljanje odnosno ponovno
sastavljanje na novom radnom mjestu.

pokretne drobilane (engl. mobile crushing plants, njem. fahrbahre

Brechanlage, f.), samohodna ili polupokretna vučena postrojenja za
drobljenje i sijanje kamenih materijala na samom iskopu ili u njegovoj
blizini. Takve drobilane smanjuju ukupne transportne troškove
tehnološkog postupka iskopa i prerade kamenih materijala. Polupokretne
vučene drobilane jesu one na
podvozjima s gumenim kotačima.
Samohodne drobilane su one na
gusjenicama. Obično su dvodjelne. Prvi tzv. primarni dio (slika desno gore
→↑) obuhvaća prihvat materjala, odvajanje jalovine rešetanjem te početno
drobljenje materijala, uglavnom čeljusnom drobilicom. Drugi tzv.
sekundarni dio (slika lijevo ←) obuhvaća predrobljavanje ili mljevenje
materijala udarnom ili kružnom drobilicom te sijanje kamene sitneži.
Također služe kao oprema za recikliranje građevinskog otpada, posebice betonskog loma. →detaljnije vidi
web-adrese pri drobilanama

“polip” → zahvatna lopata (žlica) bagera, grajfer

portalni plovni bager → plovni bageri

posebna građevinska mehanizacija (engl. specific construction equipment, njem. spezielle Baumaschinen, f. und
Baugeräte, n.), složena tehnološka oprema koja u smislu koncepcije rada i iz toga proizišle konstrukcije može biti
dvojaka. Prvu skupinu čini samohodna odnosno pokretna složena oprema na jedinstvenom postolju, uglavnom izvan-
serijske izrade (→tunelske bušilice, pokretne →drobilane, zatim →betonare i →asfaltne baze, zatim veliki složeni
posebni→finišeri – slika lijevo na slijedećoj stranici→). Suvremene koncepcije i konstrukcije pretvaraju posebnu

18
 građevinsku mehanizaciju u standardne građevinske strojeve
maloserijske proizvodnje po narudžbi. Drugu skupinu čini
cjelina složene tehnološke opreme od uređaja i strojeva
maloserijske ili izvanserijske proizvodnje (postrojenja ili pogoni
kao što su tvornice betona, asfaltna postrojenja, drobilane,
armiračnice, →TBM, tunelski štitovi, →betonski vlakovi,
razni mehanizirani sustavi skela i oplata, oprema za prijenos i
montažu velikih betonskih elemenata, rešetke za navlačenje
betonskih nosača mostova). Navedene tehnološke cjeline mogu
biti složeni, jedinstveni, razmjerno manji i ograničeno
pokretljivi strojni sustavi ili velika, razvedena i vrlo složena postrojenja. To su također strojevi, postrojenja i tehnološka
oprema koji uglavnom rade neprekidno a što proizlazi iz automatizacije i robotizacije njihova upravljanja i pogona.

povlačna košara bagera → skrejper

pretovarni silos za beton → automješalica

prisilne mješalice za beton →mješalice za beton

pulvimikser →rotofrezer

pumpa za beton → crpka za beton

pužne mješalice za beton →mješalice za beton

refuler →bager sisavac, plovni bager

“remikser”asfaltnih zastora (napomena: zasada ne

postiji hrvatska riječ za ovu složenu strojno-tehnološku
opremu) (engl. remixer, recycler, njem. Remixer,
Rrecycler, m.), složena samohodna strojno-
tehnološka oprema na jedinstvenom pokretnom
postolju za recikliranje (oporabu) odnosno obnovu
asfaltnih zastora (kolnika) na licu mjesta
korištenjem materijala iz postojećeg zastora koji se
obnavlja. Recikliranje je moguće, kao prvo, u
slučaju obnove debljih (višeslojnih) asfaltnih
zastora hladnim postupkom pomoću jednostavnijih remiksera uglavnom na gumenim kotačima (engl.
road reclaimer, njem. Bodenstbilisierer und Kaltrecycler, m.) koji “u hodu” istovremeno stružu asfaltni sloj,
miješaju ostrugani usitnjeni materijal sa vezivom i ponovo ugrađuju izmješani materijal unutar jednog bubnja
sa valjkom za glodanje koji ujedno miješa ostruganu kamenu sitnež sa vezivom (slične su konstrukcije i
radne koncepcije kao →rotofrezeri odnosno →pulvimikseri za izvedbu stabiliziranih nosivih slojeva kod
cestovnih prometnica). Kao drugo, recikliranje tanjih asfaltnih zastora tj. habajućih (trošivih) asfaltnih
slojeva također hladnim postupkom moguće je pomoću složenih remiksera (engl. cold milling machines,
cold remixer, cold recycler, njem. Kaltrecycler, Kaltremixer, Kaltrecycling Remixer, m. – slika gore lijevo→)
koji “u hodu” istovremeno stružu asfaltni sloj, miješaju
ostrugani usitnjeni materijal sa vezivom i ponovo
ugrađuju izmješani materijal pomoću više uređaja
smještenih ispod pokretnog postolja na gusjenicama.
Obnova asfaltnih zastora moguća je, kao treće, tzv.
vrućim postupkom pomoću vrlo složenih “remiksera”
(engl. hot remixer, hot recycler, hot recycling train,
njem. Heissrecycler, Heissremixer, Heissrecycling
Remixer, m. – slika dolje lijevo←) koji (također “u hodu”)
istovremeno prethodno zagrijavaju i stružu asfaltni sloj, miješaju ostrugani usitnjeni materijal sa
vezivom i ponovo ugrađuju izmješani materijal a sve to pomoću više uređaja smještenih ispod pokretnog
postolja na gusjenicama. →detaljnije vidi http://www.bomag.de ; http://www.wirtgen.de/ ili http://www.wirtgen-
group.com ; http://www.marini-spa.com/

19
rezači sljubnica, rezač dilatacija, rezači fuga (engl. joint cutters, njem.
Fugenschneider, m.), strojna oprema za rezanje (asfalt)betonskih konstrukcija
odnosno konstrukcija od prirodnog kamena. Može biti samostalna ili sastavni dio neke
složene tehnološke opreme (betonski vlak, →finišeri). Ossnovni alat ovih strojeva su
kružne pile ili užad s dijamantskim zupcima odnosno perlama. Postoji mnogo različitih
koncepcija i konstrukcija rezača fuga s obzirom na njihovu veličinu, snagu i učinak, te
posebice glede prilagodbe oblicima konstrukcija koje zarezuju ili režu. →detaljnije vidi
http://www.building-equipment.com/ ; http://www.diamant-boart.com ; http://www.tunamakina.com/ ;
http://www.weber-bbf.de ; http://www.vibromax.de ; http://www.webermt.de

rijač, riper (engl. ripper, njem. Aufreisser, m.), alat za razrahljivanje i razaranje sraslog tla ili trošne stijene.
Oblika je neke vrste izduženoga uskog rala (sličnog polusavijenom, razmjerno duljem
klinu) koje se utiskuje i provlači kroz tlo ili stijenu. Učvršćuje se uglavnom zglobno
sa stražnje strane najčešće →dozera zatim →dozer-utovarivača i →grejdera. Može
biti jednostruk, dvostruk ili trostruk u smislu broja rijača. S obzirom na okretanje
(podizanje odnosno spuštanje) u odnosu na ravninu učvršćenja, rijač može biti okretni
ili usporedni te njihova kombinacija. Bolji je okretni rijač, jer se pri nailasku na
dijelove tla ili stijene koje ne može razoriti samostalno odiže, dok usporedni rijač
zapinje te onemogućava stroju koji ga nosi da se kreće dalje. Jednostruki udarni
rijač (udarni riper) u obliku →udarnog čekića omogućava dozeru također iskop svih vrsta čvrstih stijena.
→detaljnije vidi http://www.vailproducts.com/products/parallel_rippers/parallel.html

rotofrezer, pulvimikser (engl. pulverizing mixer, njem.

Bodenvermörtelungsmaschine, f., Bodenstabilisierer, m.),
stroj za usitnjavanje zemljanih materijala. Rabi se također
za miješanje gline ili kamene sitneži s nekim vezivom kod
izvedbe stabiliziranih nosivih slojeva ili kod stabilizacije
podtla (u tome slučaju naziva se pulvimikser). Rotofrezer
čini traktorska osnova, uglavnom s gumenim kotačima,
rjeđe gusjenicama, na koju je s prednje strane ovješeno
prema dolje otvoreno korito. Unutar njega se nalazi
okretna, uglavnom jedna osovina, koja nosi posebno
oblikovane lopatice ili noževe za usitnjavanje odnosno miješanje odgovarajućih materijala. Korito je dolje
tako izvedeno da iza sebe ostavlja oblikovani sloj stabilizacije. →detaljnije vidi http://www.bomag.de ;
http://www.caterpillar.com ili http://www.zeppelin.de ; http://www.wirtgen.de/

rovokopači, trenčeri (engl. trencher, njem. Grabenbagger, m., Grabenfräse, f.), posebna vrsta konstrukcije
→bagera za neprekidni iskop razmjerno uskih i dubokih rovova u tlu i stijeni. Uobičajeno se zovu trenčeri.
Trenčeri za iskop rovova u tlu slični su →bagerima vjedričarima s kolom
ili lancem manjih vjedrica. Iskop stijene ovim strojevima izvodi se uglavnom
lancem, rjeđe kolom posebnih šiljaka od tvrdog metala kojima stružu stijenu.
Nosač kola ili staze lanca nalazi se na uspravno okretnom kraku. Krak može
biti na podvozju s gusjenicama ili, rjeđe, s gumenim kotačima. Postoje
različiti oblici konstrukcije rovokopača odnosno trenčera u smislu njihove
veličine i snage, zatim podvozja te posebice konstrukcije lanca ili kola za
iskop rova kao i načina dopreme materijala oko stroja. Podvrstu tih strojeva
čine →drenopolagači koji uz iskop uskog rova polažu (drenažne cijevi) ili
slične vodove te istvremneo nakon polaganja zatrpavaju rov. →detaljnije vidi http://www.astecunderground.com/
; http://www.ricona.de/produkte/tesmec/index.shtml ; http://www.guntert.com/ ; http://www.mastenbroek.com/ ;
http://www.rivardtrenching.com/ ; http://www.tesmec.com/ ; http://www.trencor.com/ ; http://www.vermeer.com

samohodna drobilana →drobilana

samohodni valjak →valjci

20
sita (engl. screening machine, njem. Siebmaschine, f.), oprema za
mehaničko razvrstavanje sijanjem drobljenog kamena u sitnež
određenoga oblika, sastava i veličine zrna. Sita su uz →drobilice
temeljna oprema svake →drobilane. Dijele se, s obzirom na način
rada, na kosa vibracijska sita i vodoravna rezonantna sita. Mogu
biti jednoetažna do višeetažna te stojeća ili ovješena a također
opremljena uređajem za pranje kamene sitneži. Mogu biti
nepokretna ili lako prenosiva te polupokretna vučena ili
smohodna. Mreže sita mogu biti metalne ili gumene. Što se sije sitniji materijal, to sito odnosno mreža mora imati veću
površinu. →detaljnije vidi web-adrese kod drobilana te http://www.backers.de ; http://www.beyer-viernheim.de/ ;
http://www.dakotafab.com/ ; http://www.powerscreen.co.uk/ ; http://www.ez-screen.com/ ;
http://www.screenmachine.com/ ; http://www.finlayhydrascreens.com/

skakavac → nabijala

skrejper, skreper; (1) povlačna košara (engl. scraper, njem. Schleppschaufel, Schürfkübel. f.), oblik radnog
alata za iskop zemaljanih materijala struganjem u vidu sanduka ili košare koja se prilikom povlačenja
istovremeno puni (slika lijevo gore←↑). Osnovni je alat →bagera-sajlaša-dreglajna;
(2) skrejper, skreper (engl. bowl scraper, wheel scraper, tractor scraper, njem.
Motorschürfwagen, f. →detaljnije vidi na tražilo pod scraper kod http://www.caterpillar.com)
tipični građevinski stroj za masovni iskop, samoutovar, →autoprijevoz do nekoliko
kilometara te istovar, s grubim razastiranjem uglavnom koherentnih, posebice glinovitih
materijala (slika desno dole→↓). Sve radne operacije skreper izvodi u kretanju. Sastoji
se od posebno oblikovanoga prednjeg dijela neke vrste odnosno oblika traktora na
gumenim kotačima, nosivog okvira na kojemu je ovješen, prethodno navedeni, posebno
oblikovani sanduk ili tzv.skrejperska
košara (po kojemu je stroj dobio
ime), te stražnjega nosivog dijela, također na gumenim
kotačima. Otvaranjem dna sanduka i spuštanjem posebno
oblikovanoga noža izvodi se u smjeru kretanja iskop tla
struganjem te samopunjenje sanduka. Pri pražnjenju
sanduka, njegovo otvaranje je u drugom smjeru od
kretanja. Može imati sanduk s elevatorom koji olakšava
njegovo punjenje. Skreper također može imati pogon i
vuču (motore), osim na prednjim, i na stražnjim kotačima.
Pomalo nestaje iz uporabe u graditeljstvu, jer ga potiskuju učinkovitije kombinacije →hidrauličnih bagera i
→utovarivača s →kamionima kiperima i →damperima.

standardna građevinska mehanizacija → građevinski strojevi, standardni građevinski strojevi

standardni građevinski bageri → bageri

standardni građevinski strojevi (engl. typical construction equipment, njem. Standardbaumaschinen, f., Stan-
dardbaugeräte, n.), tipični (uobičajeni) →građevinski strojevi i ostala građevinska mehnizacije manje ili više serijske
proizvodnje. Postoji razmjerno mnogo proizvođača istih tipova, veličina, oblika i snage pojedine vrste standardnih
građevinskih strojeva. To su uglavnom samohodne ili pokretne strojne odnosno transportne jedinice (→bušilice,
→bageri, →dozeri, →skrejperi, →rovokopači, →utovarivači, →kamioni kiperi, →damperi, →grejderi, →valjci,
→automješalice, →betonske crpke, →autodizalice) koje rade pojedinačno ili u međusobno povezanim skupovima
tehnoloških lanaca. Standardni građevinski strojevi pojedinačno rade uglavnom ciklički. Ako rade naoko neprekidno,
tada je to rad u određenim mikrociklusima. Mogi standardni građevinski strojevi su također →univerzalni građevinski
strojevi. Osnovni pogon je tih strojeva uglavnom putem dieselskog motora a trasmisija i pogon njihovih radnih alata je
uglavnom na →hidralični pogon.

standardni univerzalni hidraulični bager → hidraulični bageri

svestranost građevinskih strojeva →univerzalni građevinski strojevi

21
strojevi s otkopnim krakom (engl. boom-type machines, njem. Teilschnittmaschinen, f.), skup strojeva koji
obuhvaća (1) →bagere s udarnim čekićem na kraku te ostale slične
(2) strojeve uglavnom na gusjenicama s otkopnom rotirajućom
glavom na vrhu kraka (engl. miner, roadheader, njem.
Teilschnittmaschine, f., Kratzförderer, m., slika desno←). Rotirajuća
glava ima šiljke od tvrdog metala, koji kopaju stijenu struganjem.
Glava se može okretati o smjeru iskopa ili okomito na smjer iskopa.
Uglavnom se rabe u tunelogradnji za mehanički iskop manje čvrstih i
manje abrazivnih trošnih stijena. Postoji mnogo različitih vrsta ovih
strojeva s obzirom na veličinu, snagu i učinak te posebice glede
koncepcije i konstrukcije prihvata i dopreme iskopanog materijala
iza stroja u druga transportna sredstva. Ove strojeve u rudarstvu nazivaju kombajnima a njihova rotirajuća
glava u obliku valjka široka je kao stroj a struže samo podinu iskopa. →detaljnije vidi http://www.eickhoff-
bochum.de/de/willkommen.htm ; http://www.ibatechno.info/ibatechno/index.html ;
http://www.ibstec.de/deufirmenprofil.html ; http://www.itcsa.com/ ; http://www.vab.sandvik.com/

tandem (vibracijski) valjak (engl. tandem roller, njem.

Tandemwalze, f.), vrsta samohodnog →valjka sa dva glatka valjka
koji služe ujedno i za kretanje i za zbijanje ili statičkim načinom ili
putem vibracija. To su valjci koji posebice pri valjanju
asfaltbetonskih zastora zamjenjuju dva dosad u tom slučaju korištena
valjka: kao prvo, teški statički valjak (ima tri kotača-valjka koji su
mogli zbijati samo statičkim načinom: engl. static three-wheeled
roller, njem. statische Walze, f.) za početno zbijanje iza →finišera
(u ovom slučaju tandem-valjak zbija vibracijama) i, kao drugo, laki
statički valjak za završno zaglađivanje (u ovom slučaju tandem-
valjak zbija bez vibracija). →detaljnije vidi webadrese kod valjaka

TBM (engl. tunnel boring machine, njem. Vollschnittmaschine, f., Tunnelbohrmaschine, f.), oblik složene tehnološke
opreme koja obuhvaća otkopne rotacijske strojeve i neke vrste rotacijskih štitova za mehanički iskop tunela u svim
vrstama stijena u punom kružnom
poprečnom presjeku. Mogu biti
koncipirani za bušenje čvrste i tvrde
stabilne stijene (slika lijevo←) ili za
bušenje srednje čvrste, odnosno
razmjerno meke stijene, ili kao otkopni
rotacijski štitovi za iskop nestabilnih
jako razlomljenih polučvrstih trošnih stijena. Navedeni se strojevi često nazivaju
"krtice", iako logistika njihova rada nikako ne odgovara načinu krtičina kopanja
podzemnih hodnika. TBM radi na način da tiska okretnu bušaću glavu na čelo iskopa, a
po njoj su raspoređeni određeni alati-rezači. Prevladava uglavnom koncepcija disk-
rezača (slika daseno→). Oni se okreću kao kotači i putuju koncentričnim krugovima po
čelu iskopa. Pri tome na njih istodobno djeluje tlačna sila, uslijed čega oštrica rezača
djeluje poput klina koji razara stijenu u obliku pločica. TBM obavlja istodobno niz
radnih operacija, kao što je iskop stijene, zahvaćanje iskopanog materijala te njegovo
premještanje kroz TBM i punjenje transportnih sredstava iza sebe. TBM kao tehnički
sustav za sebe obuhvaća nekoliko podsustava: za bušenje, za upiranje i podupiranje, za
unutrašnji transport iskopanog materijala, za otprašivanje, za odvodnju, za pogon, za
energetiku, za upravljanje itd. Pogonski i energetski podsustav zajedno s dijelom
transportnoga podsustava i podsustavom za otprašivanje te ostalom pomoćnom opremom
za rad čine pomoćni podsustav TBM-a. →detaljnije vidi http://www.akkerman.com/ ;
http://www.herrenknecht.de/ ; http://www.robbinstbm.com/ , http://www.wirth-
europe.com/

tegljač (s poluprikolicom) →autoprijevoz

teleskopske autodizalice → autodizalice

22
teleskopski bageri, (engl. hydraulic excavator with telescopic boom, njem. Hydraulikteleskopbagger, m.),
vrsta univerzalnih hidraličnih bagera sa krutim krakom koji se produžuje
teleskopiranjem. Dohvata su i do dvadesetak metara. Sve vrste teleskopskih
krakova ovih bagera okretljive su u punom krugu. Rabe se za uglavnom za
razastiranje i planiranje zemljanih materijala posebice pokosa nasipa i iskopa,
zatim za čišćenje i uređenje vodotoka, zatim u tunelogradnji za iskop i
podgrađivanje iskopanog obrisa, zatim u industriji građevnog materijala kao
univerzalni radni strojevi itd. Mogu biti na gusjenicama i na kamionskom
podvozju sa kotačima (teleskopski autobageri) →detaljnije vidi http://www.gradall.com/gradall/

teleskopski utovarivači, “handleri”, (engl. telescopic materials handlers, njem.

Teleskoplader, m.), podvrsta posebnih →utovarivača na razmjerno vrlo
pokretljivom podvozju s gumenim kotačima sa teleskopskim (produžnim) krakom
koji je okretljiv u vodoravnom i uspravnom smislu. Rabi se za utovar, prijenos i
dizanje svih vrsta građevinskih materijala. Također se rabe kao pokretns postolja
(košare) za rad na visini u položajima kojima je teško pristupiti uobičajenim
načinom. Mogućnost izmjene raznih alata te njihova logistika u radu daje
teleskopskom utovarivaču obilježja →univerzalnog građevinskog stroja. →
osim velikih proizvođača građevinskih strojeva (Caterpillar itd) detaljnije vidi također
http://www.gehl.de/pages/d_index.html ; http://www.manitou.fr ; http://www.merlo.com
; http://www.paus.de ; http://www.sennebogen.com

toranjske dizalice (engl. tower cranes, njem. Turmdrehkräne, m.), vrsta tipičnih →građevinskih dizalica
za prijenos svih vrsta materijala unutar gradilišta posebice u visokogradnji te gradnji ostalih visokih
konstrukcija. Sastoji se od okretnog i po potrebi na
tračnicama pokretnog tornja na kojemu se nalazi krak
(grana, strijela) s opremom za dizanje tereta pomoću
užadi. Krak može biti vodoravna grana (po njemu putuje
oprema za dizanje) ili kosa strijela okretna u uspravnom
smislu (oprema za dizanje ima hvatište na kraju kraka).
Prevladavaju uglavnom toranjske dizalice s vodoravnim
granom (slika lijevo←).
Mogu biti slobodne,
zatim oslonjene na
građevinu te unutar
građevine. Postoje
prijenosne, uglavnom velike (potrebno je rastavljanje prilikom premješta-
nja), te polupokretne ili samohodne samosastavljajuće manje toranjske
dizalice (slika desno→). Toranjske dizalice na kamionskom podvozju jesu
toranjske autodizalice. →detaljnije vidi
http://science.howstuffworks.com/tower-crane.htm ; http://www.liebherr.de ;
http://www.potain.com/ ; http://www.terex-peiner.de/

torkret aparat →žbukalice

traktor s prikolicom →autoprijevoz

transportna sredstva (engl. transport equipment, njem. Transportgeräte, n.), strojevi, uređaji te ostala oprema u
materijalnoj proizvodnji koja služe za premještanja (promjenu mjesta ili položaja) tereta (materjalnih resursa) i ljudi.
Temeljno obilježje transportnih sredstva je da ne stvaraju (ne uobličuju) novi proizvod te ne mijenjaju bitna svojstva
transportiranih resursa. U smislu načelne koncepcije ili logistike rada i iz toga prizišle konstrukcije transportna sredstva
se dijele na vozila (vozila na tračnicama ili sličnim konstrukcijama vođenja, zatim “slobodna” cestovna vozila i sl.),
plovila (plovila na vodi i u vodi, zrak, oplovi) dizala (dizalice, ostala dizalima slična oprema, viličari, itd.) i ostala
transportna sredstva (u koje spadaju razni transportni uređaji, strojevi i složena postrojenja primjerice žičare, zatim
"beskonačna" transportna sredstva, crpke, itd.,). Pri tomu ona mogu provoditi ili ciklički ili kontinuirani ili od navedenih
složeni način transporta. → Građevinska transportna sredstva su strojevi, uređaji i oprema koja se koristi za transport
gradiva i ljudi u različitim oblicima tehnoloških postupaka građenja.

23
transportna traka (napomena: susreće se naziv transpostna vrpca iako je u praksi naziv transportna traka koji je ovdje
naveden; engl. belt conveyor, njem. Gurtförderer, m., Förderband, n.), oprema za neprekidni prijenos uglavnom sipkih
materijala. Također pri građenju služe za prijenos svježeg krupnozrnog betona. Transportna traka sastavni je dio mnogih
složenih strojeva i postrojenja (→asfaltne baze, →automješalice, →tvornice betona,
→drobilane, →glodalice, →finišeri, TBM, →tunelski utovarivači itd). Radi poput
beskonačne trake koja stalno kruži po slogovima valjaka oslonjenima na nosivu
konstrukciju. Traka je uglavnom gumena, rjeđe metalna, kod kraćih duljina i kod nekih
dodavača. Gumene trake mogu biti višeslojne, armirane te nazubljene gornje plohe, širine
uglavnom do približno jedan metar. Sastoji se od nosive konstrukcije, pogonske postaje,
natezne postaje, slogova s valjcima te pogonskih motora, uglavnom elektromotora.
Slogovi valjaka su "V" ili najčešće "U" oblika. Postoje također samostalne vučene ili
samohodne transportne trake na podvozju s gumenim kotačima ili →gusjenicama. U
nekim slučajevima protežu se do nekoliko kilometara pri prijenosu zemljanih ili kamenih materijala iz kamenoloma u
pogone za njihovu preradu ili kroz tunele. →detaljnije vidi kod ewb-adresa pri dobilanama

trenčeri → rovokopači

tunelska bušilica, “jumbo” (engl. mechanized drifting jumbo, jumbo, njem. Tunnelbohrwagen, f.), tunelska
bušača kola s lafetiranim bušaćim čekićima. Podvozja mogu biti na
gumenim kotačima, gusjenicama ili kolosijeku. Kod lafetiranih
tunelskih →bušilica prevladava uporaba teških vanjskih hidrauličnih
→bušaćih čekića. Mogu imati više krakova (ruku, grana) koje nose
lafete. Po vodilici lafete putuje bušaći čekić. Na kraju lafete nalazi se
vodilica bušaćeg pribora. →Hidraulčni pogon i prijenos na kraku
odnosno lafetu omogućavaju veliku okretljivost odnosno bušenje u
različitim smjerovima. Ove bušilice imaju uglavnom automatizirano, djelomično robotizirano usmjeravanja i
reguliranje rada krakova, lafeta, bušaćih čekića i pribora za bušenje. →detaljnije vidi http://www.boomer-rig.com
te ostale web-adrese pri bušilicima

tunelska (teleskopska) oplata → tunelski betonski vlak

tunelski betonski vlak (engl. paving train in tunneling, njem. Tunnelbetoneinbauzug, m.), oprema za transport i
ugradnju svježeg betona u tunelima. Omogućava neprekidnu izvedbu betonske obloge, posebice u dugačkim tunelima.
Sastoji se od dva dijela. Jedan dio čini vlak s mješalicama na vagonskom podvozju za transport suhe smjese ili svježeg
betona po tunelu. Vuča je najčešće
→akulokomotivama. Drugi dio ao
tehnološku cjelina čine: →betonska
crpka, tunelska teleskopska oplata
(duljine do stotinu metara) u dijelovima koji se provlače jedan kroz drugi, kolica na tračnicama za prijenos dijelova
oplate te vibratorska postaja za pogon oplatnih →vibratora koji su ovješeni na mjestu ugradnje betona. Postoje inačice
betonskog vlaka, kao npr. miješanje betona tijekom vožnje u tunelu ili prije same ugradnje u vagon mješalicama, zatim
dovoz suhe smjese i miješanje u mješalici na mjestu ugradnje itd. →detaljnije vidi http://www.cifa.com/uk/g3_5.htm

tunelski (podzemni) utovarivači (engl. underground loaders, njem. Untertagelader, m.), posebna vrsta
→utovarivača za utovar i prijenos svih vrsta sipkih materijala u skučenim
podzemnim prostorima. Postoji nekoliko podvrsta konstrukcija tunelskih
utovarivača. Jedni su vrlo niski zglobni podzemni utovarivači na gumenim
kotačima s razmjerno velikom utovarnom lopatom koja je zglobno vezana na
dugački stražnji dio stroja. Drugi su manji tunelski utovarivači na gusjenicama ili
gumenim kotačima ili tračnicama koji tovare transportna sredstva prebacivanjem
utovarne lopate iza sebe. Mogu biti na dieselski, električni, →hidraulični ili
zračni pogon (pogon stlačenim zrakom). Posebnu skupinu čine utovarivači sa
grabilicama koje zahvaćaju materijal u transportnu traku koja kroz njih prolazi te
tako dopremaju materijal iza sebe. Postoji mnogo različitih vrsta i tipova tunelskih (podzemnih) utovarivača s
obzirom na njihov oblik i snagu te posebice logistiku rada utovarne lopate i dostave materijala iza stroja.
→detaljnije vidi http://www.atlascopcowagner.com/vehicles/scooptrams.php ; http://www.duxmachinery.com/ ;
http://www.gia.se/eng/index.htm ; http://www.paus.de ; http://www.smc.sandvik.com/

24
tvornica betona, betonara (engl. concrete-mixing plant, njem. Betonmischanlage, f.), postrojenje za proizvodnju svježeg
betona. Sastoji se od više podcjelina: silosi ili pregrade za kamenu sitnež odnosno
cement, transportna oprema (crpke, bagerski krakovi s povlačnom košarom,
dodavači, elevatori, pužni cijevni transporteri, skip-uređaji, →transportne trake),
oprema za mjerenje i vaganje sastojaka, →mješalica za beton, pogonska oprema,
te oprema za prijenos i upravljanje. Način rada, temeljna tehnološka obilježja te
veličinu učinka svakoj tvornici betona ili betonari daje mješalica za beton. Stalne
nepokretne tvornice betona ili betonare mogu biti dvojake. Jedne su srednje velike,
uglavnom u vodoravnoj ravnini, raščlanjene tvornice betona odnosno betonare ili s
pregradama (tvornica betona ili betonara sa zvijezdom) ili sa silosima za kamenu
sitnež. Druge su velike uspravne cjelovite toranjske tvornice betona (engl.
concrete-mixing tower-plant, njem. Betonmischturmanlage, f.) velikog instaliranog učinka →detaljnije vidi .
http://www.cifa.com ; http://www.cmiterex.com/ ; http://www.elba-werk.com ; http://www.liebherr.de ;
http://www.lintec-gmbh.de/ ; http://www.schwing.de/ . Posebnu skupinu čine manje pokretne betonare odnosno
pokretne →mješalice za beton. →detaljnije vidi http://www.carmix.com

udarne drobilice (engl. impact crushers, njem. Prallbrecher, m.), oprema za usitnjavanje svih vrsta kamenih materijala.
U →drobilani se primjenjuju uglavnom kao završne →drobilice odnosno udarni →mlinovi. Kao mlinovi rabe se za
proizvodnju kamene sitneži i kamenog brašna. Dio za drobljenje sastoji se od rotora s krutim uloženim gredama ili
zglobno vezanim čekićima (drobilice čekićare ili mlinovi čekićari) te od statora u obliku ploča ili cijevi. Materijal se
usitnjava udarom greda ili čekića rotora te samim udarom materijala u ploče statora. Kakvoća i krupnoća drobljenja
regulira se promjenom razmaka rotora i statora. Mogu biti jednosmjerne (rotor se okreće samo u jednom smjeru, a stator
je samo s jedne strane) te dvosmjerne ili reverzibilne. Ove druge omogućavaju dvostruko iskorištenje greda ili čekića
bez njihova okretanja na rotoru. Mogu biti također sa dva rotora. Postoji mnogo različitih tipova udarnih drobilica u
smislu njihove veličine, snage i učinka te posebice radnog i konstrukcijskog odnosa rotora i statora. Vrlo su učinkovite i
ekonomične pri usitnjavanju srednje čvrstih i manje abrazivnih kamenih materijala. Posebnu vrstu čine udarne
→centrifugalne drobilice s uspravnom osi okretanja rotora. →detaljnije vidi kod ewb-adresa pri dobilanama

udarni čekić (engl. rock breaker, impact hammer, njem. Schlaghammer, m.),
oprema za mehaničko razaranje stijene i betonskih konstrukcija udarom. Opremu
osim udarnog čekića čini dlijeta te slični alati za neposredno djelovanje na
materiju koja se razara. Udarni čekić pretvara svoju pogonsku energiju u radnu
kinetičku energiju. Ona se udarnim valovima preko dlijeta koristi za razaranje
materije. Dijele se na lake ručne čekiće (u praksi uobičajno nazvane
“pikhamere»), čija je masa približno do 30 kg, i na teške udarne čekiće, čija je
masa više od 30 kg pa do nekoliko tona. Teški udarni čekići nalaze se uvijek na
kraku →bagera (→strojevi s otkopnim krakom). Njihov pogon može biti
zračni (pogon stlačenim zrakom), iako prevladava →hidraulični pogon koji
omogućava visokofrekvencijske ili vibracijske udare, što je uglavnom jedini
način rada suvremenih teških udarnih čekića. →detaljnije vidi
http://www.alliedcp.com/ ; http://www.brokk.com ; http://www.euroram-rockmaster.com ; http://www.italdem.it ;
http://www.krupp-berco-bautechnik.com/e/index.html ; http://www.lifton.dk ; http://www.rammer.com ;
http://www.smc.sandvik.com/ ; http://www.socomec-spa.com/ ; http://www.tramac.com/

udarni rijač, udarni riper → rijač, riper

univerzalni građevinski stroj (engl. multipurpose construction machinery, njem. Universalbaumaschinen, f.), u smislu
uporabe ili korištenja svestrani građevinski stroj koji može izvoditi više vrsta
radova. Mnogi standardni građevinski strojevi ujedno su univerzalni
građevinski strojevi. Univerzalnost u radu tih strojeva postiže se na dva načina.
Prvi je mogućnost izmjene uređaja ili
alata stroja. Promjenom alata
→utovarivača ili →hidrauličnog
bagera isti stroj može izvoditi iskop,
utovar, čupanje, rušenje, planiranje,
razbijanje, zbijanje (primjerice
žmurja – slika gore↑), bušenje (primjerice pilota – slika desno →), rezanje,
prijenos, dizanje, polaganje i vađenje raznih materijala ili konstrukcija. Drugi
način temelji se na pokretljivosti uređaja ili alata na stroju. Kod →grejdera
razni položaji daske, uz istodobno nezavisno naginjanje kotača, omogućava
planiranje, razastiranje, iskop, struganje, premještanje, zatrpavanje, skidanje, ugradnju, oblikovanje i čišćenje zemljanih

25
 materijala. Mnogi složeni građevinski strojevi također su na neki način univerzalni u primjeni, kao na primjer suvremeni
→finišeri koji ugrađuju sve vrste zemljanih odnosno kamenih sipkih materijala bilo vezanih ili nevezanih (npr. nosivi
slojevi, stabilizirani slojevi, betonski i asfaltbetonski zastori). Neki od njih mogu se prilagoditi za izvedbu navedenih
radova i na pistama i na kanalima odnosno dijelovima (kosinama) kanala. Osim ugradnje, mogu izvoditi i planiranje
odnosno djelomični iskop i ravnanje podloge na kojoj kasnije izvode navedene nosive slojeve i zastore.

utovarivač (engl. loader, njem. Lader, m.), tipično razmjerno pokretljivo i brzo transportno sredstvo odnosno
građevinski stroj koji je namijenjen prije svega za utovar i prijenos
sipkihgradiva. Može izvoditi laki iskop nekih vrsta tla. Standardni
građevinski utovarivač podrazumijeva podvozje na gumenim
kotačima (utovarivač na kotačima ili samo utovarivač, engl.
wheeled loader, njem. Radlader, m.). Rjeđe se rabe utovarivači na
gusjenicama (utovarivač gusjeničar ili →dozer-utovarivač). Na
prednji dio utvarivača učvršćena je →utovarna lopata. To je
osnovni alat kojim utovarivač čeono zahvaća materijal te istresa
uglavnom čeono ili bočno u transportno sredstvo. Radi toga u radu
izvodi tzv. "V"-kretanje. Kod standardnih zglobnih utovarivača na
gumenim kotačima prednji kotači i utovarna lopata zglobno su vezani za stražnji dio stroja na drugom paru
kotača. Gumeni kotači utovarivača najčešće su zaštićeni od trošenja ili oštećenja mrežom lanaca koja ih
obavija. Mogućnost izmjene raznih alata daje utovarivaču obilježja →univerzalnog građevinskog stroja.
Posebnu skupine čine →bager-utovarivači (kombinirke), →teleskopski utovarivači, →tunelski
(podzemni) utovarivači posebno konstruirani za rad u podzemlju te mali → “miniutovarivači». →detaljnije
vidi izumeđu mnogobrojnih najvažnije proizvođeače utovrivača http://www.caterpillar.com ili http://www.zeppelin.de
; http://www.casece.com ; http://www.equipmentcentral.com/europe/ ; http://www.fiatkobelco.com ;
http://www.jcb.com ; http://www.kramer.de ; http://www.orenstein-koppel.com ; http://www1.volvo.com

utovarivač-gusjeničar → dozer-utovarivač

utovarna (čeona, visinska) lopata (engl. front shovel bucket za bagere te loader bucket za utovarivače, njem.
Schaufel,f.), osnovni radni alat dijela →bagera (slika desno
→) te →utovarivača (stoga ponekad utovarivače nazivaju
utovarne lopate, vidi prethodnu sliku kod utovarivača) za
možebitni iskop nekih
vrsta tla te, prvenstveno,
za utovar sipkih gradiva.
Kod bagera određuje
logistiku njegova rada
odnosno bageri sa
utovarnom lopatom (engl.
front shovels, njem. Bagger mit Schaufel-Ausrűstung, Schaufelbagger, m.)
u načelu uglavnom rade, dakle kopaju i zatim tovare, od razine svojega
stajanja prema gore i od sebe (slika lijevo ←). Utovarne lopate mogu biti
bez zubiju i sa zubima na donjem bridu sanduka lopate (slika desno
dole→↓) ovisno u tome da li se rabe samo za utovar ili se rabe za
dijelomični iskop te zatim utovar (posebice miniranih kamenih matereijala).
Obujam utovarnih lopata kod bagera je do desetak metara kubičnih a kod
utovarivača do dvadesetak metara kubičnih.
Velike utovarne lopate bagera također se
prazne njihovim otvaranjem sa doljnje ili
stražnje strane (slika desno dole→↓). Postoje
utovarne lopate u obliku rotacijskih sita (engl. rotar cleaner, njem.
drehende Schaufel, m. – slika lijevo dole ←↓) kojima se uz utovar provodi i
prethodno prosijavanje materijala. Raznovrsnost mogućih oblika utovarnih
lopata →detaljnije vidi katalog pri http://www.zeppelin.de

26
valjci (engl. rollers, njem. Walze, f.), strojevi za zbijanje valjanjem razmjerno većih masa zemljanih, kamenih
te vezivom stabiliziranih materijala, zatim krupnozrnih betona (tzv.
valjani betoni) te asfaltbetonskih zastora. Valjci mogu biti vučeni ili
samohodni. U smislu konstrukcije odnosno materijala te oblika obloge
odnosno plašta valjci se dijele na (čelične) glatke valjke i →ježeve te
na →valjke gumenjake. Zamjenom plašta valjak je ili glatki valjak ili
jež. Postoji kombinacija glatkog valjka odnosno ježa i gumenoga valjka
u jednom stroju (engl. combination compactor, njem. Kombiwalze, f.).
Vučeni su samo s jednim valjkom (engl. towed roller, njem.
Anhängewalze, f.). Vuča je uglavnom pomoću →dozera koji mogu vući
više valjaka (tzv. "vlak valjaka"). Vučene valjke potiskuju iz uporabe sve više samohodni valjci (slika gore
lijevo←↑). Samohodni su valjci dvoosovinski, i to ili s jednim valjkom i gumenim kotačima (engl. single-
drum compactor, njem. Walzenzug, m.) ili s dva glatka valjka (→tandem valjak). Posebna vrsta valjaka su
→kompaktori. Traženi parametri zbijenosti (odnosno potrebna energija zbijanja) postižu se kod određene
mase valjka regulacijom amplitude (odskoka) te broja vibracija i prijelaza valjka. →detaljnije vidi osim web-
stranica velikih proizvođača (Caterpillar, Komatsu, Terex, itd) slijedeće adrese http://www.ammann-group.ch/ ;
http://www.bitelli.com/ ; http://www.dynapac.com ; http://www.bomag.de ; http://www.hammag.com/ ; http://www.ir-
abg.com/ ; http://www.orenstein-koppel.com/home.htm ; http://www.rammax.de/ ; http://www.road-
development.irco.com/index_read.html ; http://www.vibromax.de ; http://www.wirtgen-group.com

valjak gumenjak (engl. rubber tyred roller, pneumatic tyred roller,

njem. Gummiradwalze, f.), vrsta samohodnog valjka na gumenim
kotačima. Zbija gnječenjem što je kombinacija zbijanja u smjeru
kretanja i okomito na smjer kretanja gumenih kotača. Služi za zbijanje
asfaltbetonskih zastora, zatim tanjih slojeva praha ili gline te nekih
konstrukcija od kamene sitneži jednolike veličine i granulometrijskog
sastava (filterski i drenažni slojevi). Može, osim statičkog načina,
zbijati putem vibracija. Ima nekoliko kotača sprijeda i straga čiji se
tragovi preklapaju. Traženi parametri zbijanja postižu se promjenom mase valjka (dodavanjem ili
oduzimanjem vode u kotlovima koje ovaj valjak nosi na sebi), zatim promjenom tlaka u zračnicama kotača,
brojem prijelaza te regulacijom vibracija. →detaljnije vidiweb-adrese kod valjaka

valjčana drobilica (engl. roller crusher, njem. Walzenbrecher, m.), vrsta →kružnih drobilica s vodoravnim okretnim
valjcima. Uglavnom se primjenjuju kao →mlinovi za usitnjavanje prethodno drobljenih ili prirodno usitnjenih
aluvijalnih kamenih materijala u jednoliko granuliranu kamenu sitnež. To su također osnovne →drobilice za početnu
preradu gline u industriji opeke i crijepa. Mogu biti jednovaljčane drobilice (materijal se drobi između okretnog valjka i
krute nepomične ploče), dvovaljčane drobilice (materijal se drobi između dva u suprotnome smjeru okretna valjka) te
trovaljčane drobilice (materijal se početno drobi između prvoga i drugoga valjka a zatim između drugug i trećeg
valjka). Valjci mogu biti glatki, nazubljeni ili rešetkasti. →detaljnije vidi kod ewb-adresa pri dobilanama

vanjski bušaći čekić (engl. tunnel boring drill, njem. Bohrhammer, m.), vrsta →bušaćega čekića koji se
najčešće rabi za minerske radove pri
građenju. Dijele se na lake ručne vanjske
bušaće čekiće (engl. hand-held rock drill,
njem. Handbohrhammer, m.), s potpornom
nogom čija je masa do približno 30 kg te
na teške vanjske bušaće čekiće (engl.
heavy rock drill, njem. Lafetenbohrha-
mmer, m.). čija je masa veća od 30 kg pa do nekoliko stotina kilograma. Teški vanjski bušaći čekići nalaze se
uvijek na lafetiranim →bušilicama. Pogon vanjskih bušaćih čekića može biti pomoću stlačenog zraka -
zračni pogon, te danas prevladavajući →hidraulični pogon. Hidraulični pogon nasuprot zračnome
omogućava vanjskom bušaćem čekiću trostruki način bušenja: ili udarno ili kružno ili složeno tj. udarno-
kružno bušenje. Posebna podvrsta je vibracijsko (visokofrekvencijsko) udarno bušenje a što je temeljni
načina rada suvremenih hidrauličnih (vanjskih) bušaćih čekića. →detaljnije vidi web-adrese pri bušilicima

27
vibrator (engl. vibrator, njem. Rüttler, m.), oprema za zbijanje kamene sitneži, zatim betonskih i asfaltbetonskih mješavina
te svih vrsta nekim vezivom stabiliziranih materijala putem vibracija razmjerno visoke ferkvencije. Vibratori mogu biti
samostalni ili dio neke složene opreme. Dijele se na vibratore u užem smislu te na razmjerno velike vibroploče.
Samostalni vibratori dijele se na vanjske vibratore i unutarnje (uronjene) vibratore. Prvi su izvan medija koji
nabijaju, a drugi su uronjeni u njemu. U vanjske spadaju oplatni i površinski vibratori (vibroploče). Oplatni vibratori
se vješaju ili oslanjaju na oplate i kalupe te preko njih djeluju na svježi beton koji se zbija. U kombinaciji s kalupima
čine vibrostolove ili vibrokalupe. Površinski su vibratori, u načelu, manje lake vibroploče (→nabijala) koje djeluju s
površine lica medija koji zbijaju. Unutarnji (uronjeni) vibratori su vibratori-igle ili →pervibratori. →detaljnije vidi
http://www.bomag.de ; http://www.dynapac.com ; http://www.ptc.fr/ ; http://www.rammax.de/ ;
http://www.stowmfg.com/ ; http://www.tremix.com/ ; http://www.tunamakina.com/ ; http://www.vibromax.de

vibratorska igla → pervivibrator

vibroploča → nabijala

zahvatna lopata bagera, grajfer (engl. clamshell bucket, njem.

Greifer, m.), vrsta složene
dvodjelene lopate bagera po
kojoj se u praksi često čitav
bager koji koristi tu lopatu
naziva grajfer. Dvodjelna
lopata se prilikom iskopa
otvara i zatvara te na taj način
drži i prenaša iskopani
materijal. Sam iskop
zahvatnom lopatom moguć je samo u uspravnom smislu odnosno lopata se
spušta i odiže po okomici. Logistika otvaranja i zatvaranja zahvatne lopate
kod →bagera sajlaša podržana je mehnizimima užadi
a kod →hidrauličnih bagera također hidrauličnim
opremom (slike desno →). Posebni oblik zahvatne lopate je tzv. polip ( slike lijevo←)
koji služi za zahvaćanje i prenos komadnih materijala (primjerice
kamena prilikom njegova slaganja u obloge ili suhozide, zatim komadi
metala i slično) kao i za iskop krupnozrnih (blokova) aluvijalnih materijala ili mulja u vodi.
Raznovrnost oblika ovih lopata →detaljnije vidikatalog pri http://www.zeppelin.de/katalog

zglobni damper (engl. articuled dump truck, njem.

Muldenkipper mit Knicklenkung, m., knickgelenkter
Dumper, m.), tipično građevinsko vozilo s radnim i
konstrukcijskim obilježjima velikih →dampera što se
tiče robusnosti i snage. Rabe se →autoprijevoz sipkih
gradiva u teškim uvjetima gradilišnoga prometa.
Podvozje sanduka ovih dampera zglobno je vezano s
prednjim podvozjem koje nosi motor i kabinu vozača.
Mogu biti sa dvije osovine sa kotačima (jedna
naprijed ispod motora i kabine te jedna straga ispod
sanduka) ili tri osovine sa kotačima (jedna naprijed
ispod motora i kabine te dvije straga ispod sanduka). Zglobna veza zajedno s pogonom na svim osovinama
omogućava ovim damperima veliku prilagodljivost raznim nepogodama podloge po kojoj se kreću (blato,
neravnine, brazde, nagibi). Radi svojih mjera i veličine osovinskog pritiska mogu se registrirati odnosno
koristiti u javnom cestovnom prometu kao →kamioni kiperi. →detaljnije vidi http://www.orenstein-
koppel.com/home.htm ; http://www.moxy.no ;
http://www.zeppelin.de/D/lieferprogramm/03transportieren/1_dumper.html ; http://www.volvo.com

žaba → nabijala

28
žbukalice (engl. plastering machines, njem. Verputzmschinen, Mörtelmaschinen, m.), grupa raznovrsnih
razmjerno manjih građevinskih strojeva i slične tehnološke opreme za proizvodnju (miješanje sastojaka),
transport (guranje kroz cijevi) i ugradnju (nabacivanje) svih vrsta žbuka,
podloga i ostalih slojevitih konstrukcija od sitnozrnih ili mlaznih betona.
Obuhvaćaju postolje na kotačima sa dijelovima gdje se vrši prihvat i
miješanje (miješalica) te zatim guranje (vijčana ili klipna crpka za
sitnozrni beton) mješavine (slika lijevo←) kroz cijevi (primjerice po
katovima) do mjesta ugradnje.
Na kraju cijevi nalazi se
posebna mlaznica za nabacivanje betona (žbuke). Guranje
mješavine može biti također pomoću stlačenog zraka. Ova oprema
može biti na električni ili zračni pogon. Suvremeni sustavi ove
opreme obuhvaćaju pokretne silose sa pripadnim crpkama za
guranje mješavine kroz cijevi. Silosima se doprema suha
mješavina koja se na gradilištu prije ugradnje miješa sa vodom.
Posebni oblik žbukalica za izvedbu obloga od mlaznog betona u
tunelogradnji su tzv. «torkret aparati» (engl. concrete spraying
machines, njem. Betonspritzmaschinen, m.). Suvremeni tzv. mokri postupak izvedbe mlaznog betona izvodi
se pomoću samohodnih torkretaparata na kamionskom podvozju (slika desno gore →↑). Uz ostalo ova
oprema obuhvaća i u svim smjerovima pokretni i okretni lomljivi krak koji nosi mlaznicu za nabacivanje
betona. →detaljnije vidi za žbukalice: http://www.estrichboy.de ; http://www.putzmeister.de ; te za tunelske
(samohodne) torkret aparate: http://www.ocmer.it ; http://www.normet.fi/

žiradisk drobilice →konusne drobilice

žirakon drobilice →konusne drobilice

žirasfer drobilice →konusne drobilice

29
 Zdravko Linarić

Građevinski strojevi

Predavanje

UČINAK
GRAĐEVINSKIH
STROJEVA

1
Sadržaj:
1. Predgovor
2. Određenje i podjela građevinskih strojeva
3. Ciljevi i problemi pri planiranju učinka građevinskih strojeva
4. Učinak standardnih građevinskih strojeva
4.1. Učinak i kapacitet općenito
4.2. Učinci standardnih građevinskih strojeva
5. Učinak standardnih građevinskih strojeva za zemljane radove
5.1. Učinak dozera na gusjenicama
5.2. Učinak standardnog hidrauličnog bagera
5.3. Učinak utovarivača na kotačima
5.4. Učinak grejdera
5.4.1 Učinak grejdera na obradi površina pri nasipavanju
5.4.2. Vrijeme rada grejdera na odabranoj dionici
5.4.2. Broj prolaza grejdera
5.5. Učinak samohodnog valjka
5.6. Učinak skrejpera
6. Učinak tehnološke opreme za minerske radove
6.1. Minerski radovi
6.2. Učinak bušilica
6.3. Učinak kompresora
7. Učinak transportnih sredstva za potrebe građenja
7.1. Učinak vozila
7.1.1. Autoprijevoz
7.1.2. Učinak dampera
7.1.3. Učinak kamiona kipera
7.2. Učinak dizalica
7.2.1. Toranjske dizalice
7.2.2. Učinak toranjske dizalice sa vodoravnom granom

Preporučena literatura u svezi građevinskih strojeva općenito - udžbenici i sl:

- Jurecka, Kosten und Leistungen von Baumaschienen, Springer - Verlag, Wien -New York, 1975,
- Linarić, Građevinski strojevi, Građevinski godišnjak’95, Hrvatsko društvo građevinskih inženjera,
Zagreb, 1995., str. 361-381 ,
- Linarić, Učinak standardnih građevinskih strojeva za zemljane radove, Građevinski godišnjak’96,
Hrvatsko društvo građevinskih inženjera, Zagreb, 1996., str. 601-632 ,
- Linarić, J. Izetbegović, Učinak toranjskih dizalica i vozila, Građevinski godišnjak’98, Hrvatsko društvo
građevinskih inženjera, Zagreb, 1998., str. 329-405 ,
- Slunjski, Strojevi u građevinarstvu, Hrvatsko društvo građevinskih inženjera, Zagreb, 1995.,

2
Ivan Slaming:

RADI SE O TOM, DA ZAUSTAVIM KONJA.

Radi se o tom, da zaustavim konja.

On juri, glomazan i smeđ, ne odviše brzo,
iz sive trake ceste, obraštene dračama,
zauzdan, osedlan, bez jahača.
Proračunavam kretanje i sve sam odredio:
kako ću ga uhvatiti i svom težinom sebe pritisnut
uzde,
a zatim ga ljevicom tapšat po vratu, da se umiri.

Tako. Sad. Dižem desnu, ali konstatiram, da je

imam samo do lakta
lijevu dižem, ali ona ukučeno visi.
Manjkaju mi koljena, komad ramena, lopatica,
i sva kosa.

3
 1. Predgovor
Ovdje se daje jedna od mogućih metodologija proračuna radnih učinaka standardnih građevinskih
strojeva i transportnih sredstava. Prikazana metodologija odnosi se samo na proračun onih strojeva
koji ciklički rade i na čiji rad ima najveći utjecaj "ljudski čimbenik". To su osnovni strojevi za
zemljane radove kao i neka najčešće rabljena transportna sredstva u građenju - vozila i toranjske dizalice.
Svjetska praksa i literatura također se uglavnom bavi samo proračunom satnih učinaka za
navedene standardne građevinske strojeve i uobičajna građevinska transportna sredstva.
Metodologija se odnosi na utvrđivanje i proračun dviju osnovnih kategorija satnih učinaka
građevinskih strojeva koji ciklički rade: na temeljni tehnički (tzv. "teorijski") satni učinak (Ut) i na
planski ili planirani (tzv. "praktični") satni učinak (Up). Pri tome se međusobni odnos navedenih
učinka utvrđuje preko koeficjenta ispravke "teorijskog" učinka (ki) koji umanjuje "teorijski" učinak (Ut) i
svodi ga na planirani "praktični" učinak (Up) uzimajući u obzir pretpostavke ukupnih prilika u kojima se
očekuje odvijanje strojnog rada:

Up = ki * Ut

Temeljni tehnički ili "teorijski" učinak (Ut) računa se preko broja ciklusa (nc) u razmatranoj
vremenskoj jedinici (odnosno najćešće u jednom satu) i količine učinaka po tome jednom ciklusu.:

Ut = nc * Qc

To je također po svim ostalim poznatim i priznatim metodologijama uobičajeni način ili

temeljno načelo proračuna radnih učinaka standardnih građevinskih strojeva koji ciklički rade.
Ovdje je samo razlika u prikazu jednog od mogućih pristupa u utvrđivnju ili proračunu koeficjenta
ispravka (ki) "teorijskog" učinka (Ut) odnosno načina svođenja toga učinka na planirani
"praktički" učinak (Up).
Razmatrana metodologija proračuna radnih učinaka standardnih građevinskih strojeva i
transportnih sredstava za potrebe građenja, glede mogućih ili pretpostavljenih vrijednosti koeficjenata
ispravke temeljnog tehničkog ili "teorijskog" učinka (ki), daje vrijednosti planiranog "praktičnog" učinka
(Up) u određenom rasponu. Postavlja se pitanje da li je zbog toga prikazana metodologija "prava" i koja je
to "prava" vrijednost planiranog "praktičnog" učinka (Up) koja se računa po toj metodologiji? Je li se
vrijednost planskog učinka nekog građevinskog stroja može uopće primjereno točno proračunati? U
načelu ne po navedenim i bilo kojim ostalim "formulama" bilo koje druge metodolgije proračuna učinaka
razmatranih strojeva. Proračunati planirani "praktički" učinak (Up) uvijek je pretpostavka odnosno
očekivana vrijednost. Proračun je samo formalni dokaz te pretpostavke. Međutim, on je svakako potreban
jer inžinjeri sve dokazuju nekim računom na temelju određenih pretpostavljenih parametara. A njihovo
iskustvo potvrđuje dali se rezultati proračunatih vrijednosti učinaka kreću u zadovoljavajućim ili bolje
rečeno mogućim okvirima.
Iskustvo se također dade računski obuhvatiti. To je onda statistika mjerenih vrijednosti ostvarenih
radnih učinaka nekog građevinskog stroja u nekim slučajevima ili prilikama odnosno organizacijskim i
tehnološkim uvjetima njegova rada. Na taj način stvaraju se prosječne tehničke norme vremena i norme
radnih učinaka odgovarajućih građevinskih strojeva i transportnih sredstava. Samo ovakvim
sagledavanjem praktičnih rezultata moguće je povratnim proračunima stvarati odgovarajuće pretpostavke
ili vrijednosti parametara (u ovom slučaju koeficjenata ispravke "teorijskog" učinka (ki) ) potrebnih za
utvrđivanje prihvatljivih planiranih učinaka strojnog rada u građenju i proizvodnji gradiva.
Zbog toga se ovdje prikazana metodologija kao i bilo koja druga metodologija ne može
smatrati konačnom i jedinom mogućom za potrebe proračuna radnih učinaka razmatranih
građevinskih strojeva. Ona također nije standard koji omogućava arbitražu proračuna učinka tih
strojeva i transportnih sredstava za potrebe građenja u bilo kojem slučaju. Ona daje samo neka
temeljna načela proračuna i neka polazišta odnosno pretpostavke osnovnih parametara tih načela
kod proračuna radnih učinaka razmatranih strojeva ili transportnih sredstava.

4
 2. Određenje i podjela građevinskih strojeva

Građevinski stroj utvrđuje se kao svako pomoćno radno sredstvo u građenju koje se pogoni bilo kojom vrstom
motora. Osim sebi svojstvenim radnim, te iz toga proizišlim konstruktivnim i logističkim obilježjima, građevinski stroj
utvrđen je također masom, prostornom veličinom i oblikom, te mjerama, snagom kao i mogućim radnim učinkom.
Skup strojeva, uređaja i ostale strojne opreme povezan kao cjelina u tehničkom ili tehnološkom smislu čini ili grupu
građevinskih strojeva ili postrojenje ili proizvodni pogon ili neki drugi oblik složene strojne tehnološke opreme za potrebe građenja.
U smislu koncepcije rada i iz toga proizišle strojne konstrukcije građevinska mehanizacija dijeli se u dvije glavne grupe strojeva i
ostale tehnološke opreme za potrebe građenja odnosno proizvodnje gradiva:
- I. Standardna građevinska mehanizacija
Ova grupa obuhvaća pojedine vrste uobičajenih građevinskih strojeva u užem smislu. Kod ovih se strojeva nalazi na istom postolju
pogonski motor, transmisija i radni dio ili alat pri čemu ta cjelina zajedno sa možebitnom opremom za kretanje čini standardni
građevinski stroj. Pojedine vrste ovih strojeva proizvode se manje ili više serijski u velikom broju različitih tipova, veličina, oblika i
snage samih strojeva. To su samohodne ili pokretne strojne jedinice (bageri, dozeri, utovarivači, skrejperi, grejderi, valjci itd) koji
uglavnom imaju ciklički način rada. Rabe se pojedinačno ili u međusobno povezanim grupama tehnoloških lanaca.
- II. Posebna građevinska mehanizacija
Ovi izvanstandardni i uglavnom izvanserijski složeni građevinski strojevi, postrojenja i ostala tehnološka oprema proizvodnih
pogona ,“rade” uglavnom kontinuirano ili u slijedu povezanih kontinuiranih mikrociklusa što proizlazi iz dijelomične ili potpune
automatizacije i robotizacije njihova pogona i pripadnog proizvodno-tehnološkog postupka. Dijele se u dvije podgrupe:
- II./I. Samohodna ili pokretna složena strojna tehnološka oprema za potrebe građenja smještena na jedinstvenom postolju
To je oprema izvanserijske izrade ili maloserijske proizvodnje (veće tunelske bušilice, finišeri za izvedbu kanala, pokretne drobilane
ili pokretne tvornice betona ili pokretne asfaltne baze, veliki finišeri za sve vrste zemljanih i betonskih radova na prometnicama itd.)
čija složenost nadilazi radna i konstrukcijska obilježja standardnih građevinskih strojeva.
- II./II. Složena tehnološka oprema za potrebe građenja i proizvodnje gradiva
To je oprema složena od strojeva i pojedinačne opreme maloserijske ili izvanserijske proizvodnje objedinjenih u jedinstvene
tehničke i proizvodno-tehnološke cjeline zajedno sa energetskom, transportnom i ostalom opremom raznih uređaja, mjernih
instrumenata i ostalih tehničkih sredstava potrebnih za regulaciju tehnološkog postupka (razna postrojenja ili pogoni kao što su
tvornice betona, asfaltne baze, drobilane, armirački pogoni; zatim složena oprema kao TBM, tunelski štitovi, oprema za betoniranje
tunelske obloge; razni mehanizirani sustavi skela i oplata, oprema za prenos i montažu betonskih konstrukcija odnosno dijelova kao
što su tzv. skele za navlačenje nosača itd.). Ove složeni tehnički i tehnološki sustavi mogu biti glede svoje koncepcije rada i iz toga
proizišle konstrukcije dvojaki -
o razmjerno manji i lako demontažni ili ograničeno pokretljivi strojni sustavi odnosno postrojenja,
o veća, razvedena i u načelu vrlo složena industrijska postrojenja za proizvodnju gradiva, prerađevina i
sklopova u stalnim proizvodnim pogonima ili tvornicama.
U smislu područja primjene i predmeta rada (gradiva) kojima se bavi građevinska mehanizacija, dijeli se u tri glavne grupe
građevinskih strojeva i ostale tehnološke opreme za potrebe građenja kao i proizvodnju gradiva:
- strojevi i oprema za tzv. zemljane radove,
- strojevi i oprema za betonske radove, koji se dijele dalje na -
o strojeve i opremu za betonske radove u užem smislu i
o strojeve i opremu za asfalterske radove.
Navedene glavne grupe dijele se dalje u smislu faza pripreme i "bavljenja" odgovarajućim gradivima i njihovim prerađevinama na
slijedeće grupe strojeva i ostale tehnološke opreme:
- strojevi za pripremu, proizvodnju i preradu gradiva,
- strojevi ili sredstva za transport gradiva,
- strojevi za ugradnju gradiva,
- strojevi i oprema za izvedbu građevinskih konstrukcija,
- strojevi i oprema za proizvodnju elemenata i sklopova (dijelova) montažnih građevinskih konstrukcija,
- strojevi za montiranje elemenata i sklopova (dijelova) montažnih građevinskih konstrukcija,
- ostali pomoćni strojevi i tehnološka oprema za potrebe građenja.
Navedena podjela građevinske mehanizacije je uvjetna, jer mnogi strojevi u okviru pojedinih vrsta radova osim njima
svojstvene radne operacije obuhvaćaju i druge operaciju te "unutarnji" transport između pojedinih dijelova opreme. Podjela se ne odnosi
također posebno na neko područje građenja odnosno navedeni strojevi se primjenjuju i u visokogradnji i u industrogradnji i u
niskogradnji (cestogradnji, građenju i održavanju željeznica, vodogradnji itd.). Pri tome se iste vrsta strojeva, ovisno o užem području
primjene, međusobno razlikuju po nekim konstrukcijskim obilježjima i pokretljivosti ovisno o potrebi prilagođavanja tehnološkim
posebnostima građevinskih zahvata u kojima sudjeluju.
Transportna sredstva za potrebe građenja čine posebnu grupu, uvjetno rečeno, strojeva i pojedinačne tehnološke opreme. Neka od
njih su samostalne jedinice standardne serijske proizvodnje kao primjerice sva autoprijevozna sredstva ili slična vozila te razne vrste dizalica,
utovarivači itd. Dijele se također na ona koja su na neki način svestrana u primjeni u odnosu na predmete i gradivo koje premještaju (vozila,
utovarivači, dizalice itd.) te na posebna transportna sredstva koja se "bave" određenim gradivima kao što su primjerice automješalice, crpke za
beton i sl. U smislu načelne koncepcije ili logistike rada i iz toga prizišle konstrukcije transportna sredstva se dijele na (pri tome ona
mogu provoditi ili ciklički ili kontinuirani ili kombinirani način transporta) vozila (cestovna, na tračnicama i sličnim konstrukcijama
vođenja, i sl.), plovila (plovila na i u vodi, zrakoplovi) i ostala transportna sredstva (u koje spadaju razni transportni uređaji,
strojevi i složena postrojenja kao primjerice između ostalog žičare, dizala i slična oprema, viličari, zatim "beskonačna" transportna
sredstva, crpke, itd.,).
Prekidni (ciklički) unutarnij transport izvodi se u građenju kao utovar ili istovar te prijevoz, prijenos, dizanje i spuštanje
gradiva te ostalih resursa za građenje pomoću utovarivača, vozila, podizača (liftova) i razne vrste dizalica. U veće, složenije i uglavnom
elektromotorima pogonjene konstrukcije transportnih sredstava koja se općenito podrazumjevaju pod pojmom građevinske dizalice
spadaju dizalice sa strijelom u koje pripadaju toranjske dizalice, autodizalice, dizalice na kotačima ili gusjenicama (bager- dizalice) te
dizalice na plovilima (plovne dizalice).

5
 3. Ciljevi i problemi pri planiranju učinka građevinskih strojeva
Dva su osnovna razdoblja primjene strojnog rada u građenju i proizvodnji gradiva:
- izbor strojeva i tehnološke opreme odnosno planiranje strojnog rada i njegovih učinaka,
- strojni rad odnosno korištenje strojeva i tehnološke opreme.
Izbor strojeva i tehnološke opreme odnosno planiranje strojnog rada i odgovarajućih
radnih učinaka mora biti takovo da odabrani strojevi i tehnološka oprema te njima pripadni
učinci (za pretpostavljane ili zadane uvijete i ograničenja u njihovu radu) daju najmanje
troškove učinaka po jedinici kvalitetnog proizvoda ili usluge.
Pojedinačni neposredni (direktni) trošak strojnog rada (ts) dobije se, pojednostavljeno, tako da
se cijena koštanja radnog sata stroja (ckrss) pomnoži sa normom vremena (N) odnosno –

ts = ckrss * N
pri čemu je:
N=1/U

gdje je (U) norma učinka ili učinak građevinskog stroja općenito.

Prethodni pojednostavljeni prikaz proračuna troškova pokazaje kako povećanje produktivnost
strojnog rada (povećanje radnih učinka) smanjuje u jednom dijelu ukupne troškove građenja (neposredne
troškove građenja odnosno neposredne troškove strojnog rada pri građenju). To znači da je kvalitetno
planiranje i programiranje radnih učinaka građevinskih strojeva temeljna pretpostavka izrade konjukturne
cijene građevinskih radova na tržištu posebice ako su ti radovi visokomehanizirani. U tom smislu
postavlja se pitanje kako planirati odnosno utvrditi ili izračunati veličinu radnog učinka za neki
građevinski stroj? Koju metodologiju primjeniti?
Kao primjer mogućih problema pokazuju rezultati proračuna učinka za bager obujma lopate q = 1 m3 za
potrebe iskopa nekog zemljanog gradiva i utovara u vozila. Proračun učnika napravljen je po sličnim ili istim
metodologijama pojedinih autora (knjiga) i priručnika nekih proizvođača strojeva gdje su razlike jedino u nekim
pretpostavkama vrijednosti nekih parametara samoga proračuna:

Izvor (* priručnici tvrtki): Učinak (m3/sat) Index

- Caterpillar 111 1,48
- Fiatallis 90 1,20
- Komatsu 102 1,36
- Liebherr 115 1,53
* knjiga <Jurecka,1975> 96 1,28
* Handbuch BML 67 0,89
* ovdje predložena metodologija 75 1,00

Kao prvo valja primjetiti da proizvođači strojeva svojom predloženom metodologijom "omogućavaju"
rezultate razmjerno veće vrijednost proračunatih učinaka što je na neki način sa njihova propagandna stajališta
potpuno razumljivo. Međutim valja ukazati također još na jednu činjenicu. Ako se, primjerice, uzme da je cijena
koštanja radnog sata (ckrss) razmatranog stroja oko 100 nj/sat (novčanih jedinica/sat) i da je nabavna vrijednost stroja
oko 500.000 nj tada je direktni trošak strojnog rada (dt) -
- za najmanji proračnat učinak od 67 m3/sat oko 1,49 nj/m3,
- za najveći proračunati učinak od 115 m3/sat oko 0,87 nj/m3
Razlika između najvišeg i najmanjeg jedničnog oko direktnog troška strojnog rada oko 0,62 nj. Moglo bi se
pojednostavljenim pristupom zaključiti da se na iskopu oko 645.000 m3 zemljanog gradiva (400.000 nj : 0,62
nj/m3) može se nakon oko 5.600 sati rada bagera (= 645.000 m3 : 115 m3/sat) ili "zaraditi" još jedan razmatrani
bager ili nakon oko 9.600 sati sati rada bagera (= 645.ooo m3 : 67 m3/sat) "izgubiti" još jedan bager.
Kako bi se moglo usvojiti ili primijeniti odgovarajuću metodologiju utvrđivanja radnih učinka
građevinskih strojeva i transportnih sredstava valjalo bi kao prvo utvrditi što je to učinak, kakve vrste
učinaka ima i kako se pristupa njihovom planiranju odnosno proračunu. Može se u tome smislu uvodno
istaći da o sadržaju pojma odnosno vrstama radnih učinka građevinskih strojeva te o načinima njihova

6
proračuna postoji mnogobrojna literatura i preporuke, što izaziva u primjeni određene probleme. Ovi se
mogu za praktične inžinjerske potrebe izbijeći ili pojednostaviti na nekoliko načina.
Kao prvo, ne treba se opterećivati proračunom radnih učinaka posebne uglavnom složene
građevinske mehanizacije i proizvodno-tehnološke opreme odnosno postrojenja (drobilane, tvornice
betona, armirački pogoni, pogoni proizvodnje betonskih elemenata, asfaltna postrojenja, itd.). Takova
postrojenja su unaprijed koncipirana i konstruirana odnosno izrađena (složena) za određeni proizvodni
učinak koji se uzima kao njihov osnovni instalirani ili nazivni učinak (Uo). Taj se učinak za potrebe
programiranja nekog strojnog rada može pomoću općih koeficjenata njegove ispravke (ko) prilagoditi
potrebama proračuna planskog učinka (Up) na način da je Up = ko * Uo (vidi u slijedećem poglavljima
detaljnije).
Kao drugo, učinak nekih složenih, posebice samohodnih ili pokretnih, donekle standardnih
građevinskih strojeva izvanserijske ili maloserijske proizvodnje, kao što su primjerice finišeri za izvedbu
nekih betonskih konstrukcija i sl., kreće se u određenom rasponu ovisno o mogućoj brzini njihova kretanja
te površini radnog presjeka konstrukcije koju izvode. Brzina kretanja je uvjetovana opet vrstom gradiva
koji se ugrađuje te također o njegovom konstruktivnom obliku i mjerama. Učinak tih strojeva se računa
kao kod svih drugih strojeva koji kontinuirano rade tako da se brzina kretanja (v) pomnoži sa površinom
poprečnog presjeka (F) građevinske konstrukcije koja se izvodi:

U=v*F

Međutim i tu valja biti oprezan i prilikom proračuna učinka svakako koristiti odnosno uspoređivati
iskustvene rezultate. Također nema potrebe računati učinak transportnih sredstava koja kontinuirano
rade kao što su primjerice crpke za vodu, transportne trake, betonske crpke, bageri-refuleri, bageri-
vedričari itd. Njihovi mogući planski učinci su njihovi na neki način umanjeni nazivni ili instalirani
učinci i računaju se slično kao što je prethodno navedeno za postrojenja.
Za praktične potrebe valja se samo i jedino baviti proračunom pojedinačnih učinaka
standardnih građevinskih strojeva i transportnih sredstava koja ciklički rade i na čiji rad ima
najvaći utjecaj tzv. "ljudski faktor". To su uglavnom strojevi za zemljane radove kao primjerice
dozeri, bageri, skreperi, utvarivači, zatim kamioni kiperi i damperi (na nekim složenijim kraćim
relacijama teških gradilišnih uvjeta što se tiče topografije terena), donekle valjci i grederi, te
neke vrste dizalica i sl. transportnih sredstava. Ako se sagledava postojeća posebice strana
literatura vezano na razmatrano područje proračuna učinka građevinskih strojeva može se
uvidjeti da se ista uglavnom bavi samo prethodno navedenom standardnom građevinskom
mehanizacijom i to uglavnom za zemljane radove.
Zbog svega prethodno navedenog ovdje se dalje daje prikaz jednog od mogućih načina proračuna
učinak slijedećih standardnih građevinskih strojeva:
- dozera na gusjenicama
- hidraulučnih bagera sa jednom lopatom
- utovarivača na kotačima
- grejdera
- skrejpera
- valjaka
- bušilica
- kompresora
- kamiona kipera
- dampera
- toranjskih dizalica.

7
 4. Učinak standardnih građevinskih strojeva

4.1. Kapacitet i učinak općenito

Pojam odnosno određenje učinka općenito pa tako i učinka građevinskih strojeva proizlazi iz
određenja pojma kapacitet. Jedna od definicija pod kapacitetom razumijeva tehničku sposobnost
izvršenja učinaka odnosno usluga i materjalnih proizvoda. Kapacitet također znači obujam, doseg
najveću mogućnost uopće (lat.capacitas - sposobnost). Stoga se kapacitet se može shvatiti kao neki
mogući obujam proizvodnje.
Postoje različite kategorije kapaciteta (najveći, nominalni, tehnički provedivi, "teorijski", idealni,
projektirani, procesni, instalirani, organizacijski, kvalitativni, tehnički, proizvodni, ekonomski, troškovni, normalni,
izvodljiv itd.) i svi oni služe svojoj svrsi prilikom uvođenja odnosno programiranja strojnog rada u bilo koje
područje proizvodnje. Svi prethodno navedeni pojmovi kapaciteta su ili zadane ili planirane veličine na temelju
pretpostavljenog potencijala ili mogućnosti nekog tehnološkog sustava (i njegovih temeljnih tehničkih sastavnica:
strojeva, postrojenja, tehnološke opreme i uređaja) i omogućavaju definiranje njegove "proizvodnje"
(proizvodnosti) u zadanim odnosno pretpostavljenim uvjetima njegova djelovanja. Stvarni kapacitet, koji
predstavlja ostvareno iskorištenje bilo kojeg prije navedenog zadanog ili planiranog kapaciteta, varijabilna je
veličina (tj. slučajna varijabla) jer se uvjeti djelovanja u kojima se "proizvodnja" ostvaruje tijekom vremena
mijenjaju.
Širi pojam kapaciteta može se svesti na uži pojam učinka. Naime kapacitet se izražava općenito
također kao obujam neke proizvodnje (Q) u jedinici vremena (T) ostvarenja toga obujma proizvodnje:

K=Q/T

gdje navedeno daje također tzv. propusnu moć proizvodno-tehnološkog sustava.

Kapacitet je prethodno također iskazan kao "sposobnost izvršenja učinaka" što oboje navedeno
omogućava da se učinak utvrdi kao količina kvalitetnog proizvoda u jedinici vremena.
Pojedinačni satni učinak "U" standardnih građevinskih strojeva koji uglavnom ciklički rade
računa se u načelu tako da se količina mogućeg učinka radnog dijela stroja (Qc) odnosno količina učinka
po jednom radnom ciklusu pomnoži sa brojem ciklusa (nc) koji stroj napravi u razmatranom vremenu:

U = nc * Qc
U = (60 / tc) * Qc = (3600 / tc) * Qc

gdje je (tc) vrijeme jednog ciklusa rada stroja u minutama odnosno sekundama.
Količina učinka građevinskih strojeva po jednom ciklusu (Qc) izražava se ili kao masa (tona)
ili kao obujam (m3) ili na neki drugi način (m2, m1, kom itd). Ukoliko se učinak izražava kroz
obujam (posebice kod proračuna učinka strojeva i transportnih sredstava za zemljane radove)
količina učinka po jednom ciklusu (Qc) dobije se tako da se konstruktivni obujam (q) radnog dijela
stroja (utovarna lopata bagera ili utovarivača, sanduk vozila ili oprema za prihvat dizalice itd.)
ispravi sa koeficijentom punjenja (kpu) za pojedinu vrstu gradiva:

Qc = q * kpu

Učinak strojeva za zemljane radove izražava se ili kao učinak "sraslo" (odnosi se na
neiskopano prirodno tlo ili stijenu) ili kao učinak "rastresito" (odnosi se na iskopani materijal). U
tome je slučaju obujam po jednom radnom ciklusu slijedeći (pri čemu je (kr) tzv. koeficjent rastresiti):

Qc = q * kpu * kr (m3 "sraslo")

Qc = q * kpu (m3 "rastresito")

8
 Koeficjent rastresitost (kr) je obrnuto razmjeran od rastresitosti (r) -

kr = 1 / r

Može se za pojednostavljeni grubi pristup proračunu učinka uzeti rastresitost (r) prema Tablici 4.1.

Tablica 4.1.
Materijal (gradivo) Rastresitost (r)
suhi šljunak 1,10
mokri šljunak 1,20
suha glina, zemlja 1,25
vlažna glina 1,30
meka minirana stijena 1,35
tvrda minirana stijena 1,55

U Tablici 4.2. navedeni su podaci gustoće i rastresitosti za neke vrste zemljanih i kamenih gradiva (prema
priručnicima Handbuch Grundlagen der Erdbewegung i Caterpillar Perfomance Handbook).
Tablica 4.2.
Gradivo Gustoća gradiva u prirodnom Rastresitost (r) gradiva Gustoća gradiva u
sraslom stanju prije iskopa (t/m3) nakon iskopa rastresitom stanju (t/m3)
uslojena glina 2,02 + 22% ili 1,22 1,65
kompaktna glina 2,01 1,21 1,66
vlažna glina 2,08 - 2,10 1,25 - 1,40 1,50 - 1,66
suha glina 1,64 - 1,84 1,23 - 1,40 1,17 - 1,48
kaolin 1,66 1,29 1,28
suha pjeskovita glina 1,66 1,17 1,42
vlažna pjeskovita glina 1,83 1,19 1,54
vlažna ilovača 1,60 -1,66 1,25 1,28 - 1,383
suha ilovača 1,36 1,25 1,09
suha zemlja 1,66 - 1,90 1,25 1,33 - 1,52
vlažna zemlja 2,02 - 2,10 - 1,25 - 1,27 1,60 -1,68
zemlja sa pijesakom 1,66 1,17 1,42
zemlja sa 25% kamena 1,96 1,25 1,57
suhi (nevezani) pijesak 1,60 1,13 1,42
vlažni pijesak 2,07 1,12 1,85
suhi pijesak i šljunak 1,93 1,12 1,72
vlažni pijesak i šljunak 2,23 1,10 2,03
suhi šljunak 1,69 1,12 1,51
suhi šljunak 6-50 mm 1,90 1,12 1,70
vlažni šljunak 2,34 1,10 2,13
vlažni šljunak 6-50mm 2,26 1,12 2,02
suhi zaglinjeni šljunak 1,66 1,17 1,42
vlažni zaglinjeni šljunak 1,84 1,19 1,54
trošna stijana(dolje) 1,96 - 2,28 1,24 - 1,42 1,58 - 1,96
75%stijena,25%zemlja 2,79 1,42 1,96
50%stijena,50%zemlja 2,28 1,33 1,71
25%stijena,75%zemlja 1,96 1,24 1,58
gips, sedra 2,58 - 3,17 1,30 - 1,75 1,81 - 1,98
boksit 1,90 1,33 1,43
vapnenac 2,61 1,69 1,54
mramor 2,73 1,67 1,63
pješčenjak 2,52 1,67 1,51
škriljevac 2,88 1,30 2,22
granit 2,67 - 2,73 1,50 - 1,64 1,66 -1,78
bazalt 2,65 - 2,97 1,49 1,78 - 1,99
cement 1,76 (zbijeni) 1,20 1,47 (sipki)
beton 1,92 - 2,48 (stvrdnuti) 1,39 1,38 - 1,78 (razbijeni)

Navedeni podaci u Tablici 4.2. se u prosjeku donekle slažu i sa njemačkim standardom DIN 18300
(Auflockerungsfaktor fA fuer Bodenklassen - ili koeficjent rastresitosti za kategorije tla) u kojemu se za –

9
 • za kompaktne pijeske, nevezane miješane pijesake i šljunake, šljunake, nevezane krupne šljunke i slabo
vezane šljunke daje prosječni koeficjent rastresitosti 0,81 (rastresitost + 23% ili 1,23) koji proizlazi iz prosječne
gustoće navedenih gradiva 1,86 t/m3 sraslo odnosno 1,51 t/m3 rastresito, odnosno za iste navedene gradivoe ali
manje (srednje) kompaktne daje prosječni koeficjent rastresitosti 0,88 (rastresitost oko + 14 ili 1,14) koji proizlazi iz
prosječne gustoće takvih gradiva 1,72 t/m3 sraslo odnosno također 1,51 t/m3 rastresito,
• za kompaktne miješane slabo vezane pijeske i šljunke (sa sadržajem do 30% kamenja veličine komada do
0,01 m3), zatim za lapor, pjeskovitu glinu te ostala ilovasta i glinena tla (sa sadržajem do 30% kamenja veličine
komada do 0,01 m3) daje prosječni koeficjent rastresitosti 0,70 (rastresitost + 43% ili 1,43) koji proizlazi iz
prosječne gustoće navedenih gradiva 1,92 t/m3 sraslo odnosno 1,34 t/m3 rastresito, odnosno za iste navedene
gradivoe ali manje (srednje) kompaktne daje prosječni koeficjent rastresitosti 0,79 (rastresitost oko + 27 ili 1,27)
koji proizlazi iz prosječne gustoće takvih gradiva 1,71 t/m3 sraslo odnosno također 1,34 t/m3 rastresito,
• za kompaktnu kamenu drobinu, kršje (najviše 30% kamenja veličine komada do 0,01 m3) te kompaktna
čvrsto vezana tla pomješana sa kršjem i kamenjem do 30% kamenja veličine komada do 0,01 m3 do 1,00 m3 daje
prosječni koeficjent rastresitosti 0,69 (rastresitost + 45% ili 1,45) koji proizlazi iz prosječne gustoće navedenih
gradiva 2,11 t/m3 sraslo odnosno 1,45 t/m3 rastresito, odnosno za iste navedene gradivoe ali manje (srednje)
kompaktne daje prosječni koeficjent rastresitosti 0,84 (rastresitost oko + 19 ili 1,19) koji proizlazi iz prosječne
gustoće takvih gradiva 1,73 t/m3 sraslo odnosno također 1,45 t/m3 rastresito,
• za stijenu daje prosječni koeficjent rastresitosti 0,60 (rastresitost + 67% ili 1,67) koji proizlazi iz njezine
prosječne gustoće od 2,60 t/m3 sraslo odnosno 1,55 t/m3 rastresito, odnosno za iste navedene gradivoe ali manje
(srednje) kompaktne daje prosječni koeficjent.

Slika 4.1.1. Pojednostavljene vrijednosti veličine obujma sraslo, rastresito i ugrađeno za za stijenu (kamen),
šljunak i pijesak, prašinu i glinu prema knjizi Lars Forssbald «Vibration soil and rock fill compaction».

10
 4.2. Učinci standardnih građevinskih strojeva

Pri izboru i planiranju (programiranju) rada standardnih građevinskih strojeva i transportnih

sredstava razmatra se, kao dovoljno za praktične inžinjerske potrebe, tri temeljne kategorije radnih učinka:
- temeljni tehnički učinak stroja "Ut" (to je najveći mogući tehnički ili tzv. "teorijski" učinak
građevinskog stroja u idealnim uvjetima rada na idealnoj putanji rada sa idealnim obilježjima
gradiva– odnosno sa neodređenim gradivom bez posebnih obilježja - a sve u smislu njegove
koncepcije rada i iz toga proizišlih konstruktivnih obilježja samoga stroja),
- planski učinak stroja "Up" (to je planirani učinak za pretpostavljane uvjete rada građevinskog
stroja pa se često naziva potrebni "praktički" učinak; također je to i normativni učinak jer se
njegova prosječna vrijednost nalazi u priručnicima odnosno knjigama "građevinskih normi"),
- mjereni učinak "Um" prilikom korištenja stroja.
Planski učinak (Up) je na neki način umanjeni "teorijski" učinak stroja (Ut) glede pretpostavljenih
ili zadanih uvjeta u kojima se planira raditi sa određenim strojem, a koji su daleko teži i složeniji od
idealnih uvjeta rada koji određuju "teorijski" učinak stroja (Ut). "Teorijski" učinci građevinskih strojeva
računaju se na bilo koji način - u krajnjem slučaju putem statističke obrade podataka mjerenih učinaka
(Um). Kao "teorijski" učinak može se također uzeti nazivni (instalirani) učinak stroja ili onaj koji je
naveden u propadnoj tehničkoj ili sličnoj dokumentaciji. Mjereni učinak (Um) dobije se praćenjem
ostvarnih učinaka tijekom rada građevinskog stroja na određenom gradilištu i određenom poslu. Odnosi
pojedinih kategorija učinaka najčešće su slijedeći:

Up ≤ Ut
Up ⇔ Um

Umanjenje "teorijskog" učinka stroja (Ut) prilikom proračuna planskog učinka (Up) provodi se
pomoću koeficijenta ispravke "teorijskog" učinka (ki) odnosno:

Up = ki * Ut

pri čemu se najčešće pretpostavlja da je ki ≤ 1,oo.

Koeficjentom ispravke "teorijskog" učinka (ki) valjalo bi obuhvatiti sve one pretpostavke stanja i uvijeta
strojnog rada koje bi mogle utjecati na planirani radni učinak (Up) stroja kao primjerice:
- utjecaj vrste i stanja gradiva na rad stroja,
- predviđeni organizacijski i tehnološki odnos sa drugim strojevima,
- utjecaj neposrednih obilježja radnog prostora na rad stroja,
- uvjeti putanje kretanja stroja,
- utjecaj ukupnih prilika organizacije građenja i gradilišta,
- uvjeti rukovođenja građenjem,
- tehničko održavanje i opsluživanje (servisiranje) stroja,
- gubici radnog vremena u strojnom radu (organizacijski, tehnološki, radni, zbog klime itd.),
- starost (dotrajalost, održavanost) stroja, itd.
Puno je činioca koji utječu na učinkovitost u radu nekog građevinskog stroja odnosno utječu na
iskorištenje njegova nazivnog kapaciteta ili mogućeg tehničkog ("teorijskog") učinka. Za praktične
inžinjerske potrebe zadovaljavajuća metodologija planiranja ili proračuna planskog učinka pojedinačnog
stroja pretpostavlja da je koeficjent ispravke "teorijskog" učinka (ki) -

ki = ko * kp

gdje je:
- "ko" umnožak općih koeficijenata korekcije "teorijskog" učinka i on je isti za sve strojeve koji rade u
okviru nekog tehnološkog procesa ili gradilišta (tzv. opći koeficjent korekcije "Ut").
- "kp" je umnožak posebnih koeficijenata korekcije "teorijskog" učinka i on se pretpostavlja različit za
pojedine vrste strojeve koji rade u okviru nekog tehnološkog procesa ili gradilišta (tzv. posebni
koeficjent korekcije "Ut").

11
 Opći koeficjent korekcije (ko) "teorijskog" učinka obuhvaća tri temeljne kategorije čimbenika koje utječu
na pretpostavku iskorištenja mogućeg "teorijskog" učinka stroja:
- organizaciju i upravljanju odnosno rukovođenje radovima te stanje gradilišta i radova glede
pretpostavke objektivnih organizacijskih, tehnoloških, prirodnih i društvenih okolnosti u kojima se
izvode radovi tj. provodi strojni rad.
- iskorištenje radnog vremena strojnog rada,
- starost, dotrajalost ili stanje u smislu održavanosti stroja.
U smislu prethodno navedenog može se pretpostaviti da je:

ko = kog * krv * kds

gdje je:
-
"kog" koeficjent ispravke "teorijskog" učinka koji obuhvaća pretpostavku glede uvjeta
organizacije građenja i strojnog rada (tzv. koeficjent organizacije strojnog rada),
- "krv" koeficjent ispravke "teorijskog" koji obuhvaća pretpostavku iskorištenja radnog
vremena (tzv. koeficjent radnog vremena),
- "kds" koeficjent ispravke "teorijskog" učinka koji obuhvaća pretpostavku glede starosti
odnosno stanja i održavanosti strojeva (tzv. koeficjent dotrajalosti strojeva).
Za koeficjent organizacije (kog) (tzv. "job efficiency") mogu se uzeti vrijednost iz Tablice 4.3.
prema priručniku tvrtke Komatsu (jednog od najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva
posebice za zemljane rasdove) glede pretpostavljenih uvjete strojnog rada i uvjete organizacije njihova
održavanja.
Tablica 4.3.
Uvjeti strojnog rada Održavanje strojeva
izvrsno dobro uobičajeno loše nezdovoljavajuće
jako dobri o,84 o,81 o,76 o,70 o,63
dobri o.78 o,75 o,71 o,65 o,60
uobičajeni o.72 o,69 o,65 o,60 o,54
loši o,63 o,61 o,57 o,52 o,45
nezadovoljavajući o,52 o,50 o,47 o,42 o,32

Međutim u slijedećem priručniku iste tvrtke izvršeno je pojednostavljenje pa su u njemu nalaze četiri
vrijednost koeficjenta organizacije (kog) za pojedine vrste standardnih građevinskih strojeva i vozila za zemljane
radove a što se vidi u Tablici 4.4. na slijedećoj stranici. Pri tomu se ne uzima u obzir održavanje strojeva nego
samo uvjeti strojnog rada.
Tablica 4.4.
Uvjeti strojnog rada Vrsta građevinskog stroja za zemljane radove
dozer utovarivač bager utovar bager iskop damper
dobri o.83 o,83 o,83 o,83 o,80
prosječni o.80 o,80 o,80 o,75 o,70
loši o,75 o,75 o,75 o,67 o,60
nezadovoljavajući o,70 o,70 o,70 o,58 o,50

Koefcijent korekcije radnog vremena (krv) daje odnos između planiranog efektivnog radnog
vremena i mogućeg ukupnog radnog vremena stroja. Može se (krv) uzeti za pretpostavku objektivno
mogućeg korištenja radnog vremena prema Tablici 4.5.
Tablica 4.5.
odlično korištenje radnog vremena krv = o,92 (efektivni rad od 55 minuta na sat)
dobro korištenje radnog vremena krv = o,84 (efektivni rad 50 minuta na sat)
slabo korištenje radnog vremena krv = o,75 (efektivni rad 45 minuta na sat)

Koeficjent dotrajalosti stroja (kds) omogućava planiranje vrijednosti pojedinačnog učinka stroja u
smislu pretpostavke njegove pouzdanosti.

12
 Pouzdanost, ovisno od namjene strojeva i uvjeta njihova rada, ima više značenja i svojstava kao primjerice
rad bez kvarova, trajnost, prilagodljivost, pogodnost održavanja itd. Pouzdanost pojedinog stroja kao tehničke
cjeline ili tehničkog sustava za sebe ovisi o pouzdanosti funkcioniranja njegovih sklopova, podsklopova i dijelova
kao i o određenosti njihova međudjelovanja te odnosa i veza među njima.
Struktura strojnog sustava kao način povezivanja dijelova bitno utječe na njegovu pouzdanost.
Standardni građevinski strojevi uglavnom imaju strukturu sklopova i ostalih dijelova sa serijskom vezom što
znači da kvar jednog od njih onemugućava rad čitavog stroja. Prema tome stroj može biti samo u dva stanja: ili
u kvaru ili u radu. Pojam "u radu" obuhvaća slučaj -
- kada je stroj ispravan a ne radi iz bilo kojeg drugog razloga uglavnom organizacijske prirode,
- kada stroj radi,
- kada stroj radi sa smanjenim kapacitetom zbog djelomične tehničke neispravnosti koja bitno ne utječe
na mogućnost njegove funkcije (primjerice neke vibracije, propuštanje vodova transmisije, nedostaci
radnog alata itd.),
pa se može za stroj reći da je ili u ispravnom stanju odnosno ispravan ili u neispravnom stanju odnosno neispravan.
Na temelju tih pretpostavki i pretpostavke da je navedeno ukupno vrijeme funkcioniranja stroja dovoljno
veliko određenom «matematikom» dolazi se do izraza tzv. koeficjenta spremnosti (u literaturi se zove još koeficjent
gotovosti ili koeficjent eksploatacijske pouzdanosti) koji pokazuje vjerojatnost s kojom je stroj, ovisno o godinama
njegove starosti, spreman odnosno pouzdan za rad. U slučaju ovdje razmatrane metodologije utvrđivanja planskog
učinka on je nazvan koeficjentom dotrajalosti stroja (kds) i dobija se:

kds = m / ( l + m )
l = 1 / t-ks
m = 1 / t-ps

gdje je:
- "l" učestalost kvarova stroja,
- "m" učestalost popravaka stroja,
- "t-ks" očekivano vrijeme do kvara stroja odnosno očekivano vrijeme spremnosti stroja za rad odnosno
očekivano vrijeme između kvarova (prosjek mjerenih vremena),
- "t-ps" očekivano vrijeme potrebno za popravak stroja (prosjek mjerenih vremena).
Učestalost kvarova ili neispravnog stanja je glavni i općenito najrašireniji pokazatelj pouzdanosti rada
strojeva općenito pa tako i standardnih građevinskih strojeva. Pri tome se učestalost kvarova pojednostavljeno
utvrđuje kao očekivani broj kvarova stroja u određenom razdoblju. To je statistička veličina do koje se dolaz na
temelju slijedećih pretpostavki:
- već navedeno: stroj može biti ili ispravan ili u kvaru,
- kao tehnički sustav stroj se sastoji od dijelova odnosno sastavnica koje također mogu biti ili ispravne
ili neispravan pri čemu kod standardnih strojeva kvar nekog bitnog dijela ili sklopa znači kvar stroja
kao tehničke cjeline odnosno sustava,
- stroj je tehnički sustav koji se održava odnosno popravlja a što vrijedi i za njegove dijelove odnosno
sastavnice,
- vrijeme funkcioniranja do kvara bilo koje sastvnice stroja a time i njega kao cjeline je kontinuirana
slučajna varijabla što znači da do kvara može doći u bilo kojem trenutku vremena,
- navedene slučajne varijable su statistički nezavisne.
Istraživanja su pokazala da se koeficjent dotrajalosti građevinskih strojeva (kds) kao empirijska
funkcija vremena starosti stroja može u praktične svrhe aproksimirati lineranom degresvnom funkcijom.
Kao prihvatljive mogu se uzeti vrijednost prikazane dalje u Tablici 4.6. (prema Tehničkim normativima
GP Hidrolektra):
Tablica 4.6.
Stanje stroja sati u eksploataciji koeficjent "kds"
novi stroj do 2.000 1,00
očuvani stroj od 2.000 do 4.000 o,91
dotrajali stroj preko 4.000 o,80

Proračun učinka transportnih sredstava, posebice kamiona kipera, može se pojednostaviti. Naime,
kako su zbog prirode svoga posla obvezatne stalne kontrole stanja transportnih sredstva (godišnji tehnički
pregledi i registracija vozila, obvezatni periodički pregledi te ispitivanja vozila i posebice dizalica u pogledu
pouzdanosti nekih njihovih ključnih konstruktivnih dijelova i elemenata kao primjerice kuka, užadi,

13
kočnica, signalnih uređaja itd.) to su ta sredstva uglavnom uvijek dobro održavana te se u načelu kod
proračuna njihova učinka može uzeti koeficjent dotrajalosti kds = 1,00.
Uvođenjem koeficjenta dotrajalosti (kds) planirani učinak (Up) standardnog građevinskog stroja
koji ciklički radi proračunava se tako da je -

Up = ko* kp * Ut
Up = ko* Uo
Up = (kog * k rv * kds) * kp * Ut

Posebni koeficjent ispravke "teorijskog" učinka (kp) odnosi se na pojedine vrste standardnih građevinskih
strojeva i obuhvaća čimbenike koji uzimaju u obzir uticaj neposredne okoline i gradiva, od slučaja do slučaja, na
njihov rad, te umanjuju "teorijski" učinak svake pojedine vrste strojeva za sebe glede:
- pretpostavljenog stanja gradiva,
- manevarskih uvjeta,
- uvjeta kretanja,
- ostalih uvjeta koji nisu uzeti u obzir kod utvrđivanja "teorijskog" učinka stroja, itd.
On je također složen od više podkoeficjenata i uglavnom je drugačijeg sastava za svaku vrstu građevinskih strojeva.

Posebni koeficjenti korekcije (kp) "teorijskog" učinka (Ut) kod proračuna učinka
transportnih sredstava se uglavnom ne uzima u obzir jer stanje materijala koje se prenosi bitno ne
utječe na njihov radni učinak posebice što su ta sredstva svojim oblikom, konstrukcijom i načinom
rada prilagođena pojedinim vrstama i stanjima resursa koja premještaju. Manevarske sposobnosti
transportnog sredstva su također njegove temeljna radna obilježja koja mu omogučavaju traženu
tehničku učinkovitost u radu. Tako na kraju prozlazi da je kod proračuna radnih učinka
transportnih sredstava planski učinak slijedeći:

Up = kog * krv * Ut (t/sat) ili (m3/sat) ili (kom/sat) itd.

Spomenuti koeficjent punjenja (kpu) se može kao čimbenik proračuna pojedinačnog planskog učinka
smjestiti među prethodno spomenute posebne koeficjente ispravke "teorijskog" učinka ili ga se može uključiti u
"teorijski" učinak na taj način da se uzme prilikom proračuna količine odnosno mase učinka po jednom ciklusu: Qc
= q * kpu , gdje je, kako je već rečeno, (q) konstruktivni obujam odnosno masa zahvata radnog dijela ili alata stroja a
(kpu) koeficjent punjenja koji može biti ili veći od jedan (punjenje "povrh") ili jedan (normalno punjenje) ili manji
od jedan (punjenje ispod "normale"). Bolje ga je smjestiti u proračun "teorijskog" učinka i smatrati da je pri tome
proračunu tada dobijen idealni temeljni tehnički učinak stroja na radu u određenom prirodnom resursu ili sa
određenom vrstom gradiva.
Na kraju ovog poglavlja valja istaći da postoji određena razlika između radnog učinka pojedinog
transportnog sredstava posebice učinka pojedinog vozila i učinka jednog vozila koje radi unutar grupe vozila.
Učinak grupe ili više vozila nije uvijek jednak najvećem mogućem zbroju učinaka pojedinih vozila. Naime,
prilikom prometovanja više vozila može doći u nekim slučajevima do pojave redova u kojima ona, primjerice,
čekaju na utovar (tzv. redovi čekanja) posebice ako postoji nesrazmjer (premalo) utovarnih sredstava prema
broju (previše) vozila čime se smanjuje najveći mogući učinak pojedinog vozila. Postoji optimalni odnos broja
utovarnih sredstava i broja vozila koji međusobno povezani u radu daju najveći mogući učinak kao grupa
strojeva i vozila. Optimalni odnos broja utovarnih sredstava i vozila se može shvatiti kao onaj koji omogućava
neprekinuti rad utovarnih sredstava i neprekinuti ciklički rad vozila bez njihova čekanja na utovar.
Ovdje se daje metodologija proračuna učinaka standardnih građevinskih transportnih sredstava
odnosno posebice vozila iznosi kao proračun učinka pojedinačnog vozila uobičajenim inžinjerskim
(determinističkim,"klasičnim") načinom proračuna.

14
 5. Učinak standardnih građevinskih strojeva za zemljane radove

5.1. Učinak dozera na gusjenicama

Dozer je tipični građevinski stroj za zemljane radove.

Osnovni zahvati koje izvodi su iskop tla ili trošne stijene
struganjem pomoću njegova osnovnog alata tzv. noža (na prednjoj
strani) dozera, transport iskopanog materijala guranjem te
odlaganje materijala odnosno razastiranje i planiranje odloženog
materijala. Pomoću ripera, kao pomoćnog alata učvršćenog sa
stražnje strane dozera, može se izvoditi iskop i nekih vrsta prirodno
dezintegriranih stijena njihovim prethodnim "ripanjem" (rijanjem,
oranjem).
"Teorijski" učinak dozera računa se, temeljem činjenice njegova cikličkog rada, za pojedinu vrstu
zemljanog ili kamenog gradiva, a pri tome se obilježje toga gradiva unose u proračun učinka preko tzv.
koeficjenta noža dozera "kn" i koeficjenta rastresitosti "kr". Tada se računom dobije temeljni tehnički
("teorijski") pojedinačni učinak (Ut ) dozera na iskopu, guranju i odlaganju određne vrste suhog
zemljanog gradiva ili trošne stijene odnosno prethodno izminiranog kamenog gradiva na ravnom, širokom
i preglednom terenu u optimalnim uvjetima organizacije radova na održavanju strojeva.

Up = ki * Ut (m3/sat - "sraslo"ili "rastresito")

ki = ko * kp
ko = kog * krv * kds
kp = kvm * krp * knt
Ut = nc * Qc
nc = (60 / tc) (tc u minutama)
Qc = kpu * q * kr (obujam za učinak izražen "sraslo")
Qc = kpu * q (obujam za učinak izražen "rastresito")
kpu = kn * kg

gdje posebni koeficjenti ispravke "teorijskog" učinka sačinjavaju -

- "kvm" koeficjent vlažnosti gradiva (isto kao kod bagera i utovarivača),
- "krp" koeficjent radnog prostora (isto kao kod bagera i utovarivača),
- "knt" koeficjent nagiba terena,
kao kao ključni čimbenici onih obilježja gradiva i uvjeta rada koji u najvećoj mogućoj mjeri djeluju na
ukupni učinak dozera.
Koeficjent vlažnosti gradiva "kvm" može se pretpostaviti prema Tablici 5.1.1.

Tablica 5.1.1.
Materijal (gradivo) "kvm"
mokar čisti kamen o,95
mokar čisti šljunak i pijesak o,93
mokra zemlja o,80 - o,95
mokra ljepljiva zemlja o,67 - o,71
mokra ljepljiva trošna stijena ili glina o,30

Koeficjent radnog prostora "krp" može se pretpostaviti -

- u slučaju rada u slobodnom preglednom razmjernom širokom prostoru oko 1,00
- u slučaju rada u razmjerno skučenom prostoru oko 0,95 (radovi na iskopu u usjecima i uskim
zasjecima, radovi na iskopu kana itd.).

15
 Kod dozera se može također prtpostaviti da nagib terena za svaki stupanj uspona smanjuje njegov
radni učinak za 3% a da svaki stupanj pada povećava radni učinak za 6%. U tom slučaju koeficjent
nagiba terena "knt" iznosi:

knt = 1 - (no⇑ * 0,03)

knt = 1 + (no⇓ * 0,06)

Za tzv. koeficjent noža dozera"kn" mogu se uzeti vrijednosti navedene u donjoj Tablici 5.1.2.:

Tablica 5.1.2.
Vrsta iskopa "kn"
laki iskop o,95 do 1,00 (i više!)
srednji iskop o.80 do o,90
srednje tvrdi iskop o,65 do o,80
tvrdi iskop o,40 do o,65

Navedeni laki iskop bi se odnosio na iskop uglavnom suhih i sitnijih rastrešenih nekoherentnih i
koherentnih gradiva kao što je pijesak, sitan šljunak, pijeskovita ilovača, rastresiti suhi zemljasti materijali
itd. Srednji iskop bi obuhvatio iskop tvrđih gradiva kao što je suha ili manje vlažna ilovača, krupni
šljunak, zbijena zemlja, neke vrste mekih trošnih stijena i sl. Srednje tvrdi iskop obuhvatio bi iskop nekih
vrsta stijena koja se lako miniraju kao primjerice vapnenac i sl. Tvrdi iskop bi obuhvatio miniranu stijenu
u blokovima ili pločama, zatim istu stijenu pomiješanu sa drugim sitnijim gradivoima, zatim slabo
minirane piješčenjake, konglomerate i sl., zatim tvrde ili plastične ilovače i gline itd.
Koeficjent "kg" ili tzv. koeficjent gubitka gradiva ispred noža dozera pretpostvlja gubitak
iskopanog materijala prilikom njegova guranja. Uzima se najćešće da je gubitak negdje oko 0,5 %
(0,005) po jednom metru dužnom guranja iskopanog gradiva odnosno -

kg = 1 - 0,005 * lg

gdje je "lg" duljina guranja gradiva na kojoj dozer izvodi iskop, guranje i odlaganje (razastiranje)
zemljanog gradiva ili ustvari duljina njegova ukopnog rada (lr). Iz navedenog se može zaključiti da
dozer ustvari na duljini rada od 100 m izgubi oko 50% iskopanog gradiva i da je to granica njegove
učinkovite primjene.
Konstruktivani obujam zemljanog ili izminiranog kamenog gradiva "q", koji dozer kopa i gura
pred sobom, pretpostavlja pojednostavljeno za praktične potrebe proračuna učinka kao kvadar čije je
visina ustvari širina "lšnd" noža dozera a širina osnove ustvari visina noža "hvnd" dozera -

q = hvnd2 * lšnd

Trajanja vremena jednoga radnog ciklusa dozera obuhvaća zajedno put "l" i vrijeme "t" -
- iskopa (li; ti),
- guranja (lg; tg) i
- odlaganja odnosno razastiranja ili planiranja (lo; to) zemljanog gradiva te
- povratak (tp;tp;) kao i
- odgovarajuće manevre "tm" prilikom polaska i povratka,
što znači da je:

tc = ti + tg + to + tp + (2 * tm)
ti = (li / vi)
tg = (lg / vg)
to = (lo / vo)
tp = (lp / vp)

16
 gdje je osim prije navedenog:
- "vi" brzina dozera prilikom iskopa,
- "vg" brzina dozera prilikom guranja,
- "vo" brzina dozera odlaganja odnosno razastiranja ili planiranja.
uz napomenu da je u jednom radnom ciklusu u načelu (vidi dolje grafiku Slike 5.1.1.) duljina rada (lr) po
jednom ciklusu jednaka duljini povratka (lp):

lr = li + lg + lo = lp

iskop ⇒ guranje ⇒ odlaganje ⇒

⇐ povratak
⊗manevar manevar⊗
vrijeme manevra "tm" vrijeme manevra "tm"
lr = li + lg + lo = lp do oko 100 m najviše ⇒•
duljina iskopa "li" duljina doziranja "ld" (ld = lg + lo)
duljina iskopa "li" duljina guranja "lg" duljina odlaganja "lo"
gubici - do oko 0,5 % po m1
brzina iskopa "vi" brzina guranja "vg" brzina odlaganja "vo"
do oko 3 km/sat do oko 6 km/sat oko 9 km/sat
vrijeme iskopa "ti" vrijeme guranja "tg" vrijeme odlaganja "to"
ti = li /vi tg = lg /vg to = lo /vo
duljina povratka "lp" = duljina radnog ciklusa dozera "lr"
brzina povratka "vp" - do oko 12 km/sat, vrijeme povratka "tp" (tp = lp/vp)
vrijeme ciklusa "tc" (tc = ti + td + tp + Σtm = ti +tg + to + tp + Σtm)

Slika 5.1.1. Ciklički način rada dozera na iskopu, guranju i odlaganju gradiva

Duljina iskopa dozerom " li " izračuna se tako da se obujam "q"iskopanog rastresitog zemljanog ili
miniranog kamenog gradiva koji dozer kopa i gura pred sobom (pretpostavlja se pojednostavljeno, kako je već
navedeno, kao kvadar obujma "q = hvnd2 * lšnd") izjednači sa obujmom iskopa sraslog tla i li stijene na duljini
iskopa " li ", na širini iskopa "lšnd" (jer je to ustvari širina noža dozera) i dubini iskopa (debljini rezanja) tla ili
minirane stijene dozerom did, odnosno –

q = hvnd2 * lšnd" = li * lšnd * did * r = li * lšnd * did * (1 / kr)

iz čega proizlazi -

li = hvnd2 / (did * r) ili li = (hvnd2 * kr) / did ili li = q / (lšnd * did * r) ili li = (q * kr ) / (lšnd * did)

Često se, radi pojednostavljenja proračuna "teorijskog" učinka dozera, put i vrijeme guranja (lg) te
odlaganja odnosno razastiranja ili planiranja (lo) objedinjuju zajedno u tzv. "doziranje" (ld), pa je tada:

tc = ti + td + tp + (2tm)

gdje je

td = tg + to.

Kao vrijednost -
- brzine iskopa dozera "vi" uzima se do 3 km/sat ( prosjek prve brzine kretanja naprijed),
- brzine guranja dozera "vg"uzima se od 3 km/sat do 6 km/sat (prosjek druge brzine kretanja naprijed),
- brzine odlaganja dozera "vo" uzima se od 6 km/sat do 9 km/sat (prosjek treće brzine kretanja naprijed),
- brzine povratka "vp" do 12 km/sat (prosječna vrijednost svih brzina unatrag).

17
 Navedene vrijednosti za brzine dozera mogu se uzeti uvjetno kao orjentacijske vrijednosti i valjalo bi ih
provjeriti u stvarnim radnim uvijetima na radilištu.
Najveća duljina učinkovitoga rada dozera je do oko 100 m jer su preko te daljine gubici ispod i sastrane
noža veliki odnosno oko 50% iskopane količine rastresitog zemljanog gradiva (prethodno je to obrazloženo kod
razmatranja "kg" za dozer). Duljina iskopa dozera kreće se najviše do oko 15 m, što ovisi o tipu odnosno vrsti i
veličini njegova noža. Naime, treba istaći da se za razne vrste zemljanih materjala i razne vrste radova u njima
upotrebljavaju razne vrste dozerskih noževa ( tzv. univerzalni zatvoreni "U" ili poluuniverzalni odnosno
poluzatvoreni "SU" ili ravni "S" nož dozera ili kombinacija navedenih - Slika 5.1.2.).

Slika 5.1.2. tzv."U"- zatvoreni nož dozera (veliki dozer lijevo), tzv. "SU"- poluzatvoreni odnosno
poluravni nož dozera (desno) i tzv. "S" ravni nož dozera (mali dozer lijevo)

Kako dozer izvodi iskop i guranje (doziranje) u određenom rasponu duljine rada, to njegov pojedinačni
učinak nema jednu nego niz vrijednosti u tom rasponu. Na taj se način proračunom dobivaju krivulje učinka dozera
u pojedinoj vrsti zemljanog gradiva (Slika 5.1.3).

učinak U
m3/sat
800

600

500
dozer snage oko 160 kW, širina noža oko 3,7 m
400
dozer snage oko 100 kW, širina noža oko 3,2 m
300

200

100

0 25 m 50 m 75 m 100 m
duljina rada

Slika 5.1.3 Prikaz krivulja učinka dozera sa "SU" nožem (prema priručniku tvrtke Caterpillar)

18
 5.2. Učinak hidrauličnih bagera s jednom lopatom

Bageri su velika grupa raznovrsnih strojeva za iskop tla i

trošne stijene uz istovremeni utovar iskopanog materijala u bilo
koju vrstu transportnih sredstva. Dijele se u bagere sa jednim
krakom i jednom lopatom koji rade u ciklusima, bagere sa više
lopata ili vjedrica (bageri vjedričari) koji izvode neprekidni
iskop te bagere bez lopata ili vjedrica (bageri vjedričari te neke
vrste rovokopača ili trenčera, zatim bageri sisavci ili refuleri itd.)
koji također izvode neprekidni iskop.
Bageri sa jednim krakom i jednom lopatom dijele se na
bagere sajlaše te hidraulične bagere sa lomljivim ili teleskopskim
krakom. Najviše i najćešće se u građenju rabe standardni
hidralični građevinski bageri sa jednim lomljivim krakom i
jednom lopatom. Stoga je velika ponuda takovih bagera i po snazi i po veličini i po mogućim radnim učincima
kao tipičnih građevinskih strojeva za raznovrsne zemljane radove. Ovi hidralični građevinski bageri mogu biti
na gusjenicama (to su srednji do teški bageri srednje do velike snage i tome odgovarajućeg srednjeg do velikog
radnog učinka) ili na kotačima (to su uglavnom laki bageri manje snage i manjeg radnog učinka). U bagere na
kotačima pripadaju također autobageri sa teleskopskim krakom.
Pojedinačni učinak standardnih hidrauličnih bagera sa jednim krakom odnosno sa jednom
lopatom na iskopu zemljanih (koherentnih) i sličnih kamenih (nekoherentnih, aluvijalnih)
materijala dobije se također na temelju činjenice njegova cikličkog rada. Na radni učinak ovih bagera
posebice utječe kut njegova okretanja od položaja zahvata gradiva do položaja istovara iz lopate. Stoga se
u načelu "teorijski" učinak bagera računa odnosno iskazuje za kut okretanja bagera prilikom njegova rada
(iskopa i utovara odnosno privremenog odlaganja) od oko 90o.
Vrijeme jednog ciklusa "tc" rada hidrauličnog bagera sa jednom lopatom ide najviše do jedne
minute što ovisi posebice o tome kako bager radi: ili sa dubinskom lopatom (što znači da glavninu iskopa
izvodi ispod razine na kojoj stoji bager) ili sa utovarnom (čeonom) lopatom (što znači da glavninu iskopa
izvodi iznad razine na kojoj stoji bager uz napomenu da se ovi bageri koriste uglavnom za utovar
prethodno na bilo koji način iskopanog gradiva).

Up = ki * Ut (m3/sat - "sraslo"ili "rastresito" ovisno o Qc)

ko = kog * krv * kds
kp = kvm * krp * kuv * kkz
Ut = nc * Qc
nc = (60 / tc) (tc u minutama)
nc = (3600 / tc) (tc u sekundama)
Qc = kpu * q * kr (obujam za učinak izražen "sraslo")
Qc = kpu * q (obujam za učinak izražen "rastresito")

gdje je q konstruktivni obujam lopate ili utovarne lopate bagera.

Posebni koeficjenti ispravke "teorijskog" učinka jesu -
- "kvm" koeficjent vlažnosti gradiva (isto kao kod dozera i utovarivača),
- "krp" koeficjent radnog prostora (isto kao kod dozera i utovarivača),
- "kuv" koeficjent utovara u vozilo,
- "kkz" koeficjent radnog kuta zaokreta bagera.
Koeficjent vlažnosti gradiva "kvm" i koeficjent radnog prostora "krp" može se pretpostaviti kao kod
dozera prema Tablici 5.1.1. odnosno opisu uvjeta radnog prostora.
Koeficjent utovara "kuv" može se pretpostaviti -
- oko 1,00 ako se ne tovari vozilo nego se gradivo odlaže iza ili sastrane bagera, zatim
- oko 0,91 ako se tovari (za utovar) pogodno vozilo odnosno
- oko 0,83 ako se tovari (za utovar) nepogodno vozilo.

19
 Koeficjent ispravke "teorijskog" učinka bagera glede kuta njegova okretanja prilikom rada "kkz"
uzima se 1,00 za 100% iskorištenja optimalne visine radnog čela bagera i kut okretanja prilikom rada 90°.
Ukoliko se smanjuje kut okretanja učinak raste zbog skraćenja radnog ciklusa bagera ("kkz" je do 1,26 za
kut 45°) a ukoliko se kut okretanja povećava učinak pada zbog produženja radnog cilusa bagera ("kkz" je
do 0,71 za kut 180°). Vidi dalje Tablicu 5.2.1.
Tablica 5.2.1.
Iskorištenje Bager s jednom lopatom
optimalne visine Kut okretanja u stupnjevima
radnog čela bagera u 45o 60o 75o 90o 120o 150o 180o
postocima Korekcijski koeficijent (ko)
20% 0,93 0,89 0,85 0,80 0,72 0,65 0,59
40% 1,10 1,03 0,96 0,91 0,81 0,73 0,65
60% 1,16 1,07 1,00 0,94 0,84 0,75 0,68
80% 1,22 1,12 1,04 0,98 0,86 0,77 0,69
100% 1,26 1,16 1,07 1,00 0,88 0,79 0,71
120% 1,20 1,11 1,03 0,97 0,86 0,77 0,70
140% 1,16 1,08 1,00 0,94 0,84 0,75 0,68
160% 1,12 1,04 0,97 0,91 0,81 0,73 0,66
180% 1,07 1,00 0,93 0,88 0,78 0,70 0,64
200% 1,03 0,96 0,90 0,85 0,75 0,67 0,62

Odnos u postocima od optimalne visine radnog čela

pokazuje utjecaj korištenja visine radnog čela iskopa bagera na
njegov učinak. Primjerice, ako je (prema dostupnim podacima iz
radnog diagrama bagera, primjerice iz prospektne dokumentacije koja
se najćešće daje u priručnicima vezanim na odeređeni proizvodni
program bagera)
optimalana dubina
iskopa oko 5 m a
dubina iskopa,
opet primjerice,
nekog rova ili
kanala 4 m onda
je iskorištenje
optimalne visine
radnog čela toga
bagera u odnosu
na dubinu iskopa
80 %.

Koeficjent punjenja "kpu" radnog dijela stroja ili alata može se kod bagera može pretpostaviti
prema donjoj Tablici 5.2.2. (vrijednosti i opis su isti kao kod dozera u Tablici 5.1.2.):

Tablica 5.2.2.
Vrsta iskopa "kpu"
laki iskop o,95 do 1,00 i više
srednji iskop o.80 do o,90
srednje tvrdi iskop o,65 do o,80
za tvrdi iskop o,40 do o,65

Za vrijednost vremena radnog ciklusa hidrauličnog bagera mogu se koristiti razni izvori. U jednoj
knjizi daju se primjerice slijedeća prosječna vremena radnog ciklusa hidrauličnog bagera sa jednom
lopatom ili utovarnom lopatom (Tablica 5.2.3 - vrijedi također isti opis vrste iskopa.kao kod bagera
odnosno dozera):

20
 Tablica 5.2.3.
3
Obujam bagerske lopate (m )
Vrsta iskopa 0,38 0,57 0,75 0,95 1,15 1,53 1,91 2,30 3,06
Vrijeme ciklusa u sekundama (Tc)
laki iskop 20 24 24 24 24 24 26 29 32
srednje teški (srednji 24 26 26 26 26 26 29 32 35
do srednje tvrdi) iskop
teški (tvrdi) iskop 32 35 35 35 35 35 38 40 40

U priručniku tvrtke Komatsu daju se prosječna temeljna (u priručniku nazvana "standardna") vremena
ciklusa rada (u sekundama) pojedinih modela bagera prikazana u tablici 5.2.3. uz napomena da se ovdje u svrhu
općenitog korištenja podataka umjesto naziva modela bagera daje obujam njegove standardne lopate pri čemu
valja istaći da bager može upotrebljavati nekoliko vrsta lopata u određenom rasponu konstruktivnog obujma- što
je iskop teži to je lopata koja se rabi manjeg konstruktivnog obujma i uža):
Tablica 5.2.3.
Obujam standardne lopate Trajanje ciklusa u sekundama
bagera za kut okretanja bagera
u m3 45o 90o 1800
dubinska lopata (eng. "backhoes excavator")
0,09 - 0,36 10 13 16
0,18 - 0,60 (0,76) 11 14 17
(0,18) 0,36 - 1,17 13(14) 16(17) 19(20)
0,57 - 1,34 14 17 20
0,52 - 1,80 15(16) 18(19) 21(22)
(0,96) 1,30 - 2,20 16 19 22
2,40 - 3,70 (4,3) 18 21 24
3,10 - 6,30 22 25 28
4,30 - 11,00 24 27 30
utovarna lopata (eng. "front shovels")
1,30 - 2,20 16 - 20
2,40 - 3,70 18 - 22
3,10 - 6,30 20 - 24
4,30 - 11,00 27 - 31

U priručniku tvrtke Caterpillar daju se vremena ciklusa rada pojedinih modela bagera (vrijedi ista
napomena kao za prethodnu tabelu) prikazana u "Tablici 5.2.4.".
Tablica 5.2.4
Prostorna obilježja Vrijeme ciklusa pojedinog slučaja radnih
iskopa uvjeta bagera (vidi opis) u sekundama
obujam lopate dubina iskopa (m) A B C D E
(m3)
bager sa dubinskom lopatom ("backhoes excavator") na iskopu uslojene zemlje
0,28 1,50 12 - 14 14 -16 16 - 18 19 - 22
0,45 1,50 11 - 14 16 - 18 20 - 22
0,52 1,80 12 - 14 16 - 18 20 - 22
0,63 1,80 14 - 15 16 - 19 16 -19 21 - 24
bager sa dubinskom lopatom ("backhoes excavator") na iskopu tvrde gline
0,80 2,30 13 - 15 18 - 21 23 - 26
0,102 3,20 15 - 17 18 - 22 24 - 28
0,11 3,20 13 - 16 18 - 22 24 - 28
0,14 3,40 14 - 17 20 - 23 26 - 29
2,10 4,00 15 - 18 23 - 28 35 - 41
1,90 4,20 14 - 17 22 - 27 33 - 40
2,80 5,20 15 - 18 23 - 28 35 - 44

21
 U navedenoj tabeli prikazana su također iz istog priručnika za pojedine navedene modele bagera (odnosno
obujam njihove standardne lopate) područja vremena trajanja radnog ciklusa za slijedeće slučajeve radnih uvjeta
bagera -
• područje A)
• donja granica: najbrža (teorijska) mogućnost
(radnog ciklusa)
• gornja granica: praktična najbrža (mogućnost
radnog ciklusa)
• opis radnih uvijeta u svezi vremena radnog
ciklusa: laki iskop (rahla zemlja, pijeskoviti šljunak);
iskop do oko 40% najveće moguće visine dohvata
bagera; okretanje oko 30o ; istresanje na deponiju ili
kamion u razini iskopa; nema ograničenja; dobar
strojar;
• ocjena: odlični (uvjeti rada)
• područje B)
• opis radnih uvijeta u svezi vremena radnog ciklusa: srednji iskop (zbijena zemlja, tvrda suha glina,
tlo koje sadrži do 25% stijenovitog kamenog gradiva); iskop do oko 50% najveće moguće visine
dohvata bagera; okretanje do 60o ; istresanje na podužnu deponiju; mala ograničenja;
• ocjena: iznad prosječni (uvjeti rada)
• područje C)
- (granice daju) područje uobičajenog (vremena
radnog ciklusa) - opis radnih uvijeta u svezi
vremena radnog ciklusa: srednji do teški iskop
(čvrsto zbijena tlo sadržaja preko 55%
stijenovitog kamenog gradiva); iskop do oko 70%
najveće moguće visine dohvata bagera; okretanje
do 90o ; istresanje na kamion u razini bagera; -
ocjena: prosječni (uvjeti rada)
• područje D)
• opis radnih uvijeta u svezi vremena radnog
ciklusa: tvrdi iskop (meka stijena ili tlo sadržaja preko
75% stijenovitog kamenog gradiva); iskop do oko 90% najveće moguće visine dohvata bagera;
okretanje do 120o ; skučeni prostor istresanje; mala iskop iznad cjevovoda;
• ocjena: ispod prosječani (uvjeti rada)
• područje E)
• (granice daju) područje sporog (vremena radnog
ciklusa)
• opis radnih uvijeta u svezi vremena radnog
ciklusa: iskop u čvrstom (piješčenjak, šejl, tvrdi
vapnenac); iskop preko 90% najveće moguće visine
dohvata bagera; okretanje preko 120o ; vrlo skučeni
prostor istresanje u najvećij mjeri onemogućava bager
(u radu); ljudi i ograničenja u području rada;
• ocjena: teški (uvjeti rada)
• opis radnih uvijeta u svezi vremena radnog
ciklusa: iskop u čvrstom (piješčenjak, šejl, tvrdi
vapnenac); iskop preko 90% najveće moguće visine dohvata bagera; okretanje preko 120o ; vrlo
skučeni prostor istresanje u najvećij mjeri onemogućava bager (u radu); ljudi i ograničenja u području
rada;
• ocjena: teški (uvjeti rada)
Pomoću ovih vremena dobivenu vrijednost "teorijskog" učinka ne bi valjalo ispraviti za potrebe proračuna
planskog učinka sa posebnim koeficjentima ("kp") nego samo sa općim koeficjentom ("ko") ispravke "teorijskog"
učinka. Naime navedena vremena ciklusa obuhvaćaju pretpostavke uvijeta rada i obilježja gradiva koji bager kopa.

22
 5.3. Učinak utovarivača na kotačima

Građevinski utovarivač je tipčno transportno sredstvo za utovar

sipkih zemljanih, kamenih i ostalih sličnih materijala iako se uglavnom i
najčešće u literaturi smješata među građevinske strojeve za zemljane radove.
Utvarivač može biti gusjeničar ili zglobni utovarivač na gumenim kotačima.
Utovarivač gusjeničar ili dozer-utovarivač ujedinjuje tehnička i radna
obilježja dozera i utovarivača. Stoga se njegov učinak računa ili kao učinak dozera
ako vrši iskop i transport iskopanog materijala guranjem ili kao učinak zglobnog
utovarivača na kotačima ako vrši utovar iskopanog materijala. Razlika između
utovarivača gusjeničara i zglobnog utovarivača na kotačima je u duljini trajanja
ciklusa utovara. Brzine kretanja utovarivača-gusjeničara su okvirno kao kod dozera
dok je zglobni utovarivač na kotačima puno brži u kretanju prilikom utovara transportnih sredstava.
Proračun radnog učinka zglobnog utovarivača na kotačima sličan je proračunu radnog učinka
bagera. Također se polazi od pretpostavke cikličkog načina njegova rada. Pri tome utovarivač ima tzv.
"V" kretanje gdje izvodi zahvate punjenja utovarne lopate, podizanje lopate, hod unatrag sa
zakretanjem, promjenu smjera sa hodom unaprijed uz zakretanje prema mjestu istovara, pražnjenje
lopate, hod unatrag sa zakretanjem, promjenu smjera sa hodom unaprijed prema mjestu zahvata
punjenja, ponovni zahvat gradiva (punjenje utovarne lopate) itd. Navedene operacije čine jedan ukupni
ciklus rada utovarivača na temelju čega tada proizlazi njegov "teorijski" učinak (Ut).

Up = ki * Ut (m3/sat "rastresito")
ki = ko * kp
ko = kog * krv * kds
kp = kvm * krp * kuv
Ut = nc * Qc
nc = (60 / tc) (tc u minutama)
Qc = kpu * q

gdje je q konstruktivni obujam utovarne lopate utovarivača.

Posebni koeficjenti ispravke "teorijskog" učinka su kao (većim dijelom) kod bagera (nema
koeficjenta kuta zaokreta) -
- "kvm" koeficjent vlažnosti gradiva (isto kao kod dozera i bagera),
- "krp" koeficjent radnog prostora (isto kao kod dozera i bagera),
- "kuv" koeficjent utovara u vozilo (isto kao kod bagera).
Koeficjent vlažnosti gradiva "kvm" i koeficjent radnog prostora "krp" može se pretpostaviti isti kao
kod dozera odnosno bagera (prema Tablici 5.1.1. u poglavlju o dozeru odnosno opisu uvjeta radnog
prostora u istom poglavlju).
Koeficjent utovara "kuv" pretpostavlja se isti kao kao kod bagera (u poglavlju o bageru) uz također
isti opis pripadnih uvjeta utovara u pogledu pogodnosti transportnog sredstva.
Koeficjent punjenja "kpu" radnog dijela utovarne lopate (Tablica 5.3.1) može se pretpostaviti kao
kod kod dozera (kn – Tablica 5.1.2.) odnosno bagera (prema Tablici 5.2.2. u poglavlju o bageru) uz
također isti pripadni opis vrste iskopa kao u poglavlju o dozeru (kao kod dozera).

Tablica 5.3.1. (ili 5.1.2. ili 5.2.2.)

Vrsta iskopa "kpu"
laki iskop o,95 do 1,00 i više
srednji iskop o.80 do o,90
srednje tvrdi iskop o,65 do o,80
za tvrdi iskop o,40 do o,65

Za vrijednost vremena radnog ciklusa utovarivača na kotačima mogu se koristiti razni izvori. U
načelu vrijeme jednog ukupnog ciklusa "tc" rada utovarivača ide najviše do 1,5 minute. Što je utovarivač

23
snažniji odnosno ima veći obujam utovarne lopate to je trajanje jednog ciklusa dulje ali je veći i učinak
zbog veće snage utovarivača u skladu sa obujmom utovarne lopate.
U priručniku tvrtke Caterpillar daju se vremena ciklusa rada utovarivača prikazana u Tablici
5.3.2., a u priručniku tvrtke Komatsu daju se vremena jednog radnog ciklusa "tc" utovarivača na utovaru
gradiva prikazana u narednoj Tablici 5.3.3.
Tablica 5.3.1.
Konstruktivni obujam Snaga vrijeme jednog ciklusa
"q" utovarne lopate utovarivača “tc” u minutama
1,0 m3 - 3,5 m3 60 kW - 149 kW o,45 - o,50
3,5 m3 - 5,3 m3 164 kW - 205 kW o,50 - o,55
5,4 m3 - 8,6 m3 298 kW * 455 kW o,55 - o,60
9,6 m3 - 20,0 m3 515 kW * 932 kW o,60 - o,70

Tablica 5.3.2.
Obilježja Obujam utovarne lopate "q"
utovara do 3 m3 od 3,1 do 5 m3 preko 5,1 m3
vrijeme ciklusa “tc” u minutama
laki o,45 o,55 o,65
prosječni o,55 0,65 o,70
razmjerno teški o,70 o,70 o,75
teški o,75 o,75 o,80

Navedeni laki utovar odnosio bi se na utovar uglavnom suhih i sitnijih rastrešenih nekoherentnih i
koherentnih gradiva kao što je pijesak, sitan šljunak, pijeskovita ilovača, rastresiti suhi zemljasti materijali
itd. Prosječni utovar obuhvatio bi utovar tvrđih gradiva kao što je suha ili manje vlažna ilovača, krupni
šljunak, zbijena zemlja, neke vrste mekih trošnih stijena i sl. Razmjerno trški utovar obuhvatio bi utovar
nekih vrsta stijena koja se lako miniraju kao primjerice vapnenac i sl. Teški utovar bi obuhvatio miniranu
stijenu u blokovima ili pločama, zatim istu stijenu pomiješanu sa drugim sitnijim gradivoima, zatim slabo
minirane piješčenjake, konglomerate i sl., zatim tvrde ili plastične ilovače i gline itd.

24
 5.4. Učinak grejdera

Grejder je univerzalni građevinski stroj koji obavlja niz njemu

svojstvenih radnih zahvata. Osim ubičajenih radnji kao što je
razastiranje i planiranje zemljanih i sličnih sipkih kamenih gradiva
grejder služi za održavanje cestovnih prometnica, zatim obavlja
završne radove na zemljanim građevinama, izradi jaraka i
premještanju sipkih zemljanih gradiva. Zbog toga postoji niz
metodologija i načina za proračun njegova učinka ovisno o vrsti
radova u kojima se primjenjuje.
Grejder u načelu radi ciklički međutim ti su ciklusi uglavnom nejednoliki i što se tiče vremena
odvijanja i što se tiče duljine rada. Zbog toga se u načelu radni učinak računa tako da se se temeljni
tehnički "teorijski" učinak računa na pretpostvci kontinuranog rada grejdera tj. U = F * v (vidi str. 6).

5.4.1 Učinak grejdera pri obradi površina (pri nasipavanju)

Up = ki * Ut (m2/sat)
ki = ko * kp
ko = kog * krv * kds
kp = kvm * krp
Ut = [ v * (lr – lp) * 1000] / n

gdje su posebni koeficjenti ispravke "teorijskog" učinka -

- "kvm" koeficjent vlažnosti gradiva,
- "krp" koeficjent radnog prostora.
Koeficjent vlažnosti gradiva "kvm" može se pretpostaviti kao kod dozera prema Tablici 5.1.1. za
rad sa suhim zemljanim gradivima ili sa mokrim kamenim gradivima odnosno šljunkom, pijeskom ili
rasutom zemljom. Koeficjent radnog prostora "krp" može se pretpostaviti također kao kod dozera.
Radni učinak gredera predstavlja u načelu učinak na obradi površine nekog nasipa (nasipavanja)
zemljanog gradiva odnosno planiranju sa minimalnim potrebnim razastirnjem gradiva u okviru toga
planiranja radi poravnanja površine. Proračun "teorijskog" učinka (Ut) obuhvaća slijedeće parametre:
- v pretpostavljena prosječna brzina rada odnosno kretanja grejdera (km/sat)
- lr radna širina zahvata daske grejdera (širina rada grejdera gledana pod pravim kutem na
smjer kretanja odnosno rada grejdera – ukoliko je daska pod prvim kutem tada je efektivna
radna širina daske grejdera jednaka konstruktivnoj širini daske grejdera ld)
- lp širina preklopa radnih površina koje zahvaća grejder svojom efektivnom širinom daske
grejdera
- n broj prelaza grejdera.

U Tablici 5.4.1.1. daju se okvirni raspon brzina rada odnosno kretanja grejdera za pojedine vrste
radnih zahvata odnosno postupaka koje se njime obavlja.

Tablica 5.4.1.1.
Radni postupak grejdera Brzina kretanja grejdera (km/sat)
popravak tucaničkog zastora kod cesta 2–6
izrada jaraka 1,5 – 4
završna obrada površina nasipavanja 1,5 - 2,5
uklanjanje snijega 7 – 25
obrada površina 2–8
poravnanje 4 - 10

25
U Tablici 5.4.1.2. daju se efektivne radna širine zahvata daske grejdera za kut zakošenja daske u
odnosu na smjer kretanja grejdera.
Tablica 5.4.1.2.
Kut daske širina daske (m) ld
2,2 3,1 3,7 4,0 4,3
širina radnog zahvata daske grejdera (m) lr
60 stupnjeva 1,9 2,7 3,7 4,0 4,3
45 stupnjeva 1,6 2,2 2,6 2,8 3,0

5.4.2. Vrijeme rada grejdera na odabranoj dionici

Vijeme rada grejdera t prilikom njegova jednokratnog ili višekratnog prolaza n na nekoj dugačkoj
površini ili duljoj dionici L određene širine na kojoj vrši neki zahvat ili radni postupak (primjerice
održavanje ceste ili čiščnje snijega ili izmještanje materijala ili obrada površine nasipavanja neke
prometnice ili piste ili slične digačke površine) bilo bi slijedeće:

t = (n * L) / (v * ki)

gdje je
- t vrijeme rada grejdera (sati)
- n (ukupni) broj prolaza grejdera neke dugačke površine
- L duljina dionice (km)
- v očekivana brzina kretanja grejdera (km/sat)
- ki koficjenti korekcije temeljnog tehničkog učinka stroja:
o ki = ko * kp
o ko = kog * krv * kds
o kp = kvm * krp

5.4.3. Broja prolaza grejdera

Prethodno proračunato radno vrijeme se odnosi na ukupni broj prolaza grejdera n prilikom radnog
zahvata ili postupaka na obradi neke dugačke površine (ili dionice rada određene duljine) ukupne širine lu.
Uz pretpostavku određenog broja prijelaza grejdera nlr po širini njegova radnog zahvata lr (ovo znači da je
lu > lr) potrebnog za potpunu obradu površine i uz pretpostavku uporednog rada grejdera na zahvaćenim
širinama prijelaza (ukupni) broj prolaza n grejdera je slijedeći:.

n = [ lu / (lr - lp)] * nlr

gdje je
- n (ukupni) broj prolaza grejdera na obradi neke dugačke površine
- lu ukupna širina dugačke površine ili dionice rada određene duljine
- lr radna širina zahvata daske
- lp širina preklopa po zahvaćenim širinama prijelaza (do 50 cm)
- nlr broj prijelza grejdera po širini njegova radnog zahvata.

26
 5.5. Učinak samohodnog valjaka

Samohodni valjak, kao građevinski stroj za sabijanje nasutih

slojeva zemljanih i kamenih gradiva, u načelu radi ciklički. Međutim, ti su
ciklusi uglavnom nejednoliki i što se tiče vremena odvijanja i što se tiče
duljine rada. Zbog toga se u načelu radni učinak samohodnog valjka
računa tako da se se temeljni tehnički "teorijski" učinak računa na
pretpostvci kontinuranog rada valjka – slično kao kod grejdera.

Up = ki * Ut (m3/sat)
ki = ko * kp
ko = kog * krv * kds
kp = krp
Ut = ( v * lv * h * 1000) / n

gdje je posebni koeficjenti ispravke "teorijskog" učinka "krp" koeficjent radnog prostora. Koeficjent
radnog prostora "krp" može se pretpostaviti također kao kod dozera i ostalih strojeva.
Radni učinak predstavlja u načelu učinak na zbijanju nekog obujma nasipa zemljanog gradiva.
Proračun "teorijskog" učinka obuhvaća slijedeće parametre:
- v pretpostavljena prosječna brzina rada odnosno kretanja valjka (km/sat)
- lv širina valjanja (to je konstruktivna širina valjka lr umanjena za širinu preklopa lp koji se kod
valjanja pretpostavlja od 10 do 30 cm odnosno u prosjeku 20 cm)
- h visina sloja zbijanja (ili je propisana ili se dobije u pokusnom polju)
- n broj prelaza valjka (ili je propisan ili se dobije u pokusnom polju)

U tablici 5.5.1.1. daju se okvirni rasponi brzina rada odnosno kretanja pojedine vrste valjaka.

Tablica 5.5.1.
Vrsta valjka Brzina kretanja valjka (km/sat)
valjak na kotačima sa zračnicama oko 2,5
statički valjak oko 2,0
vibracijski valjak oko 1,5
jež 4 –10

U načelu se ne preporuča proračun učinaka valjka prethodno prikazanim (na neki način pojednostavljenim)
pristupom. Naime, pretpostavka mogućih parametara u razmjerno širokom rasponu (debljina sloja, brzina kretanja,
broj prelaza) daje također vrijednosti radnih učinaka valjka u još širem rasponu. Preporuča se korištenje priručnika
proizvođača opreme za zbijanje gdje se mogu naći norme radnih učinaka valjka koje uzimaju u obzir sve
odgovarajuće čimbenike koji utječu naučinak valjaka (vrsta gradiva, granulometrijski sastav i vlažnost gradiva,
debljina slojeva, vrsta valjka, masa valjka, ferkvencija zbijanja itd.). Ove radne učinke valja shvatiti kao “teorijski”
učinak samohodnog valjka na zbijanju određenog nasipnog materijala. Niže se daju podaci učinka za samohodni
valjak (jež) mase oko 10 t, sa vibracijama ferkvence 20 – 30 Hz i amplitude 1,2 do 1,7 mm:

Gradivo debljina brzina Broj prelaza valjka po pojasu valjanja

sloja valjanja 4 prelaza 6 prelaza 8 prelaza
glina i sl. koherentna gradiva 0,3 m 3 km/sat 1417 m2/sat 945 m2/sat 709 m2/sat
(valjak radi kao jež) 0,5 m 2 km/sat 945 m2/sat 630 m2/sat 472m2/sat
dobro graduirana kamena 0,4 m 4 km/sat 1890 m2/sat 1260 m2/sat 945 m2/sat
gradiva (glatki valjak) 0,8 m 3 km/sat 1417 m2/sat 945 m2/sat 709 m2/sat

27
 5.6. Učinak skrejpera

Skrejperi su posebni građevinski strojevi za zemljane

radove koji obavljaju iskop, transport i ugradnju uglavnom
zemljanih gradiva (u užem smislu) neprestanim kretanjem
odnosno u pokretu. Neposredni iskop izvode struganjem tla
posebnim nožem na dnu sanduka pri čemu se istovremeno vrši
i punjenje sanduka tako struganjem iskopanog gradiva. Rabe
se za masovno prebacivanje uglavnom koherentnih zemljanih
materijala iako radna obilježja i iz toga proizišle konstrukcije
suvremenih skrejpera omogućavaju njihovu primjenu u
prebacivanju dobro (sitno graduiranih) nekoherentnih šljinkovitih pa čak i sitnije miniranih kamenih materijala.
Postoje različite vrste skrejpera iako danas uglavnom prevladavaju dva tipa skrejpera. i to samo na kotačima sa
zračnicama. Neki su samo sa jednim prednjim pogonskoim motoroma ali pri tomu sa pogonom samo na prednje kotače.
Drugi su sa dva pogonska motora (pogon naprijed i straga) odnosno tzv. "tandem" pogonjeni skrejperi. Također mogu imati
na stražnjoj strani ili jednu ili dvije osovine sa kotačima. Danas prevladavaju skejperi samo sa po jednom pogonskom
osovinim i naprijed i straga. Pri tomu sanduk skrejpera može biti opskrbljen elevatorom koji omogućava njegovo lakše i
brže punjenje.
Prilikom samog iskopa zemljanog gradiva struganjem skrejperima mogu pomagati dozeri kao tzv. "gurači"
ukoliko to traže obilježja gradiva koje se kopa. Ovi dozeri čekaju skrejpere u području iskopa gradiva i guranjem skerjpera
u duljini njegova punjenja sa stražnje strane (u tom smislu je skrjper opskrbljen posebnom opremom odnosno gredom koju
u koju tiska dozer svojim nožem) omogučavaju snažnije prodiranje noža skrejpera u sraslo tlo a time ujedno i njegovo brže
punjenje.
Proračun radnog učinka skrejpera nije jednostavan ukoliko se radi o primjeni više skerjpera i
ukoliko se radi o nepravilnoj konfiguraciji terena u kojem se vrši izravnanje prebacivanjem zemljanog
gradiva sa nejednoliko raspoređenih mjesta iskopa na nejednoliko raspoređena mjesta odlaganja
iskopanog materijala. Zbog toga se danas čak i kompjuterski simulira unaprijed rad skrejpera radi
programiranja njihova optimalnog učinka na prebacivanju zemljanih gradiva.
Valja također napomenuti da se može računati samo učinak nekog određenog skrejpera
određenih radnih obilježja u određenim radnim uvjetima posebice što se tiče topografije područja na
kojem se vrši izravnanje terena.
Korištenjem konkretne krivulje perfomansi (vidi kasnije sliku na str. 36 i obrazloženje kod
proračuna učinka vozila) nekog razmatranog ili određenog skrejpera moguće je proračunati njegov
pojedinačni planski učinak (Up) u tipičnom cikličkom radu na iskopu, prijevozu i razastiranju
zemljanih gradiva. Pri tomu se ukupna duljina transportnog puta dijeli na dionice koje se međusobno
razlikuju po pojedinim obilježjima što se tiče stanja podloge (otpora kotrljanja) i nagiba (otpor
uspona). Vrijednost otpora uspona može biti pozitivna (za kretanje stroja po istoj dionici uzbrdo) ili
negativna (za kretanje stroja po istoj dionici nizbrdo) odnosno ukpna vrijednost otpora uspona i
kotrljanja pozitivna, nula ili negativna.
U slučaju negativne vrijednost ukupnih otpora uspona i kotrljanja ne mogu se u vučnom pasošu
ili uopćenim krivuljama radnih perfomansi vozila očitati brzine kretanja skrejpera. Tada se za kretanja
skrejpera nizbrdo pretpostavi njegova brzina ili ograniči primjerice na 10-15 km/sat kada je vozilo
puno odnosno na 20-30 km/sat kada je vozilo prazno. Proračun učinka slijedi dalje navedene izraze.

Up = ki * Ut (m3/sat - ili "sraslo"ili "rastresito")

ki = ko * kp
ko = kog * krv * kds
kp = krp
Ut = nc * Qc
nc = (60 / tc) (tc u minutama)
Qc = kpu * q * kr (obujam za učinak izražen "sraslo")
Qc = kpu * q (obujam za učinak izražen "rastresito")

gdje q konstruktivna obujam sanduka skrejpera.

28
 Prema zadnjem pregledu građevinskih strojeva (časopis INTERNATIONAL CONSTRUCTION, august, 1998)
ostala su sama dva svjetska proizvoditelja ove opreme (Caterpillar Inc; TEREX Eq. Ltd;). Snage su od oko 150 kW pa do
oko 700 kW. Količina rasutog iskopanog materijala u sanduku skrejpera punjena "povrh" (iznad konstruktivna obujma
sanduka) kreće se od oko 10 m3 pa do 45 m3 odnosno od 15 pa do 50 t.
Obujam ili količina učinka po jednom ciklusu (Qc) dobije se tako da se konstruktivna obujam (q) sanduk
skrejpera ispravi sa koeficijentom punjenja (kpu) koji može biti ili veći od jedan (tada je to punjenje "povrh") ili
jedan ("normalno" punjenje) ili manji od jedan (punjenje ispod "normale"). Za gradilišne uvjete transporta punjenje
vozila "povrh" uzima se najviše do oko 20%. Međutim valja pri tome napomenuti da se količina punjenja "povrh"
konstruktivna obujma sanduka skrejpera ustvari dobije iz odnosa najveće moguće nosivosti skrejpera i gustoće
rastresitog zemljanog gradiva koje taj skrejper prevozi. Primjerice, ako je obujam sanduka nekog skrejpera 34 m3 a
najveća nosivost odnosno dozvoljeno opterećenje 47 t tada je moguće za neki gradivo gustoće 1,3 t/m3 – suha
ilovača rastresito - puniti vozilo "povrh" oko 6 %.
Ukoliko se ne uzima punjnje preko konstruktivna obujma sanduka tadsa koeficjent punjenja "kpu"
sanduka može se kod skrejpera uzeti prema Tablici 5.6.1.
Tablica 5.6.1.
Vrsta gradiva koje se kopa "kpu"
pijesak 0,90
pjeskovita glina 0,80
glina 0,70
gusta teška glina, pijesak pomiješan s oblucima 0,65

Količina učinka po jednom ciklusu (Qc) i vrijeme jednog ciklusa (tc) daju temeljni tehnički
(""teorijski"") učinak skrejpera (Ut). Vrijeme jednog ciklusa skrejpera bilo bi-

tc = tp + tvo + tvp + to + (Σtm) (min)

gdje je

tp vrijeme punjenja
tvo =Σ (ldo / vpo) vrijeme vožnje punog skrejpera u odlasku
tvp = Σ (ldp / vpp) vrijeme vožnje praznog skrejpera u povratku
to vrijeme odlaganja
Σtm vrijeme manevara skrejpera i uključivanja gurača
ldo duljina pojedinih dionica vožnje u odlasku
ldp duljina pojedinih dionica vožnje u povratku
vpo odabrana prosječna brzina u pojedinim dionicama odlaska
vpp odabrana prosječna brzina u pojedinim dionicama povratka
ili vpo = vpomax * fb temeljem vučnog pasoša odabrana brzina u pojedinim dionicama odlaska
ili vpp = v ppmax * fb temeljem vučnog pasoša odabrana brzina u pojedinim dionicama povratka
vp = vvmax* fb temeljem vučnog pasoša odabrana prosječna radna brzina kretanja skrejpera

Vrijeme iskopa odnosno struganja odnosno punjenja sanduka skrejpera ovisi o

- tome da li je iskop odnosno struganje sa ili bez primjene dozera "gurača"
- tipu dozera "gurača"
- obilježjima tla
- stanju područja iskopa
- uvježbanosti strojara itd.
Za pojednostavljeni pristup proračunu može se pretpostaviti vrijeme punjenja sanduka skrejpera tp
prema narednoj Tablici 5.6.2.
Tablica 5.6.2.2.
Prilike za punjenje Vrijeme punjenja tp (minute)
jako povoljne 0,5
prosječne 0,6
nepovoljne 1,0

29
 Ukoliko se ne odabire radne brzine kretanja skrejpera temeljem iskustva onda se vrijeme vožnje skrejpera
može također računati isto kao kod dampera. U tom slučaju vrijeme vožnje proizlazi iz prosječne odnosno najveće
moguće brzine kretanja u pojedinoj dionici (vmax). Najveća moguća brzina kretanja skrejpera dobije se iz krivulje
radnih perfomansi (kao kod vozila – slika na str. 36) odnosno iz vučnog pasoša skrejpera a ovisi o masi skrejpera
i treta (Qc izraženo u masenim mjerama tj. tonama), ukupnom otporu kotrljanja i uspona (ωk + ωu) te o vučnoj
sili (snazi) skrejpera. Otpor uspona (ωu) izražava se u (%). Otpor kotrljanja (ωk) izražava se također u (%) kao
jednakovrijedna mjera otporu uspona iako je otpor kotrljanja ustvari sila koja djeluje kao otpor na skrejper (uz
napomenu daje i otpor uspona ustvari sila odnosno gravitacijaska sastavnica mase skrejpera u njegovu kretanju
po usponu).
Skrejper se ne kreće po pojedinoj dionoci (ldo ili lpo) stalno jednom te istom najvećom mogućom brzinom
(vmax ) nego promjenjivmim brzinama koje za potrebe razmatrana proračuna uprosječujemo na (vp = vmax*fb). Naime,
brzina kretanja skrejpera je na početku dionice nula (kod početne dionice) ili je manja odnosno veća (ukoliko je
najveća brzina u slijedećoj dionici manja od prethodne dionice!) od najveće moguće brzine te se tijekom kretanja
vozila po dionici sve više povećava (odnosno samnjuje) i približava najvećoj mogućoj brzini. Što je dionica dulja to
je za očekivati da će se brzina kretanja skrejpera približiti, dostići i imati vrijednost njegove najveće moguće brzine
kretanja na toj dionici. Ovo uprosječenje brzine kretanja za praktične potrebe planiranja radnih učinaka razmatranih
skrejpera radi se pomoću tzv. faktor brzine (fb) koji umanjuje najveću moguću brzinu (vmax) ovisno o
- duljini pojedine dionice (ldo ili lpo) i tome
- da li skrejper u dionicu ulazi sa mjesta ili kretanjem.
U Tablici 5.6.3. daju se okvirne vrijednosti za razmatrani faktor brzine (fb). Vrijednost za pojedine
duljine između u tablici navedenih dobije se lineranom interpolacijom.
Tablica 5.6.3.
Duljina dionice Skrejper kreće s mjesta Skrejper je u pokretu
(m) kb kb
0 – 150 0,35 - 0,45 0,55 - 0,60
150 – 300 0,45 - 0,60 0,60 - 0,70
300 - 500 0,50 - 0,65 0,65 - 0,75
500 - 700 0,60 - 0,70 0,75 - 0,85
700 - 1.000 0,70 - 0,75 0,80 - 0,90
>1.000 0,75 - 0.80 0,85 - 0,95

Za pojednostavljeni pristup proračunu može se pretpostaviti vrijeme pražnjenja sanduka skrejpera odnosno
odlaganja to ili razastiranja gradiva prema Tablici 5.6.4., a vrijeme manevara prema Tablici 5.6.5.

Tablica 5.6.4.
Prilike za odlaganje Vrijeme odlaganja to (minute)
jako povoljne 0,4
prosječne 0,6
nepovoljne 1,1

Tablica 5.6.2.5.
Prilike za manevar Vrijeme manevra (minute)
jako povoljne 0,1
prosječne 0,5
nepovoljne 0,8

30
 6. Učinak tehnološke opreme za minerske radove
6.1. Minerski radovi

Miniranje je razaranje ili razbijanje ili usitnjavanje neke, uvjetno rečeno, čvrste ili tvrde građe
(primjerice stijene) djelovanjem eksplozivne tvari odnosno njezinom eksplozijom.
Miniranje se u građenju najćešće rabi za razaranje stijene. Miniranjem stijene prilikom građenja
omogućava se provedba daljnjeg iskopa, kao i pridobivanje tehničkog i ukrasnog kamena.
Radovi na bušenju i miniranju obuhvaćaju izvedbu -
- bušotine (šupljina u stijeni određene duljine, nagiba i promjera)
- u koju se stavlja
- ekspoziv (tvar koja pod djelovanjem topline ili udara u vrlo kratkom vremenu oslobađa vrlo veliku
energiju)
- i tako se dobiva
- mina (bušotina napunjena eksplozivom i opskrbljena inicijalnim sredstvom za aktiviranje
eksploziva udarom i toplinom).
Određeni broj mina raspoređen po nekom pravilu u stijenskoj masi daje minsko polje. Eksplozija
minskog polja je kontrolirano aktiviranje mina (eksplozivnog punjenja bušotina) koje to polje obuhvaća.

Prema tomu ukupni minerski radovi sastoje se od radova na bušenju i miniranju u užem smislu
(rukovanje i korištenje eksplozivne tvari te djelovanje eksplozivne tvari odnosno eksploziva).

6.2. Učinak bušilica

Na ukupnu uspješnost odnosno učinkovitost bušenja za potrebe miniranja nekog stijeneskog masiva
utječu -
- ukupna (mikro, makro) strukturna i fizičko mehanička obilježja stijene i kamena u njoj,
- odabrane, planirane ili zadane veličine osnovnih parametara bušenja odnosno bušotina (promjer,
dužina, nagib, razmak, raspored),
- tehnička i tehnološka obilježja opreme i pribora za bušenje,
- izvježbanost (školovanost, vještina) bušača.
Na trošenje alata za bušenje najviše utječu petrografska mikrostrukturna obilježja stijene i kamena u njoj:
- vrsta (sastav, sadržaj) zrna minerala,
- veličina zrna (zrnatost) minerala,
- oblik zrna minerala,
- uzajamna veza minerala,
- uzajamni odnos minerala.
Na trošenje pribora (alata) za bušenja najveći utjecaj ima sadržaj kvarca ( kremena) u stijeni koji kao takav daje
stijeni obilježja težine bušivosti. Također gusta ili fina zrnatost bilo kojeg minerala kamena u stijeni koja se buši
izaziva veće trošenje (habanje, brušenje) bušača pribora (alata za bušenje) nego gruba zrnatost.
Na radove (posebice smjer) bušenja utjecaj ima geološka i makrostrukturna obilježja stijenskog masiva:
- slojevitost (posebice sedimentnih stijena),
- škriljavost (posebice metamorfinih stijena),
- masivnost (posebice eruptivnih stijena),
- lučenje (posebice eruptivnih stijena),

31
 - raspucalost (svih stijena).
Slojevitost i raspucalost imaju veliki utjecaj na bušenje tj. ovisno o ukupnim obilježjima slojevitosti
(veličina i raspored odnosno prostorna usmjerenost slojeva, stupanj raspucalosti) ovisi brzina pridiranja alata u
stijenu. Masivnost i lučenje (kao odlika ravnomjernosti pružanja tj. jednolikosti ukupnih obilježja posebice
eruptivnih stijena) povećava utroške pribora za bušenje.
Na bušenje posebice imaju utjecaj neka fizičko-mehanička svojstva stijena i kamena u njoj kao
tvrdoća, čvrstoća i žilavost. Tvrdoća je otpor stijene ili kamena na prodiranje alata. Čvrstoća je otpor stijene ili
kamena na statičko djelovanje alata. Žilavost je otpor stijene ili kamena na dinamičko djelovanje alata. Otpor
stijene na bušenje kao ukupno obilježje koje ima utjecaj na bušačke radove prvenstveno ovisi o -
- tvrdoći, čvrstoći i žilavosti stijene odnosno kamena,
- zrnatosti (veličini i uzajamnoj vezi minerala) stijeneodnosno kameni,
- sadržaju kvarcau stijeni ili nkamenu te
- slojevitosti i raspucalosti stijenskog masiva.
Bušenje stijene (u smislu načina neposrednog djelovanja samog alata na stijen) može biti dinamičko
(drobljenje stijene udarom alata) i statičko (mrvljenje ili rezanje stijene okretanjem pritiskom alata). U
minerskim radovima za potrebe građenja u stijeni uglavnom se primjenjuje udarno (perkusivno) bušenje stijene
koje obuhvaća istovremeni ili usporedni udar na alat za bušenje sa djelomičnim zakretanjem alata za bušenje.
Kao oprema za udarno bušenje u svrhu minerskih radova za potrebe građenja rabe se uglavnom vanjski udarni
bušači čekiči (pretvaraju svoju pogonsku energiju u radnu bušenja) sa odgovarajućim priborom (alatom) za
bušenje koji neposredno razaraju stijenu. Vanjski udarni bušači čekići mogu biti -
- ručni bušači (udarni) čekiči mase do 30 kg uglavnom na pogon stlačenim (komprimiranim)
zrakom,
- lafetirani teški bušači (vibro-) čekiči mase preko 30 kg pa do 300 (500) kg danas većinom na
hidralični pogon a koji opet mogu biti -
o lafetirani bušači čekići na nepokretnom ili polupokretnom ili pokretnom postolju
(samohodni lafetirani bušači čekići),
o samohodne lafetirane bušilice ili bušača kola s
jednim ili više krakova koji nose lafetirane bušaće
čekiće (za podzemne radove zovu se jumbo).
Laki vanjski ručni udarni bušači čekići uglavnom na zračni pogon:
- omogućavaju izvedbu bušotina promjera do oko 40 mm,
- primjenjuju se za dubine bušenja do oko 4 m,
- imaju brzinu prodiranja “vp“ u stijenu oko 20 cm/min,
- omogućavju praktički učinak bušenja sa premještanjem opreme i
pribora “vb” oko 6m/sat,
- troše do oko 6 m3/min stlačenog zraka (prtiska oko 7 bara).
Teški vanjski lafetirani bušaći (vibro-) čekići uglavnom na
hidraulični pogon:
- omogućavaju izvdebu bušotine za potrebe miniranja u građenju promjera do oko 100 mm,
- primjenjuju se do dubine bušenja oko 25 m,
- imaju brzinu prodiranja “vp“ oko 150 cm/min,
- omogućavju praktični učinka bušenja “vb” preko 20 m/sat.
- izvode danas uz visokoferkventn udarno (perkusivno) bušenje (vibrobušenje) po potrebi također
kružno bušenje pritiskom bez udara,

Planirani radni učinak bušenja prethodno opisanih bušaćih čekića računa se pojednostavljeno
na slijedeći način:

Up(bušenja ) = k x Ut(bušenja)

pri čemu se za praktički učinak bušenja sa premještanjem opreme i pribora Up(bušenja ) ovdje uvodi pojam
i oznaka brzine bušenja “vb” a za “teorijski” učinak bušenja Ut(bušenja) uvodi pojam i oznaka brzine
brzine prodiranja “vp” (a to je neposredna brzina prodiranja alata ili pribora za
bušenje – dlijeta ili krunice - u stijenu ili "čista brzina bušenja" bez ikakvih smetnji i zastoja ili brzina
bušenja u nekom vremenskom razdoblju bez bilo kakvog prekida u bušenju) pa se piše

vb = k x vp

32
 k = ko x kpb
ko = kog x krv x kds

Opći koeficjent korekcije brzine prodiranja uzima se isto kao kod ostalih (dosada razmatranih)
građevinih strojeva. Posebni koeficjent korekcije brzine prodiranja, posebice kod ručnih i lafetiranih
bušačih čekiča, računa se na slijedeći način:

kpb = k1 x k2 x k3 x k4 x k5

gdje je
k1 - koeficjent prostora
- široki iskop 0,9 do 1,0
- iskop kanala i rovova 0,7 do 0,9
- iskop tunela i potkopa 0,5 do 0,7
k2 - koeficjent premještanja i namještanja bušačeg čekića
- lafetirani bušaći čekić 0,75 do 0,95
- ručni bušaći čekić 0,60 do 0,75
- ručni čekić s potporom 0,45 do 0,55
k3 - koeficjent izmjene šipki ili svrdla (0,95 do 0,98)
k4 - koeficjent odmora
- 0,9 radi samo jedan bušać
- 1,0 rade dva bušaća
k5 - koeficjent uvježbanosti bušaća (0,5 do 0,9)

Bušaći pribor ili alat za bušenje može biti u obliku monoblok svrdla (usadnik u klip čekića, granični
prsten, šipka i glava svrdla čine jedno tijelo; nakon potpunog trošenja glave svrdla nemoguća je daljnja uporaba
čitavog svrdla) i u obliku monoblok svrdla sa promjenjivim krunicama (usadnik, granični prsten i šipka čine
jedno tijelo, glava svrdla su krunice koje se posebno navijaju i nabijaju na šipku svrdala tako da se mogu
mijenjati).
Monoblok svrdla (sve su rijeđe u uporabi posebice kod lafetiranih bušaćih čekiča i bušilica) služe za
izvedbu bušotina kraćih duljina ručnim bušačim čekićima te kod tunlskih “jumbo” bušilica i to u uglavnom
mekšim i manje abrazivnim stijenama (napr. vapnenci) za bušenje do dubine (duljine) oko 4 (6) m.
Šipke s krunicama (usadnik u čekič sa graničnikom, šipke i krunice se međosobno spajaju ili
sastavljaju preko navoja ili spojnicama sa navojima) se rabe za veće dubine (duljine) bušenja.
Glave monoblok svrdla ili promjenjive krunice mogu biti sa jednobridnim sječivom (dlijetom) za
bušenje u mekoj stijeni sa malim sadržajem kvarca, sa četverobridnim (X ili križnim) sječivom za bušenje u
srednje tvrdoj stijeni sa srednjim sadržajem kvarca ili sa bradavicama za bušenje u tvrdoj do jako tvrdoj
(čvrstoj, žilavoj) stijeni sa velikim sadržajem kvarc. Križna krunica promjera su od 38 mm do 102 mm a
bradavičaste krunice promjera i do 127 mm. Trajnost krunica od 300 pa do 18oo m.

6.3. Učinak kompresora

Kompresori između ostalog proizvode stlačeni (komprimirani) zrak za potrebe bušačih čekića ili
lafetiranih bušilica na zračni pogona. Uobičajeni radni pritisci ukupne građevinske opreme na zračni pogon su 7
bara. U smislu pokretljivosti kompresori se dijele na nepokretne (uglavnom) klipne kompresore (stalno
postavljeni u kompresorskim postajama) gdje se tlačenje zraka postiže se
klipom unutar komore i na pokretne (uglavnom) vijčane kompresore
(vučeni na kotačima) gdje se tlačenje zraka postiže se u međuprostoru
dvaju (helikoidnih) vijaka.Ostala oprema osim samog dijela kompresora
gdje se tlači zrak u okviru kompresorskih postaja ili pokretnih komresora
su (jedan ili više) zračni kotlovi, hladnjaci, kondenzacijski lonci i
zrakovodi (cjevovodi) s priborom.
Potrebni proizvodni učinak odnosno ukupna količina proizvodnje stlačenog (komprimiranog)
zraka Qu kompresora može se proračunati na slijedeći način:

33
 Qu = (Qp + Qg) * knv (m3/min)

gdje je -
►Qp - potrošnja opreme pogonjene stlačenim zrakom:

Qp = kds * ∑(ni * qi * ki) (m3/min)

kds - koeficjent dotrajalosti opreme pogonjene zrakom

- novi bušaći čekići i bušilice kds = 1,00
- očuvani bušaći čekići i bušilice kds = 1,10
- dotrajali bušaći čekići i bušilice kds = 1,25
ni - broj istovrsnih bušačih čekića ili bušilica
qi – potrošnja pojedinog istovrsnog bušačeg čekića ili bušilice
ki - koeficjent istovremenosti koji uzima u obzir istovremenost u radu većeg broja
čekića:

ni 2 3 4 6 8
ki 1,00 0,90 0,85 0,80 0,75

►Qg - gubici u zrakovodima odnosno cjevovodima zraka

Qg = qgz * lz (m3/min)

qgz - srednja količina gubitaka po jednom metru cjevovoda (uzima se 0,002 m3/min/m1)
lz - duljina cjevovoda (m)

►knv - koeficjent nadmorske visine koji uzima u obzir nepovoljni utjecaj apsolutne naEorske
visine na proizvodnju stlačenog zraka

nadmorska visina m n.m. 1.000 2.000 3.000 4.000

knv 1,15 1,30 1,45 1,60

Potrebna veličina kotla (rezervoara) za zrak u slučaju kada se primjenjuju stalni (stabilni)
kompresori u kompresorskim postajama (zgrade ili sl. sa kompresorima i ostalom opremom):

Qk = 1,6 *√ Qu (m3)

34
 7. Učinak transportnih sredstava za potrebe građenja

7.1. Učinak vozila

7.1.1. Vozila autoprijevoza

Autoprijevoz zemljanih i kamenih materijala obavlja se uglavnom na veće udaljinosti nego što je to
tehnički moguće i troškovno isplativo guranjem pomoću dozera ili prijenosom pomoću utovarivača ili radom
skrejpera. Optimalne duljine transporta zemljanih i kamenih gradiva (prema jednom priručniku) općenito su za
dozere (guranje) do 100 m, utovarivača na kotačima (prijenos) od 50 do 120 m a
skrepera (iskop, samoutovar, prijevoz, smoistovar sa razastiranjem) od 130 do 1.300 m.
Kamioni kiperi su najviše odnosno najčešće rabljena sredstva unutarnjeg i
vanjskog autoprijevoza zemljanih i razmjerno usitnjenih kamenih gradiva na kraćim
razmjerno uređenim gradilištima prometnicama ili većim (duljim) razdaljinama po
javnim prometnicama. Uglavnom su snage preko 200 kW (čak do 370 kW) a nosivosti
od oko 25 t do 45 t korisna tereta.
Damperi su sredstva autoprijevoza posebice krupno miniranih kamenih i sličnih gradiva. Korisna
nosivost ide od tridesetak pa do par stotina tona. U graditeljstvu se uglavnom rabe korisne nosivosti do oko
stotinu tona. To su vozila unutarnjeg transporta za teške uvjete rada po neuređenim gradilišnim prometnicama
slijedećih tehničkih obilježja:
- snažna i robusna vozila posebnih velikih mjera te
široke i razmjerno niske konstrukcije sanduka što
omogućava prihvat velikih količina gradiva u
uvjetima snažnog udara prilikom utovara zbog
slobodnog pada iz lopate utovarnog sredstva,
- vozila koja omogućavaju velike brzine njihova
utovara i samoistovara (samo unazad) zbog
posebno oblikovane konstrukcije sanduka,
- sanduk dampera može biti dodatno ojačan te
obložen gumom s unutrašnje strane (za prijevoz
abrazivnih kamenih gradiva),
- sanduk može biti također zagrijavan pomoću ispušnih plinova iz motora što je pogodno zimi kod
transporta zamrznutih zemljanih i kamenih gradiva,
- vozila kod kojih je odnos mase korisnog tereta i mase samog vozila od oko 1,05 do oko 1,53;
- uglavnom dvoosovinska vozila,
- vozila malog promjera okretanja,
- vozila razmjerno jednostavna za upravljanje zbog primjene hodrauličkog sustava (tzv. servo
upravljanje) zatim povoljnih ergonomskih obilježja sjedišta vozača, ergonomske opreme za
upravljanje vozilom te ostale opreme udobnosti u kabini (klimatizacija, prigušivaći zvuka,
pročistači zraka od prašine itd.),
- vozila koja imaju jednolike ali razmjerno manje (prema kiperima) brzina kretanja (koje se kreću
najviše kad su prazni između 50 i 70 km/sat uz napomenu da damperi koriste i desetak brzina
kretanja što direktnih što pomoćnih uz mogućnost njihova automatskog mijenjanja).
- vozila koja traže primjerenu ali unaprijed razrađenu i planiranu organizaciju njihova rada ili
učešća u nekom tehnološkom postupku građenja a zbog čega je potrebno proračunavati njihov
učinak kod programiranja tehnoloških postupaka građenja koji ob uhvaćaju masovni transport
zemljanih posebice krupnijih kamenih gradiva.
Zglobni damperi su vozila koja objedinjuju obilježja kamiona kipera i
dampera odnosno imaju konstruktivna te radna obilježja dampera a mjere,
brzinu i (puno bolje) manevarske sposobnosti kamiona kipera. To su vozila kod
kojih je prednji vučni dio (kabina sa motrom na postolju koje je oslonjeno na
jednu uglavnom pogonjenu osvinu prednjih kotača) zglobno vezan sa zadnjim
dijelom (odnosno sandukom vozila oslonjenog na postolje sa jednom ili dvije
pogonske osovine stražnjih kotača uz mogućnost prolaza pogonske osovine
kroz cijevni dio zglobne veze). Kotači na pojedinim osovinama se međusobno (a
također i prema onima na drugoj osovini) neovisno gibaju tako da to omogućava
kretanje zglobnog dampera po jako neravnom odnosno grbavom terenu te također po blatu, glibu i sl. Obilježja

35
(mjere i osovinski pritisak) kao kod kamiona kipera omogućavaju većini zglobnih dampera da uz teški gradilišni
transport obavljaju također prijevoz po javnim prometnicama. Sve se više rabe u masovnim transportima teških
sipkih materijala posebice u slučaju kombinacije vanjskog transporta (po javnim prometnicama) i unutrašnjeg
na neki način otežanog gradilišnog transporta (primjerice doprema zemljanih, kamenih ili sličnih gradiva po
javnim prometnicama iz udaljenih pozajmišta na ugradnju u trup neke
buduće prometnice ili nasipa ili brane). Posjeduju neovisni pogon na
sve osovine koje nose kotače. Mogu biti izvedeni sa dvije ili tri
osovine ovisno koliko osovina sa kotačima imaju ispod samog sanduka
(jedna ili dvije). Pogon je uglavnom na sve prednje i zadnje osovine
kotača. Pogon zadnjih osovina kotača ostvaruje se preko uzdužne
pogonske osovine koja prolazi kroz zglobnu vezu stražnjeg postolja
sanduka i prednjeg vučnog dijela vozila.
Samo sagledavanje pojedinačnih radnih učinaka kamiona kipera i dampera u okviru radova nekog
gradilišta temelji se na pretpostavci njihova ciklička rada u nekom tehnološkom postupku građenja. Ciklički rad
primjerice nekog zglobnog dampera u zemljanim radovima obuhvaća utovar vozila, manevar i kretanje punog
vozila, zatim njegovo manevriranje prije istresanja gradiva, samo istresanje, manevar i povratak praznog
vozila, menvre prije utovara te ponovo utovar vozila itd. Međutim, valja istaći, da posebice kiperi mogu izvoditi
manje više kontinurani način transporta na duljim razdaljinama u duljim vremenskim razdobljima po javnim
prometnicama. To je slučaj za sebe u kome sagledavanje učinka kamiona kipera ima sasvim drugačiji pristup -
ne kao učinka građevinskog stroja nego kao sredstva prometovanja ili prometa roba na duljim relacijama.
Učinak kamiona kipera i dampera kao vozila koja ciklički rade uglavnom proizlazi iz njihove brzine
kretanja ali u odnosu na masu korisnog tereta koji prevoze. Brzina kretanja i masa korisnog tereta vozila ovisni
su o njegovoj vučnoj snazi odnosno snazi njegova pogonskog motora. Samo po sebi je razumljivo da je snaga
motora u međusobno uvjetovanoj vezi ili odnosu sa korisnom nosivosti vozila te s ostalim njegovim
konstruktivnim obilježjima koja omogućavaju tu nosivost. Veće i jače i masivnije vozilo vozi više tereta ali ima
i snažniji motor. Na vučnu snagu vozila koja prizlazi iz snage motora vozila prvenstveno između ostalog utječe-
- nadmorska visina (razrijeđeni zrak),
- toplina zraka,
- stanje odnosno istrošenost (dotrajalost) dijelova pogonskog motora,
- unutrašnji otpori prenosnih mehanizama (otpori transmisije)
Na vučnu silu vozila koja prizlazi iz vučne snage vozila utječu razni otpori kao primjerice -
- otpor kotrljanja (stanje prometnice: hrapavost, neravnine, vlažnost),
- otpori uspona, zraka, tromosti vozila, klizanja (proklizavanja)
Vučna sila vozila koja proizlazi iz njegove vučne snage mora biti veća od svih navedenih otpora
zajedno. Vučna sila vozila je upravno razmjerna snazi motora vozila a obrnuto razmjerna brzini kretanja vozila.
Što je niža brzina kretanja vozila to ono može savladavati sve veće ukupne otpore u njegovu kretanju.
Vučna sila se može ili proračunati (što za praktične svrhe nije baš najprihvatljivije) ili očitati iz vučnog
pasoša (ili iz krivulje radnih perfomansi vozila ili iz krivulje vozne dinamike vozila) koji u obliku dijagrama
odnosno nomograma daje za neko vozilo odnos između-
- mase vozila
- ukupnog otpora kotrljanja i uspona zajedno
- vučne sile vozila
- brzine kretanja.
masa vozila i tereta

%
vučna
sila
(ωk + ωu)
otpor kotrljanja
+ otpor uspona
brzine vozila

v(pun) v(prazan) km/sat

brzina vozila “vmax”

Slika 7.1.1.1. Krivulja radnih perfomanci (travel performance curve) ili vučni pasoš vozila

36
Slika 7.1.1.2. Uopćene krivulje radnih perfomanci (travel performance curve) ili vučni pasoš vozila
snage od 150kW do 500 kW prema knjizi Handbuch BML, Daten fuer Berechnung von
Baumaschinen-Leistungen, Erdbaumaschinen pri čemu određivanje brzine kretanja vozila “v” ode
linijom a-b-c-d od mase vozila sa teretom “m” preko (do i od) linija ukupnih otpora “weff”, zatim
preko (od i do) krivulja pojedne vrijednosti odabrane snage vozila (tj. vučne sile “z” vozila– očitanje
vrijednosti na lijevoj uspravnoj skali) pa do skale vrijednosti “v” brzine vozila (primjerice vozilo snage
300 kW ukupne mase sa teretom od 72,5 tone kod ukupnog otpora kotrljanja i uspona od 4% ide
brzinom oko 11m/sekundi ili oko 38 km/sat)

37
 7.1.2. Učinak dampera

Korištenjem konkretne krivulje perfomansi (ako je dostupna) nekog razmatranog dampera ili
uopoćenih radnih krivulja prikazanih na slicu 6.1.2. moguće je proračunati njegov pojedinačni planski
učinak (Up) u tipičnom cikličkom autoprijevozu. Pri tomu se ukupna duljina transportnog puta dijeli
na dionice koje se međusobno razlikuju po pojedinim obilježjima što se tiče stanja podloge prometnice
(otpora kotrljanja) i nagiba (otpor uspona). Vrijednost otpora uspona može biti pozitivna (za kretanje
vozila po istoj dionici uzbrdo) ili negativna (za kretanje vozila po istoj dionici nizbrdo) odnosno ukpna
vrijednost otpora uspona i kotrljanja pozitivna, nula ili negativna. U slučaju negativne vrijednost
ukupnih otpora uspona i kotrljanja ne mogu se u vučnom pasošu ili uopćenim krivuljama radnih
perfomansi vozila očitati brzine kretanja vozila. U tom se slučaju za kretanja vozila nizbrdo njegova
brzina pretpostavi ili bolje rečeno ograniči primjerice na 15 km/sat do 20 km/sat kada je vozilo puno
odnosno na 30 km/sat do 40 km/sat kada je vozilo prazno. Sam proračun razmatrana učinka slijedi
dalje navedene izraze.

Up = ki*Ut (m3/sat ili tona/sat rastresito)

ki = ko = kog*krv
Ut = nc*Qc
nc = 60 / tc
Qc = q* kpu

gdje q konstruktivna obujam sanduka dampera. Valja napomenuti, kako se kod vozila kds ne uzima u
račun odnosno pretpostavlja se da vozila ne mogu ići u promet a da su na bilo koji način dotrajala.
Obujam ili količina učinka po jednom ciklusu (Qc) dobije se tako da se konstruktivna obujam (q) sanduk
vozila ispravi sa koeficijentom punjenja (kpu) koji može biti ili veći od jedan (tada je to punjenje "povrh") ili jedan
("normalno" punjenje) ili manji od jedan (punjenje ispod "normale"). Za gradilišne uvjete transporta punjenje vozila
"povrh" uzima se najviše do oko 20%.
Količina punjenja "povrh" konstruktivna obujma sanduka vozila ustvari dobije iz odnosa najveće moguće nosivosti
vozila i gustoće rastresitog gradiva koje to vozilo transportira. Primjerice, ako je obujam sanduka nekog vozila 12 m3 a
najveća nosivost odnosno dozvoljeno opterećenje 24 t tada je moguće za neki gradivo gustoće 1,8 t/m3 u rastresitom puniti
vozilo "povrh" oko 11 %. Za prijevoz po javnim prometnicama mora se uzeti punjenje kp=1,00 ili manje od jedan jer je
zakonom propisano da se sanduk vozila ne može praktički puniti iznad konstruktivna obujma sanduka vozila.
Količina učinka po ciklusu (Qc) i vrijeme jednog ciklusa (tc) daju temeljni tehnički (""teorijski"")
učinak vozila (Ut). Vrijeme jednog ciklusa velikog kamiona kipera ili posebice dampera bilo bi-

tc = tu + tvo + tvp + ti + (Σtm) (sati ili minute)

gdje je
tu = (Qc / Uo) vrijeme utovara
tvo =Σ (ldo / vpo) vrijeme vožnje punog vozila u odlasku
tvp = Σ (ldp / vpp) vrijeme vožnje praznog vozila u povratku
ti vrijeme istovara
Σtm vrijeme manevara i izmjene vozila
Uo = k p* U t djelomice ispravljeni temeljni tehnički (teorijski) učinak utovarivača
ili bagera ili nekog drugog utovarnog sredstva
ldo duljina pojedinih dionica vožnje u odlasku
ldp duljina pojedinih dionica vožnje u povratku
vpo = vpomax * fb prosječna brzina u pojedinim dionicama odlaska, ili
vpp = v ppmax *fb prosječna brzina u pojedinim dionicama povratka, ili
vp = vvmax*fb

38
 Vrijeme istovara uzima se od 0,5 do 0,7 min najviše 3 min.
Vrijeme manevara i izmjene vozila uzima se od 0,3 do o,5
min najviše 5 min.
Vrijeme vožnje proizlazi iz prosječne odnosno najveće
moguće brzine kretanja u pojedinoj dionici (vmax). Najveća moguća
brzina kretanja vozila najlakše se dobije, kod proračuna učinaka
vozila u praktične svrhe, iz (u uvodnom dijelu) opisane krivulje
radnih perfomansi vozila (slika na str. 36) a ovisi o masi vozila i
treta (Qc) izraženo u masenim mjerama tj. tonama), ukupnom
otporu kotrljanja i uspona (ωk + ωu) te o vučnoj sili (snazi)
vozila. Otpor uspona (ωu) izražava se u (%). Otpor kotrljanja
(ωk) izražava se također u (%) kao jednakovrijedna mjera otporu uspona iako je otpor kotrljanja ustvari
sila koja djeluje na vozilo (uz napomenu daje i otpor uspona ustvari sila odnosno gravitacijaska
komponenta težine vozila u njegovu kretanju po usponu).
Kao mjera ili parametar prenosa vučne sile između kotača i podloge služi koeficjent trakcije
(bezimeni broj). Naime raspoloživi zakretni moment vozila se preko kotača prenaša na podlogu po
kojoj se kreće. kolika će sila zakrtnog momenta biti prenesena na podlogu ovisi posebice stanju
podloge, vrst guma, tlaku zraka u zračnicama i osovinskom pritisku odnosno pritisku po pojedinom
kotaču. Kotači moraju prenijeti najveću moguću vučnu silu na podlogu ali uz najmanji moguće otpor
kotrljanja između njih i podloge. Površina nalijeganja zračnica je u tom smislu značajana - što je veća
to je i veća vučna sila koje kotači prenose na podlogu. Kod meke i vlažne podloge nastaju ugibanja tla
i dolazi do proklizavanja kotača. Koeficjent trakcije kao parametar u proračunu brzine vozila
nadomještava otpor kotrljanja koji ustvari uzima u obzir stanje puta (pojedinih dionica puta ili
cjelokupnog puta) po kojemu se vozilo kreće. U raznim priručnicima se mogu naći vrijednosti ovog
parametra.
Ovdje se u Tablici 7.1.2.1. daju neke vrijednosti koeficjenta trakcije i otpora kotrljanja (ωk) u (%)
prema priručniku (Handbuch Grundlagen der Erdbewegung) glede vrste i stanja kolovoza odnosno prometnice po
kojoj se vozilo kreće.

Tablica 7.1.2.1.
Podloga prometnice koeficjent trakcije otpor kotrljanja
suha betonska 0,8 - 1,0 2
suha asfaltna 0,7 -0,9 2
zbijeni šljunak 0,5 - 0,7 3
drobina 0,5 - 0,7 3
zbijena zemlja 0,4 - 0,6 3
čvrsta izbrazdana zemlja 0,3 - o,6 5
suho čvrsto otkopano tlo 0,6 - 0,8 6
meko temeljno tlo 0,4 - 0, 5 8
rahlo otkopano tlo 0,4 - 0, 5 12
livada, travnato tlo 0,6 - 0,7 12 - 15
rahli pijesak ili šljunak 0,2 - 0,4 15 - 30
mokro ljepljivo otkopano tlo 0,1 - 0,4 10 - 20
kamenito šumsko tlo 0,2 - 0,4
čvrsti snijeg 0,2 - 0,3
led 0,3 - 0,2 2

Vozilo se ne kreće po pojedinoj dionoci (ldo ili lpo) stalno jednom te istom najvećom mogućom brzinom
(vmax) nego promjenjivmim brzinama koje za potrebe razmatrana proračuna uprosječujemo na (vp =
vmax*fb). Naime, brzina kretanja vozila je na početku dionice nula (kod početne dionice) ili je manja
odnosno veća (ukoliko je najveća brzina u slijedećoj dionici manja od prethodne dionice!) od najveće
moguće brzine te se tijekom kretanja vozila po dionici sve više povećava (odnosno samnjuje) i približava
najvećoj mogućoj brzini. Što je dionica dulja to je za očekivati da će se brzina kretanja vozila približiti,
dostići i imati vrijednost njegove najveće moguće brzine kretanja na toj dionici. Ovo uprosječenje brzine

39
kretanja za praktične potrebe planiranja radnih učinaka razmatranih vozila radi se pomoću tzv. faktor
brzine (fb) koji umanjuje najveću moguću brzinu (vmax) ovisno o -
- duljini pojedine dionice (ldo ili lpo) i tome
- da li vozilo u dionicu ulazi sa mjesta ili kretanjem.
U Tablici 7.1.2.2. daju se okvirne vrijednosti za razmatrani faktor brzine (fb). Vrijednost za
pojedine duljine između u tablici navedenih dobije se lineranom interpolacijom.

Tablica 7.1.2.2.
Duljina dionice Vozilo kreće sa mjesta Vozilo u pokretu
km fb fb
o,1 - 1 km o,35 - o,75 o,7 - o,85
preko 1 km o,70 - o,85 o,8 - o,9

U knjizi (Jurecka,1975) daju se u vidu dijagrama krivulja, između ostalog, vrijednosti (fb) za
duljine dionica do 700 m ukoliko vozilo o njih ulazi sa mjesta stajanja (primjerice mjesta utovara ili
istovara). Na ovdje prikazanoj Tablici 7.1.2.3. daju se pet vrijednosti, prva za snagu vozila od 3 kW/t,
srednja za snagu vozila od oko 5 kW/t a zadnja za snagu vozila od oko 6 kW/t.

Tablica 7.1.2.3.
fb ⇒⇓ vozila snage 3 kW/toni vozila snage 5 kW/toni vozila snage 6 kW/toni
do 0,1km 0,20 0,40 0,46
do 0,2km 0,32 0,54 0,60
do 0,3km 0,40 0,60 0,66
do 0,4km 0,44 0,62 0,68
do 0,5km 0,48 0,64 0,70
do 0,6km 0,52 0,66 0,70
do 0,7km 0,54 0,66 0,70

Kod uvjetno rečeno teških zemljanih radova odnosno prijevoza zemljanih i kamenih gradiva po
neuređenim gradilišnim prometnicama (po pozajmištu, po kamenolomu, po građevini koja se kopa ili
nasipava) posebice damperima preporuča se kao prihvatljive ili očekivane ili prosječne brzine kretanja
uzeti za puna vozila 1o km/sat do 15 km/sat a za prazna vozila 15 km/sat do 25 km/sat.

Slika 7.1.2.1. Krivulja radnih perfomanci (travel performance curve) dampera Cat 777D

40
 7.1.3. Učinak kamiona kipera

Pojednostavljenje proračuna učinka posebice kod kamiona kipera i donekle zglobnih dampera
koji voze na veće razdaljine u odnosu na proračun učinka dampera provodi se na taj način da se
transportni put ne dijeli u pojedine dionice negu se uzima transportni put kao cjelina u odlasku i
povratku vozila i na tim razdaljinama se uzima neka prosječna brzina kretanja. Dakle u ovom slučaju
proračun se razlikuje, od prethodnog proračun učinka dampera na kraćim razdaljinama tipično
gradilišnog transporta, samo u sagledavanju odnosno pojednostavljenju proračuna vremena ciklusa (u
minutama):

Up = ki*Ut (m3/sat ili tona/sat rastresito)

ki = ko = kog* krv
Ut = nc*Qc
nc = 60 / tc
Qc = q* kpu

gdje q konstruktivna obujam sanduka kamiona kipera. Vremensko trajanje radnog ciklusa je:

tc = tu + tvo + tvp + ti + tm

gdje je:

tu = (Qc / Uo) vrijeme utovara

tvo = Ldo / vpo) vrijeme vožnje punog vozila u odlasku
tvp = Lldp / vpp) vrijeme vožnje praznog vozila u povratku
ti vrijeme istovara
tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila
Uo = k p* U t djelomice ispravljeni temeljni tehnički (teorijski) učinak
utovarivača ili bagera ili nekog drugog sredstva
Ldo ukupna duljina vožnje punog vozila u odlasku
Lvp ukupna duljina praznog vozila u povratku
vpo prosječna brzina na čitavom putu u odlasku punog vozila
vpp prosječna brzina na čitavom putu u povratku praznog vozila

Prilikom planiranja odnosno proračuna radnog učinka posebice kamiona kipera i zglobnih dampera
pretpostavlja se slijedeće očekivane ili prosječne brzina u slučaju vožnje -
- punog vozila
o razmjerno vodoravnim putem do 30 km/sat
o uzbrdo do 20 km/sat
o nizbrdo do 20 km/sat
- praznog vozila
o razmjerno vodoravnim putem do 60 km/sat
o uzbrdo do 40 km/sat
o nizbrdo do 40 km/sat
Valja pripomenuti da se naprijed navedene prosječne brzine uzimaju aproksimativno. Za stvarne uvijete
prijevoza valjalo bi izvršiti neposrednu provjeru temeljem snimanja vremenskih uzoraka na radilištu jer iste
ovise o brojnim čimbenicima i stvarnim lokacijskim i prometnim uvjetima.

41
 7.2. Učinak dizalica

7.2.1. Toranjske dizale

Toranjske dizalice su zbog svoje tehničke konstrucije i logistike rada ključna transportna sredstva
untrašnjeg tehnološkog ili gradilišnog transporta u visokogradnji, industrogradnji te gradnji ostalih betonskih i
armiranobetonskih građevina za prijenos oplata, betonskog željeza, svježeg betona te ostalih resursa za građenje.
Zbog toga proračun učinka toranjskih dizalica traži poznavanje nekih temeljnjih obilježja ovih transpotnih
sredstava. Uglavnom se rabe tri vrste toranjskih dizalica:
- za veće nosivosti i dohvate rabe se toranjske dizalice vodoravnom granom (po kojoj se kreće
mačka sa opremom za prihvat i premještanje tereta) a koja grana je okretna oko vrha "neokretnog"
tornja.
- kao dizalice manje i srednje nosivosti rabe se toranjske dizalice sa vodoravnom granom na
okretnom tornju te
- toranjske dizalice sa kosom (u uspravnom smislu) okretnom strijelom na okretnom tornju manje i
srednje nosivosti.
Temeljna povoljna tehnička obilježja toranjskih dizalica sa kosom strijelom
bila bi:
- jednostavna konstrukcija,
- visina dohvata iznad vrha tornja,
- prilagodljiva za rad u skučenim prostorima oko građevina,
- moguć prenos dizalice u većim cjelinama,
- nisko položeno težište (balast i vitla se nalaze u dolje na
postolju) koje daje dizalici veću stabilnost,
- lakše održavanje navedenih nisko smještenih strojnoh sklopova,
a razmjerno nepovoljna obilježja ili nedostaci ovih dizalica bili bi:
- vodoravno premještanje tereta vezano je uz uspravno okretanje
kose strijele,
- zbog gore navedenog potrebna veća snaga motora kod vitala za
užad,
- također smanjena točnost namještanja tereta,
- nemogućnost jako blizog položaja terta uz toranj,
- ograničena visina dizanja,
- kod višeg dizanja smanjeno opažanje tereta od strane dizaličara,
- zbog svega navedenog manja sigurnost u rukovanju teretom,
- manji učinak od dizalice sa vodoravnom granom.
Prednosti toranjskih dizalica sa vodoravnom granom u odnosu na
dizalice sa kosom strijelom u tehničkom i tehnološkom smislu bile bi :
- vodoravno kretanje tereta nije vezano uz okretanje grane,
- zbog gore navedenog potrebna manja snaga motora vitala za
užad,
- također veća točnost u namještanju tereta,
- može stajati bliže ili se vezati uz građevinu,
- zbog prije navedenog primjenjiva je za jako visoke građevine,
- kod visokog dizanja i položaja bolje opažanje tereta od strane
dizaličara,
- zbog svega navedenog veća sigurnost u rukovanju tertom,
- veći učinak do 30% od dizalice sa kosom granom,
a nedostaci ovih dizalica bili bi:
- složena konstrukcija,
- visina dohvata ispod vodoravne grane,
- otežan rad u skučenim prostorima oko viših građevina,
Dizalice male nosivosti ili male toranjske dizalice slijedećih su obilježja:
- dohvat 15 m do 25 m
- visina dizanja 20 m do 30 m
- nosivi moment do 30 tm

42
 - nosivost do 2 t (tona1)
Dizalice srednje nosivosti ili srednje toranjske dizalice slijedećih su obilježja:
- dohvat 20 m do 45 m
- visina dizanja 30 m do 50 m
- nosivi moment do 60 tm
- nosivost od 3 t do 5 t
Dizalice velike nosivosti ili velike toranjske dizalice slijedećih su obilježja:
- dohvat veći do 50 m
- visina dizanja veća od 50 m
- nosivi moment veći od 100 tm
- nosivost veće od 5 t
Temeljna tehnička obilježja koje valja sagledavati kod pojedinih vrsta toranjskih dizalica jesu-
- visina dizanja (za nepokretno ili pokretno postavljenu dizalicu),
- duljina kraka ili grane, dohvat,
- nosivi moment dizalice,
- masa središnjeg balasta ovisno o visini dizanja,
- najveća nosivost (uz toranj) dizalice, nosivost dizalice na pojedinoj točci dohvata ili dijela duljine
kraka dizalice, najmanja nosivost odnosno nosivost na najvećem dohvatu dizalice,
- pokretljivost dizalice kao cjeline (razmak kotača, razmak tračnica, najmanji promjer krivine
unutarnje tračnice, masa pokretnog postolja dizalice),
- brzine okretanja tornja, kretanja mačke (opreme za prihvat tereta), kretanja dizalice po tračnicama,
dizanja tereta (ovisno o masi tereta i visini dizanja) savladavanje krivina
- način polaganja tračnica te uz to vezano ukupni i specifični pritisak dizalice, podvozja i donjeg
postroja (pragova, betonskih ploča itd) na tlo
- nosivosti i slijeganja tla ispod dizalice,
- njihanje dizalice za vrijeme rada
- preglednost dizanja unutar predviđenog
područja rada i građevina u tom području koje
se prilikom izvedbe namjerava u smislu
unutarnjeg transporta posluživati ili koristiti
dizalicom,
- način upravljanja dizanjem (na tornju ili
daljinskim putem).
Toranjske dizalice male nosivosti koriste se za
prijenos lakih tereta kod manjih građevina primjerice lakih
oplata, manjih količina betonskog željeza, svježeg betona u
posudama do 0,5 m3 i sl. Dizalice srednje nosivosti rabe se u
visokogradnji, u građenju polumontažnim sustavima
predfabriciranih elemenata ili u montažnom građenju sa
lakših predfabriciranim elementima. Toranjske dizalice
velike nosivosti rabe se u viskogradnji, industrogradnji,
mostogradnji te hidrogradnji velikih i visokih građevinaa
svih oblika i sustava građenja te također i u montiranju
određenih vrsta opreme i sličnih resursa.
Sam izbor toranjske dizalice proizlazi iz slijedećih
parametara:
- (prethodno navedena) tehnička obilježja
dizalice,
- oblik i mjere građevine te obilježja prostora oko građevine
- masa najvećeg pojedinačnog tereta koju dizalica mora prenijeti
- veličina najvećeg momenta opterećenja dizalice.

1
Iz praktičnih razloga se kod razmatranja toranjskih dizalica i njihova učinka daju količine i nosivost izraženi kao
masa tereta ili opterećenje u "tonama" odnosno momenti nosivosti u "tonametrima". Naime, radi se o transportnom
resursu koji se razmatra kao logistička a ne fizikalna veličina iako je teret ustvari sila koja djeluje na konstrukciju dizalice ili
vozila i ona bi se morala izražavati u kN i sličnim mjerama. U ostaloj posebice svjetskoj literaturu prevladavaju masene tj.
težinske jedinice mjere kod razmatranja i opisivanja transportnih sredstava, i njihovih radnih učinaka.

43
 7.2.2. Učinak toranjske dizalice sa vodoravnom granom

Planirani ("praktički") satni učinak (Up) toranjskih dizalica, koje rade ciklički (kako je već
prethodno navedeno), proračunava se kako slijedi. Pri tome je kretanje tereta kod toranjskih dizalica je
slijedeće -
- uspravno kretanje tereta ili dizanjem ili spuštanjem kad dizalica miruje,
- složeno kretanje tereta kad se dizalica kreće uz dizanje i spuštanje i to
o okretanjem grane dizalice oko tornja ili tornja oko postolja,
o kretanjem cjelokupne dizalice po tračnicama,
o kretanjem opreme za prihvat tereta po grani dizalice,
- kombinacija svih navedenih kretanja dizalice i djelova dizalice.

Up = ki * Ut (tona/sat )
ki = ko = kog* krv (kao kod vozila)
Ut = nc * Qc (tona/sat)
nc = 60 / tc (ciklusa /sat)
tc = tp + tdt + tot+ tkt + tst + ti + tdp + top + tkp + tsp (minute ili sekunde)

pri čemu je -

tp ⊕ vrijeme punjenja posude sa teretom ili hvatanja tereta

tdt ⇑ vrijeme uspravnog dizanja tereta
tot ∩ vrijeme okretanja tereta (okretanje grane ili tornja dizalice sa teretom ili pod optrećenjem)
tkt ⇒ vrijeme vodoravnog kretanja tereta (kretanje tereta po grani)
tst ⇓ vrijeme uspravnog spuštanja tereta
ti ∅ vrijeme istovara ili otpuštanja tereta
tdp ↑ vrijeme povratnog uspravnog dizanja opreme za prihvat tereta ali bez tereta
top ∪ vrijeme povratnog okretanja (okretanje grane ili tornja dizalice)
tkp ← vrijeme vodoravnog povratnog kretanja opreme za prihvat tereta ali bez tereta (kretanja po kraku)
tsp ↓ vrijeme spuštanja opreme za prihvat tereta ali bez tereta

Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0,65 minute pa do 2 minute a otpuštanja
(odvezivanja) od 0,5 minute pa do 1,0 minute. Vrijeme punjenja posude za beton je od oko 1 minute pa do
1,5 minute. Bočno pražnjenje posude za beton u skučeni prostor ide od 0,65 minute pa do 0,8 minuta a
pražnjenje neposredno ispod posude na ravni široki prostor od 0,5 minute pa do 0,65 minuta.
(Qc) je količina odnosno masa korisnog tereta dizanog ili premještanog (korištenjem nekog dijela
kraka dizalice) po jednom radnom ciklusu (tc)

Qc = (N / fs) − P (t)
ili Qcmin = ((Nmin / fs) − P) ili Qcmax = ((Nmax / fs) − P)
gdje je
N nosivost dizalice na nekom dijelu njezina kraka (t)
sigurnost dizalice u radu glede njezina ukupna kretanja u radu sa teretom:
fs fs = 1,05 - dizalica se kao cjelina ne kreće u radu sa teretom po tračnicama. i sl.
fs = 4,00 - dizalica se kao cjelina kreće u radu sa teretom po tračnicama i sl.
P masa opreme za prihvat tereta (t)
Qcmin najmanja moguća masa korisnog tereta na krajnjem dohvatu dizalice (t)
Qcmax najveća moguća masa korisnog tereta prihvaćenog uz toranj dizalice (t)
Nmin najmanja nosivost dizalice na krajnjem dohvatu grane ili strijele dizalice (t)
Nmax najveća nosivost dizalice uz toranj dizalice (t)

44
 Nosivost (N) je ključno tehničko obilježje dizalica općenito a kod toranjskih dizalica proizlazi
iz temeljnog tehničkog obilježja svih vrsta dizalica sa krakom, strijelom ili granom a to je da one sve
imaju tzv. moment nosivosti (Mn) stalan i nepromjenjiv po čitavoj duljin grane ili dohvata strijele:

Mn = N*l = const.

Proizalazi da je -

N = Mn / l (t)
Nmin = Mn / lmax (t)
Nmax = Mn / lmin (t)

gdje je
Mn nepromjenjivi moment nosivosti dizalice
(tm)
lmax najveća duljina dohvata kraka dizalice (m)
lmin najmanja duljina dohvata kraka dizalice (m)

Slika 7.2.2.1.
Dijagram nosivosti (najveća korisna masa tereta) toranjske dizalice (Qmax za l min, Q min za lmax)

Prema tome najveća moguća dopuštena masa korisnog tereta (ujedno masa korisnog tereta po
jednom radnom ciklusu (tc)) ako dizalica koristi bez ograničenja najveći dohvat na njezinoj grani ili
strijelu bila bi (Qdop = Qmin = (( Mn / lmax / fs) − P)) odnosno planirani satni učinak toranjske dizalice
ako koristi bez ograničenja najveći dohvat na njezinoj grani ili strijeli bio bi-

45
 Up = kog * krv *(60 / tc) *(( Mn / lmax / fs) − P ) (t/sat )

Proračun ukupnog vremena trajanja ciklusa dizalice (tc) kao zbroja vremena trajanja pojedinih zahvata
odnosno dionice kretanja tereta provodi se u načelu tako da se duljina putanje tereta (m) pojedinog zahvata odnosno
pripadajućeg kretanja podijeli sa brzinom gibanja tereta (metara/minuti) na toj putanji pojedinog zahvata odnosno
kretanja.
Kao primjer prosječnih brzina kretanja tereta po pojedinim zahvatima ili putanjama kretanja tereta navode
brzine kretanja dizalica od tvrtke POTAIN (a slično je kod drugih proizvoditelja toranjskih dizalica).
Za manje i srednje velike samomontirajuće rešetkaste toranjske dizalice sa vodoravnim krakom na
okretnom tornju (visina dizanja 12 m ... 36 m; dohvat 14 m ... 50 m, masa mogućeg nošenja na kraju dohvata 0,3 t ...
2 t;) -
- brzina dizanja i spuštanja tetreta (uspravno kretanje tereta gore dole) bila bi:
p ("puževa") 2,2 do 8 m/min
k ("kornjačina") 11,2 do 30 m/min
z ("zečeva") 22,5 do 60 m/min
- brzina kretanja mačke sa ili bez tereta po grani dizalice 7,5 do 60 m/min
- brzina okretanja tornja o,12 do 1 o/min
- brzina kretanja dizalice po tračnicama 8,5 do 5o m/min
Za veće odnosno velike toranjske dizalice sa vodoravnim okretnim krakom (visina dizanja 32 m ... 136 m;
krajnji dohvat 41 m ... 100 m, masa mogućeg nošenja na kraju dohvata 1,0 t ... … … 20 t) -
- brzina dizanja i spuštanja tetreta (uspravno kretanje tereta gore dole) bila bi:
o p 2,7 do 11 m/min
o k 9,5 do 65 m/min
o z 13,5 do 130 m/min
- brzina gore dole bez tereta do 260 m/min
- brzina kretanja mačke sa ili bez tereta po grani dizalice 3,1 do 86 m/min
- brzina okretanja grane 0,65 do 1,2 o/min
- brzina kretanja dizalice po tračnicama 8,5 do 50 m/min
Za rešetkaste toranjske dizalice sa kosim u uspravnom smislu okretnim krakom na okretnom tornju (visina
dizanja 32 m ... 55 m; krajnji dohvat 45 m ... 100 m, masa mogućeg nošenja na kraju dohvata 0,1 t ... …… 6 t) -
- brzina kosog dizanja i spuštanja tetreta (kretanje tereta gore dole tj. napred natrag) bila bi:
o k 20 do ..65 m/min
o z 40 do 130 m/min
- brzina okretanja kose grane na vrhu tornja do oko o,7 do 0,8 o/min
- brzina kretanja dizalice po tračnicama 15 do 32 m/min
Prethodno naveden način proračuna pojedinačnog učinka neke toranjske dizalice prihvatljiv je u onim
slučajevima kada se želi iz nekih posebnih razloga provesti takav račun glede određene posebnosti organizacije
tehnološkog postupka u kojem ta dizalica sudjeluje. Međutim ukoliko se krene u takav proračun učinka mora se
uzeti u obzir usporednost i istovremenost izvedbe nekih zahvata i kretanja tereta. Na taj način ukupni radni
ciklus dizalice čine oni zahvati i kretanja koji su najdulji po trajanju. Ostali kraći zahvati dešavaju se
istovremeno sa tim duljim zahvatima. Tako se primjerice u vremenu kretanja mačke sa teretom po vodoravnoj
grani može provoditi istovremeno okretanje tornja ili grane dizalice te spuštanje tereta ili dizanje opreme za
prihvat tereta ukoliko je trajanje tih zahvata odnosno kretanja kraće od kretanja tereta po grani. Istovremenost
pojedinih zahvata ili kretanja mora također biti prostorno moguća odnosno na bilo koji način neograničena.
Može biti i obrnuti slučaj primjerice da je kretanje tereta po grani kraće od okretanja tornja ili dizanja odnosno
spuštanja tereta. U svakom slučaju dobivene rezultate proračuna učinka valja kritički sagledati i prihvatiti sa
određenom rezervom.
U svrhu pojednostavljenja proračuna učinka toranjskih dizalica može se pretpostaviti očekivani
broj ciklusa od oko 20 do oko 25 na sat odnosno izmeđo 10 do 30 ciklusa na sat a što pokazuje slijedeći
podaci (Seling, 1981, daje se redom visina građevine iznad tla, očekivni mogući broj ciklusa, krajnji dohvat
dizalice):
- na +/- 0,0 m oko 30 c/sat do 20 m
- na + 15,0 m oko 24 c/sat do 25 m
- na + 30,0 m oko 17 c/sat do 45 m
- na + 45,0 m oko 13 c/sat do 65 m
- na + 60,0 m oko 11 c/sat do 85 m.

46
 Zdravko Linarić

Građevinski strojevi

Predavanje

TROŠKOVI
STROJNOG RADA
U GRAĐENJU

1
Sadržaj:
Motto
1. Uvod
2. Dodatna kalkulacija troškova građenja
• načelo dodatne kalkulacije
• direktni (neposredni) troškovi
• indirektni (posredni) troškovi
• "manager faktor"
• T(R/M/S) tabela za proračun cijena građevinskih radova po dodatnoj
kalkulaciji
3. Cijena koštanja radnog sata stroja
• cijena koštanja radnog sata stroja
• amortizacija
4. Kalkulacija troškova u slučaju strojnog građenju i pomoćnog ručnog
rada
5. Prilog – primjeri proračuna troškova
5.1. Primjer kalkulacije jedinične prodajne cijene
5.2. Primjer proračuna cijene koštanja radnog sata stroja

Sastavio:
dr.sci. Zdravko Linarić dipl.ing.građ.

Preporučena literatura u svezi troškova općenito - udžbenik:

• prof. Marko Žaja: "Ekonomika proizvodnje", Školska knjiga, Zagreb

2
Motto

“… U gospodarskom životu svakom je poduzeću (prema vlastitom izboru ili izvana određena)
postavljena zadaća koja znači njegov konačni cilj i dolazi do izražaja u gospodarskom proizvođenju
učinaka za tržište te nalazi svoje dovršenje u zaključenoj prodaji. Izvršenje takve zadaće tržišta jeste
prije svega tehnički cilj, tj. treba ga postići izabranim i određenim postupcima putem oblikovanja
stvarnosti, cilj kojemu treba težiti najvećom tehničkom svrsishodnošću i izdašnošću (tehničnošću) i
stanovitom mjerom (ne bezuvjetno maksimalnom) rentabilnosti1 …” .............................
“… Svaka tehnika ima svoje vlastite pojmove i imanentna mjerila svrsihodnosti i izdašnosti. Sve
tehničke mogućnosti izbora svode se u poduzećima na nastojanje oko ekonomičnosti2, tako da
ekonomika premašuje i uključuje u sebi svu tehniku. Osobito ekonomska izdašnost (ekonomičnost,
naročito rentabilnost) obuhvaća u sebi sadržanu tehničku izdašnost (tehničnost) kao unutarnju
jezgru. I svrsihodnost kao i tehnička izdašnost organizacijskih mjera i stanja podvrgnuta je odlukama
poduzeća u primatu koji predstavlja ekonomski ratio. Kao kod svake druge tehnike, tako je i za izbor
između organizacijskih mogućnosti potrebno ekonomsko prosuđivanje ekonomičnosti. …” (podebljao
ZL)
Erich Kosiol: “Temelji i metode istraživanja organizacije”
Temelji analize organizacije: I. Organizacija i zadaća
1. Bit i smještaj organizacije; 2. Zadaća kao centralni organizacijski pojam

§ 5. Ta rasprava …… podsjeća nas na činjenicu da, iako vrijednost3 neke stvari teži da bude
jednaka normalnim (novcem izraženim) troškovima proizvodnje4, ona se s njima – osim slučajno –
nikad u određenom času ne poklapa. …” (podebljao ZL)
Alfred Marshall: “Načela ekonomike”
Uvodni svezak, Poglavlje VII

1
(Izvor: Ekonomski leksikon) rentabilnost, ekonomsko mjerilo uspješnosti poslovanja koje predočuje prihod od kapitala u
nekom vremenskom razdoblju, odnosno u nekom poslu, a iskazuje se kao odnos poslovnog rezultata, odnosno profita i uloženog kapitala.
R. je različita od poduzeća do poduzeća unutar iste grane te između pojedinih grana i djelatnosti, a i između pojedinih nacionalnih
gospodarstava. Te su razlike u ostvarenoj rentabilnosti ne samo pokazatelj poslovnog uspjeha već i vrlo važan instrument poslovne
orijentacije. Ostvarena r. ima golem utjecaj na alokaciju kapitala i stalno prestrukturiranje poslovanja. Vlasnici kapitala, ulažući kapital
prema kriteriju »svoje najveće koristi« na slobodnom financijskom tržištu, kupuju dionice onih poduzeća od kojih se očekuje da će
osigurati veću dividendu ili veću vrijednost dionica i tako usmjeravaju postojeći i reinvestiraju novostvoreni kapital u rentabilnija
poduzeća, grane, nacionalna gospodarstva i sl.
2
(Izvor: Ekonomski leksikon ) ekonomičnost, gospodarsko načelo poslovanja poduzeća koje se očituje u težnji da se ostvare
određeni učinci uz što je moguće manji utrošak količine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tuđih usluga, ili da se određenom
količinom inputa ostvari što je moguće veći output. E. je najkompleksnije mjerilo uspješnosti poslovanja jer obuhvaća racionalnije
korištenje svih inputa. Djelovanje ekonomskih zakona prisiljava i stimulira sve gospodarske subjekte da posluju i da se ponašaju
prema navedenom načelu, pa je jedan od osnovnih ciljeva poslovanja da se određeni učinak ostvari uz što manje trošenje inputa, tj.
uz što manje troškove. U računskom smislu e. se može izraziti kao koeficijent koji smo izračunali stavljajući u odnos ukupan prihod i
ukupne troškove. Ovisno o veličini koeficijenta, poslovanje može biti ekonomično, ako je e > 1, neekonomično, ako je e < 1, i
poslovanje na granici ekonomičnosti, ako je e = 1.
3
(Izvor: Ekonomski leksikon) vrijednost, korisnost, poželjnost, sposobnost neke stvari da svojim fizičkim, kemijskim,
geometrijskim, estetskim i drugim svojstvima zadovolji određene čovjekove potrebe ili da se na tržištu razmijeni za neku drugu stvar
odnosno proda za novac. To dvojako značenje izraza vrijednost dovodi u ekonomskoj praksi i teoriji do razlikovanja uporabne
vrijednosti od prometne vrijednosti robe. Za jedne je ekonomiste v. objektivno svojstvo stvari, neovisno o ponašanju i ocjeni ljudi, a za
druge subjektivno shvaćena korisnost koju joj pridaje čovjek s gledišta svojih osobnih interesa i ukupnog stanja svojih potreba.
Prometnoj se vrijednosti u ekonomskoj teoriji pridaje veća pozornost. Ekonomisti se slažu da je ona izraz nečega što je temelj formiranja
robnih cijena i važan činitelj funkcioniranja i usmjeravanja gospodarskih procesa. To je vrijednost proizvoda oko koje kolebaju dnevne
tržišne cijene. U prosudbi o podrijetlu i sadržaju te vrijednosti postoje velike razlike. Za jedne je vrijednost robe njezino stečeno svojstvo
koje joj pripada neovisno o čovjekovu promjenljivu stavu i ponašanju; za druge to je osobna prosudba koliko ta stvar vrijedi, koliko mu
je korisna… Neki ekonomisti smatraju da za objašnjenje cijena i funkcioniranja gospodarskog mehanizma nije potrebna nikakva teorija
vrijednosti.
4
(Izvor: Ekonomski leksikon): troškovi proizvodnje, izdaci što ih proizvodno poduzeće ima u proizvodnji određene količine
proizvoda. U to spada prenesena vrijednost proizvodnih sredstava i iznos najamnina, odnosno plaćenih dohodaka ili onih koje treba
platiti zaposlenim radnicima. Sve ostalo (naknade, doprinosi i druge financijske obveze) ulazi u troškove poslovanja. T. proizvodnje.
redovito su manji od troškova poslovanja. Dijele se na troškove sredstava za rad, troškove materijala i troškove živog rada, odnosno
plaćanja svih zaposlenih djelatnika. Drugim riječima, ti se troškovi sastoje od amortizacije, materijalnih troškova i dohotka zaposlenih.
Troškovi poslovanja su izdaci što ih poduzeće snosi u svom poslovanju zbog bilo kojih razloga i po bilo kojoj osnovi. Sve što poduzeće
mora namiriti iz svojega prihoda da bi se održalo, obnovilo djelatnost i ispunilo obveze, ulazi u troškove njegova poslovanja. Uspije li ih
namiriti iz prihoda i preostane li još neki iznos, to je dobit, zarada koja mu stoji na raspolaganju. T. poslovanja redovito su veći od
troškova proizvodnje.

3
 1. Uvod

Proizvodni procesi ili procesi bilo koje reprodukcije5, pa tako i procesi građenja ili
proizvodni procesi u građenju, troše6 određene elemente proizvodnje. Troškovi
proizvodnjepredstavljaju vrijednost utrošenih elemenata proizvodnje u proizvodnji učinaka
dakle proizvoda i usluga odnosno u ovom slučaju radova u građenju. Kako se vrijednost izražava
cijenom, troškovi proizvodnje odnosno u ovom slučaju građenja su u novcu izražena količina
utrošenih elemenata proizvodnje tj. u ovom slučaju za potrebe građenja.
Glavni elementi proizvodnje općenito između ostalih jesu:
• radna snaga7 (čovjek i njegov rad te znanje),
• sredstva za rad8 (alati, strojevi, postrojenja, oprema, uređaji, objekti, zemljište itd),
• energija9,
• predmeta rada10 (u ovom slučaju sirovine, gradiva, prerađevine, sklopovi itd. ili temeljni,
pomoćni (režijski) i ostali građevinski materijali općenito itd.).
Stoga valja reći da proces bilo koje reprodukcije a time i reprodukcijsko trošenje odvija se u
vidu interakcije elemenata proizvodnje pri čemu se radnom snagom (primjerena broja,
kvalificiranosti i znanja) pomoću sredstava za rad (primjerene vrste i broja) u nekom
primjerenom tehnološkom procesu (postupku) djeluje na materijale (određene vrste i obujma u
5
(Izvor: Ekonomski leksikon) reprodukcija, obavljanje procesa proizvodnje u istim, umanjenim ili proširenim razmjerima.
Opći je i vječni uvjet opstanka i razvoja svakoga društva. Može se promatrati s gledišta jedne proizvodne jedinice, kao individualna
reprodukcija, sa stajališta jedne grane ili područja proizvodnje i s gledišta određene društvene zajednice kao cjelokupna društvena
reprodukcija. Proces reprodukcije obuhvaća istodobno ponovnu proizvodnju materijalnih dobara i ponovno formiranje odgovarajućih
društvenih odnosa. R. je umanjena kad se proces proizvodnje obnavlja u sve užim razmjerima te se od jednoga do drugoga razdoblja
dobiva sve manje i manje proizvoda. Ona je jednostavna kad se proces proizvodnje obnavlja u istim razmjerima i stalno isporučuje
jednaka količina dobara i usluga. Proširena je kad se proces proizvodnje obnavlja u širim razmjerima i tako stvara uvijek iznova sve više
i više proizvoda. U robnoj se proizvodnji r. očituje kao jedinstvo proizvodnje i prometa robe. Odvija se u neprekidnom kružnom kretanju
angažiranih sredstava i sukcesivnom obnavljanju tokova proizvodnje i prometa. Industrijskom društvu je svojstvena proširena
reprodukcija koja uvijek iznova donosi razvoj materijalnih proizvodnih snaga i stalni društveni napredak… u novije doba se sve više
temelji na znanstvenom predviđanju, planiranju i ekonomskoj politici modernih država.
6
(Izvor: Ekonomski leksikon) trošak, naziv za preoblikovanje jednog pojavnog oblika imovine (dugotrajne, kratkotrajne i
financijske), tj. resursa, u oblik korisnog učinka (gotovog proizvoda i/ili obavljene usluge), a nastao je uporabom spomenute imovine,
tj. resursa u procesu preoblikovanja, odnosno u transformacijskom procesu. Pritom se korisni učinak, kao rezultat procesa
preoblikovanja, tj. transformacije, može pratiti s dva motrišta: a) kao količinski izraz rezultata poslovnog procesa; b) kao vrijednosni
izraz rezultata poslovnog procesa. Korisni učinak kao rezultat funkcioniranja tijekova preoblikovanja pri trgovačkom društvu,
odnosno poduzetniku, najčešće se prezentira kao vrijednosni izraz poslovnog procesa, tj. kao izlaz i na taj se način povezuje s troškom
kao ulazom u tijekove preoblikovanja, odnosno u transformacijskom procesu. Potrošnja imovine poduzetnika je t., bez obzira koja ju
je poslovna funkcija uzrokovala, pod uvjetom da je trošenje obavljeno radi stvaranja učinaka.
7
(Izvor: Ekonomski leksikon) radna snaga, ukupnost fizičkih i duhovnih sposobnosti koje postoje u tjelesnoj, živoj, čovjekovoj
ličnosti i koje stavlja u pokret kad obavlja poslove, ma koje vrste. Svaki čovjek od prirode posjeduje sposobnosti za jednostavan rad.
Radnim iskustvom i napose školovanjem čovjek razvija svoju radnu sposobnost i stječe potrebna znanja za složen rad. U društvu se
razvija čitava hijerarhija radnika različitih profila i različitih sposobnosti. Izražava se uobičajenom klasifikacijom radnika na
nekvalificirane, polukvalificirane, kvalificirane i visokokvalificirane. Društvena podjela rada uvjetuje specijalizaciju radnika za
obavljanje pojedinih operacija i potfunkcija u ukupnom proizvodnom procesu. U industrijskim društvima radna sposobnost radnika
očituje se samo u kooperaciji s drugim radnicima. Podjela rada razdvaja tjelesni i umni rad tako što jedni obavljaju pretežito fizičke, a
drugi pretežito duhovne potfunkcije procesa rada. U društvu koje proizvodi za tržište i gdje je proizvođač najamni radnik, njegova radna
snaga je roba koja se prodaje i kupuje kao i sve druge.
8
(Izvor: Ekonomski leksikon) sredstva za rad, skup stvari koje ljudima omogućuju da proizvode i koje oni stavljaju između
sebe i predmeta rada te pomoću njih djeluju na te predmete. Što se društvo više razvija, to veću važnost imaju prerađena i proizvedena s.
z. r. Epohe i formacije društvenog razvoja ponajprije se razlikuju po tome kojim se sredstvima za rad proizvodi. Sredstva za rad dijele se
na: objektivne uvjete proizvodnje (zemljište, radionica, skladišta, kanali, mostovi, putovi i dr.), sustav proizvodnih posuda (bačve, vreće,
sanduci, boce, bazeni, cijevi, epruvete i dr.) i mehanička sredstva za rad, odnosno oruđa za rad (alati, strojevi, postrojenja, proizvodni
uređaji i dr.).
9
(Izvor: Ekonomski leksikon) energija, svaka sila koja se može pretvoriti u rad. Suvremeno se gospodarstvo temelji na
korištenju energije u različitim oblicima i za različite svrhe. Najčešće se upotrebljava mehanička, toplinska, hidraulična, električna i
aerodinamična e. U novije se doba sve više upotrebljava nuklearna e., a nade se polažu u sunčanu energiju i energiju dobivenu
strujanjem zraka. E. je ključni činitelj svakoga gospodarstva pa se izuzetna pozornost poklanja njezinoj optimalnoj proizvodnji i
racionalnoj potrošnji. Od izdašne i redovite opskrbe energijom zavisi sav razvoj, kao i standard pojedinaca i društva. Ograničenost
klasičnih izvora energije potiče stalna traganja za novima.
10
(Izvor: Ekonomski leksikon) predmeti rada, sva prirodna i ekonomska dobra na koja čovjek djeluje svojim radom kako bi ih
odvojio od prirode, promijenio im oblik, dodao novu ili obnovio njihovu dosadašnju upotrebnu vrijednost radi stvaranja materijalnih
dobara za zadovoljenje svojih potreba. Ovisno o stupnju obrade u kojem se nalaze na početku radnog procesa, predmeti rada se
klasificiraju na sljedeći način: 1. u prirodi zatečeni predmeti rada, 2. sirovine, 3. materijal, 4. energija, 5. poluproizvodi, 6. dijelovi, 7.
nedovršeni proizvodi, 8. gotovi proizvodi i 9. ostali predmeti rada. Iako su u radnom procesu podređeni kao pasivni objekt na kojem
čovjek i sredstva za rad obavljaju svoju djelatnost, p. r. jesu najviša stavka u strukturi troškova poslovanja i zato ekonomika predmeta
rada zaslužuje izuzetno veliku pozornost.

4
smjeru promjene njihove uporabne kvalitete gubljenjem njihovih početnih obilježja) sa ciljem
dobijanja novog proizvoda određenog uporabnog kvaliteta.
Proces bilo koje reprodukcije prema tome podrazumijeva -
- tehnološku metamorfozu (transformaciju) predmeta rada (promjenu fizičkih, kemijskih
ostalih sličnih obilježja),
- ekonomsku metamorfozu (transformaciju) predmeta rada (promjenu uporabnih
kvaliteta odnosno niže vrijednosti materijala u uporabnu kvalitetu odnosno novo stvorenu
višu vrijednost novog proizvoda, prerađevine, sklopa itd).
Reprodukcijsko trošenje se zbog toga razmatra kao -
- tehnički fenomen sa tehničkog motrišta (uz naturalni prikaz trošenja, fizičke jedinice mjere
utroška količine rada, sredstava za rad i predmeta rada u odnosu sa njihovim uporabnim
kvalitetama),
- ekonomski fenomen sa ekonomskog motrišta (uz novčani ili finacijski prikaz trošenja
posebice u uvjetima tržišna11 gospodarstava gdje se radna snaga, sredstava za rad, energija i
predmeti rada -materijali- pribavljaju razmjenom za novac kao univerzalnim oblikom
mjerenje i izražavanja vrijednosti općenito).
Početak i završetak najvećeg i glavnog dijela trošenja (utrošak materijala i energije te trošak
radne snage i sredstava za rad) kako u proizvodnji općenito tako i u građenju poklapa se sa početkom
i završetkom tehnološkog procesa12 (koji obuhvaća ta proizvodnja) odnosno glavni dio trošenja se
vremenski poklapa sa vremenemom trajanja tehnološkog procesa.
Ostali (uglavnom manji dio) trošenja odvija se -
- u pripremnom odnosno završnom razdoblju proizvodnje izvan vremena trajanja
tehnološkog procesa te
- djelomično izvan proizvodno-tehnološkog procesa u vremenu njegova trajanja.
Zbog toga se razlikuju u pogledu nositelja troškova13 (učinaka kao nositelja potrošaka) te u
pogledu mjesta trošenja14 (radnih mjesta na kojima je proizvodno-tehnološki proces proveden) –
11
(Izvor: Ekonomski leksikon) tržište, ekonomski prostor na kojemu se sučeljava ponuda i potražnja robe, usluga,
vrijednosnica i novca, određuju njihove količine koje se prodaju, odnosno kupuju, kao i cijene koje se pritom postižu. Taj je prostor
nekada bio fizički prostor tržnice ili trga, od čega i potječe sâm naziv tržište (u engl. market, njem. Markt, franc. marché, tal. mercato,
rus. rynok itd.). Razvojem modernih sredstava komuniciranja (pošte, telefona, teleprintera, brzojava, telefaksa, radija, računala i dr.)
fizičku prisutnost kupaca i prodavalaca zamjenjuju različita sredstva i načini komuniciranja na daljinu, a prisutnost robe zamjenjuju
uzorci, standardi, specifikacije te razne uzance u robnom prometu kojima je na temelju propisa ili trgovačkih običaja usvojen specifičan
način trgovanja, odnosno zaključivanja poslovnih transakcija. Tako je t. cjelokupnost odnosa ponude i potražnje koji na određenom
mjestu i prostoru, u određeno vrijeme utječu na prodaju i kupnju pojedinih proizvoda i usluga, vrijednosnica i novca te skup svih
ustanova, područja, uređaja i instrumenata koji djeluju na te kupoprodajne i druge transakcije koje se u tom procesu ostvaruju. T. je
temeljni alokator resursa u sustavima slobodnih, privatnovlasničkih ekonomskih sustava i ono obavlja tri temeljne funkcije u tom
sustavu: alokativnu, selektivnu i distributivnu. T. je i mehanizam narušavanja i uspostave gospodarske ravnoteže unutar jedne grane ili
područja odnosno unutar cijeloga nacionalnoga kao i svjetskoga gospodarstva. Položaj prodavalaca i kupaca na tržištu određuje tržišnu
strukturu, koja utječe na način oblikovanja cijena i na vođenje poslovne politike proizvodnih ekonomskih subjekata, odnosno na
ponašanje potrošača. S obzirom na obuhvat proizvoda koji se na tržištu realiziraju, razlikuje se tržište jednog proizvoda (npr. pšenice),
tržište srodnih proizvoda (npr. žitarica), zatim tržište proizvodne grane (npr. poljoprivrednih proizvoda). Prema teritorijalnom obuhvatu
tržište može biti lokalno, ako se proteže na određeno uže područje (grad, općina, uže gravitirajuće područje), regionalno, koje obuhvaća
područje što u određenom smislu čini povezaniju cjelinu (u nas npr. Slavonija, zagrebačka, riječko-istarsko-lička, te dalmatinska regija),
te nacionalno tržište koje obuhvaća jednu državu. Svjetsko ili međunarodno tržište obuhvaća sve zemlje svijeta. Unutar toga tržišta
formiraju se regionalna međunarodna tržišta, ako su tržišta više zemalja čvršće međusobno povezana, npr. Europska unija, koja
obuhvaća tržište 15 zemalja, ili Sjevernoamerička zona slobodne trgovine (SAD, Kanada i Meksiko). S obzirom na opseg transakcija na
tržištu dobara, razlikuje se trgovina na malo i trgovina na veliko, a prema predmetu tržišnih transakcija razlikuje se tržište robe, tržište
usluga, tržište novca, tržište radne snage, tržište vrijednosnica, te tržišta deviza i plemenitih kovina. Ako država ne određuje bitne
sastojke tržišnih transakcija (cijene, visinu kamate, količine i druge bitne uvjete), onda je riječ o slobodnom tržištu; ako ona to čini
različitim pravnim i administrativnim mjerama i propisima, onda je tržište vezano ili regulirano.
12
(Izvor: Ekonomski leksikon) tehnološki proces, dio procesa proizvodnje u kojemu se određenim svrsishodnim postupcima
sirovina pretvara u gotov proizvod. Proces proizvodnje je širi od tehnološkoga, jer osim njega zahvaća i razne druge aktivnosti i odnose
pa i prekide između faza.
13
(Izvor: Ekonomski leksikon) nositelji troškova, ostvareni učinci zbog kojih troškovi i nastaju. Svako mjesto troška u
poduzeću ima jednog ili više nositelja troška te svoj učinak koji može biti proizvod ili usluga. Učinci mogu biti interni (ako nisu
namijenjeni prodaji i ne napuštaju poduzeće) i eksterni (ako su namijenjeni prodaji). N. t. mogu se podijeliti na interne i konačne
nositelje troškova. Troškovi internog nositelja troška prenose se s jednog na drugog nositelja dok ne dođu do konačnog nositelja
troškova. Zapravo, interni n. t. služe za pravilniji obuhvat troškova po konačnim nositeljima troškova, te za kontrolu i analizu
troškova, kontrolu i analizu ekonomičnosti i povećanje proizvodnosti rada. Pritom se dio troškova može neposredno obuhvatiti i po
mjestima nastanka i po nositeljima troškova, a dio troškova samo po mjestima.
14
(Izvor: Ekonomski leksikon) mjesta troškova, organizacijska ili obračunska jedinica unutar poduzeća (troškovni centar
odgovornosti) na razini koje se osigurava planiranje, računovodstveno obuhvaćanje (evidentiranje), kontroliranje i izvješćivanje s
ciljem lociranja odgovornosti zbog razlika između planiranih (budžetiranih) ili standardnih troškova te ostvarenih troškova. Kod

5
 - tehnološka mjesta rada i
- netehnološka mjesta rada.
Glavna netehnološka radna mjesta15 bila bi -
- radna mjesta pripreme proizvodnje,
- radna mjesta opskrbe proizvodnje svim potrebnim resursima,
- radna mjesta završnih radova u proizvodnji,
- radna mjesta razmjene proizvodnje,
- radna mjesta organizacije i upravljanja proizvodnjom te organizacije radnih mjesta unutar i
izvan same proizvodnje (samog proizvodnog procesa).
Proizlazi temeljna podjela troškova proizvodnje u građenja na –
- direktne ili neposredne (izravne) troškove16 građenja ili izvedbe građevinskih radova
o koji su direktno ili neposredno vezana na potroške proizvodno-tehnoloških
radnih mjesta (troškovi učinaka),
o koji se mogu racionalno planirati ili mjeriti po pojedinim planiranim ili
izvršenim proizvodnim učincima,
o koji se uglavnom utvrđuju za jedinici proizvodnje -
ƒ ili kao jedinični troškovi po jedinici proizvoda (po jedinici izvršenih
radova)
ƒ ili kao prosječni troškovi po jedinici proizvoda (po jedinici izvršenih
radova).
- indirektne ili posredne troškove17 građenja ili izvedbe građevinskih radova
o koji su indirektno ili posredno vezana na potroške proizvodno-tehnoloških
radnih mjesta (troškovi mjesta troškova),
o koji su vezani na potrošnju netehnološka radna mjesta,
o koji se mogu teško ili nikako racionalno planirati ili evidentirati po pojedinim
planiranim ili izvršenim proizvodnim učincima,
o koji se uglavnom utvrđuju za ukupni obujam proizvodnje u građenju (ili za neku
građevinu).
Troškovi u smislu stupnja iskorištenja proizvodnih učinaka ili kapaciteta (učinaka ili
kapaciteta proizvodnotehnološkog sustava kako općenito tako u građenju kao i njegovih sastavnica)
dijele se kako općenito tako i u građenju na -
• fiksne ili nepromjenjljive troškove18,

troškovnog centra menadžer odgovara samo za one troškove na koje može neposredno utjecati (kontrolirani ili kontrolabilni
troškovi), ali ne i za nekontrolirane ili nekontrolabilne troškove, za koje je najčešće odgovoran najviši menadžment.
15
(Izvor: Ekonomski leksikon) radno mjesto, prostorno ograničeni dio poduzeća na kojem se nalaze sva potrebna sredstva za
rad i predmeti rada, na kojem jedan ili više izvršitelja, obavljajući određeni posao, realiziraju pojedinačni zadatak. R. m. je najmanja
organizacijska jedinica u poduzeću i prva, najniža razina grupiranja zadataka. Na radnomu mjestu realizira se jedan ili više
pojedinačnih zadataka. Radna mjesta grupiraju se u različite organizacijske jedinice, prema srodnosti, odnosno sličnosti poslova.
Elementi radnog mjesta su: čovjek, sredstva za rad, predmeti rada i prostor. Nedostaje li bilo koji od elemenata, nije moguće projektirati
radno mjesto. S obzirom na kvalitetu organizacije, može biti otvoreno i zatvoreno. Otvoreno r. m. je naziv za slabo organizirano radno
mjesto na kojem izvršitelj gubi znatan dio radnog vremena na obavljanje sporednih i pomoćnih poslova. Zatvoreno r. m. je kvalitetno
organizirano i na njemu izvršitelj najveći dio radnog vremena troši za obavljanje osnovnog posla, radi kojeg je i zaposlen u poduzeću, a
sporedne i pomoćne poslove za njega obavlja neki drugi radnik, nekoga drugoga radnog mjesta. Na kvalitetu organizacije radnog mjesta
utječe veličina poduzeća i primijenjena tehnologija proizvodnje. Što je poduzeće veće i tehnologija na višoj razini, poduzeće može
projektirati veći broj zatvorenih radnih mjesta, i obratno, u manjim poduzećima sa slabijom tehnologijom proizvodnje ima više otvorenih
radnih mjesta.
16
(Izvor: Ekonomski leksikon) direktni troškovi→ izravni troškovi, troškovi koje ostvari određeni odjel ili funkcija poduzeća
radi ostvarivanja izravnog dobitka. U okviru osnovne djelatnosti poduzeća postoje odjeli i službe koji obavljaju brojne i raznovrsne
poslove bilo za potrebe upravljanja i rukovođenja, bilo za operativne funkcije te na toj osnovi i ostvaruju svoj poslovni rezultat.
Organizacijom takvih odjela kao profitnih centara, pojavljuju se i poslovi koji ne moraju biti direktno vezani uz osnovnu djelatnost
poduzeća već predstavljaju samostalnu, izravnu aktivnost tih službi, kao i izravni trošak i eventualni izravni dobitak.
17
(Izvor: Ekonomski leksikon) indirektni troškovi, podvrsta troškova koja se dobije diobom troškova sa stajališta snimanja, i
koji se ne mogu izravno utvrditi po jedinici učinka. Njihova visina po jedinici učinka utvrđuje se primjenom odgovarajućeg ključa, tj.
pogodne osnovice koju čini direktni trošak koji je u najvećoj mjeri »pridonio« nastanku indirektnih troškova. Da bi se indirektni troškovi
što pravilnije raspodijelili na nositelje troškova, tj. učinak, uobičajeno je njihovo razvrstavanje u dvije osnovne skupine: u indirektne
troškove izrade ili proizvodnje i indirektne troškove upravno-prometne režije. Reprezentativan primjer indirektnih troškova jesu
amortizacija zgrada, troškovi rasvjete, grijanja i čišćenja pogona, istraživanja tržišta te troškovi ekonomske propagande i sl.
18
(Izvor: Ekonomski leksikon) fiksni troškovi, stalni, nepromjenljivi vremenski troškovi koji se u ukupnom iznosu ne mijenjaju s
promjenama stupnja iskorištenosti kapaciteta, tj. njihova će visina u masi za dani opseg poslovne aktivnosti ostati neizmijenjena bez
obzira povećava li se ili smanjuje stupanj iskorištenja kapaciteta. U fiksne troškove poduzeća ulaze: vremenska amortizacija, troškovi
investicijskog održavanja sredstava za rad, premije osiguranja, zagarantirane plaće radnika, najamnine i zakupnine, veći dio općih

6
 • varijabilne ili promjenjive troškove19.
Fiksni (stalni) troškovi proizvodnje odnosno građenja su takovi troškovi koji ostaju u načelu
nepromijenjeni bez obzira na to kako se mijenja opseg radova u građenju.
Vrijabilni (promijenjljivi) troškovi proizvodnje odnosno građenja se mijenjaju u svom
ukupnom opsegu kako se mijenja opseg radova u građenju. Za razliku od fiksnih troškova koji imaju
vremensko obilježje ("vremenski troškovi" – time costs) vrijabilni troškovi imaju svojstvo
"kvantitativnih" troškova jer su u neposrednoj zavisnosti od opsega proizvodnje.
Među najvažnije troškove koji imaju fiksno obilježje između ostalih mogu se svrstati –
- najamnina i zakupnina,
- plaće20 djelatnika u pripremi, praćenju i obračunu radova,
- stalni doprinosi i članarine,
- stalni troškovi administracije itd.
Troškovi u smislu ukupnosti troškova dijele se na -
- ukupne troškove
- prosječne troškove
- jedinične (pojedinačne) troškove.
Ukupni troškovi predstavljaju zbroj ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova.
Prosječni trošak se dobije da se ukupni troškovi podjele sa količinom proizvedenih učinaka ili po
nekom parametru koji kao svojevrsan obilježava proizvedene učinke (primjerice u stanogradnji
troškovi građenja po 1 m2 ili korisne ili izgrađene površine stana, zgrade, hotelskih soba itd.).
Jedinični ili pojedinačni troškovi su oni koji se mogu neposredno obuhvatiti i po mjestima
gdje su nastali i po nositeljima troškova. Mjesta troškova su pojedini dejlovi radne organizacije u
kojima nastaju troškovi. Podjela mjesta troškova može biti prema fazama procesa proizvodnje ili
građenja, prema vrsti proizvodnje ili građevina, prema vrsti učinaka proizvodnje ili građevinskih
radova, prema mjestu proizvodnje ili pogonu, radilištu, gradilištu ili području nekog projekta
izgradnje.itd. Nositelji troškova su pojedini učinci, tj. proizvodi (izvršeni građevinski radovi), bez
obzira na mjesta gdje su nastali.

troškova stvaranja učinka i općih troškova uprave i prodaje te ostali f. t. To su troškovi koji ovise o veličini postojećeg kapaciteta i o
postojećoj pripravnosti poduzeća za poslovanje. Udio fiksnih troškova u troškovima poduzeća neprekidno raste zbog sve veće
mehanizacije i automatizacije proizvodnje. Povećanjem pripravnosti i kapaciteta poduzeća mijenjaju se i f. t., pa se razlikuju apsolutni
fiksni troškovi, tj. troškovi postojećeg kapaciteta, od relativnih fiksnih troškova, koji se pojavljuju gradnjom novih i proširenjem
postojećih kapaciteta.
19
(Izvor: Ekonomski leksikon) varijabilni troškovi, troškovi koji se mijenjaju stupnjem iskorištenosti kapaciteta, kao što su to
troškovi radne snage, sirovina, energije i sl. Ukupni ukupni varijabilnih troškova UVT koji imaju oblik funkcije trećeg stupnja (kubne
funkcije). Prosječni v. t. PVT su ukupni troškovi podijeljeni s količinom proizvodnje q i predstavljeni su funkcijom drugog stupnja koja
ima svoj minimum. V. t. su važni, napose za odlučivanje u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom vremenskom razdoblju svi troškovi
poduzeća su varijabilni.
20
(Izvor: Ekonomski leksikon) plaća, naknada za rad koju poslodavac isplaćuje posloprimcu (zaposlenom radniku i
službeniku). Osnovica za obračun plaće je vrijeme provedeno na radu ili količina obavljenog posla izražena dogovorenom jedinicom
mjere. Novčani iznos obračuna plaća utvrđuje se ugovorima o radu koji proizlaze iz kolektivnih ugovora. Pojam plaće obično razumijeva
bruto plaću, plaću iz koje se plaćaju doprinosi iz plaća te porezi i prirezi na dohodak. Bruto plaće, novčani iznos obveze poslodavca
prema posloprimcu (zaposlenim radnicima i službenicima) za sat, tjedan ili mjesec dana rada. B. p. su trošak, rashod poslodavca. S
obračunsko troškovnog aspekta b. p. u poduzećima su direktni trošak, opći trošak proizvodnje, opći trošak uprave i prodaje. B. p. kao
financijska obveza poslodavca prema posloprimcu raščlanjuju se namjenski na: a) dio za propisane doprinose iz bruto plaće; b) dio za
porez na dohodak; c) dio za prirez na porez na dohodak; d) dio za neto plaću. neto plaća, bruto plaća posloprimca (zaposlenog radnika
ili službenika) nakon umanjenja za zakonom propisane doprinose iz plaće, za porez na dohodak i za prirez na porez za dohodak. U
namjenskom smislu n. p. služi za zadovoljavanje osobnih potreba radnika. Iz neto plaće radnika obustavljaju se zabrane za otplatu
kredita, alimentacije i sl.)

7
 2. Dodatna kalkulacija troškova građenja

Načelo dodatne kalkulacije troškova građenja

Kalkulacija troškova21 priozvodnje općenito je oblik proračun troškova proizvodnje odnosno

utvrđivanja cijene koštanja22 proizvoda i na temelju toga prodajne cijene23 proizvoda. Oblik odnosno
vrstu kalkulacije određuje način (metodologija) proračuna i raspodjele indirektnih (posrednih)
troškova proizvodnje na direktne (neposredne) troškove proizvodnje.
Pri proračunu troškova u građenju uglavnom se rabi tzv. dodatna kalkulacija24 jediničnih
cijena građevinskih proizvoda, radova i usluga. Temeljno načelo ove kalkulacije je da se indirektni
troškovi građenja na neki način raspodjeljuju ili dodaju direktnim troškovima građenja kako bi se
dobila jedinična cijena građevinskog proizvoda ili usluge.
Dodatna kalkulacija troškova građenja podrazumijeva proračun dviju vrsta cijena i
troškova građenja -
I. kalkulacija ukupne prodajne (ili ponudbene ili ugovorne) cijene25 (PC) građevinskih radova
za neki objekat ili dio objekta koja se dobije temeljem zbroja cijena po pojedinim
troškovničkim stavakma26 pri čemu se ove cijene po pojedinim stavkama dobiju kao umnožak
količine određene vrste građevinskih radova po pojedinoj troškovničkoj stavci sa jediničnom
prodajnom cijenom po toj troškovničkoj stavci:

21
(1) od lat. "calculus" a što je bio "kamenčić od vapnenca" koji je služio kao sredstvo za računanje u vremenima starog
Rima; (2) (Izvor: Ekonomski leksikon) kalkulacija, računski postupak za utvrđivanje nabavne cijene odnosno troška nabave opreme,
sirovina, materijala i trgovačke robe; računski postupak za utvrđivanje troškova proizvoda i usluga; računski postupak za utvrđivanje
prodajne cijene proizvoda, robe i usluga. K. prodajne cijene proizvoda, robe i usluga se nastavlja na kalkulaciju troškova. Kada se
formalno i ne spajaju, k. troškova se može smatrati elementom kalkulacije prodajne cijene. S vremenskog aspekta k. se može izrađivati
kao prethodna ili planska i naknadna ili obračunska. Kalkulacije troškova proizvoda i usluga se razlikuju u različitim vrstama
proizvodnje i vrstama uslužnih djelatnosti. Metode kalkulacije troškova proizvoda odnosno usluga su: divizijska kalkulacija, kalkulacija
pomoću ekvivalentnih brojeva, kalkulacija vezanih proizvoda, dodatna kalkulacija kao sumarna ili kao diferencirana dodatna
kalkulacija. Kalkulacija nabavne cijene, utvrđivanje nabavne cijene elemenata poslovnog i izvanposlovnog procesa.Osnovni elementi
kalkulacije jesu: faktura dobavljača s vrijednošću nabavljenog proizvoda te tome pribrojani ovisni troškovi nabave, kao troškovi
prijevoza, utovara, istovara, manipulacije, osiguranja u prijevozu i na skladištu, zatim troškovi plaćanja otpremnika, posrednička
provizija i sl. Konačni zbroj svih tih elemenata je nabavna cijena.
22
(Izvor: Ekonomski leksikon) cijena koštanja, jedna od metoda koja se rabila za utvrđivanje ukupnih troškova po jedinici
učinka. Sastoji se od: 1. troškova proizvodnje te 2. troškova uprave i prodaje. Troškove proizvodnje čine: troškovi izravnog materijala,
troškovi izravnog rada, ostali izravni troškovi, opći troškovi proizvodnje (proizvodna režija). Troškove uprave i prodaje čine: opći
administrativni troškovi, troškovi prodaje, opći troškovi uprave (upravna režija). Za cijenu koštanja bolji je naziv puni troškovi
proizvodnje. C. k. po ustrojstvu troškova nije identična cijeni proizvodnje
23
(Izvor: Ekonomski leksikon) prodajna cijena, prodajna vrijednost, cijena po kojoj se neki proizvod ili usluga može prodati
na tržištu. Sastoji se od proizvođačke cijene uz dodatak zavisnih troškova i dobiti i predstavlja cijenu po kojoj veletrgovina
nabavlja/kupuje robu. P. c. veletrgovine sadrži još i porez, troškove veletrgovine i veletrgovačku maržu (po kojoj veletrgovina prodaje
trgovini na malo), a maloprodajna cijena ovisi o veleprodajnoj cijeni proizvođača ili veletrgovine na koju se pribroje novi zavisni
troškovi, maloprodajna marža i porez na promet i trošarina.
24
(Izvor: Ekonomski leksikon) dodatna kalkulacija, računski postupak za utvrđivanje troškova proizvoda proizvedene količine
i jedinice proizvoda pojedine vrste proizvoda ili usluga. Ta se metoda kalkulacije primjenjuje u poduzećima koja proizvode više vrsta
različitih proizvoda ili usluga. Prema načinu (mogućnosti) obuhvaćanja po proizvodima ili uslugama (nositeljima troškova) troškovi se
dijele na direktne (izravne troškove) i opće odnosno indirektne (neizravne) troškove. Direktne troškove čine troškovi direktnog
materijala, direktnih plaća i ostali troškovi koji se u trenutku njihovog nastanka mogu izravno vezati uz određeni proizvod ili uslugu.
Opće troškove čine one vrste troškova za koje u trenutku njihova nastanka nije moguće utvrditi na koji se proizvod ili uslugu odnose.
Opći troškovi raspoređuju se na nositelje primjenom ključeva (osnova). Kao ključ za raspoređivanje općih troškova najčešće se
primjenjuju izravni troškovi.
E25(Izvor: Ekonomski leksikon) kalkulacija prodajne cijene, utvrđivanje prodajne cijene gotovih proizvoda, izvršenih usluga i
trgovačke robe. U kalkulaciji prodajne cijene gotovih proizvoda i izvršenih usluga, cijeni koštanja dodaje se planirani poslovni rezultat
(dobit). U kalkulaciji prodajne cijene trgovačke robe, nabavnoj vrijednosti dodaje se planirana razlika u cijeni (trgovačka marža). Osim
toga, na prodajnu cijenu dodaje se porez na promet, čime se dobiva prodajna cijena gotovih proizvoda, usluga, trgovačke robe. Po toj
kalkulaciji može se utvrditi moguća prodajna cijena tih proizvoda na tržištu, ali ona ne mora biti točna, može biti veća i/ili manja
26
(Izvor: Leksikon građevinarstva) troškovnik, dokumentru kojemu je, prema projektu određene građevine, dan iscrpan opis
svih radova (stavak, pozicija) složenih po vrstama (primjerice zemljani radovi, betonski radovi itd.), jediničnim mjerama, količinama i
mjestom za upisivanje cijena. Troškovnik bez upisanih cijena temeljni je dokument u postupku ustupanja radova, a s upisanim cijenama
odbranog izvoditelja jedan je od glavnih priloga ugovoru (troškovnik sa upisanim ponudbenim cijenama je ponudbeni troškovnik koji je
također temeljni dokument u postupku ustupanja radova – nap. Z.L.). Obrazac troškovnika ima pet stupaca. U prvom je redni broj, u
drugom je opis radova, u trećem jedinična mjera (primjerice m2, m3, kg i sl.), u četvrtom jedinične cijene a u petom ukupna cijena stvke.
Zbrajanjem ukupnih cijena svih stavaka dobiva se ukupna ponuđena (i ugovorena – nap. Z:L.) cijena.

8
 PC = Σ (Qt * pct) (n.j.)

II. kalkulacija jedinične prodajne (ponudbene, ugovorne) cijene (pct) po jedinice mjere
(n.j./j.m.) pojedine troškovničke stavke određene vrste ili oblika građevinskih radova gdje je

pct = ckt + dt (n.j./j.m.)

ckt = dtt +itt (n.j./j.m.)
dtt = tmt + trt +tst (n.j./j.m.)
ckt = tmt + trt + tst + itt (n.j./j.m.)

gdje je
- PC ukupna prodajna cijena građevinskih radova i usluga (ili građevine)
- Qt količina određene vrste radova po pojedinoj troškovničkoj stavci
- t troškovnička stavka
- pct jedinična prodajna cijena po jedinici mjere troškovničke stavke
- n.j. novčana jedinica
- ckt jedinična cijena koštanja po jedinici mjere troškovničke stavke
- dt planirana dobit27 (planirani profit28) po jedinici mjere troškovničke stavke
- dtt direktni troškovi po jedinici mjere troškovničke stavke
- itt dio indirektnih troškova koji se raspodjeljuje na direktne troškove
- tmt (jedinični) direktni troškovi materijala troškovničke stavke
- trt (jedinični direktni) troškovi radne snage troškovničke stavke
- tst (direktni) troškovi strojnog rada29 troškovničke stavke
- j.m. jedinica mjere

U cijeni koštanja sadržani su svi troškovi i izdaci koji su nastali u vezi s proizvodnjom
učinaka (proizvoda ili usluga) odnosno u ovom slučaju građenjem (izvedbom građevinskih radova).
Sama struktura cijene koštanja oblikovana je temeljem podjele troškova na direktne troškove (troškove
materijala za izradu, troškove plaće izrade, troškove strojnog rada u vidu troškova obveza, materjalnih
pogonskih troškova strojnog rada i plaće strojara) i indirektne troškove (opće troškove uprave i tzv.
prodaje te ostale troškove izvan same proizvodnje odnosno građenja i izvedbe građevinskih radova).

27
(Izvor: Ekonomski leksikon) dobit, svota kojom se iskazuje uvećanje vlasničke glavnice poduzeća u obračunskom razdoblju,
izuzimajući prilagodbe vrijednosti prošlog razdoblja te dodatna ulaganja ili povlačenja kapitala vlasnika. U financijskim izvještajima
iskazuje se kao razlika prihoda i rashoda obračunskog razdoblja. Za pojedinca, d. je razlika između prihoda i svih rashoda nastalih za
ostvarenje tog prihoda. Ako je ta razlika pozitivna, ostvarena je dobit, a ako je negativna, ostvaren je gubitak. Kako je, uglavnom,
nemoguće utvrditi egzaktnu svotu rashoda koji su nastali za ostvarenje određenog prihoda, zadovoljavajući način obračuna dobiti jest
utvrđivanje prihoda i rashoda određenoga razdoblja. D. poduzeća najviše se ostvaruje kroz dobit ostvarenu prodajom proizvoda ili
usluga. Sekundarni izvor dobiti jesu prihodi ostvareni financijskim ulaganjima, kao što su kamate i dividende ostvarene na temelju
ulaganja u vrijednosnice i rashodi financiranja, te razlika izvanrednih prihoda i rashoda i razlika prihoda i rashoda prošlih razdoblja.
28
(Izvor: Ekonomski leksikon) profit, višak, rezidualna veličina koja se dobije kada se od ukupnog prihoda poduzeća odbiju
troškovi svih inputa ili proizvodnih faktora nekog dobra ili usluge. Pritom se troškovi tretiraju kao povijesni ili eksplicitni, tj. oni koji su
stvarno plaćeni. P. je, dakle, iznos koji ostaje vlasniku, odnosno vlasnicima nakon svih isplata vezanih uz upotrebu resursa, odnosno
inputa vezanih uz proizvodnju nekog dobra ili usluge u određenom razdoblju. Takav p. naziva se računovodstvenim ili poslovnim
profitom (accounting or business profit). Njega treba razlikovati od ekonomskog ili čistog profita (economic or pure profit) pri čemu se,
kako u ekonomskoj teoriji tako i kod poslovnog odlučivanja, troškovi tretiraju kao troškovi oportuniteta ili implicitni troškovi, tj. mora se
uvijek imati u vidu što bi se s resursima ili inputima postiglo da su uloženi u druge pothvate. Tako vlasnik, odnosno vlasnici poduzeća,
moraju u troškove računati (dakle odbiti od poslovnog profita) plaću koju bi dobio da radi kod nekoga drugoga, rentu koju bi dobio da
je zemlju iznajmio drugom, te profit koji bi dobio da je kapital uložio u drugi pothvat sličnog stupnja rizika ili kamate koje bi dobio
ulažući taj kapital u banku. Prema tome, cilj poslovanja poduzeća jest maksimiranje ekonomskog ili čistog profita.
29
(Izvor: Ekonomski leksikon) strojni rad, rad pomoću strojeva. Stroj je pomoćni uređaj kojim se čovjek služi za pojedine
radne operacije. Strojevi mogu biti i međusobno povezani u sustav s većim ili manjim stupnjem integracije za obavljanje složenih radnih
procesa. Mehanizacija je uvođenje strojeva u radne procese za zamjenu ljudske i životinjske radne snage ili kao pomoć u obavljanju
radnih operacija, a automatizacija je viši stupanj integracije strojeva koji ljudsku prisutnost i rad čine nepotrebnima.

9
 Direktni (neposredni) troškovi

Direktni troškovi radne snage bili bi troškovi rada radnika u neposrednoj proizvodnji ili
građenju odnosno traoškovi rada neposrednih radnika vezanih također neposredno uz proizvodno-
tehnološki proces tj. neposredna plaća izrade. Jedinični direktni trošakovi radne snage (trt) (troškovi
rada samih radnika u neposrednoj proizvodnji odnosno radnika vezanih neposredno uz
proizvodnotehnološki proces; neposredna plaća izrade) obuhvaćaju ustvari troškove radne snage
pojedinih zahvata ili opreacija ili procesa koji su obuhvaćeni radom ili dijelom građevinske
konstrukcije na koji se troškovnička stavka odnosi (to su ustvari troškovi rada iskazani u podanalize ili
pomoćnim analizama ili u dijelovima analize cijene kojase odnosi na njoj pripadnu troškovničku)

trt = ∑ trnn (n.j./j.m.)

Direktni troškovi materijala bili bi materjalni troškovi predmeta rada i oko predmeta rada.
Jedinični direktni troškovi materijala (tmt) (jedinični materjalni troškovi predmeta rada i oko
predmeta rada) obuhvaćaju ustvari materjalne troškove ili gradiva pojedinih zahvata ili opreacija ili
procesa koji su obuhvaćeni radom ili dijelom konstrukcije na koji se troškovnička stavka odnosi (to su
ustvari materjalni troškovi iskazani u podanalize ili pomoćnim analizama ili u dijelovima analize
cijene kojase odnosi na njoj pripadnu troškovničku stavku)

tmt = ∑ tmnn (n.j./j.m.)

Direktni troškovi strojnog rada bili bi troškovi rada strojeva i ostale opreme u neposrednoj
proizvodnji tj. strojeva i opreme vezanih neposredno uz proizvodnotehnološki proces. Jedinični
direktni troškovi strojnog rada (tst) (troškovi rada strojeva i ostale opreme u nepsrednoj proizvodnji
odnosno strojeva i opreme vezanih neposredno uz proizvodnotehnološki proces) obuhvaćaju ustvari
troškove strojnog rada u okviru pojedinih zahvata ili opreacija ili procesa koji su obuhvaćeni radom ili
dijelom konstrukcije na koji se troškovnička stavka odnosi (to su ustvari materjalni troškovi iskazani u
podanalize ili pomoćnim analizama ili u dijelovima analize cijene kojase odnosi na njoj pripadnu
troškovničku)

tst = ∑ tsnn (n.j./j.m.)

Općenito vrijedi za proračun vrijednosti pojedinog direktnog troška da je:

tr = csr * Nvr (n.j./j.m.) = (n.j./sat)* (sati/j.m.)

tm = cm * Nm (n.j./j.m.) = (n.j./j.m.)* (j.m./j.m.)
ts = css * Nvs (n.j./j.m.) = (n.j./sat)* (sati/j.m.)
Nvs = (1 / U) (sati/j.m. = 1/(j.m./sat))
ts = css * (1 / U) (n.j./j.m.) = (n.j./sat)* (sati/j.m.)

gdje je:
csr cijena radnog sata radnika
Nvr norma utroška vremena rada radnika
cm cijena materijala po jedinici mjere
Nm norma utroška materijala
css cijena radnog sata stroja
Nvs norma utroška vremena rada stroja ili norma učinka stroja
U učinak stroja (uglavnom planski učinak stroja Up).

10
 Indirektni (posredni) troškovi

Indirektni troškovi troškovi su zajednički troškovi koji ne predstavljaju neposredno trošenje u

građevinskoj proizvodnji odnosno u neposrednom izvođenju građevinskih radova ili građenju nego
predstavljaju posredne troškove. Dio se odnosi na troškove organizacije građenja i gradilišta odnosno
troškove pripreme građenja i gradilišta te također raspreme gradilišta kada nisi posebno plaćeni
izvoditelju radova. Naime, ovi troškovi pripreme i raspreme građenja odnosno gradilišta mog biti u
cijelosti nili djelomice zasebno plaćeni (kroz zasebne troškovničke stavke) od strane investitora u
okviru ukupne ugovorene vrijednosti radova. Tako su indirektni troškovi građenja slijedeći-
A. indirektni troškovi pripreme i raspreme građenja i gradilišta:
‰ troškovi tzv. pripremnih radova (koji nisu plaćeni posebno od strane investitora kao
jednokratni troškovi organizacije i pripreme građenja odnosno gradilišta) -
¾ troškovi uređenja (priprema i čiščenje) zemljišta na području gradilišta i pripreme
građenja,
¾ troškovi izvedbe gradilišnih prometnica i sličnih prometnih površina na području i
do područja građenja i gradilišta te do područja stambenih naselja, uprave kao i do
kamenoloma, proizvodnih pogona, postrojenja i sl.,
¾ troškovi dobave i izvedbe objekata i razvoda (vodova, ostalih insatalacija) za
opskrbu gradilišta i ostalih objekata električnom energijom,
¾ troškovi dobave i izvedbe objekata i razvoda (cjevovoda, ostalih instalacija) za
opskrbu gradilišta i ostalih prostora pitkom odnosno tehničkom vodom i njihova
odvodnja (sa možebitnim pročišćavanjem otpadnih voda),
¾ troškovi dobave i izvedbe objekta uprave gradilišta,
¾ troškovi dobave i izvedbe objekta smještaja i prehrane (tzv. privremeno stambeno
naselje radnika i djelatnika gradilišta, kuhinja i restoran, zalogajnica, gradilišna
“kantina” itd.),
¾ troškovi dobave i izvedbe sanitarnih čvorova i sl. prostora,
¾ troškovi dobave i izvedbe objekata i razvoda (cjevovoda, ostalih instalacija) za
grijanje prostora smještajnih, radnih i ostalih objakata gradilišta,
¾ troškovi dobave i izvedbe (građevinskih, zanatskih i ostalih instalaterski radova),
objekta gradilišnih pogona i postrojenja (za drobilane i separacije, za tvornice
betona, za armiračke i tesarske pogoni, za asfaltne baze, za kompresorska i
ventilatorska postrojenja, za crpne stanice, za radionice, skladišta, laboratorije,
itd.),
¾ troškovi prevoza strojeva, postrojenja i ostale opreme,
¾ troškovi montaže postrojenja i ostale tehnološke opreme,
¾ troškovi opskrbe (potrošnje) pitke vode, električne energijom i grijanja objekata,
odnosno radnih prostora i prostora prehrane i smještaja radnika i djelatnika
gradilišta,
¾ ostali troškovi pripreme građenja i gradilišta itd……
‰ troškovi raspreme gradilišta
B. indirektni troškovi režije30 gradilišta (režijski troškovi31gradilišta)
‰ plaće režije gradilišta (plaće neproizvodnih, “pomoćnih”, posrednih, “režijskih”,
rukovodnih (“managementa”) i sl. djelatnika i radnika izvan neposrednog građenja),
32
‰ dodatni doprinosi na plaće radnika i režije gradilišta (dodatni doprinosi za
zdrvstveno i invalidsko osiguranje i sl.),
30
(Izvor: Ekonomski leksikon) režija, opći troškovi proizvodnje i poslovanja poduzeća, a ukalkulirani su u cijenu proizvoda.
Čini je pogonska r., koja obuhvaća troškove čišćenja i podmazivanja sprava, strojeva i uređaja, rasvjete, vode i sl., te upravno-prodajna
r., u koju ulaze plaće osoblja na tim poslovima, troškovi kancelarijskog materijala, izdaci nabavljanja i čuvanja tih materijala itd.
Troškovi se režija još nazivaju skupnim, indirektnim ili zajedničkim troškovima.
31
(Izvor: Ekonomski leksikon) režijski troškovi →drugi opći troškovi, troškovi bilančnog (obračunskog) razdoblja, troškovi
koji se nadoknađuju na teret prihoda razdoblja u kojem su nastali, a čine ih: troškovi prodaje, opći administrativni troškovi, troškovi
istraživanja i razvoja te troškovi kamata.
32
(Izvor: Ekonomski leksikon) doprinosi, financijski instrument prikupljanja javnih prihoda. Imaju određene sličnosti s
porezima i pristojbama, ali se od njih ipak razlikuju. Od poreza se razlikuju jer obveznici doprinosa imaju od njih neposrednu korist
(kod poreza je ta korist posredna) od rada državnih i drugih javnopravnih tijela, a visina obveze plaćanja doprinosa proporcionalna je

11
 ‰ terenski dodaci i slične naknade33 u svezi boravka odnosno odvojenog života radnika i
režije gradilišta,
‰ dodaci i naknade na plaću radnika i režije gradilište:
¾ dodaci za produženi rad, posebne uvjete rada i noćni rad i sl.,
¾ naknade za državne praznike, godišnji odmor, bolovanje i prekide rada i sl.,
‰ ostali materijalni troškovi boravka radnika i režije gradilište:
¾ troškovi prijevoza radnika i režije gradilišta,
¾ ostali izvanproizvodni transportni troškovi za potrebe radnika i režije gradilišta,
¾ troškovi (pre)hrane radnika i režija gradilišta,
¾ troškovi održavanja čistoće, uređivanja, dezinfekcije i deratizacije smještajnih i
radnih prostora radnika i režije gradilišta,
¾ troškovi zdrastvenih pregleda i zdrastvene preventive radnika i režije gradilišta,
¾ troškovi zaštite na radu,
‰ troškovi sredstava za rad u režiji gradilišta:
¾ troškovi vozila i vožnje za potrebe režije gradilišta,
¾ ukupni troškovi instaliranja, održavanja i korištenja telefonije i ostale
komunikacijske tehnike za potrebe režije gradilišta,
‰ ostali materijalni troškovi režije gradilišta:
¾ troškovi službenih putovanja za potrebe gradilišta,
¾ troškovi potrošnog materijala režije gradilišta (alat, sitni invetar, kancelarijski
materijal, foto službe, knjige, časopisi, reklama, reprezentacija, itd)
¾ troškovi najamnina i zakupnina i sl.
¾ ostali troškovi itd…..
C. dio indirektnih troškova režije uprave poduzeća (režijski troškovi uprave poduzeća)
(specifikacija troškova slična kao kod režije gradilišta)
‰ plaće režije uprave poduzeća,
‰ troškovi sredstava za rad režije uprave poduzeća,
‰ materijalni troškovi režije uprave poduzeća,
‰ ostali troškovi režije uprave poduzeća …
D. ostali indirektni troškovi:
‰ možebitni troškovi (do- ili pre-)projektiranja i revizije projektiranja,
‰ troškovi ispitivanja materijala i slični ekspertiza u svezi dokazivanja kvalitete izvednih
radova (uključivo troškovi dobave i izvedba objekata tj. prostora i opreme gradilišnog
laboratorija)
‰ ukalkulirana sredstva za troškove održavanje građevine u garantnom roku,
‰ troškovi osiguranja radova i građevina tijekom građenja te troškovi odšteta
vezano uz izvođenje radova,
34
‰ ukalkulirani rizici :

toj koristi. Obveza plaćanja doprinosa nema opće značenje već tereti osobe koje imaju neposrednu korist od rada tih tijela. D. se
razlikuju od pristojbi zato što obvezu plaćanja doprinosa ne iniciraju obveznici plaćanja tog javnog prihoda i što se za obveznike
doprinosa ostvaruje određena materijalna korist (kod pristojbi je korist nematerijalne prirode) od određene djelatnosti države, odnosno
javnopravnih tijela koja su ovlaštena za obavljanje poslova i za koje vrijedi ta obveza. Korist od obavljanja tih poslova brojčano se
izražava pa zato i opravdanje da korisnici tih usluga sudjeluju u podmirenju troškova njihovoga obavljanja. U našoj bliskoj prošlosti
doprinosima su se nazivali i financijski instrumenti koji su imali sve karakteristike poreza i vice versa. Među brojnim doprinosima
uvrštenima u sustave javnih prihoda suvremenih država najznačajniju financijsku ulogu imaju d. za socijalno osiguranje. Prihodi od tog
doprinosa u ukupnim prihodima zemalja članica Europske unije bili su 1991. godine 28,9%.
33
(Izvor: Ekonomski leksikon) naknada, novčani iznos koji jedna pravna osoba isplaćuje drugoj za izvršeni rad, korištenu
uslugu, primljena dobra ili nastalu štetu. Može biti potpuna ili djelomična. Tako se nastala šteta može u potpunosti ili samo dijelom
podmiriti. Naknadu daje onaj tko koristi rad, uslugu ili dobra. Nastalu štetu nadoknađuje onaj tko je štetu izazvao ili pak osiguravatelj,
ako je moguća šteta unaprijed osigurana.
34
(Izvor: Ekonomski leksikon) rizik (engl. risk), 1. općenito, opasnost nastupa neželjenog događaja i mogućnost gubitka ili
smanjenja imovine; 2. u poslovanju poduzeća, mogućnost donošenja pogrešne odluke zbog nastupa nepredvidivog događaja i
zakazivanja ljudskog faktora, zbog čega nastaje šteta. Prenosivi r. nastaje zbog istog događaja, a koji se može višekratno ponoviti i
kojime je ugrožen veći broj subjekata, pa se na temelju vjerojatnosti nastupanja profesionalno osigurava. Neprenosivi r. nastaje zbog
jedinstvenog nepredvidivog događaja i zakazivanja ljudskog faktora i pogađa samo jedan subjekt, koji ga mora snositi sâm. Naziva se
poslovni rizik. Mjere koje poduzima poduzeće kod neprenosivih rizika nazivaju se politika rizika; 3. u poslovnim financijama, opasnost,
nesigurnost u ostvarivanju očekivanih rezultata. Tehnički se definira kao poznavanje stanja u kojem se kao posljedica neke odluke može
pojaviti niz rezultata čija je vjerojatnost nastupanja poznata donosiocu odluke. R. je mogućnost kvantifikacije nesigurnosti pri donošenju
poslovnih odluka. Kvantificira se uporabom teorijskih distribucija, poglavito normalne, senzitivnom analizom ili metodom simulacije.

12
 ¾ ukalkulirani rizici zakašnjenja (planirana sredstava za tzv. “penale”)
¾ rizici vezani uz (“ne”)klizanje cijena
‰ troškovi kamata i bankovnih garancija35 te provizija36
¾ kamate na (kratkoročne) kredite
¾ troškovi bankovnih garancija
¾ razne bankovne provizije
¾ troškovi kreditiranja naručitelja radova

U ovom slučaju moglo bi se (pojednostavljenim pristupom) utvrditi kako su direktni

troškovi ustvari troškovi tehnike i tehnologije građenja a indirektni troškovi troškovi
organizacije tehnoloških tokova građenja i troškovi organizacijske strukture koja upravlja
građenjem.

Indirektni troškovi kako općenito tako i građenja bili bi -

• kao ukupni za neko "fiksno" vrijeme su uglavnom fiksni te
• kao dio jediničnih troškova za neko fiksno vrijeme varijabilni (što je proizvodnja veća to su
indirektni troškovi po jedinici učinka manji).
Primjerice ako se u nekom planiranom odnosno njemu jednakom ostvarenom roku građenja
neke građevine pvećaju određeni radovi odnosno ukupna cijena radova onda se ustvari umanjuju
jedinični indirektni toškovi u cijeni koštanja. Naime, ako se ostvaruje nepromjenjivi ukupni indirektni
troškovi za povećanu ukupnu cijenu izvedbe radova onda se smanjuje jedinična cijena koštanja.
Ujedno se ustvari povećava dobit unutar jedinične ili ukupne cijene radova. Ova činjenica je česta
problematika obračuna i naplate višeradova ili izvantroškovničkih radova u okviru neke gradnje.

Zbog mogućnosti kvantifikacije r. se može ukalkulirati u troškove poslovanja. Kreditni r., specifična vrsta rizika koji nastaje pri ulaganju
novca u financijske plasmane i vrijednosne papire. Sastoji se od opasnosti da se uloženi novac neće vratiti, da se neće vratiti u cijelosti
ili da se neće vratiti planiranom dinamikom. Taj rizik ne postoji kad je riječ o ulaganju u državne vrijednosne papire ili u bankovne
depozite čiju isplatu jamči država. R. likvidnosti, specifična vrsta rizika koji nastaju pri ulaganju novca u financijske plasmane i
vrijednosne papire. Upozorava na opasnost da se vrijednosni papiri neće moći transformirati u novčani oblik u željenom vremenu i po
željenoj cijeni. U širem smislu, r. likvidnosti označuje opasnost da se bilo koji nenovčani oblici imovine neće moći bez gubitaka pretvoriti
u novac kroz određeno vrijeme. Tržišni r., specifična vrsta rizika koji nastaje pri ulaganju novca u financijske plasmane i vrijednosne
papire; r. promjene cijena financijskih plasmana na financijskim tržištima; r. promjene tržišnih cijena vrijednosnih papira u koje su
poduzeće ili pojedinac investirali; 4. u općem osiguravateljnom značenju, mogućnost, vjerojatnost materijalnog i/ili nematerijalnoga
gubitka. U širem značenju označuje i pojam opasnosti. U osiguranju, osigurani r. od određenih mogućih opasnosti, npr. požara, nezgoda
i sl. Osiguravatelj uvjetima ili ugovorom utvrđuje: a) koje rizike pokriva određenim standardnim osiguranjem, b) koji rizici se
preuzimaju uz određene povećane premijske stope (npr. anormalni rizici), c) koje rizike ograničava (npr. pri osiguranoj svoti do
određenog iznosa, vremenski, kod kojih rizika pojedinom odredbom ograničava širinu pokrića - vremenski, u iznosu i dr.), d) koji su
rizici isključeni (npr. ratni rizici). O preuzetim rizicima osiguravatelji vode statistiku - statistika rizika. Na statističkim podacima i
primjenom teorije rizika osiguravatelji temelje poslovnu politiku. Osiguravatelji imaju mogućnost da rizike prihvate u osiguranje ili da
ih odbiju (izuzetak su obvezna osiguranja od odgovornosti). Kad se govori o prihvatu ili odbijanju rizika, cilj je održavanje tehničke
(odnos premije i šteta) i financijske (solventnost) stabilnosti osiguravatelja odnosno optimiranje preuzetih rizika.
35
(Izvor: Ekonomski leksikon) garancija, pravni institut osiguranja plaćanja ili izvršenja ugovorenih obveza kojima se banka
garant obvezuje prema korisniku garancije da će, ako glavni dužnik ne ispuni svoje obveze, platiti svotu na koju garancija glasi. Bitni
elementi garancije su: ime nalogodavca (poduzeća koje daje nalog banci za izdavanje garancije u korist drugog), ime korisnika
(poduzeća u čiju se korist izdaje garancija), obveze banke i iznos garantiranog plaćanja te rok u kojemu vrijedi garancija. G. se redovito
utanačuje pismenom ispravom, tj. garancijskim ugovorom ili garantnim pismom, kojim se utvrđuje odnos između banke i korisnika
garancije, a kojemu redovito prethodi ugovor o davanju garancije između nalogodavca i banke. Na temelju njega banci garantu, koja
podmiri ugovorenu obvezu prema korisniku garancije, pripada regresno pravo prema glavnom dužniku. Garancije se dijele na: kreditne
(plative) i činidbene. Kreditnom garancijom banka garantira da će glavni dužnik platiti svoju obvezu u ugovorenom roku. Primjenjuje se
kod različitih oblika kreditiranja (najčešće za nabavu sirovina, poluproizvoda, opreme i dr.), pri čemu se garancijom, redovito, pokriva
kreditirana vrijednost posla. Činidbenom garancijom banka jamči da će glavni dužnik izvršiti svoju obvezu u ugovorenome roku,
odnosno obaviti određeni posao, činidbu ili rad na ugovoreni način....
36
(Izvor: Ekonomski leksikon) provizija, naknada koja se plaća posredniku za uslugu pri obavljanju nekog posla. Plaća je
kupac ili prodavalac koji se koristio trgovačkim posrednikom za nabavu ili prodaju robe i/ili usluga. Bankarska p. plaća se banci za
njezine usluge (obavljanje plaćanja raznim instrumentima, garancije, konverzije i sl.)….

13
 "Manager faktor"

Dodavanje ili raspodjela indirektnih troškova vrši se u dodatnoj kalkulaciji putem tzv. ključa
raspodjele indirektnih troškova na direktne troškove koji se popularno među građevinarima naziva
"faktor".
U građevinskoj proizvodnji ili građenju gdje se planira izvedba većina radova sa također većim učešćem živog
rada (visokogradnja, zgradarstvo i slično) primjenjuje se uglavnom ključ raspodjele indirektnih troškova preko jediničnih
direktnih troškova radne snage (troškova živog rada) u jediničnu cijenu koštanja ili tzv. faktor na radnu snagu " fs":

ckt = (tr * fs) + tmt + tst

U građevinskoj proizvodnji ili građenju gdje se planira veće ušće strojnog rada (niskogradnja,
hidrogradnja, cestogradnja i slično) primjenjuje se ključ raspodjele indirektnih troškova u jediničnu
cijenu koštanja preko ukupnih direktnih troškova materijala (predmeta rada), radne snage (troškova
živog rada) i strojnog rada ili tzv. "manager faktor" - "fm" :

ckt = dtt * fm
ckt = (tmt + trt + tst) * fm
fm = 1 + (itt / dtt) = 1 + f♦m
f♦m = itt / dtt

Jedinične indirektne ili posredne troškove teško je ili nikako racionalno planirati ili iskazati po
pojedinačnim planiranim ili izvršenim proizvodnim učincima te se oni u cjelini kao masa ukupnih
troškova uglavnom utvrđuju za ukupni obujam proizvodnje. Stoga se ključ raspodjele proračunava na
neki drugi način. Tu se polazi onda od činjenice koja se da dokazati koja pretpostavlja međusobnu
analogiju ukupnih troškova i jediničnih troškova. Proizlazi temeljem ove analogije da se ključ
raspodjele može izračunati na način da je -

fm = 1 + (IT / DT)
f♦m = (IT / DT)
fm = 1 + f♦m
DT = (TM + TR + TS)

gdje je
IT ukupni indirektni troškov izračunati u masi za potrebe građenja
DT ukupni direktni troškovi građenja
TM ukupni direktni troškovi materijala
TR direktni troškovi radne snage
TS direktni troškovi strojnog rada

Indirektni troškovi u masi mogu se suvislo proračunati a direktni troškovi dobiju se zbrajanjem
jediničnih troškova materijala, radne snage i strojnog rada po pojedinim stavkama troškovnika.
Prethodno navedena analogija je dokaziva na slijedeći način:

PC = Σ(Qt*pct)
pct = ckt + dt
PC = Σ[Qt * (ck t + dt)] = Σ[(Qt*ckt) + ( Qt*dt)] = Σ(Qt*ckt) + Σ(Qt*dt)
CK = Σ(Qt*ckt)
D = Σ(Qt*dt)
PC = CK + D
CK = Σ(Qt*ckt)
ckt = dtt +itt
CK = Σ [Qt * (dtt + itt)] = Σ(Qt*dtt) + Σ(Qt*itt)
DT= Σ(Qt*dtt)

14
 IT = Σ(Qt*itt) )
CK = (DT + IT)
CK = Σ(Qt * ckt)
ckt = dtt * fm
CK = Σ [Qt* (dtt * fm)] = fm * Σ(Qt * dtt)
DT= Σ(Qt*dtt)
CK = fm * DT
CK = (DT + IT) = fm * DT
fm = (DT + IT) / DT = 1 + (IT / DT)
f♦m = (IT / DT)
fm = 1 + f♦m
DT = Σ(Qt*dt)
dtt = tmt + trt +tst
DT = Σ [Qt * (tm + tr + ts)] = Σ (Qt* tmt + Qt * trt + Qt * tst) = Σ(Qt * tmt) + Σ(Qn * trt) + Σ(Qt* tst)
TM = Σ(Qt*tmt)
TR = Σ(Qt*trt)
TS = Σ(Qt*tst)
DT = (TM + TR + TS)

Kalkulacija TM (ukupni direktni troškovi materijala), TR (direktni troškovi radne snage), TS

(direktni troškovi strojnog rada) i DT (ukupni direktni troškovi građenja) zatim proračun
fm = 1 + (IT / DT)
f♦m = (IT / DT)
fm = 1 + f♦ m
kao i proračun pct (jedinična prodajna cijena po jedinici mjere troškovničke stavke) i PC (ukupna
prodajna cijena građevinskih radova i usluga ili građevine) vrši se pomoću 8niže prikazane) tzv.
T(R/M/S) tabele za proračun cijena građevinskih radova po dodatnoj kalkulaciji

stavka tm Q*tm tr Q*tr ts Q*ts dt 1

(t) j.m. Kn//j.m. Kn Kn/j.m. Kn Kn/j.m. Kn Kn/j.m. 2
1 2 3 4 5 6 7 8 9 3
2*3 2*5 2*7 3+5+7 4
1 Q1 tm1 Q1*tm1 tr1 Q1*tr1 ts1 Q1*ts1 dt1 5
… … … … … … … … … 6
… … … … … … … … … 7
t tmt Qt*tmt trt Qt*trt tst Qt*tst dtt 8
t
ukupno ∑ Qt* tmt ∑ Qt* trt ∑ Qt* tst 9
ukupno TM + TR + TS = 10

1 Q*dt fm ck Q*ck d pc Q*pc

2 Kn Kn/j.m. Kn Kn/j.m. kn/j.m. Kn
3 10 11 12 13 14 15 16
4 2*9 9*11 2*12 …%*12 12+14 2*15
5 Q1*dt1 ck1 Q1*ck1 d1 pcn Q1*pc1
6 … fm = … … … … …
7 … 1 + … … … … …
8 Qt*dtt + IT/DT ckt Q1t*ckt dt pct Qt*pct
9 ∑ Qt* dtt ∑ Qt* ckt ∑ Qt* pct
10 DT * fm = CK PC

TM + TR + TS = DT
IT – posebna kalkulacija odnosno proračun ukupnih indirektnih troškova
fm = 1 + (IT/DT) → ck= dt * fm

15
3. Cijena koštanja radnog sata stroja (css)

Cijena koštanja radnog sata stroja

Direktni trošak strojnog rada (ts) utvrđuju:

• cijena koštanja radnog sata stroja (css)
• učinak (U) stroja

ts = css * Nvs = css * (1 / U) = css / U

(n.j./j.m.) = (n.j./sat) * (sati/j.m.) = (n.j./sat) / (j.m./sat)

Cijena koštanja radnog sata stroja css (n.j./sat) u načelu obuhvaća slijedeće troškove:
• troškova stroja kao osnovnog sredstva za rad:
• troškovi amortizacije
• troškovi investicijskog održavanja
• troškovi kamata
• troškovi osiguranja i registracije
• jednokratni troškovi prvotne (ili svake daljnje ponovne) dobave, dopreme, montaže i
probnog rada stroja
• materijalne (pogonske) troškove stroja u radu ili postrojenja u radu
• troškovi tekućeg održavanja
• troškovi habajućih dijelova
• troškovi pogonske energije
• troškovi maziva
• troškove radne snage (plaća strojara)
• indirektne troškove režije i uprave
• troškovi organizacije rada strojeva i postrojenja
• troškovi organizacije održavanje strojeva i postrojenja.
Ukoliko se -
• jednokratni troškovi svake ponovne dopreme, montaže i probnog rada stroja odnosno
postrojenja (kao jedna moguća inačica)
• (indirektni) troškovi režije i uprave
uključe u indirektne troškove građenja odnosno preko "menager faktora" - "fm" u cijenu koštanja
građenja (ckt = dtt * fm) a također
• troškovi kamata (ako je oprema kupljena na kredit) i
• jednokratni troškovi prvotne dobave, dopreme, instaliranja, probnog pogona (i ostalih
jednokratnih troškova vezanih uz dobavu strojeva) zajedno sa
• nabavnom cijenom (tvornička cijena s troškovima carine, poreza, doprinosa, takvi, i sl.
prilikom nabave strojeva)
uključe preko kalkulativne vrijednosti stroja (KVS - ova vrijednost dakle obuhvaća nabavnu
vrijednost stroja, kamate na kredit i jednokratne troškove prvotne dobave strija ) u njegovu
amortizaciju, onda cijenu koštanja radnog sata stroja css čine slijedeće troškove:
• troškovi stroja kao sredstva za rad:
• amortizacija
• troškovi investicijskog održavanja
• troškovi osiguranja
• troškovi registracije
• materjalni troškovi pogona stroja:
• troškovi tekućeg održavanja
• troškovi habajućih dijelova
• troškovi energije
• troškovi radne snage (plaća strojara)

16
 Kalkulativnu vrijednost stroja (KVS) kao osnovicu za definiranje amortizacije stroja čini -
• tvornička cijena ili postrojenja (cijena fcco utovareno u tvornici)
• kamati (ukoliko je stroj ili postrojenje kupljeno na kredit)
• jednokratni troškovi nabave (dobave), dopreme (transporta, osiguranja transporta), montaže i probnog
rada opreme
• troškove davanja kod nabavne opreme (carina, takse, porezi, doprinosi, itd.)

Još jednostavije formiranje cijene koštanja dobije se kad se objedine troškovi tekućeg
održavanje sa troškovima poEazivanja a troškovi investicijskog održavanja objedine sa troškovima
amortizacije. Ovo je pojednostavljenje moguće što je danas posve drugačija koncepcija održavanja i
što se zapravo nakon generalnog remonta stroja (kao vida investicijskog održavanja) zapravo računa
nova kalkulativna vrijednost stroja (koja osim samih troškova generalnog remonta sa jedne strane,
uzima u obzir amortiziranost stroja do remonta sa druge strane).
Tako se dobije:
• (cssS) troškovi amortizacije i jednokratnih obveza stroja (“O”):
• troškovi amortizacije revalorizirane vrijednosti stroja dobivenom vrijednošću
ulaganja (investiranja) u pojačano održavanje (obnovu, generalni remont)
stroja
• troškovi osiguranja
• troškovi registracije
• (cssM) materijalni troškovi pogona stroja u radu (troškovi rada stroja) (“M”):
• troškovi tekućeg održavanja
• troškovi energije
• troškovi habajućih dijelova
• (cssR) plaća strojara kao radne snage (“R”).

Pri tomu je

css = cssS + cssM + cssR

U ovom slučaju bili bi jedinični troškovi strojnog rada slijedeći:

ts = css * Nvs = css * (1 / U) = css / U

ts = (cssS + cssM + cssR) * Nvs
ts = cssS * Nvs + cssM* Nvs + cssR * Nvs
tsS = cssS * Nvs
tmS = cssM * Nvs
trS = cssR* Nvs
ts = tsS + tmS + trS
ili u skladu sa dosadašnjim redoslijedom pisanja jediničnih direktnih troškova
ts = trS + tmS + tsS

gdje je
• trS jedinični direktni trošak radne snage (plaće strojara)
• tmS jedinični direktni trošak materijala (pogona) strojnog rada (tekuće održavanje – habajući
dijelovi, energija - pogonsko gorivo)
• tsS jedinični direktni trošak amortizacije isl. srdestava za rad strojnog rada.

17
 Amortizacija
Temeljna sastavnica troškova strojnog rada je amortizacija sredstava za rad. Naime, sredstva
za rad se tijekom procesa reprodukcije troše odnosno njihova uporabna vrijednost se s vremenom
smanjuje. Za razliku od materijala, odnosno predmeta rada koji u načelu u cjelosti ulazi u novi
proizvod sredstva za rad (u ovom slučaju građevinski strojevi, postrojenja i ostala tehnološka oprema)
ne ulaze materijalno u sadržaj proizvoda i usluga već prenašaju (i tako gube) samo dio po dio svoje
vrijednosti. Nakon određenog vremena ili nakon proizvodnje (izvedbe) određene količine proizvodnih
učinaka, sredstva za rad se istroše odnosno potanu potpuno dotrajala.

Stoga se amortizacija37 se općenito utvrđuje kao naknadu za utrošenu i umanjenu

vrijednost stvari i prava koja služe kao osnovna proizvodna sredstva. U stvari (i prava) spadaju
stvari opreme kao: strojevi, uređaji, postrojenja, transportna sredstva, sredstva veze, instrumenti,
pribor, uređaji, alati čiji je vijek trajanja duži od jedne godine itd. te patenti38 (patentno pravo39) i
ostala slična prava.

Stvari (oprema) (i prava) podliježu obavezi amortizacije -

• ako služe kao osnovna sredstva tj. sredstva za rad,
• ako su osposobljena i stavljena u uporabu,
• ako se njihova vrijednost pri uporabi (tijekom vremena) smanjuje uslijed fizičkog trošenja,
tehničko-tehnološkog zastarijevanja,
• ako imaju prometnu vrijednost40,
• ako su produkt ljudskog rada.

Amortizacija je stvaranje ili osiguranje novačanih sredstava kojima se omogućava

pravovremena zamjena sredstava za rad koja su zbog fizičke (tehničke)
dotrajalosti ili ekonomske (moralne) zastarjelosti postale neuporabljiva za rad.

37
(Izvor: Ekonomski leksikon): amortizacija, trošak procijenjen temeljem očekivanja da će kratkotrajna imovina tijekom
vremena smanjivati svoju uporabnu vrijednost korištenjem, uništavanjem ili zastarijevanjem. Troškovi pribavljanja kratkotrajne imovine
koja se amortizira raspoređuju se kroz cijeli predviđeni korisni vijek trajanja imovine. Računovodstveno prikazivanje amortizacije
razumijeva vremensku alokaciju dijelova ukupnih troškova amortizacije imovine koja će u pretpostavljenom vremenu biti potpuno
iskorištena. A., kao dio ukupnih troškova poslovanja za obračunsko razdoblje, izravno ili neizravno tereti prihod poduzeća. Podliježe joj
imovina za koju se očekuje da će se upotrebljavati dulje od jednog obračunskog razdoblja, koja ima ograničen koristan vijek trajanja i
imovina koja se upotrebljava u proizvodnji ili prodaji robe i pružanju usluga, koja služi za iznajmljivanje drugima ili za administrativne
svrhe. Koristan vijek trajanja kratkotrajne imovine je razdoblje u kojem se očekuje da će poduzeće upotrebljavati imovinu koja se
amortizira, broj proizvoda ili sličnih jedinica za koje se očekuje da će ih poduzeće ostvariti tom imovinom. Međutim, točna vrijednost
amortizacije može se izmjeriti po isteku vijeka trajanja imovine. Stoga je mjerenje amortizacije svedeno na procjenu koja se obično
temelji na iskustvu sa sličnim vrstama imovine. Primjenjuju se različite metode obračuna amortizacije: 1. vremenske: pravocrtne
(linearne), degresivne i progresivne; 2. funkcionalne: po jedinici učinka ili po intenzitetu uporabe imovine; 3. metode zamjene. A. ima i
značajnu funkciju samofinanciranja poduzeća jer predstavlja trošak poslovanja koji sam po sebi ne zahtijeva odljev gotovine, već se taj
dio naplaćenog prihoda može rabiti za bilo koji oblik financiranja poslovnog pothvata.
38
(Izvor: Ekonomski leksikon) patent, isprava kojom se zaštićuje isključivo pravo iskorišćivanja nekog izuma. Prvi je takav
dokument izdala Venecija 1474. Engleski je parlament 1623. izdao zakon o monopolima (Statute of monopolies), koji određuje uvjete
pod kojima se mogu izdavati patenti za nove izume. Bio je to prvi patentni zakon u povijesti i otada termin p. sve više dobiva današnji
sadržaj. Zakonodavstva pojedinih zemalja redovito određuju vrijeme isključivog korištenja patenta. Da bi se koristili patentiranim
izumom, drugi proizvođači moraju dobiti dozvolu nosioca patenta i prema sporazumu dati mu odgovarajuću naknadu. Širenjem i
intenziviranjem znanstveno-tehnološke revolucije raste broj patenata. U tome prednjače najrazvijeniji, osobito Japan, SAD i zemlje
Europske unije.
39
(Izvor: Ekonomski leksikon) patentno pravo, skup pravnih propisa i običaja kojima se regulira stjecanje i iskorišćivanje
patenta. Dio je zaštite industrijskog vlasništva, koja je uređena međunarodnim sporazumima. Najvažniji je sporazum Opća konvencija o
zaštiti industrijskog vlasništva (tzv. Pariška konvencija). Pravo na iskorišćivanje prijavljenog i zaštićenog izuma pripada nosiocu
patenta, a ostale ga osobe mogu iskorišćivati samo na osnovi ugovora s nosiocem prava. Patent traje 15 godina i po isteku tog roka ne
može se obnoviti ili produžiti.
40
(Izvor: Ekonomski leksikon) prometna vrijednost, vrijednost dobara u razmjeni. Očituje se kao kvantitativni odnos, kao
razmjer u kojem se dobra jedne vrste razmjenjuju za uporabne vrijednosti druge vrste. U razvijenom tržišnom gospodarstvu to je svojstvo
robe da se u određenim količinama prodaje za novac. U tom odnosu robe prema robi ili robe prema novcu predmetno se izražava
specifičan društveni oblik rada. Neka se roba ostvaruje kao p. v. samo time što se u otuđivanju potvrđuje i kao uporabna vrijednost.
Preduvjet prometne vrijednosti robe je njezina uporabna vrijednost, a drugi je preduvjet da njezino dobivanje zahtijeva rad i troškove.

18
 Fizička (tehnička) dotrajalost je fizičko (tehničko, tehnološko) trošenje uslijed uporabe
sredstava u procesu rada kao posljedica funkcionalnog (operativnog) trošenja (habanja) uslijed
fizičkog starenja (prirodno trošenje) kao posljedica djelovanja fizičkih sila i kemijskih procesa te
uslijed oštećenja (lomovi, kvarovi, itd).
Ekonomska zastarjelost je ekonomsko (moralno) trošenje ili smanjenje vrijednosti sredstava
uslijed njihovog zastarijevanja41 kao posljedice tehničkog progresa. Pojavljuju se učinkovitija sredstva
za rad ili nove tehnike i tehnologije koje proizvode u ovom slučaju građevinske resurse ili izvode
građevinske radove) jeftinije ili kvalitetnije.
Obračun amortizacije otpisivanje (smanjivanje) vrijednost sredstava za rad može biti
vremenski pa je onda vremenska amortizacija i funkcionalni pa je to onda funkcionalna
amortizacija.
Vremenska amortizacija je naknada u nekom vremenu trajanja sredstava za rad. U ovom
slučaju se to vrijeme trajanja utvrđuje kao ekonomični vijek trajanja građevinskog stroja (vidi donju
tablicu gdje je primjerice naveden ekonomični vijek trajanja osnovnih strojeva za zemljane radove).
Vremenska amortizacija se temelji na pretpostavci trošenja sredstava za rad tijekom vremena bez
obzira na intenzitet njihova korištenja u proizvodno-tehnološkom procesu u tom vremenu korištenja.
Vremenska amortizacija može biti sa proporcionalnim (ravnomjernim) otpisom, progresivnim
otpisom te degresivnim otpisom.

Vrsta stroja za zemljane radove Ekonomični radni vijek (trajanja) (sati)

- bušilice (bušnje za mine) 9.000
- kompresori 9.000
- dozeri 11.000 (mali) – 14.000 (veliki)
- bageri hidraulični 9.000 (mali) – 14.000 (veliki)
- utovarivači na kotačima 13.000
- utovarivači gusjeničari 11.500
- damperi 12.000
- damperi zglobni 10.000 – 11.000
- pokretne drobilane 14.000
- grejderi 14.000
- rotofrezeri-pulvimikseri 12.000
- samohodi valjaci/ježevi 11.000

Funkcionalna amortizacija42 je naknada prema intenzitetu upotrebe odnosno učinku ili

stupnju angažiranosti stroja, postrojenja ili tehnološke opreme. Kod funkcionalne otpisa stupanj
iskoristivosti učinka stroja izražava se na dva načina: ili količinom proizvodnje ili efektivnim
trajanjem proizvodnje (radnim satima sredstava). Ovaj drugi način funkcionalne amortizacije
pokazuje da je vremenska amortizacija također oblik funkcionalne amortizacije.

41
(Izvor: Ekonomski leksikon) zastarijevanje, proces gubljenja vrijednosti zbog uvođenja boljih dobara i tehnologija, tako da
dobro može biti u dobrom fizičkom stanju, ali u ekonomskom smislu postaje sve manje uporabljivo. Ako jedan stroj zastari, to znači da se
može zamijeniti boljim i jeftinijim strojem, pa nema ekonomskog smisla da ga se i dalje rabi. U suvremeno se doba sredstva za
proizvodnju brzo usavršavaju, starija proizvodna tehnika ubrzano zastarijeva te je potrebno postojeću opremu otpisivati i brže nego što
je njezino fizičko trošenje. Takav postupak ubrzane amortizacije naziva se i moralnim rabaćenjem.
42
(Izvor: Ekonomski leksikon) funkcionalna amortizacija, fizička amortizacija, nastaje zbog trošenja nekog trajnog sredstva u
proizvodnji učinaka. Na visinu funkcionalne amortizacije utječu brojni činitelji, a najčešće su ovi: 1. karakteristike materijala od kojih je
sredstvo za rad načinjeno, 2. karakteristike materijala koji se odnosnim sredstvom za rad obrađuje, 3. kvalificiranost radne snage, 4.
čišćenje i održavanje sredstva za rad, 5. režim rada. Njome poduzeća nastoje utvrditi onaj dio vrijednosti sredstava za rad koji je utrošen
u određenom vremenu zbog upotrebe u proizvodnji učinaka i osigurati njihovu fizičku zamjenu kada se njihova vrijednost potpuno utroši.

19
 4. Kalkulacija u slučaju strojnog građenja i pomoćnog ručnog rada
Ako se posebno razmatraju jedinični materjalni troškovi strojnog rada (tmS), zatim jedinični
troškovi radne snage strojnog rada ili plaća strojara (trS) te jedinični troškovi obveza ili amortizacija
strojeva kao čisti jedinični troškovi strojnog rada (tsS) uz činjenicu da je -

tsn =ntmS + trS + tsS n

onda se cijena koštanja može iskazati na slijedeći način:

ckt = dtt * fm
dtt = tmt + trt +tst
ckt = (tmt + trt + tst) * fm
tmt = ∑ tmnn
trt = ∑ trnn
tst = ∑ tsnn
ckt = ( ∑ tmn + ∑ trn + ∑ tsn ) * fm =
ckt = [ ∑ tmn + ∑ trn + ∑ (tmS + trS + tsS )]* fm
ckt = [ ∑( tmn + tmS) + ∑(trn + trS) +∑ tsS ] * fm

iz čega proizlazi da je cijena koštanja -

ckt = ( ∑ tmn/S + ∑ trn/S + ∑ tsS) * fm n

a što je ustvari analogno izrazu -

ckt = (tmt + trt + tst) * fm = dtt * fm

gdje je -

tmt = ∑(tmn + tmS) = ∑ tmn/S

trt = ∑( trn + trS) = ∑ trn/S
tst = ∑ tssn

Komentar uz sliku lijevo:

Pri izvedbi građevinskih
radova, konstrukcija i dijelova
građevina često je ručni rad pripomoć
radu građevinskih strojeva posebice
onih tehnološki složenijih. Građevinski
radnik sa lopatom uobičajeno je
sastavni dio radne grupe mnogih
složenih strojno-tehnoloških postupaka
i zahvata kao primjerice u prikazanom
slučaju izvedbe asfaltbetonskih zastora.
Stoga je uglavnom kalkulacija troškova
građenja složena od kalkulacije
strojnog i ručnog rada u jedinstvenu
kalkulaciju određene vrste građevinskih
radova.

20
 5. Prilog – primjeri proračuna troškova

5.1. Primjer kalkulacije jedinične prodajne cijene

Daje se u smislu prethodno navedenog proračuna cijene koštanja građevinskih radova primjer
kalkulacije jedinične prodajne cijene (pc7) za slijedeću troškovničku stavku:

Stavka jedinica količina jedinična ukupna prodajna

"t" Opis rada mjere Qt prodajna cijena troškovničke
cijena pct stavke Q* pct
Kn/jed.mj Kuna
1 2 3 4 5 6
1 --- ---
--- --- ---
7 Izvedba drenažnog sloja od prirodnog
šljunka. Stavka obuhvaća nabavu,
dopremu, razastiranje, ravnanje i
zbijanje čistog prirodnog šljunka u
slojevima debljine 10 cm. Obračun po
m3 zbijenog ugrađenog drenažnog
sloja šljunka m3 7.777 87,38 679.554,26
8 --- ---
t ---- ---

Pomoćna analiza direktnih troškova (dt7) dopreme šljunka (vidi slijedeću stranica):
Pretpostavke (oznake prilagođene izrazima za proračun učinka):
• šljunak se doprema kamionima kiperima iz pozajmišta udaljenog L = 14 km
• nabavna cijena šljunka fcco utovareno u vozila pcš = 21,49 Kn/m3 rastresitog materijala
• učinak utovara Up = 90 m3/sat rastresitog šljunka
• prosječna brzina vožnje u odlasku i povratku punih i praznih kamiona kipera vpo = vpp = 30
km/sat koji voze po ciklusu (Qc) oko 9 m3 rastresitog šljunka
• vrijeme istovra i manevara (tm + ti) = 5 minuta

Analiza prodajne cijene (pc7) ugradnje šljunka (vidi slijedeću stranicu, na stranici iza slijedeće
prikazana je analiza cijena pomoću općenitih izraza usklađenih sa sadržajme prethodnog
predavanja):
Pretpostavke:
• na radovima ugradnje šljunka predviđa se pripomoć tri radnika tzv. "druge" grupe u smislu
vrijednosti njihove kalkulativne sijene radnog sata (csr) te (norme) učinka Uvr = 8 m3/sat/RII
ugrađenog šljunka ili norme (vremena) Nvr = 0,125 sat/m3 / RII
• za 1 m3 ugrađenog šljunka potrebno je 10 % više dopremljenog rastresitog šljunka
• planrani prosječni učinak razastiranja šljunka dozerom Up = 55,5 m3/sat ugrađeno
• planirani prosječni učinak ravnanja šljunka grejderom u slojevima slojeva debljine 11 cm
rastresito ili 10 cm ugrađeno Up= 2000 m2/sat = 200 m3/sat
• potrebni planski prosječni zbijanja šljunka vibrovaljkom u slojevima slojeva debljine 11 cm
rastresito ili 10 cm ugrađeno Up= 555 m2/sat = 55,5 m3/sat
• ključ raspodjele indirektnih na direktne troškove (manager faktor) fm = 1,5
• dobit 5% od cijene koštanja (ck) ili d = 0,05 * ck .

21
POMOĆNA ANALIZA CIJENA za troškovničku stavku 7
OPIS RADA: doprema (prijevoz) šljunka
OBJEKT (GRAĐEVINA): Tramvajska pruga Pomoćna analiza PA –1 (t.s.7)
obračun u Kunama po 1 m3 rastresitog šljunka
Poz. Opis rada jedinica količina jedinična trošak po jedinici mjere
mjere cijena rad materijal strojevi
I II III IV V VI VII VIII
Rad kamiona kipera:
prijevoz po ciklusu Qc = 9
m3
1. vrijeme utovara:
učinak U0 = 90 m3/sat sat 0,011
9m3/(90 m3/sat)/9m3
vrijeme vožnje:
2. (2*14 km) /(30km/sat)/9m3 sat 0,104
3. vrijeme istovara i
manevara: sat 0,010
5 min/60min/9m3
33,44 4,01
N(VS) 0,125 59,40 6,69
74,85 8,43
direktni troškovi m3 1,00 4,01 6,69 8,43

ANALIZA CIJENA za troškovničku stavku 7

OPIS RADA: dobava, razastiranje i zbijanje odnosno ugradba šljunka
OBJEKT (GRAĐEVINA): Tramvajska pruga Analiza t.s.7
obračun u Kunama po 1 m3 ugrađenog šljunka
Poz. Opis rada jedinica količina jedinična trošak po jedinici mjere
"n" mjere cijena rad materijal strojevi
I II III IV V VI VII VIII
Pripomoć radnika:
1 3 RII * 0,125 sati/m3/RII m3 0,375 16,42 6,16 - -
Materijal:
2 cijena šljunka utovareno m3 1,1 21,49 - 23,64 -
3 doprema šljunka - 4,01 4,41
autoprijevoz m3 1,1 6,69 7,36
PA-1 (t.s.7) 8,43 9,27
Rad strojeva:
4 razastiranje šljunka - 33,88 0,61
dozer N(VS) 0,018 40,56 0,73
Up = 55,5 m3/sat 59,44 1,07
5 ravnanje šljunka - 33,44 0,16
grejder N(VS) 0,005 59,20 0,29
Up = 200 m3/sat 69,26 0,34
6 zbijanje šljunka - 30,60 0,55
vibrovaljak N(VS) 0,018 11,10 0,20
Up = 55,5 m3/sat 36,42 0,66
tr7 pojedini jedinični direktni m3 11,90
tm7 troškovi 32,23
ts7 11,35
dt7 ukupni jedinični (100 %) 21,5% 58,1% 20,5%
direktni troškovi m3 55,48
fm manager faktor fm 1,5
ck7 jedinična cijena koštanja m3 83,22
d7 dobit od cijene koštanja 5%*ck7 4,16
pc7 jedinična prodajna cijena m3 87,38

22
POMOĆNA ANALIZA CIJENA za troškovničku stavku 7
OPIS RADA: doprema (prijevoz) šljunka
OBJEKT (GRAĐEVINA): Tramvajska pruga Pomoćna analiza PA- 1 (t.s.7)
obračun u Kunama po m3 rastresitog šljunka
Poz. Opis rada jed. količina jedinična trošak po jedinici mjere
"n" mj. cijena rad materijal strojevi
1 2 3 4 5 6 7 8
Rad kamiona kipera:
obujam po ciklusu Qc
vrijeme utovara po 1m3:
učinak utovara Uo sat sati/m3
tu = (Qc/Uo) / Qc
vrijeme vožnjepo 1m3:
tvop = [(2*L) /v] / Qc sat sati/m3
vrijeme istovara i manevara
po 1 m3: sat sati/m3
ti + tm = (tm + ti)/Qc
napomena: Σ sati/m3 cssRp trsp = tmsp = tssp =
u indexu "p" Nvsp cssMp = cssRp* = cssMp* = cssSp*
znači prijevoz cssSp * Nvsp * Nvsp * Nvsp
"p" direktni troškovi m3 1,00 trsp tmsp tssp

ANALIZA CIJENA za troškovničku stavku 7

OPIS RADA: dobava, razastiranje i zbijanje šljunka
OBJEKT (GRAĐEVINA): Tramvajska pruga Analiza Z-7
obračun u Kunama po m3 ugrađenog šljunka
Poz Opis rada jed. količina jedinična trošak po jedinici mjere
"n" mj. cijena rad materijal strojevi
1 2 3 4 5 6 7 8
Pripomoć radnika:
1 nR* Nvr (sati/m3/R) Nvr1 = tr1 = - -
= nR* Nvr csr1 = csr1 *
* Nvr1
Materijal:
2 cijena šljunka utovareno 1 + 10 % "pcŠ" - tm2= -
= 1,1 pcŠ
3 doprema šljunka - 1 + 10 % trsp trs3 = tms3 = tss3 =
prijevoz kamionima tmsp = 1,1 trsp = 1,1 tmsp = 1,1 tssp
PA-1 (t.s.7) tssp
Rad strojeva:
4 razastiranje šljunka - Nvs4 = cssR4 trs4 = tms4 = tss4 =
dozer = 1 / Up cssM4 = cssR4 * = cssM4 * = cssS4 *
učinak dozera Up cssS4 * Nvs4 * Nvs4 * Nvs4
5 ravnanje šljunka - Nvs5 = cssR5 trs5 = tms5 = tss5 =
greder = 1 / Up cssM5 = cssR5 * = cssM5 * = cssS5 *
učinak gredera Up cssS5 * Nvs5 * Nvs5 * NvS5
6 zbijanje šljunka - Nvs6 = cssR6 trs6 = tms6 = tss6 =
vibrovaljak = 1 / Up cssM6 = cssR6 * = cssM6 * = cssS6 *
učinak vibrovaljka Up cssS6 * Nvs6 * Nvs6 * Nvs6
pojedini direktni troškovi m3 Σ(tr+trs)1-6 Σ(tm+tms) Σ tss1-6
1-6
ukupni direktni troškovi m3 dt7 = tr7 ╝ tm7 ╝ ts7 ╝
= tr7+tm7+ts7
manager faktor fm
jedinična cijena koštanja m3 ck7=dt7*fm
dobit d7
jedinična prodajna cijena m3 pc7=ck7+d7

23
 5.2. Primjer proračuna cijene koštanja radnog sata stroja

Daje se u smislu prethodno navedenog proračuna cijene koštanja građevinskih radova primjer
proračuna cijena koštanja radnog sata stroja css za pokretnu drobilanu tip R-CJ 108*80W – primarni
dio i za pripadni utovarivač, kao i cijena drobljenja materijala ovisno o iskorištenju učinka drobilane.

Pokretna drobilana

Polupokretno vučeno postrojenje (primarni dio) za drobljene ukupne mase 45 t slijedećih

obilježja
- masa 45 t
- transportna duljina 12 m
- transportna visina 4 m
- radna duljina (duljine u radu) oko 16 m
- radna visina (visine u radu) 4,40 m
obuhvaća
1. prihvatni silos konstruktivne obujma 7,5 m3
2. vibracijski dodavač sa rešetaljkom
3. čeljusna drobilica (sa njihalom) veličine ulaznog otvora (prihvata) 1,08 m x 0,80 m
4. transportna traka ispod drobilice duljine 10,20 m širine trake 1,00 m
5. transportna traka ispod rešetaljke duljine 5,00 m širine trake 0,80 m
6. razdjeljivač rešetanog materijala
7. tro-osovinsko postolje na gusjenicama
8. generator 75 kVA
9. magnetski odvajač
10. teleskopske podupore
11. turbo-diesek motor 197 kW

Satni utrošak goriva postrojenja (Gs) :

N0 nazivna, instalirana, nominalna snaga motora postrojenja 197 kW
gs specifična potrošnja goriva 0,2 kg/kW/sat
ke intenzitet potrošnje goriva (efektivnost rada motora) (0,45 do 0,75) 0,75
sm specifična masa goriva 0,84 kg/l
Gs Gs = (N0 * gs * ke) / sm = (197 kW* 0,2 * 0,75 kg/kW/sat) / 0,84 = 35 l/sat

Kalkulativna vrijednost postrojenja (KVS):

tvornička cijena postrojenja 645.000 E
cijena postrojenja fcco gradilište (+ 50 % tvroničke cijene) 967.500 E
kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje 7% na 5 godina
petogodišnj anuitet 5a = 5 * 645.000 * [(1.075 * 0,07) / (1,075- 1)] 786.550 E
kamate (786.550 E – 645.000 E) 141.550 E
kalkulativa vrijednosti postrojenja 967.500 E + 141.550 E 1.109.050 E

Srednja kalkulativna vrijednost stroja (KVSS) za ekonomičan vijek trajanja postrojenja:

ekonomični vijek trajanja postrojenja n= 8 godina ≅ 24.000 sati
8 god * 2.184 sati /god * 1,5 (smjena) * 0,9 (efektivni rad)
KVSS = KVS * [(n + 1) / 2n] = 1.109.050 E * [(8+1)/2*8] 623.840 E

24
 Cijena koštanja radnog sata postrojenja css:
(O) Obaveze E/sat %
Troškovi amortizacije (ukupne kalkulativne vrijednosti postrojenja): 46,2 ≅ 24
1.109.050 E / 24.000 sati
Troškovi investicijskog održavanja (ovdje se pretpostavlja 5% godišnje na tvorničku 10,9 ≅6
cijenu): [645.000 E / (2184 sati * 1.5 *0,9)] *0,05
Troškovi osiguranje (ovdje se pretpostavlja 2,34 % godišnje na srednju 4,9 ≅3
kalk.vrijednost postrojenja): [623.840 E / (2184 sati * 1.5 *0,9)] *0,0234
obaveze 62,0 ≅ 33
(P) Pogonski troškovi
Troškovi održavanja (ovdje se pretpostavlja 1/3 tvorničke cijene kroz vijek trajanja 8,9 ≅5
postrojenja): (645.000 E * 1/3) / 24.000 sati
Troškovi habajućih dijelova (ovdje se pretpostavlja oko 1 E/m3 drobljenog 60,0 ≅32
materijala): za kapacitet 60 m3/sat = 60 m3/sat *1 E/m3=
Troškovi goriva: 35 l/sat * 1,0 E/l 35,0 ≅ 17
Troškovi maziva (17,5 % troškova goriva): 35 E/sat • 0.175 6,0 ≅3
ukupno pogonski troškovi 110,0 ≅ 58
(R) plaća strojara (1 strojar + 1 električar) * 9 E/sat 18,0 ≅9
sveukupno obaveze, pogonski troškovi i plaća strojara 190,0 100

Pretpostavkom drugih vrijednosti učinka postrojenja mijenjaju se troškovi habajućih dijelova a

sukladno tome i ukupna cijena koštanja radnog sata postrojenja kao i jedinična cijena koštanja
drobljenog materijala:

Učinak (U) postrojenja za
drobljenje kamenog i sličnog
materijala (m3/sat):
60 (index 1,00)
90 (+ 50% ili 0,5x)
120 (+100% ili 2x)
150 (+ 150% ili 2,5x)
Cijena koštanja radnog sata Cijena koštanja drobljenog
postrojenja (css):(E/sat) materijala (ck = css /U): (E/m3)
190 (index 1,00) 3,17 (index 1,00 ili 1,79)
220 (1,16) 2,44 (0,75 ili 1,34)
250 (1,32) 2,08 (0,62 ili 1,11)
280 (1,47) 1,87 (0,55 ili 1,00)

Utovarivač (Cat 966 F)

Zglobni utovarivač CATERPILLAR 966 F Series II snage 164 kW ,

masa 2 t i konstruktivnog obujam (qc) utovarne lopate 3,3 – 4,1 m3

Satni utrošak goriva stroja (Gs) :

N0 nazivna snaga motora stroja 164 kW
gs specifična potrošnja goriva 0,2 kg/kW/sat
ke intenzitet potrošnje goriva (efektivnost rada motora) (0,45 do 0,75) 0,6
sm specifična masa goriva 0,84 kg/l
Gs Gs = (N0 * gs * ke) / sm = (197 kW* 0,2 kg/kW/sat * 0,6) / 0,84 = 24 l/sat

Kalkulativna vrijednost stroja (KVS):

tvornička cijena stroja 335.000 E
cijena stroja fcco gradilište (+ 25 % tvorničke cijene) 418,750 E
kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje 7% na 5 godina
petogodišnj anuitet 5a = 5 * 335.000 * [(1.075 * 0,07) / (1,075- 1)] 415.550 E
kamate (415.550 E –335.000 E) 80.550 E
kalkulativa vrijednosti stroja 418.750 E + 80.550 E 499.300 E

25
 Srednja kalkulativna vrijednost stroja (KVSS) za ekonomičan vijek trajanja stroja:
ekonomični vijek trajanja stroja (n=5 godina * 2184 sati /god * 1,5 smjena) ≅ 16.000 sati
KVSS = KVS * [(n + 1) / 2n] = 499.300 E * [(5+1)/2*5] 299.580 E

Cijena koštanja radnog sata stroja css:

(O) Obaveze E/sat %
Troškovi amortizacije (kalkulativne vrijednosti stroja): 499.300 E / 16.000 sati 31,2 44,6
Troškovi investicijskog održavanja (ovdje se pretpostavlja 6 % godišnje na tvorničku cijenu 6,1 8,7
stroja): [335.000 E / (2184 sati *1,5 )] *0,06
Troškovi osiguranje (ovdje se pretpostavlja 4 % godišnje na srednju kalkulativnu vrijednost 3,7 5,3
stroja): [299.580 E / (2184 sati *1,5)] * 0,04
obaveze 41,0 58,6
(P) Pogonski troškovi
Troškovi održavanja (ovdje se pretpostavlja 25% tvorničke cijene kroz vijek trajanja 5,2 7,4
stroja): (335.000 E * 0,25) / 16.000 sati
Troškovi habajućih dijelova (pretpostavlja se utrošak dijelova utovarne lopate i lanaca 0,8 1,1
za gume 15% troškova tekućeg održavanja) 0,15 * 5,2
Troškovi goriva: 20 l/sat * 0,8 E/l 16,0 22,9
Troškovi maziva (10% troškova goriva): 20 E/sat • 0,10 2,0 2,9
ukupno pogonski troškovi 24,0 34,3
(R) plaća strojara (1 strojar) * 5 E/sat 5,0 7,1
sveukupno obaveze, pogonski troškovi i plaća strojara 70 100

Cijena koštanja radnog sta utovarivača CAT 966 F je stalna ali jedinična cijena koštanja
utovara manja što je radni učinak postrojenja za drobljenje R-CJ 108*80 W veći, odnosno kada
postrojenje radi samnjenim učinkom utovarivač također radi manjim učinkom tj. dio radnog vremena
stoji neiskorišten ali najvjerojatnije sa upaljenim motorom.

Učinak (U) postrojenja za
drobljenje kamenog i sličnog
materijala: m3/sat)
60 (index 1,00)
90 (+ 50% ili 0,5x)
120 (+100% ili 2x)
150 (+ 150% ili 2,5x)
Cijena koštanja radnog sata Cijena koštanja drobljenog
utovarivača (css): materijala (ck = css /U):
(E/sat) (E/m3)
70,0 1,17 (index 1,00 ili 2,49)
70,0 0,78 (0,75 ili 1,34)
70,0 0,58 (0,62 ili 1,11)
70,0 0,48 (0,55 ili 1,00)

Pretpostavkom drugih vrijednosti učinka postrojenja i utovarivača mijenja se sukladno tomu i

ukupna cijena koštanja radnog sata postrojenja odnosno utovarivača kao i jedinična cijena koštanja
drobljenog materijala:

Učinak (U) Cijena koštanja radnog Jedinična cijena koštanja Jedinična prodajna cijena
utovarivača i sata utovarivača i utovara i drobljenja drobljenog materijala
postrojenja za postrojenja (css): materijala pc = ck * fm
drobljenje kamenog i (E/sat) ck = css /U fm = 1,5
sličnog materijala: (E/m3) (E/m3)
(m3/sat)
60 (index 1,00) 260 (index 1,00) 4,33 (index 1,00 ili 1,85) 6,50 (index 1,00 ili 1,85)
90 (+ 50% ili 0,5x) 290 (1,12) 3,22 (0,74 ili 1,38) 4,83 (0,74 ili 1,38)
120 (+100% ili 2x) 320 (1,23) 2,67 (0,61 ili 1,15) 4,01 (0,61 ili 1,15)
150 (+ 150% ili 2,5x) 350 (1,35) 2,33 (0,53 ili 1,00) 3,50 (0,53 ili 1,00)

26
 Zdravko Linarić

Građevinski strojevi

Predavanje

IZBOR STROJEVA I
PLANIRANJE
STROJNOG RADA U
GRAĐENJU

1
Sadržaj:
Ponavljanje:
Određenje građevinskog stroja i podjela građevinske mehanizacije
Učinak građevinskog stroja
Kalkulacija troškova strojnog rada pri građenju
Prolog: Ciljevi građevinskog meneđmenta
Izbor strojeva i planiranje strojnog rada pri građenju
Tko vrši izbor strojeva i planiranje strojnog rada u građenju?
Na koji način se vrši izbor strojeva i planiranje strojnog rada u
građenju?
1. širi izbor
2. uži izbor
3. konačni izbor.
Nabava građevinske mehanizacije od strane građevinske tvrtke

Prilog: Mogućnost korištenja interneta odnosno web-adresa u smislu informiranja

studenata prilikom njihova promišljanja strojnog rada u građenju odnosno izbora
građevinskih strojeva

Prilog: IZBOR I PRIMJENA STROJEVA ZA ZEMLJANE RADOVE U POGLEDU

VRSTE TLA I STIJENE

Prilog: IZBOR I PRIMJENA STROJEVA I OPREME ZA ZBIJANJE ZEMLJANIH I

KAMENIH GRADIVA

2
Ponavljanje:

Određenje građevinskog stroja i podjela građevinske mehanizacije

Građevni stroj je svako pomoćno radno sredstvo u građenju koje se u radu i kretanju pogoni bilo
kojom vrstom motora (sastavni dio svakog građevinskog stroja je pogonski motor primjerene snage). U smislu
koncepcije rada i iz toga proizišle strojne konstrukcije ukupna građevna mehanizacija dijeli se na standardne
građevinske strojeve i posebnu građevinsku mehanizaciju.
Standardni građevinski strojevi su samohodne strojne cjeline koje
sačinjava na istom istom postolju pogonski motor, transmisija i radni dio ili alat
zajedno sa opremom za kretanje (bageri, dozeri→, utovarivači, grejderi, valjci …).
Proizvode se serijski u velikom broju raznih vrsta i tipova različite veličine, oblika
i snage. Ovim strojevima upravlja čovjek. Uglavnom rade ciklički. Rabe se
pojedinačno ili u međusobno povezanim grupama tehnoloških lanaca. Jedno od
obilježja nekih vrsta ovih strojeva je njihova svestranost u primjeni pa obuhvaćaju
također u univerzalne građevinske strojeve (vidi slijedeću stranicu ↓↓).
Posebna građevna mehanizacija obuhvaća izvanstandardne, malo- ili izvanserijske te po konstrukciji i
radnoj koncepciji manje ili više složene strojeve, postrojenja i ostalu strojnu tehnološku opremu za potrebe
građenja i građevinske proizvodnje. Rade kontinuirano ili u slijedu povezanih kontinuiranih mikrociklusa. Dijeli
se u dvije grupe. Jednu grupu čini samohodna ili (polu)pokretna strojno-tehnološka građevinska oprema koja
se nalazi na jedinstvenom postolju uglavnom maloserijske izrade čija složenost nadilazi radna i konstruktivna
obilježja standardnih građevnih strojeva (tunelske bušilice, samohodni finišeri za sve vrste zemljanih i
(asfalt)betonskih radova na prometnicama i kanalima i sl.).
Drugu grupu grupu čini ostala tehnološka oprema više ili vrlo visoke razine složenosti sustavno složena
od strojeva i pojedinačne opreme u tehničke i tehnološke cjeline zajedno sa energetskom, transportnom i
ostalom opremom raznih uređaja, mjernih instrumenata i ostalih tehničkih sredstava potrebnih za regulaciju,
automatizaciju i robotizaciju njihova rada. Ova oprema također se dijeli u dvije podgrupe. Jednu podgrupu čine
složeni razmjerno manji, lako demontažni ili ograničeno
pokretljivi jedinstveni ili raščlanjeni strojni tehnološki sustavi
za potrebe proizvodnje gradiva i izvedbe složenih građevinskih
radova (pokretna, polupokretna vučena ili lako-demontažna
prenosiva postrojenja ←drobilana, betonara i manjih asfaltnih
“baza”; zatim TBM, štitovi za izvedbu tunela, zatim oprema za
betoniranje tunelske obloge; razni mehanizirani sustavi skela i oplata, oprema za prenos i montažu velikih
betonskih konstrukcija odnosno dijelova kao što su tzv. skele za navlačenje betonskih nosača itd.). Drugu
podgrupu čine ostala, tehničko-tehnološki mnogo složenija, “industrijska” postrojenja za proizvodnju
građevinskih materijala, ostalih gradiva, građevinskih elemenata i sklopova.
U pogledu područja primjene te predmeta rada (materijala, gradiva) kojima se “bavi” ukupna građevna
mehanizacija dijeli se na strojeve i ostalu strojnu tehnološku oprema za zemljane radove te strojeve i ostalu
strojnu tehnološku oprema za betonske odnosno asfaltbetonske (asfalterske) radove. Navedene grupe nadalje
obuhvaćaju podgrupe strojeva i ostale tehnološke opreme za -
- pripremu, proizvodnju, preradu, (transport) i ugradnju gradiva,
- pripremu, proizvodnju, transport i sklapanje dijelova građevnskih montažnih konstrukcija,
te ostale pomoćne strojeve i ostalu strojnu proizvodno-tehnološku opremu.
Transportna sredstva za potrebe građenja obuhvaćaju uobičajena transportna sredstva prilagođena
za potrebe građenja te posebne vrste građevnih transportnih strojeva i slične tehnološke opreme za transport
gradiva i dijelova montažnih građevinskih konstrukcija. Dijele se na vozila (vozila na tračnicama ili sličnim
konstrukcijama vođenja, cestovna vozila autoprijevoza), plovila (plovila na vodi, zrakoplovi), dizala (toranjske
dizalice, autodizalice, bager-dizalice, dizalice na tračnicama, plovne dizalice, podizači ostala dizala) i ostala
transportna sredstva (žičare, transportne trake, konvejneri, crpke itd.) Pri tomu mogu izvoditi ili ciklički
(utovarivač, vozila, dizalice) ili kontinuirani (transportne trake) ili kombinirani transport. Dio standardnih
transportnih sredstava serijske su proizvodnje (kamioni kiperi, damperi, pojednine
vrste građevinskih dizalica, utovarivači) a dio je sastavnica drugih građevinskih
strojeva i ostale tehnološke opreme (transportne trake, crpke, dodavači, vitla).
Neka sredstva su svestrana u primjeni (vozila, ←utovarivači, građevinske dizalice)
a neka transportiraju samo određenih gradiva (automješalice, betonske crpke).

3
 Primjer bagera kao univerzalnog građevinskog stroja:

Bager sa dubinskom (iskopnom) lopatom (desno) te isti taj bager sa utovarnom (čeonom) lopatom

Mogući alati na kraku bagera (redom od gore prema dolje slijeva nadesno): univerzalna dubinska lopata, dva tipa
dubinske lopata za iskop stijene dubinska lopata za iskop uskih robvova, lopate za struganje (čiščenje) tla, bagerski
riperi, tri tipa utovarnih lopata (prvi za sijanje odnosno odvajanje sitneži od čistog krupnog kamena), dva tipa
utovarnih lopata, bagerska lopata za planiranje, tri tipa grajferskih lopata, grajferska lopata za drva, polip-grajfer,
mješalica na kraku bagera, hidralična kliješta za razaranje betonskih konstrukcija, uređaji za prenos i postavu
betonskih elemenata, vibroploče, otkopna rotacijks glava.

4
 Učinak građevinskog stroja

Određenje pojma učinak proizlazi iz određenja pojma kapacitet. Širi pojam kapaciteta može se svesti na uži
pojam učinka. Naime kapacitet se izražava također kao obujam proizvodnje "Q" u vremenu "T" ostvarenja
te proizvodnje K = Q / T gdje navedeno pokazuje također tzv. “propusnu moć” proizvodno-tehnološkog sustava.
Kapacitet se također iskazuje kao "sposobnost izvršenja učinaka" što oboje navedeno omogućava da se utvrdi
(odredi) učinak kao količina kvalitetnog proizvoda u jedinici vremena.
Za praktične inžinjerske potrebe promišlja se tri temeljne kategorije radnih učinka “U ” građevinskih
strojeva:
- "Ut"- temeljni tehnički učinak građevinskog stroja - najveći mogući (“teorijski”) učinak stroja u
idealnim uvjetima rada na idealnoj putanji rada sa (neodređenim) idealnim gradivom,
- "Up" - planirani (planski) učinak građevinskog stroja - planirani (pretpostavljeni) učinak za
pretpostavljane uvjete rada stroja (tzv. potrebni "praktički" učinak ili normativni učinak),
- "Um" - (iz)mjereni učinak građevinskog stroja - izmjereni (ostvareni ) radni učinak stroja u nekom
prethodnom razdoblju prilikom njegova korištenja.
Planirani učinak nekog stroja "Up" je njegov umanjeni "teorijski" "Ut" u skladu sa očekivanim
uvjetima u kojima se planira graditi, a koji su daleko teži i složeniji od idealnih uvjeta rada koji određuju
teorijski učinak stroja. Planirani i teorijski učinak su računski učinci. Kao teorijski učinak može se uzeti tzv.
“nazivni učinak stroja” ili učinak stroja koji je naveden u njegovoj tehničkoj dokumentaciji.
Mjereni učinak je učinak koji se dobije praćenjem ostvarnih učinaka tijekom rada stroja na određenom
gradilištu i u određenom proizvodno-tehnološkom ili samo tehnološkom procesu građenja odnosno građevinske
proizvodnje i različit je od planiranog učinka.
Pojedinačni satni učinak "U" standardnih građevnih strojeva koji uglavnom ciklički rade računa se u
načelu tako da se količina mogućeg učinka radnog dijela stroja "Qc" odnosno količina učinka po jednom radnom
ciklusu pomnoži sa brojem ciklusa "nc" koji stroj napravi u razmatranom vremenu:

U = nc * Qc
U = (60 / tc) * Qc
U = (3600 / tc) * Qc

gdje je "tc" vrijeme jednog radnog ciklusa stroja u minutama odnosno sekundama.

Količina učinka po jednom ciklusu "Qc" izražava se ili kao masa (primjerice “tona”) ili kao obujam
(“m3”) ili na drugi način (m2, m1, kom). Ukoliko se učinak izražava u prostornim jedinicama (kod proračuna
učinka strojeva i transportnih sredstava za zemljane radove) količina učinka po jednom ciklusu dobije se tako da
se konstruktivni obujam "q" radnog dijela stroja (↑utovarna lopata utovarivača ili bagera, sanduk vozila ili
oprema za prihvat dizalice) ispravi sa koeficijentom punjenja "kpu" za pojedinu vrstu gradiva:

Qc = q * kpu

5
 Kalkulacija troškova strojnog rada pri građenju

Troškovi građenja su u novcu izraženu vrijednost utrošenih elemenata proizvodnje te ostalih

izdataka u okviru realizaciji učinaka (usluga, radova) pri građenju. U smislu sveobuvatnosti dijele se na
ukupne troškove građenja te na jedinične troškove (troškovi po jedinici mjere) po pojedinim vrstama
građevinskih radova ili po pojedinim dijelovima građevine. Promišljaju se dvojako - ili kao prethodno
planirani (planski) troškovi građenja u svrhu pripreme neke investicije ili u svrhu nuđenja te ugovaranja
građevinskih radova, ili kao ostvareni (realizirani) troškovi građenja koji su rezultat praćenja ostvarenih
troškova građevinskih radova ili građenja.
Prethodne kalkulacije troškova za potrebe građenja provode se u okviru pred-investicijske studije
izvodljivosti neke gradnje ili u okviru njezina projektiranja. Služe za odabir optimalne inačice gradnje, zatim za
utvrđivanje odnosa između investitora i projektanta u razdoblju projektiranju kao i za planiranje financiranja
gradnje po investitoru. Prethodne su također ponudbene kalkulacije troškova u okviru ponudbenih cijena
građenja koje služe kao podloga ugovornih cijena za izvođenje radova između ponuditelja (izvoditelja) i
investitora.
Naknadne (obračunske) kalkulacije troškova građenja rade se nakon dovršenja nekog razdoblja
građenja ili cjelokupne gradnje na temelju knjigovodstvenih podataka. Služe za utvrđivanje stvarnih troškova
građenja a time za ocjenu poslovne uspješnosti realizaciji gradnje jer odnos planiranih i ostvarenih troškova
pokazuju razinu ekonomičnosti realizacije gradnje.
Načina proračuna i raspodjele indirektnih (posrednih) troškova građenja na (neposredne) direktne
troškove građenja određuje vrstu prethodne kalkulacije troškova građenja.
Direktni troškovi građenja, kao tzv. prirodni troškovi, obuhvaćaju trošak materijala izrade
(osnovni, pomoćni i potrošni materijal, energija), plaću izrade (plaća proizvodnih radnika) i trošak sredstava
za rad. Vezani su na reprodukcijsko trošenje proizvodno-tehnoloških radnih mjesta (tzv. troškovi učinaka).
Mogu se neposredno obuhvatiti po mjestima nastanka i po nositeljima troška. Mjesta nastanka troškova su
tvrtka ili pojedini dijelovi tvrtke (ili drugi oblici organiziranosti građenja) u smislu razdoblja ili djelova procesa
građenja, zatim u smislu vrste građevine, učinaka ili građevinskih radova, zatim mjesta izvedbe radova, zatim
prema pogonu, radilištu, gradilištu ili području nekog projekta gradnje itd. Nositelji troškova su pojedine vrste
učinaka (građevinski radovi, dijelovi gradnje, građevine) bez obzira na mjesta gdje su nastali. Utvrđuju se
racionalno na dva načina kao -
- jedinični trošak (trošak po jedinici mjere) pojedine vrste radova (dijelova građevine), te
- prosječni trošak po odabranoj jedinici mjere koja obilježava građevinu;
Indirektni troškovi građenja vezani su posredno na trošenje tehnoloških radnih mjesta (tzv. troškovi
mjesta troškova). Obuvaćaju primjerice opće troškovi uprave tvrtke,opće troškove financijskog poslovanja
tvrtke, materijalne troškove i plaću režije gradilišta (tehničko, administrativno i pomoćno osoblje), troškove
pripremnih radova i raspremanja gradilišta, troškove unutrašnjeg transporta itd. Kao opći troškovi vezani su
na opće poslovanje (“funkcioniranje”) tvrtke (ili nekog drugog oblika organiziranosti građenja) pa pripadaju
također u tzv. funkcionalne troškove. Ne mogu se jednostavno utvrditi po pojedinim učincima. Nastaju kao
zajednički troškovi za više mjesta ili za više nositelja pojedinih vrsta učinaka. Utvrđuju se sveobuhvatno za
cjeloukupnu količinu izvedenih građevinskih radova ili za ukupnost izvedbe neke građevine. Mogu biti fiksni
(stalni) troškovi i varijabilni (promjenjivi) troškovi građenja kao vrsta dinamičnih troškova. Fiksni
troškovi su nepromijenjljivi bez obzira na promjene količina radova u građenju ili veličinu izvedene građevine.
Varijabilni troškovi mijenjaju se u svom ukupnom opsegu promjenom količine radova. Za razliku od fiksnih
troškova koji imaju vremensko obilježje (“vremenski troškovi” – time costs) vrijabilni troškovi imaju svojstvo
“kvantitativnih” troškova jer su u neposrednoj zavisnosti od količine proizvodnje.
U graditeljskoj praksi koriste se slijedeće kalkulacije navedenih troškova građenja-
- djelidbena kalkulacija troškova građenja (ukupni troškovi izvebe dijele se količinom izvedbe pa
se dobija jedinična cijena po jedinici izvedbenog učinka) te
- dodatna kalkulacija troškova građenja koja se zasniva na dodavanju ukupnih indirektnih
troškova preko određenog koeficijenta (tzv. ključa raspodjele) na pojedinačne direktne troškove.
Dodatna kalkulacija podrazumijeva proračun dviju vrsta cijena i troškova građenja -
- ukupnu prodajnu (ponudbenu, ugovornu) cijene PC = Σ (Qt * pct) (n.j)
- jediničnu prodajnu (ponudbene, ugovorne) cijene pct = ckt + dt (n.j./j.m.)
ckt = dtt +itt
dtt = trt + tmt +tst
gdje je
PC ukupna prodajna cijena građevinskih radova (ili građevine)
Qt količina određene vrste radova po pojedinoj troškovničkoj stavci
t troškovnička stavka

6
 pct jedinična prodajna cijena po jedinici mjere troškovničke stavke
ckt jedinična cijena koštanja po jedinici mjere troškovničke stavke
dt kalkulirana dobit (profit) po jedinici mjere troškovničke stavke
dtt jedinični direktni troškovi po jedinici mjere troškovničke stavke
itt dio indirektnih troškova koji se raspodjeljuje na jedinične direktne troškove
trt= ∑ trnn jedinični direktni troškovi radne snage troškovničke stavke
tmt= ∑ tmnn jedinični direktni troškovi materijala troškovničke stavke
tst= ∑ tsnn jedinični direktn) troškovi strojnog rada troškovničke stavke
n.j. / j.m. novčana jedinica / jedinica mjere

. Općenito vrijedi za proračun vrijednosti pojedinog direktnog troška da je:

tr = csr * Nvr
tm = cm * Nm
ts = css * Nvs
Nvs = (1 / U)
gdje je:
csr cijena radnog sata radnika
Nvr norma utroška vremena rada radnika
cm cijena materijala po jedinici mjere
Nm norma utroška materijala
css cijena radnog sata stroja
Nvs norma utroška vremena rada stroja ili norma učinka stroja
U učinak stroja (odnosno planski učinak stroja Up).

Dodavanje ili raspodjela indirektnih troškova vrši se u dodatnoj kalkulaciji putem tzv. ključa raspodjele
indirektnih troškova na direktne troškove koji se u praksi naziva “faktor”. Kod većeg ućešća strojnog rada
(niskogradnja, hidrogradnja, cestogradnja i slično) primjenjuje se ključ raspodjele indirektnih troškova u
jediničnu cijenu koštanja preko ukupnih direktnih troškova materijala (predmeta rada), radne snage (troškova
živog rada) i strojnog rada odnosno primjenjuje se tzv. "manager faktor" ( fm ) :

ckt = dtt * fm = dtt +itt

fm = 1 + (itt / dtt) = 1 + f♦m
f♦m = itt / dtt
dtt = trt + tmt +tst

"Manager faktor" proračunava na osnovi analogiju ukupnih troškova i jediničnih troškova: -

fm = 1 + (IT / DT) = 1 + f♦m

f♦m = (IT / DT)
DT = (TM + TR + TS)

gdje je
DT ukupni direktni troškovi građenja
IT ukupni indirektni troškovi građenjsa
TM ukupni direktni troškovi materijala
TR direktni troškovi radne snage
TS direktni troškovi strojnog rada

Indirektni troškovi mogu se racinalno proračunati u masi a direktni troškovi dobiju također jednostavno
putem zbrajanja pojedinačnih troškova materijala, radne snage i strojnog rada po pojedinim stavkama
troškovnika. Ovaj proračun se radi pomuću tzv. TRMS – tabele, gdje je se danas taj proračun provodi pomoću
učinkovito računala.

7
Prolog: Osnovni ciljevi kod izbora i planiranja primjene odabrane građevinske mehanizacije

Vođenje (iz)gradnje i u okviru njega vođenje bilo koje vrste pripadnih procesa vezanih uz građenje, a
posebice vođenje proizvodno-tehnoloških procesa ili postupaka građenja (putem organiziranih tehnoloških
sustava), može se suvremenim jezikom shvatiti kao građevinski menedžmet (engl. construction management)
za razliku od projektnog menedžmenta (engl. project management) ili menedžmeta općenito koji
podrazumjeva vođenje projekta1 ili sličnih poslovno-organizacijskim sustava (primjerice vođenje građevnih
tvrtki, složenih inžinjerskih pothvata itd.).
U Ekonomskom leksikonu se ističe menedžment odnosno upravljanje ciljevima, učincima i
nagrađivanjem( engl. management by objectives, results and rewards) kao najeksponiraniji razvojni sustav
upravljačkog planiranja, kontrole, motivacija, komunikacija i odnosa nadređenih i podređenih. Pojavljuje se u
raznim drugim modalitetima (koji mu, kronološki gledano, prethode), a osobito kao upravljanje ciljevima,
upravljanje učincima, te upravljanje kompenzacijama, kojima je J. M. Higgins dodao učinke i nagrade, kako bi
naglasio važnost mjerenja učinaka i nagrađivanja prema njima. Zajedničke su im dimenzije: 1. utvrđivanje
ciljeva, 2. sudjelovanje zaposlenih, 3. vrednovanje i kontrola ostvarenja, te 4. nagrađivanje prema učincima
(podebljao ZL).
Prethodni navodi pokazuju, kao prvo, da upravljanje učincima u svakom smislu pripada značajnim
aktivnostima posebice proizvodnog menedžmenta. Ovaj proizvodni mendžment ovdje bi se općenito utvrdio kao
organizacija proizvodnje ili, u ovom slučaju, organizacija građenja ili organizacija građevinske proizvodnje
odnosno kao organizacija proizvodnih ili proizvodno-tehnoloških ili samo tehnoloških procesa (postupaka) u
građenju2.
Kao drugo, ističe se važnost utvrđivanje ciljeva u sagledavanju proizvodnih učinaka odnosno
kapaciteta u proizvodnji. U tom pogledu mora se ovdje utvrditi također ciljeve promišljanja problematike
radnih učinka i troškova strojnog rada kako općenito u građenju tako posebice vezano na tehnologiju građenja.

Dva su osnovna razdoblja primjene strojnog rada u građenju ili građevnoj proizvodnji:
I. izbor strojeva i ostale slične strojno-tehnološke opreme odnosno planiranje strojnog rada i
njegovih učinaka za potrebe budućeg građenja pri čemu izbor strojeva može obuhvtiti također
bilo koji oblik nabave građevinske mehanizacije,
II. strojni rad odnosno korištenje strojeva (eksploatacija strojeva) i ostale strojno-tehnološke
opreme prilikom građenja.

Osnovni je cilj pri planiranju strojnog rada i njemu odgovarajućih radnih učinaka da
odabrani strojevi odnosno strojno-tehnološka oprema i njima odgovarajući radni učinci (za
pretpostavljane ili zadane uvjete i ograničenja u radu) daju najmanje troškove po jedinici
kvalitetnog proizvoda (= proizvod koji prihvaća tržište ali ujedno proizvod koji zadovoljava sve uvjete,
bilo zakonom obvezatno propisane bilo po naručitelju tražene odnosno zadne, i to u pogledu njegove
kvalitete te u pogledu sigurnost i učinkovitosti njegova korištenja) odnosno najmanje troškove
učinaka.

1
Znalci će primjetiti kako bi se "project managmenet" moralo poimati kao”upravljanje projektom”. Ovdje je
rabljen pojam vođenje odnosno rukovođenje umjesto upravljanja iz razloga što se smatra kako je upravljanje vezano uz
vlasništvo a vođenje ili rukovođenje uz ostvarivanje ciljeva upravljanja. Međutim, dalje u tekstu u navođenju Ekonomskog
leksikona, vidi se pojam "upravljanje ciljevima, …itd." u skladu sa uobičajenim poimanjem aktivnosti vezanih uz
ostvarivanja nekog poslovanja ili poslovnog pothvata općenito.
2
Kada se ovdje spominje ili razmatra organizacija građenja onda se ona ne pojmi u širem smislu kao
organizacija u građevinskom poslovanju ili kao organizacija poslovanja u građenju nego kao organizacija proizvodno-
tehnoloških procesa građenja u okviru nekog poslovanja ili poslovnog pothvata. Pri tomu je to poslovanje viša razina
odnosno okruženje samog građenja.

8
 Izbor strojeva i planiranje strojnog rada pri građenju

Tko vrši izbor strojeva i planiranje strojnog rada u građenju?

Izbor i možebitna nabava strojeva odnosno planiranje rada odbranih strojeva (u smislu subjekta
koji radi izbor i nabavu) može se provoditi na slijedeće načine:
1. Osnovni pristup: izbor strojeva i planiranje strojnog rada u načelu radi izvoditelj
radova. Izvoditelj radova također uglavnom provodi i nabavu potrebne građevinske
mehanizacije na jedan od mogućih načina (kupnja, najam itd).
2. Izbor kao i nabavu strojeva te ostale strojno-tehnološke opreme zajedno sa planiranjem
rada odbranih strojeva i opreme može provoditi također investitor (naručitelj, vlasnik
ili korisnik građevine) ukoliko se radi o izvođenju takvih (posebnih) građevinskih
radova koji zahtijevaju uvođenje i primjenu posebne (izvanstandardne) građevinske
mehanizacije. U ovom slučaju sudionik u nabavi ovakve složene strojno-tehnološke opreme
najčešće je projektant kao konzultant investitora te možebitno budući izvoditelj kao korisnik
nabavljene mehanizacije (vidi prilog i slike na slijedećoj strani↓).
3. Investitor može vršiti izbor i nabavu standardne građevinske mehanizacije ukoliko želi,
kao njezin vlasnik, istu dalje primjeniti na nekom slijedećem sličnom projektu. Ovaj pristup
je čest u slučajevima kada je investitor država ili kad su investicije, koje slijede jedna za
drugom, na neki način zanačajni (istovrsni) infrastrukturni projekti, međusobno povezani i
uvjetovani. Investitor izbor i nabavu navedene mehanizacije može također provoditi iz
razloga postizanja bilo kojeg oblika, po njemu zahtijevane ili utvrđene, ekonomičnosti
realizacije građenja.
4. Okvirni (načelni) izbor odnosno određenje vrste strojeva te ostale strojno-tehnološke
opreme u tehničko-tehnološkom pogledu njezine primjenjljivosti odnosno u smislu
načina realizacije konstrukcije projektirane građevine može neposredno ili posredno
provoditi također projektant građevine. Naime, vrsta konstrukcije i način njezina
izvođenja, posebice ako se radi o posebnim (izvanuobičajenim) građevinskim zahvatima,
traži također promišljanje od strane projektanta moguću tehničko-tehnološku te
organizacijsku izvodljivost projektirane građevine. Razumljivo je, da projektant ne vrši
nabavu mehanizacije niti je njezin vlasnik odnosno korisnik.

Konačno (završno, odgovorno) planiranje primjene i načina te vremena rada, na bilo koji
načine odabrane građevinske mehanizacije, u načelu uglavnom vrši izvoditelj radova.
Izvoditelj radova, kao korisnik građevinske mehanizacije, ključna je “osoba” također svih
oblika izbora i planiranja primjene posebne građevinske mehanizacije, bez obzira na koji se način
ona bira i tko je njezin vlasnik. Naime, stručan i odgovoran pristup realizaciji primjene takve
mehanizacije od strane izvoditelja kroz njegovu motivaciju bilo koje vrste (a posebice financijsku) jedino
mogu potvrditi opravdanost odabira i praktične primjene odabrane mehanizacije odnosno tehnološke
opreme.

Izbor i planiranje primjene odabrane građevinske mehanizacije, u slučaju da se provodi samo

po budućem izvoditelju, razlikuje se po sveobuvatnosti i točnosti ovisno o tome je li se radi –
- o izboru u razdoblju nuđenja gradnje odnosno građevinskih radova ili se radi
- o izboru u razdoblju (tzv. “operativne”) pripreme gradnje ponudom dobivenih odnosno
ugovorenih građevinskih radova.
U načelu je teži izbor građevinske mahanizacije, odnosno predviđanje radnih učinaka prilikom
planiranja budućeg rada građevinskih strojeva, u razdoblju nuđenja nego u razdoblju pripreme
građenja jer se u prvom slučaju radi o neizvjesnom nuđenju i ugovaranju cijena između konkurenata a
u drugom slučaju o ugovorenim cijena koje kao takove, uvjetno rečeno, unaprijed utvrđuju mogući
(odnosno potrebnu mogućnost) strojnog rada.

9
 Primjer izbora i planiranja primjene složene strojno-tehnološke opreme:

Na donjim slikama↓ prikazan je TBM kao oblik složene strojno-tehnološke opreme koja
obuhvaća otkopne rotacijske strojeve i neke vrste rotacijskih štitova za iskop tunela. TBM izvodi
mehanički iskop jako dugačkih tunela
određenog promjera u svim vrstama stijena u
punom kružnom poprečnom presjeku (slika
krajnje dolje desno↓). Mogu biti koncipirani
za bušenje čvrste i tvrde stabilne stijene ili za
bušenje srednje čvrste, odnosno razmjerno
meke stijene, ili kao otkopni rotacijski štitovi
za iskop nestabilnih jako razlomljenih
polučvrstih trošnih stijena. TBM radi na način
da tiska okretnu bušaću glavu na čelo iskopa,
a po njoj su raspoređeni određeni alati-rezači
(slika krajnje dolje lijevo↓). Prevladava
uglavnom koncepcija disk-rezača. Oni se
okreću kao kotači i putuju koncentričnim
krugovima po čelu iskopa. Pri tome na njih
istodobno djeluje tlačna sila, uslijed čega oštrica rezača djeluje poput klina koji razara stijenu u obliku
pločica. TBM obavlja istodobno niz radnih
operacija, kao što je iskop stijene,
zahvaćanje iskopanog materijala te njegovo
premještanje kroz TBM i punjenje
transportnih sredstava iza sebe. TBM kao
tehničko-tehnološki sustav za sebe
obuhvaća nekoliko podsustava: za bušenje,
za upiranje i podupiranje, za unutrašnji
transport iskopanog materijala, za
otprašivanje, za odvodnju, za pogon, za
energetiku, za upravljanje itd. Pogonski i
energetski podsustav zajedno s dijelom
transportnoga podsustava i podsustavom za
otprašivanje te ostalom pomoćnom
opremom za rad čine pomoćni podsustav
TBM-a.
Izbor i planiranje rada TBM može se provoditi samo u razdoblju
projektiranja tunela te je neprijeporni zaključak kako taj izbor (a time i
finaciranje nabave) mora unaprijed provoditi investitor zajedno sa
projektantom kao jednim od konzultanata. Ostali ključni konzultanti su
isporučitelji ove opreme koji svojim iskustvom jamče učinkovitost
primjene po njima proizvedenog TBMa i njemu pripadne ostale opreme
opreme. Posebice su značajna, kao prvo, jamstva napredovanja TBM na
bušenju tunela koja se kreću u
tvrdoj stijeni do 50 m/dan. Kao
drugo, bitna su jamstva u svezi
prognoze utroška disk –rezača
kao ključnih čimbenika ukupnih
troškova bušenja tunela pomoću
TBM. Uglavnom rizike
napredovanja TBM i utroška
disk-rezača dijele zajedno
invetitor, isporučitelj TBM i izvoditelj radova.

10
 Na koji način se vrši izbor strojeva i planiranje strojnog rada u građenju?

Izbor strojeva i strojno-tehnološke opreme odnosno planiranje njezina rada provodi se u tri
dijela, bez obzira tko je subjekt izbora i o kojem se razdoblju izbora radi po izvoditelju (nuđenje,
operativna priprema), i to kao -
1. širi izbor građevinske mehanizacije (izbor vrste građevinske mehanizacije),
2. uži izbor građevinske mehanizacije (određenje veličine odabrane građevinske
mehanizacije) te
3. konačni (završni) izbor građevinske mehanizacije (određenje učinkovitosti odabrane
građevinske mehanizacije).

1. Širi izbor

Širi izbor i planiranje primjene odabrane građevinske mehanizacije obuhvaća u načelu izbor
odnosno određenje (okvirne) vrste gtrađevinske strojeva i ostale strojno-tehnološke opreme za
potrebe građenja. To je u načelu izbor oblika ili vrste tehnike i tehnologije građenja temeljem
promišljanja (sagledavanja) -
- vrste i količine građevinskih radova (zemljani radovi, betonski radovi, asfalterski radovi,
složeni radovi, način temeljenja, zaštita i osiguranje radova; istovrsni masovni radovi,
raznovrsni radovi manjih količina, složeni radovi) ⇒ analiza građevine vezano na -
- vrstu gradnje odnosno građevine (viskogradnja, industrijska gradnje, niskogradnja:
cestogradnja, mostogradnja, hidrogradnja, podzemne gradnja; geotehnička građevina;
armirano -betonska građevina, zemljana građevina, montažna građevina, složena
građevina)
- tehničko-tehnološka obilježja građevine (veličina, oblik, površina i visina;
pružanje: linijska građevina ili plošna građevina; cjelovitost odnosno raščlanjenost
pružanja; odnos građevine sa topografijom, morfologijom i gelogijom terena)
- organizacijske uvjete izvebe građevinskih radova (prirodno okruženje, društveno okruženje,
urbanizam; broj gradilišata i radilišta; pristup građenju; pristup resurasima građenja;
opskrba energijom i vodom, odvodnja, potreba zaštite okoliša) ⇒ analiza organizacije
građenja;
- tehnoloških oblježja građevine u smislu moguće primjene vrste tehnike i tehnologije
građenja ⇒ “tehnološka analiza” građevinskih radova (koja se zasniva, uz ostalo, na
raščlanjivanju građevine po vrstama radova i po dijelovima kao tehnološkim
aktivnostima proizvodnje, transporta i ugradnje (montiranja) gradiva, sklopova i
ostalih materjalnih resursa) odnosno analiza tehnologije građenja,
- vremena razdoblja građenja odnosno razdoblja izvedbe pojedinih vrsta radova (građevinska
sezona, sezona pojedinih vrsta građevinskih radova, jedno- ili višegodišnje građenje) ⇒
analiza vremena građenja.
Tehnološka analiza građevinskih radova pokazuje u pogledu redoslijeda pojedinih tehnoloških
aktivnosti na način da se odredi -
- “što čemu prethodi” (koja tehnološka aktivnost prethodi da bi se na nju mogla nastaviti
međusobno zavisna aktivnost koja slijedi)
- “što čemu slijedi” (koja tehnološka aktivnost slijedi međusobno zavisnu aktivnost koja je
prethodila) a
- “što se može izvoditi uporedo i manje ili više (relativno) nezavisno jedno od drugoga”
(koje tehnološke aktivnosti nisu međusobno zavisne u vremenu i prostoru odvijanja uz
napomenu da je u građenju nemoguća apsolutna nezavisnost aktivnosti građenja jer su u
konačnici sve one ograničene ukupnim prostorom i vremenom građenja)
Rezultat tehnološke analize građevinskih radova odnosno analize tehnologije građenja prikazuje se, uz
ostalo, također grafički kroz –
- tehnološke karte
- dijagrame toka
- tehnološke mrežne planove.

11
Primjer dijagrama toka zemljanih radova na iskopu, transportu i ugradnji gline:

12
 Širi izbor također može obuvatiti i promišljanje mogućih inačica (varijanti,alternativa)
primjene raznih oblika i vrsta tehnike, tehnologije i organizacije građenja za potrebe izvođenja
razmatrane gradnje odnosno građevine.

2. Uži izbor

Uži izbor i planiranje primjene odabrane građevinske mehanizacije, kao prvo, obuhvaća odabir ili
određenje jedne tehničko-tehnolške inačice građenja, od prethodno u širem izboru
razmatranih mogućih, i to kao one inačice -
- koja će se kao najvjerojatnija primjeniti u razmatranom građenju ukoliko se radi o
izboru za potrebe nuđenje građenja ili
- koja će se stvarno (konačno) primjeniti u razmatranom građenju ukoliko se radi o
izboru za potrebe pripreme građenja.
U tom smislu uži izbor podrazumjeva također određenje -
- pojedinih tipova građevinskih strojeva i njihovih proizvodno tehnnoloških obilježja
(pokretljivost, logistika rada, radni učinak itd) kao i
- broja pojedinih tipova strojeva pojedine vrste građevinske mehanizacije (u pojedinoj
inačici).
Osnovni čimbenici užeg izbora i planiranja rada odabrane građevinske mehanizacije su
- rok građenja koji utvrđuje potrebe učinaka po pojedinim vrsatama radova U(p) a koji se
potrebni učinak utvrđuje iz odnosa količine radova QA i vremena građenja Tg odnosno
vremena izvedbe tih radova kao tehnološke aktivnosti tA ,
- potrebni planski ili planirani (radni) učinak građevinskog stroja Up.

Prethodno je istaknuto, kako je problematika u promišljanju proizvodnih ili radnih učinka strojeva
u građenju te građevnoj proizvodnji, kao i na to vezano troškova učinaka a time i troškova samog
strojnog rada odnosno građenja, izrazitija je u razdoblju planiranja strojnog rada nego u razdoblju
ostvarenja strojnog rada i proizvodnih učinaka.

Rok (vrijeme) građenja Tg odnosno trajanje pojedinih aktivnosti tA može biti –

- determiniran(o) i to kao -
o (unaprijed) zadano (primjerice po investitoru traženi rok građenja ili po
izvoditelju u nekoj velični unaprijed čvrsto određena trajanja pojedinih
aktivnosti) i to bez posebna proračuna, ili
o proračunato temeljem odnosa količina radova i učinaka njihova provođanja,
- vjerojatno (probabilističko) pri čemu se to vrijeme ili trajanje može optimalizirati (tzv.
optimalno vrijeme građenja) po određenim parametrima (posebice kroz odnos vremena
građenja i troškova građenja) – vrijeme građenja odnosno trajanja pojedinih aktivnosti
optmalizira se suvremenim metodologijama odnosno tehnikama mrežnog planiranja
posebice u slučaju uporabe računala (i programskih paketa koji “izvode” na višoj razini
simulacije odnosno optimalizacije vremena građenja i trajanja pojedinih aktivnosti).
U smislu određenja broja strojeva n postaji dvojak pristup (pojednostavljeni prikaz):
1. broj n strojeva se proračunava -
- kada je poznat potrebni učinak U(p) i
- kada je poznat potrebni planski (planirani) učinak stroja Up

n = U(p) / Up gdje je U(p) = QA / tA

2. vrijeme trajanja aktivnosti se proračunava -

- kada je poznat broj strojeva n i
- kada je poznat potrebni planski (planirani) učinak stroja Up

tA = QA / (n * Up)

13
 3. Konačni izbor

Konačni izbor i plan uporabe odbarane građevinske mehanizacije je ekonomsko dokazivanje

ekonomičnosti šireg i užeg izbora te mehanizacije gdje kao mjerilo ekonomičnosti treba utvrditi
troškove po jedinici proizvoda kroz cjenu jediničnu koštanja odnosno pnudbenu (prodajnu) jediničnu
cijenu (n.j./j.m.):

pct = ckt + dt
ckt = dtt +itt
dtt = trt + tmt +tst
tr = csr * Nvr
tm = cm * Nm
↓ts = css * Nvs↓
↓Nvs = 1 / U↑

Zaključak: izbor strojeva i planiranje rada odbarane građevinske mehanizacije je u

načelu izbor i planiranje viskoproduktivne tehnike i tehnologije građenja .

Vrijedi motto -

“… Svaka tehnika ima svoje vlastite pojmove i imanentna mjerila svrsihodnosti i

izdašnosti. Sve tehničke mogućnosti izbora svode se u poduzećima na nastojanje oko
ekonomičnosti3, tako da ekonomika premašuje i uključuje u sebi svu tehniku. Osobito
ekonomska izdašnost (ekonomičnost, naročito rentabilnost4) obuhvaća u sebi sadržanu
tehničku izdašnost (tehničnost) kao unutarnju jezgru. I svrsihodnost kao i tehnička
izdašnost organizacijskih mjera i stanja podvrgnuta je odlukama poduzeća u primatu
koji predstavlja ekonomski ratio. Kao kod svake druge tehnike, tako je i za izbor između
organizacijskih mogućnosti potrebno ekonomsko prosuđivanje ekonomičnosti. …”
(podebljao ZL)
Erich Kosiol: “Temelji i metode istraživanja organizacije”
Temelji analize organizacije: I. Organizacija i zadaća
1. Bit i smještaj organizacije; 2. Zadaća kao centralni organizacijski pojam

3
(Izvor: Ekonomski leksikon ) ekonomičnost, gospodarsko načelo poslovanja poduzeća koje se očituje u težnji da
se ostvare određeni učinci uz što je moguće manji utrošak količine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tuđih usluga, ili
da se određenom količinom inputa ostvari što je moguće veći output. E. je najkompleksnije mjerilo uspješnosti poslovanja
jer obuhvaća racionalnije korištenje svih inputa. Djelovanje ekonomskih zakona prisiljava i stimulira sve gospodarske
subjekte da posluju i da se ponašaju prema navedenom načelu, pa je jedan od osnovnih ciljeva poslovanja da se određeni
učinak ostvari uz što manje trošenje inputa, tj. uz što manje troškove. U računskom smislu e. se može izraziti kao koeficijent
koji smo izračunali stavljajući u odnos ukupan prihod i ukupne troškove. Ovisno o veličini koeficijenta, poslovanje može
biti ekonomično, ako je e > 1, neekonomično, ako je e < 1, i poslovanje na granici ekonomičnosti, ako je e = 1.
4
(Izvor: Ekonomski leksikon) rentabilnost, ekonomsko mjerilo uspješnosti poslovanja koje predočuje prihod od
kapitala u nekom vremenskom razdoblju, odnosno u nekom poslu, a iskazuje se kao odnos poslovnog rezultata, odnosno
profita i uloženog kapitala. R. je različita od poduzeća do poduzeća unutar iste grane te između pojedinih grana i
djelatnosti, a i između pojedinih nacionalnih gospodarstava. Te su razlike u ostvarenoj rentabilnosti ne samo pokazatelj
poslovnog uspjeha već i vrlo važan instrument poslovne orijentacije. Ostvarena r. ima golem utjecaj na alokaciju kapitala i
stalno prestrukturiranje poslovanja. Vlasnici kapitala, ulažući kapital prema kriteriju “svoje najveće koristi« na
slobodnom financijskom tržištu, kupuju dionice onih poduzeća od kojih se očekuje da će osigurati veću dividendu ili veću
vrijednost dionica i tako usmjeravaju postojeći i reinvestiraju novostvoreni kapital u rentabilnija poduzeća, grane,
nacionalna gospodarstva i sl.

14
 Postupak izbora

Postupak izbora strojeva i planiranja strojnog rada za potrebe građenja kroz tri navedena
dijela – širi, uži i konačni izbor – uglavnom je iterativni postupak odnosno ponavlja se više puta dok
se ne dobije konačno (na neki način “optimalno riješenje”. Također ne postoje oštre granice odnosno
često širi izbor završava nekim oblikom dokazivanja ekonomičnosti razmatrane tehnnološke inačice
dok uži izbor može biti i konačni izbor kada se ugovore predviđene cijene koje su sdržavale
predviđene troškove.
Stoga se pojednostavljeno (ali svakako ako je potrebno “iterativni”) izbor strojeva i planiranje
strojnog rada za neke praktične potrebe može provesti na slijedeći način kroz sljedećih desetak osnovni
dijelove odnosno “faza” izbora:

1. sagledavanje građevine te vrste i količine građevina

građevinskih radova, građevinski radovi
2. tehnološke aktivnosti po vrstama građevinskih tehnološke aktivnosti
radova i po dijelovima građevine (tehnološke
karte i dijagrami tokova za pojedine
aktivnosti),
3. promišljanje organizacije proizvodnje, organizacija (neposrednog)
transporta i ugradnje materijalnih resursa po građenja
tehnološkim aktivnostima (tzv. organizacija
tehnoloških tokova građenja),
4. izbor i utvrđivanje vrste građevinskih strojeva građevinska mehanizacija
i ostale tehnološke opreme,
5. izrada tehnološkog plana građenja odnosno tehnologija građenja
plana tehnoloških aktivnosti (tehnološki (tehnološka analiza)
mrežni plan svih aktivnosti),
6. utvrđivanje okrivnog vremena građenja i okvirno vrijeme građenja
trajanja pojedinih tehnoloških aktivnosti,
7. odabir tipova građevinskih strojeva po učinak
pojedinim vrstama i utvrđivanje njihovih građevinskih strojeva
radnih obilježja kao i radnih učinaka
8. utvrđivanje broja radnih grupa i broja broj građevinskih strojeva
građevinskih strojeva po tim grupama,
9. izrada konačnog plana vremena građenja, konačno (optimalno)
vrijeme građenja
10. kalkulacija cijena odnosno troškova troškovi građenja
razmatranih građevinskih radova temeljem
odbarane tehnike, tehnologije i organizacije
tehnoloških tokova građenja.

15
 Nabava građevinske mehanizacije od strane građevinske izvoditeljske tvrtke

Uži izbor strojeva i planiranje rada odabrane mehanizacije može odvijati u nekoj građevinskoj
5
tvrtki -
- unutar postojeće (raspoložive, predodređene, “stare”) mehanizacije u vlasništvu tvrtke6, ili
- u okviru korištenja dodatne mehanizacije izvan vlasništva tvrtke.

Dodatna mehanizacija i tehnološka oprema može se za potrebe poslovanja neke građevinske

izvoditeljske tvrtke osigurati na dva osnovna načina –
1. iznajmljivanje građevinske mehanizacije (posebice u slučaju zadovoljavanje “vršnih”
potreba građevinske tvrtke),
ili
2. kupnja nove građevinske mehanizacije -
plaćanjem cijene stroja odjednom i to
• ili gotovinom
• ili gotovinom preko bankovnog zajma
otplaćivanjem (plaćanje u dijelovima) cijene stroja ugovorom između kupca i
prodavatelja gdje na kraju nakon otplaćivanja kupac postaje vlasnik stroja za ugovorenu
najmanjau svotu,
nabava putem (preko) leasinga7 (putem ugovora o zakupu stroja zakupac dobije na
korištenje stroj od zakupodavca)
5
(Izvor: Ekonomski leksikon) tvrtka, 1. firma, trgovačko društvo, poduzeće ili ustanova (npr. trgovačka t.,
odvjetnička t.); 2. ime pod kojim poduzeće posluje i kojim se potpisuje. Služi za individualiziranje poduzeća u pravnome
prometu, a mora se jasno razlikovati od tvrtke drugih poduzeća upisane u trgovački registar kod istoga registarskoga suda.
Dio poduzeća koji ima prava i obveze u pravnom prometu, nastupa pod tvrtkom poduzeća. Poduzeće može upotrebljavati i
skraćenu tvrtku, koja mora sadržavati karakteristični dio tvrtke i naznaku oblika poduzeća (trgovačkoga društva). Tvrtka
obvezatno sadrži: naznaku kojom se pobliže obilježava ime poduzeća, oznaku predmeta poslovanja poduzeća te oznaku
vrste i opsega odgovornosti.
6
(Izvor: Ekonomski leksikon) vlasništvo, povijesno formirani način prisvajanja dobara koji se sastoji u pravu
posjedovanja i iskorišćivanja dobara te raspolaganja njima. V. je stanje i proces; to je položaj čovjeka u prirodi i zajednici
i iz toga proizišao čovjekov odnos prema uvjetima njegova života i prema ljudima s kojima dolazi u dodir. Dvojaki karakter
vlasništva dolazi do izražaja u jedinstvenom i kontinuiranom pripadanju i prisvajanju. Stvar pripada čovjeku, on ima vlast
nad njom, a prisvajanje je akt uporabe, potvrđivanja, uživanja itd., ili čin koji slijedi u prisvajanju plodova, zadobivanju
osjećaja važnosti i sl. Kad su posrijedi materijalna dobra prisvajač nastupa kao nositelj monopola vlasništva. U
društvenim stanjima u kojima jedni imaju vlasništvo sredstava za proizvodnju, a drugi ga nemaju, akt prisvajanja
procesom proizvodnje nosi obilježja nejednakosti, monopola, privilegija, prisilnog rada, rada za uzdržavanje drugih. Za
razumijevanje vlasništva valja uvažiti njegova temeljna obilježja: pozitivnu bit, ljudsku prirodu čovjekovih potreba,
sveprisutnost vlasništva u afirmaciji čovjekovih interesa, svojstava i osjećaja, prolaznost vlasničkih oblika i odnosa.
Pozitivnu bit vlasništva čini određena čovjekova djelatnost. V. može biti privatno ili zajedničko. Zajedničko je v. spontano
jer proizlazi iz neporemećena jedinstva ljudi i prirode, identičnosti samodjelovanja i vlasništva, jedinstva ljudi s vanjskim
uvjetima njihove egzistencije i njihovim neposrednim prisvajanjem, uživanjem i iskorišćivanjem. S takvim je vlasništvom u
skromnim i skučenim oblicima započelo svoj život i razvoj malobrojno čovječanstvo. Privatno se v. svodi na ekonomsko
vlasništvo nad prirodom i proizvodima rada s istodobnim nevlasništvom velikog broja društvenih pripadnika. Počelo je
osobnim vlasništvom, koje se očituje kao pokretno privatno vlasništvo. Dominantno privatno v. prate i razni oblici
zajedničkog vlasništva, među kojima su najčešći državno vlasništvo i kolektivno vlasništvo, odnosno suvlasništvo skupina
(organizacija, zajednica) ljudi angažiranih u nekom poslovnom pothvatu i zadatku. Postoje razni oblici registracije, zaštite
i prijenosa vlasništva koji su pravno regulirani.
7
(Izvor “Ekonomski leksikon”), lizing (engl. leasing), poseban oblik tuđeg (vanjskog) financiranja ili financiranja
iz pozajmljenih izvora. Lizingom, mala ili srednje velika poduzeća mogu pribaviti proizvodna i druga dobra bez trošenja
vlastitih fondova i bez uzimanja skupih kredita na financijskome tržištu. L. takvim poduzećima omogućuje plaćanje
naknade za korištenje predmetom lizinga po načelu: “plaćaj iz onoga što zaradiš« (pay as you earn). Prema ekonomskoj
definiciji, l. je oblik financiranja nabave pokretnih i nepokretnih dobara koja se na temelju posebnog ugovora daju na
uporabu korisniku lizinga, uz određenu naknadu i na određeno vrijeme. Po pravnoj definiciji, radi se o ugovoru o lizingu,
kojim se davatelj lizinga obvezuje predati stvari na korištenje primatelju lizinga za određeno vrijeme ili za određeni posao,
a korisnik lizinga obvezuje se platiti određenu naknadu u ratama, tako da istekom ugovorenog roka stvar vrati davatelju
lizinga, produži njezino korištenje ili je otkupi. Ovisno o načinu financiranja i odnosima koji nastaju tijekom odvijanja
lizing-transakcije, razlikuju se: 1. neizravni lizing (koji razumijeva trostranu poslovnu transakciju u kojoj sudjeluju:
proizvođač ili isporučitelj nekoga dobra, korisnik, odnosno primatelj lizinga i davatelj lizinga, odnosno lizing-organizacija,
pri čemu se posebno sklapa kupoprodajni ugovor između proizvođača i lizing-poduzeća te drugi ugovor o lizingu između
lizing-poduzeća i korisnika lizinga); 2. izravni l. (ugovor o lizingu sklapa se izravno između proizvođača kao davatelja

16
Plaćanje cijene stroja odjednom (odnosno stroj je odmah vlasništvo tvrtke-kupca):
- prednosti:
o kupovina se stimulira poreznom politikom države
o stroj je uvijek na raspolaganju i njegovo korištenje je u području odlučivanja tvrtke kao
vlasnika stroja
o zarada (ostvrena dobit) temeljem rada stroja je u području raspolaganja tvrtke kao vlasnika
stroja
o stroj je dio podobnosti (kvalificiranosti) tvrtke i garancija kvalitetnog izvođenja
ugovorenih radova
- nedostaci:
o u nepovoljnoj ekonomskoj konjukturi8 kupovina stroja može se pokazati kao u poslovnom
smislu neučinkovito ulaganje kapitala tvrtke

lizinga i korisnika predmeta lizinga); 3. financijski l. (ugovaranje osnovnog razdoblja trajanja lizinga u kojem ga ugovorne
strane ne mogu otkazati, a koncipiran je kao “ugovor pune amortizacije«, što znači da korisnik lizinga, tijekom trajanja
ugovora isplaćuje davatelju lizinga punu vrijednost predmeta lizinga; troškove održavanja i zastarjelosti predmeta lizinga
snosi primatelj lizinga); 4. operativni l. (kratkoročni ugovor o lizingu koji se može raskinuti u svakome trenutku, pod
uvjetima iz ugovora; traje kraće od ekonomskog vijeka predmeta lizinga; lizing-naknada manja je od vrijednosti predmeta
lizinga, pa davatelj lizinga amortizira samo dio svojih troškova i preuzima rizik zastarjelosti i troškove održavanja
predmeta lizinga, zbog čega nastoji ugovoriti ovakvu vrstu lizinga s više korisnika, čime osigurava sukcesivnost
iznajmljivanja opreme i rentabilnost vlastitog poslovanja; koristi se u slučajevima kada korisnik lizinga treba privremeno,
iz sezonskih ili drugih razloga osigurati povećanje svoga voznog parka, građevinskih ili poljodjelskih strojeva, uređaja i
sl.; omogućuje korisniku bolje gospodarenje raspoloživim kapitalom); 5. kratkoročni l. (trajanje korištenja predmetom od
jedne do tri godine); 6. dugoročni l. (korištenje predmetom lizinga duže od tri godine); 7. neto l. (korisnik lizinga snosi
troškove održavanja, servisiranja i osiguranja predmeta lizinga); 8. bruto l. (davatelj lizinga snosi troškove održavanja,
servisiranja i osiguranja predmeta lizinga, a može se ugovorom davatelj obvezati na zamjenu novijim i suvremenijim
predmetom lizinga). Prema predmetu lizinga, postoje: l. investicijske opreme (equipment leasing); l. kompletnih
postrojenja (plant leasing); l. robe široke potrošnje trajnije vrijednosti (leasing of durables). Prema iskorištenosti
predmeta lizinga razlikuju se: l. neupotrebljavanih dobara (first-hand-leasing) te l. upotrebljavanih dobara (second-hand-
leasing). U vanjskotrgovinskoj praksi još se koristi: 1. individualni lizing (predmet ugovora o lizingu točno je određen); 2.
blanketni l. (okvirni ugovor o lizingu kojim se davatelj lizinga obvezuje nabaviti i predati na korištenje predmete lizinga po
izboru korisnika lizinga); 3. standardni l. ugovor (kod kojeg se predmet lizinga vraća davatelju lizinga po isteku
ugovorenog roka ili se novim ugovorom produžuje njegovo korištenje); 4. ugovor s pravom opcije (kojim se korisniku
lizinga dopušta da po isteku ugovorenoga roka odluči hoće li korišteni predmet vratiti ili produžiti njegovo korištenje); 5.
ugovor s klauzulom o pravu otkupa (po kojemu korisnik lizinga pridržava pravo kupnje predmeta lizinga po isteku
ugovorenoga roka korištenja); 6. vremenski l. (unaprijed utvrđen rok korištenja i obveze vraćanja predmeta lizinga - tzv.
run-off-leasing); 7. rotirajući - revolving lizing (s pravom korisnika da produži ugovor o korištenju ili zamijeni predmet
lizinga suvremenijim modelom); 8. povratni l. (sale and lease back, koristi se kada vlasnik nekoga dobra, da bi pribavio
gotovinska financijska sredstva, prodaje ta dobra lizing-poduzeću i istodobno uzima isto prodano dobro natrag u lizing,
obično financijski, pri čemu nakon ugovorenog razdoblja, otplatom lizing-naknade, može ponovno doći u vlasništvo tog
dobra); 9. l. s odlukom o kupoprodaji (tzv. hire purchase, pri kojem se ugovor o lizingu može sklopiti na način da se odmah
donese odluka o kupoprodaji predmeta lizinga čim istekne razdoblje zakupa; može se koristiti za sve vrste proizvoda koji se
koriste duži niz godina - od običnoga pisaćeg stroja, računala, automobila i sl. pa do brodova, zrakoplova itd.). Lizing-
naknada može se ugovoriti na sljedeće načine: kao fiksna linearna naknada (sigurnija je za davatelja lizinga, jer ne ovisi o
ekonomičnosti korištenja predmetom lizinga); kao naknada s klauzulom revizije (štiti interese obaju partnera, jer se
promjenom uvjeta lizing-naknada, kao i kod klizne skale, može prilagoditi interesima obaju partnera); kao visoka naknada
u prvome mjesecu, koja se u daljnjim mjesecima smanjuje (kada se ugovorom predviđa otkup predmeta lizinga); kao niska
naknada u početnome razdoblju koja se nakon toga znatno povećava (pogodno za korisnika lizinga, koji u početku ne
postiže puno iskorištenje kapaciteta predmeta lizinga, npr. industrijskog postrojenja); kao naknada čija se visina
prilagođuje intenzitetu i vremenu rada opreme uzete u lizing (elastično utvrđivanje i prilagođivanje visine lizing-naknade
prema stvarnom intenzitetu korištenja predmetom lizinga; nesigurno je za davatelja lizinga, ako je kontrola stvarnog
korištenja predmetom lizinga otežana). Oblici ugovaranja lizing-naknade mogu se prilagoditi konkretnim slučajevima u
praksi. Prednosti korištenja lizingom za primatelja su sljedeće: lizing-naknada otplaćuje se iz prihoda ostvarenih
uporabom predmeta lizinga; ne moraju se odmah angažirati sva raspoloživa financijska sredstva; lizing-obroci su
isključivo materijalni troškovi; koristeći opciju kupnje, investicijsko se dobro može dobiti jeftinije, jer se plaća cijena
prema preostaloj, neamortiziranoj vrijednosti toga dobra; ovakav način financiranja pruža mogućnost korištenja najnovije
visoke tehnologije koja je, inače, zbog visoke cijene nedostupna.
8
(Izvor: Ekonomski leksikon) konjunktura, realno stanje proizvodnje i prometa u gospodarstvu određene zemlje;
stupanj ekonomske aktivnosti u cjelokupnom gospodarstvu ili nekom njegovom području; stanje na tržištu; stjecaj svih
prilika o kojima ovisi ponuda i potražnja u određenom vremenu; odnos ponude i potražnje neke robe. Izraz k. prvi je
upotrijebio F. Lassalle; ubrzo je prihvaćen među njemačkim ekonomistima kao obilježje ukupnosti nekontroliranih i
varijabilnih tržišnih pojava, odnosno uvjeta poslovanja i ostvarivanje poslovnih uspjeha koji nisu rezultat vlastitih napora

17
 o kapital uložen u stroj i troškovi tog kapitala neprestano opterećuje (čak možebitno
ponekad) ugrožava ostalo poslovanje tvrtke

Otplaćivanje cijene stroja (odnosno stroj je vlasništvo tvrtke-kupca nakon otplate stroja):
- prednosti:
- pogodan način nabave stroja u pogledu porezna politike države prema tvrtki,
- dinamika otplaćivanja prilagođava se poslovnim namjerama i mogućnostima tvrtke:
o nije potrebno odjednom dati velika sredstva za nabavu stroja pa tvrtka može uložiti
kapital u drugi oblik poslovanja,
o sa malim početnim kapitalom tvrtka dolazi do novog suvremenog stroja pri čemu
su kod ovog novog stroja troškovi održavanja i korištenja razmjerno niski (mali),
- nedostaci:
- otplatne rate su u pravilu opterećene visokim kamatama odnosno cijena stroja je znatno viša
od uobičajene za gotovinu,

“Kupnja” stroja putem leasinga (odnosno stroj teorijski nikad nije vlasništvo tvrtke-kupca) –
razlikuje se :
- finacijski leasing koji podrazumijeva pokrivanje zakupnine prema zakupodavcu od neke finacijske
institucije,
- opreativni leasing koji podrazumijeva pokrivanje zakupnine od strane zakupodavca (proizvođača ili
prodavatelja stroja)

Financijski leasing
- prednosti:
- plaćena zakupnina na osnovu leasinga ne daje zakupcu pravo na poreske olakšice iako on
koristi stroj kao svoje vlasništvo što je pogodno za male tvrtke koje imaju male ili nemaju
nikave porezne obveze,
- nedostaci:
- ugovor o zakupu se ne može raskinuti dok zakupodavac ne ostvari svoju dobit odnosno ne
amortizira svoju investiciju,

Operativni leasing
- prednosti:
- zakup je uglavnom niži po vrijednosti nego kod finacijskog leasinga,
- zakup je povezan sa servisiranjem i opskrbom rezervnim dijelovima od strane zakupodavca
koji u tome nalazi svoju poslovnu dobit,
- nedostaci:
- nepodesan za male strojeve.

Kod nabave novih građevinskih strojeva za potrebe neke građevinske izvoditeljske tvrtke moralo
bi se svakako nastojati, posebice u slučaju standardnih građevinskih strojeva, na tzv. tipizaciju
(jednolikost) pojedinih vrsta i tipova strojeva. To je moguće ostvariti na dva načina:
- nabavom većeg dijela strojnog parka kod istog proizvođača,
- (ili barem) uvođenjem istog proizvođača pogonske opreme (motora) i hidraulične transmisije.
Također su važna jamstva u svezi pozdnosti rada strojeva (tzv. «garantni rokovi» kao
vremenska razdoblja u kojima isporučitelj opreme ili njegov zastpnik-serviser jamči besplatni poravak
i zamjenu dijelova strojeva koji su pali u kvar uslijed nedostataka pri proizvodni i montaži stroja.
Važna su također jamstva u svezi mogućeg načina kvalitetnog održavanja (servisiranja) odnosno
opskrbe rezervnim dijelovima tijekom radnog vijeka stroja.

nekog pojedinca, već slučajnih prilika u kojima on djeluje. Veće zanimanje za praćenje ® poslovnih ciklusa potaknulo je
sustavno izučavanje konjunkture i konjunkturnih kretanja. Osnovani su brojni instituti te namjene, koji sustavno prikupljaju
podatke, obrađuju ih i pokušavaju predvidjeti konjunkturne promjene. K. je dobra ili snažna kad potražnja na domaćem ili
svjetskom tržištu prekoračuje ponudu; stabilna je kad se održava ravnoteža ponude i potražnje; slaba je ili loša kada
ponuda prekoračuje potražnju. Ta se stanja smjenjuju pa se u tom smislu govori o konjunkturnim ciklusima.

18
o Izvaci iz časopisa «Cinstruction europe» juni 1999, članak «Assessment, selection and
the financing of construction equpment», koji pokazuju drvo odlučivanja ↓gornja slika
(sa polazištima u pojedinim «granama» odlučivanja) prilikom nabave građevinskih
strojeva kao i važnost čimbenike odlučivanja ↓donje slike lijedo i desno prilikom
nabave građevinske mehanizacije.
o

19
 Mogućnost korištenja interneta odnosno web-adresa u smislu informiranja studenata prilikom
njihova promišljanja strojnog rada u građenju odnosno izbora građevinskih strojeva

Informacije o građenju općenito te pristup katalogu adresa web-stranica proizvođača

građevinskih strojeva i ostale tehnološke opreme općenito:
- http://www.cnh.com
- http://www.excite.it/directory/Business/Construction_and_Maintenance/
- http://www.yellowtrack.com
- http://www.probst-maveg.ch

Informacije o značajnim velikim proizvođačima i njihovoj proizvodnji građevinskih

strojeva i ostale tehnološke opreme (značajnije tvrtke čije web-stranice omogućavaju
promišljanje građevinske mehanizacije):
- Tvrtke (multinacionalne kompanije i slični veliki proizbvodni sustavi) sa velikim i
raznovrsnim proizvodnim programom svih vidova građevinskih strojeva, postrojenja i ostale
tehnološke opreme za potrebe građenja:
o http://www.astecindustries.com
o http://www.irco.com
o http://www.hcmac.com
o http://www.liebherr.de
o http://www.processmachinery.com
o http://www.terex.com
- Tvrtke sa velikim i raznovrsnim proizvodnim svih posebice građevinskih strojeva za
minerske (bušaće radove) radove, ostale geotehničke radove u tlu i stijeni (primjerice
trenčeri) te podzemne radove (uključivo poneki drobilane i sl.):
o http://www.atlascopco.com
o http://www.mastenbroek.com
o http://www.metsominerals.com
o http://www.smc.sandvik.com
o http://www.vermeer.com
o http://www.wirth-europe.com
- Tvrtke posebice sa velikim i raznovrsnim proizvodnim građevinskih strojeva i transportnih
sredstava za zemljane radove (te neke radove u cestogradnji):
o http://www.bellequipment.com
o http://www.caterpillar.com
o http://www.casece.com
o http://www.deere.com
o http://www.equipmentcentral.com/europe/ → Komatsu
o http://www.fiatkobelco.com
o http://www.jcb.com
o http://www.orenstein-koppel.com
o http://www1.volvo.com
- Tvrtke posebice sa velikim i raznovrsnim proizvodnim toranjskih dizalica, autodizalica,
bager dizalica a time bagera sajlaša, te ostale opreme vezane uz te bagere sajlaše i dizalice:
o http://www.comedil.com
o http://www.linkbelt.com
o http://www.manitowoc.com
o http://www.sennebogen.com
o http://www.tadanofaun.de
- Tvrtke posebice sa velikim i raznovrsnim proizvodnim strojeva, postrojenja i ostale
tehnološke opreme vezano uz proizvodnju kamene sitneži (drobilane, sita) :
o http://www.crushingplants.com
o http://www.eaglecrusher.com
o http://www.kleemann-reiner.de
o http://www.krupp-crusher.com ili http://www.krupphazemag.com
o http://www.kolbergpioneer.com

20
 o http://www.liedlbauer.at
o http://www.lippmann-milwaukee.com
o http://www.screensandcrushers.com
- Tvrtke posebice sa velikim i raznovrsnim proizvodnim strojeva, postrojenja i ostale
tehnološke opreme za betonske radove (tvornice betona, crpke za beton, žbukalice, finišeri za
beton, strojevi za cementnu stabilizaciju itd, neke i opremu za proizvodnju kamene sitneži):
o http://www.bhs-sonthofen.de
o http://www.cifa.com
o http://www.elba-werk.com
o http://www.gomaco.com
o http://www.guntert.com
o http://www.putzmeister.de
o http://www.schwing.de
o http://www.tremix.com
- Tvrtke posebice sa velikim i raznovrsnim proizvodnim strojeva, postrojenja i ostale
tehnološke opreme za asfalterske radove te ostale radove u cestogradnji (također valjanje i
recikliranje asfaltnih zastora):
o http://www.benninghoven.com
o http://www.bomag.de
o http://www.dynapac.com
o http://www.marini-spa.com
o http://www.wirtgen-group.com
- Tvrtke posebice sa vozila (kamioni kiperi, damperi) i opreme vozila (granici tj. priručne
kamonske dizalice, sanduci),
o http://www.hydrema.com
o http://www.iveco.com
o http://www.hiab.com
o http://www.meiller.com
o http://www.man-nutzfahrzeuge.de
o http://www.moxy.no

21
Na slijedećim prilozima -
- IZBOR I PRIMJENA STROJEVA ZA ZEMLJANE RADOVE U POGLEDU VRSTE TLA I
STIJENE
- IZBOR I PRIMJENA STROJEVA I OPREME ZA ZBIJANJE ZEMLJANIH I KAMENIH
GRADIVA, -
daje se tabelarni prikaz izbora odnosno moguće primjene svih vrsta građevinskih strojeva za zemljane
radove u pogledu vrste tla i stijene u kojima se ti radovi izvode. Naime, strojevi i ostala tehnološka
oprema za betonske i asfalterske radove koncipirana je u načelu za «bavljenje» samo jednom
određenom vrstom gradiva (beton ili asfaltbeton). Stoga je njihova radna koncepcija i tome primjerna
strojna konstrukcija unaprijed strogo utvrđena u smislu prilagodbe tehnološkom postupku ili zahvatu
betonskih odnosno asfalterskih radova koji se njima izvodi. Pri strojevima za zemljane radove to nije
tako. Jedan te isti stroj moguće je rabiti za iskop raznovrsnih tala ili stijena. Postoji također mogućnost
uporabe u nekom tlu ili stijenu više inačica u smislu vrste građevinskih strojeva i transportnih sredstva
za zemljane radove i gradiva a što je vidljivo iz slijedećih tablica.

22
 Prilog: IZBOR I PRIMJENA STROJEVA ZA ZEMLJANE RADOVE U POGLEDU VRSTE TLA I STIJENE
tehnološki
zahvat iskop transport ugradnja
vrsta tlo trošna čvrsta minirana zbijanje
gradiva humus stijena stijena stijena
gline glinci guranje utovar prijevoz razastiranje zemljani kameni
strojevi pijesci lapori (prenos) planiranje materijali materijali
šljunci i sl.
dozeri
dozer da moguća - da do oko - da grubo dijelomice tijekom
gusjeničar uporaba 100 m razastiranja i planiranja
dozer gusjenič. da moguća da do oko (da grubo) (dijelomice tijekom
sa riperom uporaba 100 m razastiranja i
planiranja)
dozer na da u načelu - moguća do oko da grubo i moguća uporaba kao
gum. kotačima ne uporaba 150 m fino valjka gumenjaka
dozer- da moguća - - da - da da ne
kompaktor sa uporaba
jež. kotačima
utovarivači
utovarivač na moguća u načelu - da moguće (prenos - moguća u načelu ne
gum. kotačima uporab ne do300m) uporaba
a
dozer gusjen.- da moguća da da (prenos da dijelomice tijekom
-utovarivač uporaba 25–50m) razastiranja i planiranja
dozer gusjen.- da moguća da da (prenos da dijelomice tijekom
-utovarivač uporaba 25–50m razastiranja i planiranja
sa riperom
teleskopski moguća ne moguća - da ( i moguća -
utovarivač uporab uporaba prenos uporaba
(handler) a do300m)
skrejperi
dozer-skrejper da ripana - moguća (da) prijenos odnosno prijevoz do da grubo djelomice u radu kod
(gusjeničar) da uporaba 1.500 m razastiranja
samohodni da ripana moguća - od 300 m pa do par da grubo djelomice u radu kod
skrejper na da uporaba kilometara razastiranja
gum. kotačima

23
 iskop transport ugradnja
tlo trošna čvrsta minirana guranje prenos prijevoz razastiranje zbijanje
stijena stijena stijena utovar planiranje
građevni bageri sa jednim krakom i lopatom
bager sajlaš da (sa u načelu - moguća - (da) - da grubo -
povlačna korpa kopna ne uporaba izbjega-
(skrejperska) u vodi) vati
bager sajlaš da (sa u načelu da za (da) ugradnja
zahvatna korpa kopna ne kamene kamenih
(grajfer, polip) u vodi) komade blokova
bager sjlaš da moguća da da grubo
sa čeonom uporaba profiliranje
lopatom
hidraulični da moguća da da grubo
bager utovarna uporaba profiliranje
(čeona) lopata
hidraulični da (i sa moguća u načelu da moguće da da lakše zbijanje manjih
bager otkopna kopna uporaba ne kratki površina (pokosi i sl)
(dubin.) lopata u vodi) potezi
hidraulični da (i sa u načelu - da za ne da ugradnja ne
bager grajfer kopna ne kamene kamenih
(polip) u vodi) blokove blokova
teleskopski da moguća u načelu da moguće da da lakše zbijanje manjih
bager uporaba ne površina (pokosi i sl.)
bageri vedričari
bageri sa da moguća - u načelu - da - da fino -
lancem vedrica uporaba ne profiliranje
bageri sa da moguća da da grubo
kolom vedrica uporaba profiliranje
rovokopači (trenčeri)
rovokopači sa da moguća - - da - profiliranje -
lancem vedrica uporaba dio zahvata
rovokopači sa da moguća da profiliranje
kolom vedrica uporaba dio zahvata
rovokopači sa ne moguća da - da profiliranje
lancem šiljka uporaba dio zahvata

24
 iskop transport ugradnja
tlo trošna čvrsta minirana guranje prenos prijevoz razastiranje zbijanje
stijena stijena stijena utovar planiranje
strojevi sa otkopnim krakom
bageri sa - da da razbijanje - grubo i fino
udarnim većih profiliranje
čekićom komada iskopa
strojevi sa moguća da moguća - - da - fino -
rotacijskim uporab uporaba profiliranje
glavom a iskopa
bageri sa moguća da moguća da sa fino
rotacijskom uporab uporaba utovar. profiliranje
glavom a lopatom iskopa
plovni bageri
plovni bager da - moguća transport na kopno uglavnom plovnim grubo -
grajferskom uporaba transportnim trakama koji su sastvni dio profiliranje
košarom opreme plovnog portalnog bagera sajlaša sa iskopa
plovni bageri da moguća - moguća grajferskom lopatom ili plovnog bagera sa profiliranje
sa lancem uporaba uporaba lancem vedrica iskopa
vedrica
plovni bageri sisavci (refuleri)
refuler samo sa da - moguća transport na kopno uglavnom cijevima na grubo
usisnom cijevi uporaba pontonima koji su sastvni dio opreme plovnog profiliranje
na kraku bagera sisavca ili refulera – sastavni dio refulera iskopa
refuleri sa da moguća - moguća također su crpke za transport nješavine vode i grubo
rotirajućom uporaba uporaba iskopanog materijala kroz cijevi profiliranje
glavom iskopa
autoprijevozna sredstva – vozila na kotačima
tegljači + - - da bez ograničenja -
(polu)prikolice duljine prijevoza
kamioni da bez ograničenja - djelomice tijekom
kiperi duljine prijevoza prijevoza po nasipima
zglobni da bez ograničenja djelomice tijekom
damperi duljine prijevoza prijevoza po nasipima
veliki da do nekoliko djelomice tijekom
damperi kilometara prijevoza po nasipima

25
 iskop transport ugradnja
tlo trošna čvrsta minirana guranje prenos prijevoz razastiranje zbijanje
stijena stijena stijena utovar planiranje zemljani kameni
materijali materijali
grejderi
standardni moguća - moguća moguće - da -
grejder uporab uporaba
a
grejder sa da moguća - moguća da da
riperom (i uporaba uporaba
dozerski nož)
sredstva za zbijanje
statički moguća da
glatki valjak uporaba
vibracijski moguća da
glatki valjak uporba
valjak vidi detaljnije o zbijanju u tabeli na slijedećoj strani da ne
(vibracij.) jež
valjak stički da da
gumenjak
vibroploče moguća da
uporaba
žabe ili da moguća
skakvci uporaba

26
 Prilog:IZBOR I PRIMJENA STROJEVA I OPREME ZA ZBIJANJE ZEMLJANIH I KAMENIH GRADIVA
Vrsta Sitnizrni sipine –
gradiva zemljani materijali - šljunci – drobljenci –
Organski (tla) -(dobro minirana stijena)
materijal prašina glina kredna glinoviti čisti čisti loše dobro vrlo krupni
(humus) tla pjesci loše dobro graduirani graduirani komadi
stroj graduirani graduirani šljunci ili šljunci ili šljunaka
pijesci pijesci ostali ostali ili ostalo
1. statički moguća uporaba ne- nikako razmjerno nikako ne-
glatki za svakodnevno zatvaranje i glađenje učinkovit ili slabo učinkovit ili slabo učinkovit
valjak nakon glavnog zbijanja učinkovit učinkovit
2. valjak- moguća dobro razmjerno prilagđen, neučinkovit slabo slabo ne-
(vibro) uporaba prilagođen ili slabo razmjerno odnosno učinkovit prilagodljiv uporabljiv
jež i učinkovit učinkoviti učinkovit neuporabljiv
3. valjak- moguća vrlo uporabljiv razmjerno dobro prilagodljiv ne-
gumenjak uporaba odnosno dobro prilagodljiv učinkovit učinkovit
4. valjak- moguća uporaba dobro do prilično dobro razmjerno dobro kad je težak
(vibro) za svakodnevno zatvaranje i glađenje prilagodljiv učinkovit prilagodljiv vrlo je
glatki nakon glavnog zbijanja učinkovit
5. vibro- izbjegavati uporabu moguća dobro do prilično dobro razmjerno dobro teška vrlo
ploča uporaba prilagodljiva učinkovita prilagodljiva učinkovita
6. skakav. moguća izbjegavati moguća ne- prilično slabo prilično
(žaba) uporaba uporabu uporaba učinkovit dobro prilagodljiv prilagodljiv
(udar) prilagodljiv

1. 2. 3. 4. 5. 6.

27
 Zdravko Linarić

Postrojenja
za proizvodnju
gradiva
I. dio

Drobilane
Tvornice betona (betonare)
Asfaltne baze (asfaltna postrojenja)
Sadržaj

Uvod

1. Drobilane
1.1. Proizvodnja kamene sitneži za potrebe građenja
1.2. Drobljenje kamenog materijala
1.2.1. Drobilice za kamen
1.2.1.1. Čeljusne drobilice
1.2.1.2. Udarne drobilice
1.2.1.3. Kružne drobilice
1.2.2. Mlinovi za kamen
1.3. Sijanje kamene sitneži
1.4. Pokretne drobilane
2. Tvornice betona (betonare)
2.1. Betonski radovi
2.2. Tehnološka oprema za betonske radove
2.3. Spravljanje svježeg betona
2.4. Miješalice za beton
2.4.1. Gravitacijske miješalice za beton
2.4.1.1. Gravitacijske miješalice za beton s vodoravnim
bubnjem
2.4.1.2. Gravitacijske miješalice za beton s (pre)okretnim
bubnjem
2.4.2. Prisilne miješalice za beton
2.4.2.1. Prisilne (protustrujne) miješalice za beton
2.4.2.2. Valne miješalice miješalice za beton
2.4.3. Pužne miješalice
2.5. Tvornice betona (betonare)
3. Asfaltne baze (asfaltna postrojenja)
3.1. Asfalterski radovi
3.2. Asfaltna masa
3.3. Načini izvedbe asfaltnih mješavina i zastora
3.4. Asfaltne baze (asfaltna postrojenja)
3.4.1. Asfaltne baze s cikličkom miješalicom
3.4.2. Asfaltne baze s kontinuiranim načinom miješanja
3.4.2.1. Asfaltne baze s jednostrukim bubnjem tipa
sušilica-miješalica
3.4.2.2. Asfaltne baze s dvostrukim bubnjem tipa sušilica-
miješalica
3.5. Postrojenja za recikliranje asfaltbetonskog loma

Web – adresse u svezi postrojenja

 Uvod

Promišljanje praktičnog područja primjene strojnog rada pri građenju, osim standardnih
građevinskih strojeva (koji svojim, u grupama, organiziranim radom čine manje ili više složene sustave
strojeva - u užem smislu - za potrebe građenja) obuhvaća također tipična građevinska postrojenja za
proizvodnju osnovnih gradiva. To su manje ili više složeni strojni sustavi bez kojih je teško pojmljiva
izvedba bilo kojih organiziranih tehnoloških postupaka građenja i pripadnih građevinskih radova.
Kao neposredna “proizvodno-tehnološka” djelatnost građenje obuhvaća izvedbu pripremnih i
glavnih građevinskih radova te ugradbu ili montažu opreme, gotovih elemenata (sklopova) i drugih
građevinskih proizvoda odnosno prerađevina. Građenje obuhvaća također rekonstrukciju ili
nadogradnju postojećih građevina. Građevinski radovi su svi neposredni radovi koji se izvode pri
građenju te pri rekonstrukciji, nadogradnji i održavanju odnosno popravci postojećih građevina. U ove
radove pripadaju također radovi uređenja terena na kojem se gradi, zatim razne vrste iskopa (iza kojih
ostaje prazan prostor primjerice prostor usjeka, zasjeka ili kanala) te zaštite (osiguranja) stranica iskopa
od urušavanja, klizanja itd. Osnovne vrste građevinskih radova1 su zemljani radovi, zatim betonski i
asfalterski radovi te ostali radovi složeni od navedenih kao primjerice radovi temeljenja (složeni
zemljani i betonski radovi), radovi izvedbe ukopanih cjevovoda ili izvedba građevinskih jama (složeni
zemljani i betonski odnosno montažerski radovi).
Betonski i asfalterski radovi organizirani kao tehnološki postupak u svojoj ukupnosti
obuhvaćaju radne procese i zahvate unutar organiziranih tehnoloških postupaka proizvodnje,
transporta i ugradnje betona i asfaltnih mješavina. Ako s razmatraju takavi organizirani postupaci
građenja kao tehnološki sustavi onda sredstva rada, dakle strojevi i postrojenja, čine međusobno
povezane i uvjetovane strojno-tehnološke podsustave za sebe. Nemoguće je planirati ili upravljati
ponašanjem odnosno djelovanjem tih podsustava ako se ne sagledavaju kao nedjeljivi elementi cjeline
(dakle sustava) proizvodnje, transporta i ugradnje pripadnih gradiva.
Kako je kamena sitnež - uz mineralno ili ugljikovodično vezivo – glavna ili osnovna
sastavnica (agergat) betona i asfaltnih mješavina to su drobilane a zatim tvornice betona (betonare) i
asfaltne baze (asfaltna postrojenja) tri osnovne grupe građevinskih postrojenja koja se moraju
sagledavati kao strojni podsustavi za sebe (ali ne izdvojeno!) u okviru bilo kojeg sustava strojeva i
ostale tehnološke opreme organiziranih ili ustrojenih za potrebe građenja. Međutim, valja istaći kako se
proizvodnja građevinskih materijala, elemenata i sklopova ne smatra se građenjem u užem smislu.
Valja također istaći da su suvremena građevinska postrojenja koncipirana i konstruirana u
proizvodno-tehnološkom, logističkom i strojno-konstrukcijskom smislu uglavnom kao (složena)
samohodna ili pokretna strojno-tehnološka oprema koja se nalazi na jedinstvenom samohodnom
ili (polu)pokretnom postolju ili kao razmjerno manji, lako demontažni ili ograničeno pokretljivi
strojni sustavi. Posebice je to tako ukoliko se radi o organizaciji njihova privremenog rada na
građenju velikih složenih građevina ili sustava građevina - primjerice na izgradnji značajnih
investicijskih projekata cestovne infrastrukture ili energetike posebice hidrolektrana.
Međutim, tipična građevinska postrojenja mogu biti stalni (nepokretni) proizvodni pogoni2
ukoliko opskrbljuju neko urbano područje kamenom sitneži, betonom ili asfaltbetonom. Kao takovi,
iako u načelu predstavljaju na neki način industrijska postrojenja, ostaju također nadalje u području
građevinarstva kao gospodarske djelatnosti. U tom slučaju se govori primjerice o tzv. transportiranim
betonima ili transportiranim afaltbetonima, gdje su svježi beton ili vruća asfaltbetonska mješavina
tržišni proizvod kao svaki drugi proizvod široke potrošnje.

1
Osim navedenih osnovnih građevinskih radova u ostale radove pripadaju također građevinsko-instalaterski radovi
(vodovodne i kanalizacijske instalacije, ostala sanitarna oprema, instalacije grijanja, ventilacija i klimatizacija, plinske
instalacije, gromobrani, dizala, instalacija antena, telefonske inastalacije itd) i građevinsko-obrtnički (završni) radovi
(teracerski, fasadreski, kamenorezački, gipsarski, keramičarski, soboslikarski, ličilački, tapetarski, krovopokrivački,
podopolagački, parketarski, izolaterski, bravarski, limarski, stolarski, roletarski, staklorezački, antikorozijski i td.
2
Stalni proizvodni pogoni drobilana kao stabilnih (nepokretnih) postrojenja, koja se između ostalog grade na temelju
građevne dozvole u okviru stalnih kamenoloma ili šljunčara, za sada – po važećoj hrvatskoj regulativi - nalaze se u nadležnosti
rudarstava i rudarstvu pripadne regulative. Međutim, lako demomntažna (prenosiva) ili polupokretna vučena postrojenja
drobilana koja se ne postavljaju na temelju posebne građevne dozvole u okviru nekog gradilišta za sada – po nepostojećoj
hrvatskoj regulativi – nisu u nadležnosti rudarstava i rudarstvu pripadne regulative.
 1. Drobilane

1.1. Proizvodnja kamene sitneži za potrebe građenja

Kamen je osnovni, tipični i zasada nezamjenjljivi građevinski materijal. Kao gradivo

primjenjuju se slijedeći oblici odnosno vrste kamenih materijala i prerađevina:
- manje ili više (ne)pravilno kalani ili cijepani kamen lomljenjak koji se pridobiva ručnim ili strojnim
cijepanjem stijene po plohama prirodnog kalanja,
- piljeni kamen ili kamene ploče koji se pridobivaju (1) strojnim piljenjem ili cijepanjem stijene bez
obzira na plohe prirodnog kalanja, kao i (2) piljenjem prethodno cijepanih ili piljenih kamenih blokova,
- lomljeni ili minirani kamen koji se pridobiva ili miniranjem stijene prije iskopa ili iskopom stijene s
mehaničkim načinom njezina razaranja (razbijanje udarom, struganje, ripanje),
- nesijani i sijani prirodni kameni materijal kao kamena sitnež prirodnog porijekla pridobiva
se iskopom i sijanjem prirodno taloženog pijeska i šljunka u vodoticima, nekadašnjim riječnim
udolinama, poplavnim područjima te ostalim područjima tla aluvijalnog porijekla,
- drobljenac kao drobljena (predrobljena ili mljevena) nesijana i sijana kamena sitnež koja se
dobiva drobljenjem miniranog lomljenjaka ili drobljenjem krupnih valutica (oblutaka,
valutica) aluvijalnih kamenih materijala tj. drobljenjem krupnog šljunka,
- kameno brašno (i punilo) koje se dobiva daljnjim mljevenjem prethodno na neki način
drobljenje i sijane kamene sitneži.
Prirodno usitnjena sijana te drobljena i sijana kamena sitnež osnovna je mineralna sastavnica
(agregat) bilo koje vrste betona. Ona svojim obilježjima daje također osnovna obilježja vrsti betona za
koju se rabi. Međutim, (ne)granulirana kamena sitnež rabi u građenju i za druge svrhe kao primjerice
za izvedbu filterskih i drenažnih slojeva (zaloga), zatim nosivih slojeva kolovoznih zastora, zastora
željezničkih pruga, zatim podloga hidrotehničkih građevina (lukobrana, obaloutvrda …) itd.

Granulometrijski sastav drobljene i/ili sijane kamene sitneži kao agregata za (cement)betone (slika lijevo)
normiran je veličinom zrna
("frakcije") 0 - 4 mm (sitan
agregat ili pijesak), 4 mm - 8
mm, 8 - 16 mm, 16 mm - 31,5
mm koje su "frakcije" plastičnih
betona te zatim 32 mm - 63 mm
(tučenac) i 64 mm - 125 mm
(šakavac ili batuda) što su
“frakcije” agregata krupnozrnih
betona. Također je normiran
ućešćem pojedine "frakcije" u
ukupnom sastavu agregata.
Granulometrijski sastav agregata
za asfaltbetone normiran je
veličinom zrna kao kod betona u
užem smislu pojma tj. 0 - 4 mm,
4 mm - 8 mm, 8 mm - 16 mm, 16
mm - 32 mm, 32 mm - 64 mm i 64 mm - 128 mm što su nazivne frakcije asfaltbetona, kao i tzv. "međufrakcijama"
veličine zrna 2 mm - 4 mm, 8 mm - 11 mm, 11 mm - 16 mm, 16 mm - 22 mm, 22 mm - 32 mm i 32 mm - 45 mm.

Cilj je svake proizvodnje prethdno navedenih oblika i vrsta kamene sitneži kvalitetan
proizvod koji se mora svojom konačnom proizvodnom granulometrijom odnosno sastavom
pojedinih vrsta zrna (“frakcija”) u smislu njihove veličine uklopiti u propisani ili traženi
granulometrijski sastav betona ili asfaltbetona odnosno uklopiti u granulometrijski sastav
kamenog gradiva za izvedbu ostalih nasutih konstrukcija od kamene sitneži (nosivi “tamponski”
slojevi, stabilizirani slojevi, drenažni slojevi, filterski slojevi, podloge od kamene sitneži, itd).
 1.2. Drobljenje kamenog materijala

Osnovni tehnološke procesi i oprecije proizvodnje kamene sitneži su drobljenje i sijanje koji
omogućavaju tzv. oplemenjivanje krupnog šljunka ili miniranog lomljenjaka u kvalitetnu kamenu sitnež
željene veličine i oblika te granulometrijskog sastava zrnja. Stoga prozvodnja kamene sitneži kao
gradiva za bilo koju vrstu građevinskih materijala, radova i konstrukcija podrazumijeva (nakon
prethodnog iskopa stijene ili aluvijalnog tla na bilo koji način) slijedeće tehnološke postupke i zahvate -
- ili samo sijanje uz ili bez prethodnog predrobljavanja odnosno mljevenja prosijane
krupnozrnate kamene sitneži aluvijalnog porijekla (uz napomenu da prerada aluvijalnog
kamenog materijala uz navedeno može obuhvatiti također njegovo razmuljivanje i pranje
ukoliko je pomiješan s glineno-prašinastim sastojcima),
- ili drobljenje s sijanjem krupno iskopanog kamenog materijala uz njegovo možebitno daljnje
predrobljavanje ili mljevenje (uz napomenu da prerada miniranog kamenog materijala uz
navedeno može obuhvatiti također njegovo prethodno rešetanje ukoliko je pomiješan s
tehnološki nepovoljnim zemljanim i sličnim trošnim sastojcima koji čine tzv. jalovinu).
U suvremenoj visokoproduktivnoj prozvodnji kvalitetne kamene sitneži za potrebe građenju
koristi se samo strojni rad odnosno kamena sitnež se drobi i sije u postrojenjima koja se ukratko zovu,
drobilane uz napomenu da se postrojenja za sijanje zovu u praksi često "separacije" pa je moguć
također pojam odnosno naziv razmatranih postrojenja također "drobilane i separacije".
Osnovna tehnološka operacija, koja daje ključna proizvodno-tehnološka obilježja drobilani,
kao strojnom sustavu (postrojenju), svakako je drobljenje kamenog materijala. Ukoliko se drobljenje
izvodi u nekoliko stupnjeva, primjerice sekundarno drobljenje ili predrobljavanje ili mljevenje a zatim
tercijarno drobljenje ili mljevenje, tada postoji unutar drobilane proces drobljenja kamenog materijala.
U pogledu obilježja zrnatosti drobljenca razlikuje se grubo drobljenje promjera drobljenca iznad 64
mm, srednje grubo drobljenje promjera do 64 mm, sitno drobljenje promjera zrna do 32 mm, zatim grubo
mljevenje promjera kamene sitneži do 4 mm, sitno mljevenje promjera zrnaca do najviše 0,25 mm iznimno 0,71
mm (primjerice tzv. kameno brašno) i koloidno mljevenje promjera "čestica" manjeg od 0,063 mm (primjerice
punilo asfaltbetonskih mješavina)
Drobljenje je fizikalni postupak. Mehaničko drobljenje u smislu tehnike i tehnologije
djelovanja opreme za drobljenje na kameni materijal može biti trojako -
- drobljenje pritiskom što je drobljenje tzv. "statičkim putem" gdje veliku ulogu u procesu
drobljenja ima trenje između kamena i strojnih dijelova koja drobe kamen,
- drobljenje udarom što je drobljenje tzv. "dinamički putem",
- drobljenje gnječenjem kao kombinacija navedenih drobljenja udarom i pritiskom.
Primjena navedenih osnovnih načina drobljenja kamena ovisi o slijedećim čimbenicima:
- prvenstveno o porijeklu i vrsti kamena odnosno o njegovim fizičko-mehničkim svojstvima
(minirana stijena eruptivnog, metamorfnog ili sedimentnog porijekla; miješani kameni
materijal aluvijalnog porijekla; čvrstoća, tvrdoća, krhkost ili krtost, žilavost, kalvost,
plastičnost, zrnatost, abrazivnost kamena itd.), zatim
- o ulaznim obilježjima (veličina, oblik usitnjenosti, sastav) kamenog materijala (aluvija,
minirane stijene) koji se namjerava drobiti (a koja proizlaze iz načina i stanju prethodne
“pripreme” stijene u ukupnom tehnološkom postupku proizvodnje kamenih gradiva )
- o traženom stupnju drobljenja (stupanju drobivosti) odnosno o konačnoj veličini i obliku
zrna te o konačnom granulometrijskom sastavu drobljenca,
- o potrebnom učinku drobljenja (proizvodnom kapacitetu drobilane), te
- o ostalim proizvodno-tehnološkim i organizacijskim posebnostima građevinskih radova
kojima pripada ili kojima je namijenjena prozvodnja kamene sitneži (masovni zemljani radovi
nasipavanja nosivih, stabiliziranih, derenažnih i filterskih slojeva; betonski radovi; asfalterski
radovi; proizvodnja u stalnim ili pokretnim postrojenjima; položaj postrojenja u pogledu
blizine iskopa kamenog materijala itd).
Iako se ovdje navodi posljednja, ključna je ekonomičnost načina drobljenja koja bi
morala za traženu kvalitetu dati, uz najveću moguću produktivnost (proizvodnost), najmanje
proizvodne troškove posebice one koji se odnose na utrošak pogonske energije i tzv. "habajućih"
strojnih dijelova koji vrše neposredno usitnjavanje kamena.
 1.2.1. Drobilice za kamen

Osnovna strojno-tehnološka oprema za usitnjavanje kamena su drobilice za kamen. U skladu

s prethodno navedena tri moguća načina drobljenja kamenih materijala drobilice se razvrstavaju, kao
prvo, po svojim tehničko-tehnološkim obilježjima također u tri osnovne grupe3:
- kružne drobilice koje drobe pritiskom,
- udarne drobilice koje drobe udarom,
- čeljusne drobilice koje drobe gnječenjem.
Nadalje se drobilice dijele, kao drugo, u smislu konačne kvalitete proizvodene kamene sitneži
- posebice što se tiče veličine zrna - na drobilice u užem smislu i mlinove kao podvrstu drobilica.
Mlinovi su drobilice razmjerno manjeg učinka koje služe za predrobljavanje ili mljevenje prethodno
drobljenih te sijanih poluproizvoda kamene sitneži ili viška prethodno drobljenih te sijanih proizvoda
kamene sitneži određene mjere. Mlinovi su tako konstruirani da kamena sitnež preko određene veličine
zrna ne može napustiti proces drobljenja u njemu dok se ne veličina zrna ne smanji na traženu veličinu.
Obzirom na položaj u postupku proizvodnje kamenih gradiva (položaj u procesu drobljenja ili
položaj u postupku dobivanja kamene sitneži ili pložaj u postrojenju) drobilice se dijele, kao treće, na
(slika dolje) -
- početne ili primarne drobilice ili preddrobilice,
- završne drobilice i to sekundarne i tercijarne drobilice odnosno mlinove.
U tehnološkom postupku proizvodnje kamene sitneži (slika dolje), na kraju u postrojenju
drobilane, kao primarne drobilice za kamen uglavnom i najčešće koriste se čeljusne drobilice dok se
kao sekundarne uglavnom koriste udarne i kružne drobilice ili mlinovi (na slici dolje vidi se
čeljusnadrobilica kao početna a kružna kao završna drobilica).
Kod nekih vrsta jako
abrazivnih kamenih materijala
mogu se iz posebice iz
proizvodno-troškovnih
razloga kao primarne
primjeniti kružne drobilice.
Također je moguće
drobljenje i predrobljavanje,
uvjetno rečeno, "mekših" (tj.
manje abrazivnih i manje
čvrstih) kamenih materijala
(kao što su primjerice neke
vrste vapnenaca) samo s udarnim drobilicama pa su one u takvim slučajevima ujedno primarne i
sekundarne drobilice odnosno mlinovi.
Kao sekundarne drobilice odnosno mlinovi mogu se koristiti se također posebno konstruirane
manje čeljusne drobilice, koje se tada nazivaju "čeljusni granulatori", a služe za proizvodnju kamene
sitneži određenog oblika i promjera zrna te jednolikog granulometrijskog sastava.

Samo drobljenje, bilo pritiskom bilo udarom bilo gnječenjem, izvodi se pomoću strojnih dijelova -
obloga ili greda ili čekića ili valjaka - od posebnih tvrdih metala ili slitina čelika koje se tokom procesa drobljenja
troše tj. habaju u dodiru s materijalom koji se drobi. Utrošak "habajućih" dijelova odnosno troškovi habanja iznose
do oko 50% ukupnih troškova drobljenja. Stoga se neprekidno istražuju i primjenjuju novi čelici otporni na
habanje. Značajna je u tom smislu (osamdesetih godina prošlog stoljeća proizvedena) 12% Mn (manganska)
čelična slitina kao i kasnije pronađena čelična slitina prozvana NI-Hart, koja mnogo otpornija od prvotno
navedene 12% Mn čelične slitine. Valja također istaći da se u okviru procesa drobljenja manje od 1/5 energije
utroši samo za drobljenje a da se preko 2/5 energije izgubi zbog svladavanja mase, trenja, topline, habanja i ostalog
izvan samog neposrednog procesa drobljenja. Stoga se prvenstveno iz tehno-ekonomskh razloga mora provoditi
takav odabir moguće vrste drobilica kako bi se njima izvodilo u svakom pogledu ekonomično odnosno
viskoproduktivno rentabilno drobljenje unutar ukupne proizvodnje neke razmatrane drobilane.

3
vidi način rada pojedinih vrsta drobilica na web-adresi internta: http://www.aubema.de/
 1.2.1.1. Čeljusne drobilice

Čeljusne drobilice (slika desno) najstarija je vrsta drobilica koja

se još uvijek uspješno rabi za drobljenje svih vrsta kamenih materijala
bez obzira na njihova ukupna fizičko-mehanička svojstva a posebice u
pogledu njihove “drobivosti” (koja se može shvatiti kao neki oblik
manjeg ili većeg otpora kamena prema drobljenju). Razlog tomu je
njihova jednostavna radna koncepcija i sukladno tomu pripadna strojna
konstrukcija te razmjerno niski pogonskih i proizvodni troškovi.
Drobljenje pri čeljusnim drobilicama omogućavaju dvije
posebno oblikovane ploče (slika ispod lijevo) od posebnog čelika
međusobno smještene u obliku čeljusti ili slova "V". Jedna ploča je
nepomična a druga je pomična pri čemu se pomična ploča naizmjenično
giba (njiše) s jedne na drugu stranu prema nepomičnoj ploči. Prilikom
gibanja jedne ploče prema drugoj između njih se drobi kamen (slika ispod
desno). Nepomična ploča stoji u približno uspravnom položaju a pomična
ploča je pod kutom. Na taj način se u gornjem
dijelu prostora između čeljusti izvodi većim
dijelom drobljenje udarom a u donjem dijelu većim
dijelom pritiskom ("trljanjem"). Veličina otvora (razmak) između ploča na dnu
čeljusti (“izlazni otvor drobilice”) određuje veličinu drobljenja te prolaz
drobljenog materijala kroz drobilicu a time ujedno učinak drobilice.
Čeljusne drobilice u načelu ne daju kvalitetanu drobljenu kamenu
sitnež ni po obliku zrna ni po granulometrijskom sastavu a što je razlog da se u drobilanama koriste
najčešće kao primarne drobilice. Oblik drobljenog kamena je uglavnom kockast ("kubičast") i
jednolikog je granulometrijskog sastava po određenom promjeru drobljenog zrna.
Primarne čeljusne drobilice dijele se u pogledu načina drobljenja i same konstrukcije na
čeljusne drobilice s njihalom (njihajuće čeljusne drobilice, čeljusne drobilice s dvostrukim koljenom,
imenuju se također po svom konstruktoru drobilice tipa "Blake") i čeljusne drobilice s ekscentrom4
(čeljusne drobilice s jednim koljenom).

Kod čeljusnih drobilica s njihalom (slika lijevo)

pomična ploča učvršćena je u gornjem dijelu a giba se u
donjem dijelu. Pri tomu gibanje donjeg dijela ploče omogućava
njihalo koje je pomoću motke ili ojnice spojeno s pomičnom
pločom. Stoga ova vrsta čeljusnih drobilica više drobi udarom
a manje pritiskom (trenjem) pri izlaznom otvoru. Obzirom na
način kretanja materijala između ploča i način drobljenje u
pojedinim dijelovima prostora čeljusti, ove drobilice imaju
manje habanje čeljusti nego ekscentrične drobilice. Stoga se
primjenjuju za drobljenje tvrdih abrazivnih posebice miniranih
kamenih materijale u stalnim postrojenjima. Razlog tomu je
također njihova veća masa a time ujedno njihova veća cijena košatanja pa se mogu ekonomično
koristiti (“amortizirati”) samo u stalnim postrojenjima velikog proizvodnog učinka.

Kod čeljusnih drobilica s ekscentrom ( prve tri slike gore,

slika desno) pokretna ploča je odnosno čeljust učvršćena u donjem dijelu
a pomiče se amo tamo u gornjem dijelu. Ekscentar je smješten na
gornjem dijelu pomične čeljusti. Lakše su od čeljusnih drobilica s
njihalom pa se posebice koriste u prenosivim lako demontažnim i
pokretnim (vučenim ili samohodnim) drobilanama.

4
donedavno su u uporabi bile također udarne čeljusne drobilice kao podvrsta čeljusnih drobilica s ekscentrom kod
kojih se je učinak drobljenja “pojačavao” dodtnim udarom pokretne ploče na materijal koji se drobi.
 1.2.1.2. Udarne drobilice

Udarne drobilice (slika lijevo) “proizvode” vrlo kvalitetan drobljenac i

po obliku i po granulometrijskom sastavu kamene sitneži. Imaju razmjeno veći
utrošak energije i habajućih dijelova.
Primjenjuju se uglavnom za sekundarno drobljenje ili predrobljavanje
svih vrsta kamenih materijala u smislu njihova geloškog porijekla i fizičko-
mehaničkih svojstava. Međutim, razmjerno su neekonomične pri drobljenju
jako tvrdih, čvrstih te posebice abrazivnih kamenih materijala eruptivnog ili
metamorfnog porijekla te dolomitiziranih sedimentnih stijena. U takvim slučajevima brzo i jako se troše
(habaju, lome) dijelovi koji neposredno drobe kamen. Primjenjuju se također kao primarne udarne
drobilice u slučaju drobljnja primjerice nekih vrsta vapnenaca. U tom slučaju su te drobilice ujedno
skundarne drobilice/mlinovi pa se nazivaju udarne drobilice-mlinovi (njem. Prall-mahl-muelle).
Osnovni dijelovi udarne drobilice su posebno oblikovani okretni dio tj.
“rotor” i ploče tzv. “statora” (slika lijevo). Drobljenje se odvija na način da “rotor”
baca kamen na ploče “statora” gdje se isti razbija udarom. Dio drobljenca se
odbija prema rotoru gdje se ponovo dalje usitnjava udarom rotora. Kvaliteta
usitnjavanja se postiže “regulacijom” razmaka između “rotora” i ploča
“statora” na način da se “regulira” sila (= masa * ubrzanje) udara kamenih
komada na obloge ploča ” statora”.
Obzirom na konstrukcijska obilježja rotor i statora udarne drobilice
mogu biti s čvrstim udarnim gredama na rotoru (slika desno iznad) ili s
okretnim (“slobodnim”) udarnim čekićima na rotoru (tzv. “čekičare”, slika
lijevo). Kao drugo, mogu biti s okretanjem rotora samo u jednom smjeru
(jednosmjerne udarne drobilice, slika desno gore) ili dvosmjerne (tzv.
“reverzibilne”) udarne drobilice (slika lijevo). Kao treće, obzirom na broj
rotora, mogu biti (najčešće u uporabi) jednostruke udarne drobilice (slike
gore i dolje) ili (rijeđe u uporabi) dvostruke udarne drobilice (sličica u sredini
na slici dolje). Stoga se proizvode se raznovrsni tipovi primarnih i sekundarnih
udarnih drobilice s vodoravnom osi okretanja rotora (sličice slike dolje gdje su uglavnom prikazane
jednosmjerne udarne drobilice različitog oblika statora i rotora) .

Posebna vrsta suvremenih udarnih drobilica tzv. centrifugalne

udarne drobilice ili mlinovi s uspravnom osi okretanja “rotora”. Služe za
drobljenje krupnozrnih aluvijalnih kamenih materijala ili predrobljavnje
prethodno drobljene krupnije kamene sitneži. Osnovno je obilježje ovih
drobilica da se kamena sitnež drobi sama o sebe (slikoviti predstvnik ovih
drobilica je električni mlinček za kavu). Stoga se koriste, kao vrlo
ekonomične u proizvodno-tehnološkom smislu, za predrobljavanje jako
tvrde odnosno abrazivne kamene sitneži koja sadrži većoj mjeri silicij.
 1.2.1.3. Kružne drobilice

Kružne drobilice drobe pritiskom pri čemu trenje igra odlučujuću ulogu. Stoga se uglavnom
primjenjuju za
drobljenje čvrstih,
tvrdih i jako
abrazivnih
kamenih materijala
posebice onih s
velikim učešćem silicija u svojem sastavu. Navedeno ne znači da se kružne
drobilice ne koriste za drobljenje ostalih vrsta kamenih materijala posebice.
Primjenjuju se također zbog svoje ekonomičnosti u radu,
posebice iz razloga malog utroška energije i
"habajućih" dijelova, kao velike primarne
(početne) kružne (pred)drobilice (slika lijevo gore)
U načelu ove drobilice daju kvalitetnu drobljenu kamenu
sitnež posebice u pogledu granulometrijskog sastava pa su najčešće u
primjeni kao sekundarne ili tercijarne drobilice odnosno mlinovi
(slika desno gore i slika desno). Međutim kod nekih kamenih
materijala posebice tankoslojevitog stijenskog porijekla oblik zrna
nakon drobljenja ne zadovoljava zbog igličastog ili štapičastog
izgleda.
Kružne drobilice dijele se na:
- (1) kružne drobilice s usporavnom osi okretanja odnosno drobilice s
žrvnjom (slikoviti predstavnik ovih drobilica je nekadašnji ručni
mlinček za kavu), gdje je oblik žrvnja:
- ili (1.1) konusni - pa se takve
drobilice u praksi zovu konusne
drobilice ili “žirakon” drobilice
(to su uglavnom primarne ili
sekundarne drobilice, prethodne
slike gore lijevo i desno),
- ili (1.2) sferni - pa se takve drobilice u praksi zovu
“žirasfer” drobilice (koje su ustvari mlinovi, slika desno)
- ili (1.3) disk- pa se takve drobilice u praksi zovu “žiradisk”
drobilice (slika lijevo) (koje su ustvari mlinovi).
- (2) drobilice s vodoravnom osi okretanja odnosno valjčaste drobilice koje se opet dijele obzirom na broj
valjaka između kojih se vrši drobljenje materijala na jednostruke, dvostruke valjčaste drobilice i trostruke
valjčaste drobilice (ove drobilice uglavnom se koriste za mrvljenje gline).

1.2.2. Mlinovi za kamen

Mlinovi su sekundarne i tercijarne drobilice koje služe za mljevenje predhodno drobljenih kamenih
poluproizvoda ili viška drobljenih kamenih proizvoda preko određene mjere. Oni su tako konstruirane drobilice u
kojima kamena sitnež preko određene veličine zrna ne može napustiti proces drobljenja dok se zrnnje ne smanji na
traženu veličinu. Najčešće rabljeni su udarni i kružni mlinovi te čeljusni granulatori.
Kružni mlinovi posebnog oblika su mlinovi štapićari i mlinovi kugličari.
Udarni mlin (slika lijevo) je ustvari po svojoj osnovnoj konstrukciji udarna
drobilica s rešetkom na izlaznom dijelu koja nepromjenjljivim razmakom šipki rešetke
određene mjere ograničava veličinu izlaznog zrna na mjeru drobljenja koja omogućava
prolaz zrnja kroz rešetku.
"Čeljusni granulatora" je čeljusni mlin vrlo malog učinka ili i vrlo malog
izlaznog otvora čeljusti koje drobe. Uglavnom služi za proizvodnju kamene sitneži jednolokog sastava primjerice
za potrebe izvedbe filterskih slojeva i drenažnih tepoha odnosno zaloga od kamenog materijala. Sličnih tehnoloških
obilježja su kružni mlinovi.
 1.3. Sijanje kamene sitneži

Sijanje suhog ili mokrog drobljenog odnosno prirodno usitnjenog kamenog materijala provodi
se posebnim strojevima ili uređajima koja se najčešće pojednostvljeno
nazivaju sita (slika desno). Samo sijanje ustvari je mehnički postupak
propuštanja kamene sitneži kroz metalna, gumena ili plastična pletiva
određene veličine okanaca.
U smislu izgleda ili oblika same plohe sijanja mogu postoje
okrugla ( “cilindrična”, kružna) sita i ravna sita (slika desno). Ravna
sita se dijele na tzv. rešeta (rešetaljke) i sita u užem smislu. Rešetaljke
se sastoje (donja slika: desni dio iznad prihvatnog bunkera pokretnog
sita) od uzdužnih propusnih rebara a sita u užem smisklu su pletiva dakle
imaju okanca (otvore) većeg ili manjeg promjera.
Sita kao cjelovite strojne konstrukcije (postolje, sita, oslonci,
pogon itd.) - u smislu prostornog položaja ploha sijanja kod ravnih sita ili osi okretanja kod okruglih
sita - mogu biti vodoravna i kosa sita. Okrugla sita su uglavnom uvijek malo zakošena sita a siju
materijal njegovim slobodnim padom po plohi sijanja po kojoj se odižu dijelom uslijed inercije.
Kosa sita s ravnim plohama sijanja (donja slika: lijevi dio iznad prihvatnog bunkera
pokretnog sita; naredno poglavlje 1.4. - početna slika gore; slika tercijarnog dijela pokretne drobilane
u) i vodoravna sita s ravnim plohama sijanja (naredno poglavlje 1.4. - slika sekundarnog dijela
pokretne drobilane), uglavnom su sastavni dio lako demontažnih prenosivih, (polu)pokretnih i
samohodnih drobilana koje se primjenjuju pri građenju.
Sijanje se kod kosih sita (sa ravnim plohama sijanja) može izvoditi slobodnim padom
odnosno klizanjem materijala po plohi sijanja ili se može izvoditi trešenjem sita. Pri tomu sita mogu
biti, u smislu način njihova pridržavanja, ovješena (viseća) sita i oslonjena (stojeća) sita. Vodoravana
sita siju samo trešenjem. Sijanje tršenjem se odnosi na tzv. dinamička sita.
Trešenje kosih dinamičkih sita može se izvoditi njihanjem (ljuljanjem) ili (najčešće)
vibracijom (slobodnom oscilacijom) te se takova sita nazivaju vibracijska sita (stoga se pod pojmom
vibracijskih sita razumjevaju uglavnom oslonjena kosa sita s ravnim plohama sijanja).
Posebna vrsta vibracijskih sita su rezonantna sita gdje je ravna ploha sijanja vodoravna, a
tresu na načelu prinudne oscilacije (stoga se pod pojmom vodoravnih sita razumjevaju uglavnom
rezonantna sita s vodoravnim plohama sijanja). To je oblik oscilatornog gibanja plohe sita koji izazaiva
skakutanje kamene sitneži po vodoravnoj plohi sijanja u smjeru naprijed. Vibracijska i vodoravna sita
imaju daleko veći učinak sijanja nego njihajuća sita pa se ova rijetko primjenjuju.
Sita kao ukupna konstrukcija mogu imati jednu ili više ploha sijanja odnosno mreža različitog
otvora (pa su jedno-, dvo-, tro- ili više-etažna sita) pri čemu uvijek kod kosih sita slijedi mreža manjeg
otvora ispod ili iza mreže većeg otvora. Pojedine mreže sita mogu biti postavljena u međusobnom
odnosu dvojako, kao (1) uzastopno sito (to su onda jednoplošna jednoetžna sita s više različitih mreža
koja slijede u istoj ravnini jedna za drugom što se najćešće primjenjuje kod rezonantnih jednoetažnih
vodoravnih sita), i kao (2) uporedni višeplošni (katni) način (to su onda uglavnom kosa višetažna
vibracijska sita) ili (3) na složeni način od prethodno navedena dva načina (to su onda rezonantna
vodoravnih više-etažna sita). Pri tomu mreže sita mogu biti uobičajeno metalne (čelične) te plastične
odnosno posebne gumene (armirane) mreže. Zbog svoje trajnosti i otpora na trošenje u suvremenim
drobilanama uglavnom više koriste gumene ili plastične nego metelne mreže.

Sita su sastavni dio drobilana i tzv. “separacija”

(samostalna postrojenja samo za sijanje usitnjenjih
kamenih materijala). Posebice su organizacijski,
tehnološki i logistički pogodna polupokretna vučena sita
na kotačima (slika desno) ili samohodna sita na
gusjenicama za sijanje aluvijalnih kamenih materijala u
privremenim nalazištima ili za primarno sijanje odnosno
rešetanje miniranih matrijala u kamenolomimama prije
prerade na drobilani. Na taj način se drobilana ne “bavi”
s jalovinom što je ekonomičnije u svakom pogledu.
 1.4. Pokretne drobilane

Drobilane, koje se koriste

pri građenju (pripadaju “zakonski”
građevinarstvu odnosno djelatnosti
građenja), u načelu su manja
prenosiva lakoi brzo demontažna
postrojenja (slika desno: drobilana
koje se proteže lijevo prema dole na
čitavom prostoru kamenoloma) ili
pokretna (vučena na kotačima)
postrojenja ili samohodna postrojenja
na gusjenicama (slika desno gornje
desno postrojenje u desnom dijelu ili
uglu prikazanog kamenoloma) .
Drobilane u smislu svoje radne
koncepcije i tome prilagođene strojno-
tehnološke konstrukcije imaju svoj
povijesni razvoj (koji je autor ovog udžbenika na neki način u svome stručnom djelovanju u potpunosti proživio
odnosno “prošao”). Međutim, osnovna tehnološka koncepcija bilo koje drobilane nepromjenjiva je i obuhvaća
uglavnom slijedeće strojeve, transportna sredstava i uređaje: bunkere (silose), dodavače (dozatore), rešetaljke,
drobilice, sita, mlinove, transportne trake, uređaja za pranje i ostalu tehnološku, energetsku i regulacijsku opremu.
Neka općenita proizvodno-tehnološka koncepcija i tomu prilagođena strojno-logistička
konstrukcija drobilane dijeli se u načelu na tri osnovna dijela ili “podpostrojenja” (tzv. osnovna
trodjelna proizvodno-tehnološka koncepcija drobilane). Ovakova podjela je uvjetna, ali je osnova
za bilo kakvo daljnje sažimanje ili proširenje neke tehničko-tehnološke te logističke koncepcije
drobilane u smislu njezine tražene (planirane) djelotvornosti.
U prvom (primarnom) dijelu osnovne koncepcije drobilane (početna gornja slika: lijevi gornji dio
ukupnog postrojenje u lijevom dijelu ili uglu uglu kamenoloma, slika desno: primarni dio
polupokretnog vučenog trodjelnog postrojenja) provode se slijedeće
tehnološke operacije odnosno zahvati:
- prihvat (miniranog i sl.) kamenog materijala,
- rešetanje (grubo sijanje) materijala radi izdvajanje jalovine
(mogući zemljani i slični trošni sitniji kameni materijali
nepodobni za daljnju preradu odnosno tehnološku uporabu),
- početno (primarno) (pred)drobljenje kamenog materijala.
U drugom srednjem (sekundranom) dijelu postrojenja (početna gornja slika: lijevi dio srednjeg
dijela većeg postrojenje smješten u srednjem dijelu kamenoloma; slika desno ispod: sekundarni dio
polupokretnog vučenog trodjelnog postrojenja) izvodi se nadalje -
- djelomično (pred)sijanje drobljenca radi odvajanja
kamene sitneži koja je postigla primarnim drobljenjem
početnu veličinu pojedinog zrna,
- djelomično predrobljavanje ili mljevenje kamene sitneži
koja ima primarnim drobljenjem veličinu pojedinog zrna
veću od tražene.
U trećem završnom (terciranom) dijelu postrojenja vrši se (početna gornja slika: desni donji dio
većeg postrojenje u donjem dijelu kamenoloma: slika desno):
tercijarni dio polupokretnog vučenog trodjelnog postrojenja):
- konačno (završno) sijanje (klasificiranje) prethodno
drobljene, predrobljavane ili mljevene kamene sitneži,
- (po potrebi) pranje kamene sitneži koja je možebitno pomiješana s
koherentnim česticama,
- (ponekad) dodatno mljevenje suvišnog dijela kamene sitneži
radi popravljanja završne (granulometrijske) krivulje prosijane kamene sitneži,
- odlaganje (uskladištenje) konačnog proizvoda (granulirane kamene sitneži).
 Obzirom na prethodni stupanj prerade ulazne sirovine i njezina svojstva (stupanj izminiranosti,
stupanj prethodne usitnjenosti te fizičko-mehanička svojstva stijene ili šljunka) neko postrojenje
drobilane može biti manje složeno, odnosno sadržavati samo dva dijela ili prvi dio s završnim
prosijavanjem. Ovo također ovisi i o zahtijevanoj
konačnoj kvaliteti i količini proizvodnje kamene
sitneži. Također polupokreta, pokretna i samohodna
postrojenja mogu biti, kao strojno-logističke cjeline
jednodjela (slika desno: jednodjelno postrojenje
koje u sebi sadrži sažetu trodjelnu proizvodno-
tehnološku koncepciju drobilane), dvodjelna
(početna slika prethodne stranice: gornje desno samohodno postrojenje u uglu kamenoloma), trodjelna
(slike pojedinih dijelova na predhodnoj stranici) ili višedjelana postrojenja. Pri tomu su ponekad takova
postrojenja po svojoj prozvodno-tehnološkoj i logističkoj koncepciji tzv. “modularna postrojenja
drobilana” odnosno mogu se slagati od pojedinih strojeve i ostala opreme, kao modula, u razne inačice
postrojenja raznih proizvodnih učinaka i vrsta izlazne kamene sitneži.
Osnovni su pojedinačni tehnološki procesi i operacije na drobilani, kako je već prethodno
istaknuto, drobljenje (koje se izvodi prethodno razmatranim drobilicama i mlinovima kao podvrstom
drobilica pri čemu su primarne drobilice najčešće čeljusne drobilice a sekundarne drobilice najčeće
udrne ili kružne drobilice a tercijarne drobilice udarni ili kružni mlinovi) i sijanje (koje se izvodi
prethodno razmatranim sitima pri čemu se najčešće koriste višeetažna vibracijska sita ili dvoetažna
vodoravna sita). Ostalu opremu drobilane čine:
- bunkeri za prihvat materijala,
- urađaji za dodavanje (doziranje, “hranjenje”) materijala na drobilice i sita (dodavači,
dozatori, dodavači s rešetaljkom),
- transportne trake,
- otkrivači metala koji automatski zaustavljaju pogon ukoliko u proces drobljenja naiđe
neželjeni komadi metala pomješani s kamenim materijalom,
- uređaji za pranje materijala koji se dijele na (1) uređaje za prethodno razmuljivanje i
pranje drobljenog, ali neprosijanog materijala, a koji mogu obzirom na konstrukciju biti ili s
bubnjem (pranje se vrši u okviru bubnja) ili s koritom (pranje se izvodi u koritu) te s (2)
uređaji za tuširanje (pranje) materijala na sitima nakon kojih slijede uređaji za odvajanje
prljave vode od kvalitetne frakcije (slika tercijarnog dijela trodijelne drobilane na prethodnoj
stranici).

U stručnoj literaturi mogu se naći razni načini "proračuna" učinka pojedinih drobilica (i donekle
sita,), a time iučinka drobilana, temeljem poznatih strojno-konstrukcijskih obilježja drobilica i sita (npr. snaga
motora, broj okretanja žrvnja ili stiskanja čeljusti, širine izlaznog otvora drobilice, veličina ploha sijanja,
veličina vibracije ili oscilacije sita, itd). Određivanje učinka na taj način dosta je netočno, jer se učinak jednog
te istog stroja, odnosno drobilice (pa i sita) kreće u određenom prilično širokom području vrijednosti, ovisno o
nizu stalnih i trenutnih svojstava materijala koji se drobi kao i od stanja opreme odnosno pogona U tom smislu
valja istaći-.
- vrstu (porijeklo) stijene,
- fizičko-mehaničke osobine stijene,
- stupanj izminiranosti materijala,
- stupanj prethodne prerađenosti kamenog materijala,
- trenutni stupanj vlažnosti,
- način dodavanja materijala u drobilicu,
- dotrajalost habajućih dijelova drobilice,
- ukupna dotrajalost pojedinog stroja drobilane,
- položaju stroja u okviru ukupnog postrojenja drobilane,
- stalnosti snage pogonske energije itd.
Zbog toga kod utvrđivanja planiranog (praktičnog) učinka postrojenja drobilane valja ići na najmanju
vrijednost temeljem pojedinačnog sagledavanja svih strojeva i njihovih učinaka u okviru postrojenja, uzimajući
pri tome očekivane uvjete rada postrojenja. Pojedinačni učinak droblilica i sita je praktični učinak dobiven
iskustvom prijašnjeg rada ili umanjenjem nazivnog tj. instaliranog učinka (ponudbenog učinka od strane
proizvoditelja opreme, koji se može uzeti samo kao teorijski učinak) za određenu vrijednost, obzirom na
pretpostavljene uvjete rada.
 2. Tvornice betona (betonare)

2.1. Betonski radovi

Betonski radovi, kao tipični radovi po kojima je graditeljstvo kao struka najprepoznatljivija, obuhvaćaju
ukupnost organiziranih tehnoloških postupka na izvedbi građevina i ostalih konstrukcija od betona kao neke vrste
umjetnog kamena. Betoni u širem smislu su mješavine slijedećih osnovnih sastavnica (sastojaka)-
- agregata kao mineralne sastavnice koja obuhvaća (drobljenu i sijanu) granuliranu kamenu sitnež i koja
zauzima oko 3/4 obujma betona pa kao takova obilježava bitna svojstva betona, i
- veziva koje povezuje tu kamenu sitnež.
Kao vezivo kod ovdje razmatranih betona u užem smislu (dalje u tekstu samo beton5) služi cement koji
pomješan s vodom putem kemijskog procesa (hidratacije) kristalizira i pri tome povezuje i učvršćuje kamenu sitnež
u nosivi stvrdnuti (očvrsli) beton kao oblik umjetnog kamena. Nosivost betonskih konstrukcija na vlak
omogućava njihovo ojačanje betonskom željezom (tzv. “armiranje betona”) u vlačno napregnutim dijelovima
konstrukcije što znači izvedbu armirano-betonskih konstrukcija.
Ukupni tehnološki postupak betonskih radova, kao i organizacija njegove provedbe, obuhvaćaju u
načelu slijedeće tri temeljne proizvodno-tehnološke i organizacijsko logističke faze s pripadnim tehnološkim
procesima odnosno radnim zahvatima:
- spravljanje (proizvodnja) svježeg betona5,
- bilo vanjski bilo unutarnji gradilišni transport betona, te
- ugradnja betona.
Četvrta faza tehnologije betona je vremenski razmjerno dugotrajni (kemijski) proces stvrdnjavanja
betona i njegov postupni prelazak u nosivu konstrukciju. Za oko mjesec dana dostiže se oko 90% predviđene
čvrstoće betona. Ova faza može obuhvatiti također tehnološke postupke ubrzavanja stvrdnjavanja betona primjerice
grijanjem, zaparivanjem, centrifugiranjem, prešanjem itd. ovisno o vrsti, mjestu i načinu izvedbe betonskih
konstrukcija ili drugih prerađevina, elemenata, sklopova od betona. Potpuno stvrdnjavanje betona je dugogodišnji
proces povezan s reloškim pojavama puzanja, tečenja i pucanja betonske konstrukcije.
Prema konzistenciji svježeg betona razlikuje se krut, slabo plastičan, plastičan i tekući svježi beton.
Beton krute ili slabe (niske) plastične konzistencije, koji se u praksi često uzima kao suhi ili vlažni beton, odlikuje
se visokom početnom čvrstoćom i malim stezanjem te se uglavnom primjenjuje kod proizvodnje betonskih
elemenata i sklopova, zatim kod izvedbe masivnih betonskih konstrukcija posebice od uvaljanog betona te kod
izvedbe betonskih kolnika. Beton plastične konzistencije ima najšire područje primjene. Tekući beton se zbog
velikog stezanja i velike mogućnosti pojave pukotina primjenjuje samo u posebnim slučajevima primjerice za
izvedbu gusto armiranih konstrukcija, zatim za zapunjavanje teško dostupnih dijelova konstrukcija i sl.

2.2. Tehnološka oprema za betonske radove

Tehnološka oprema, koja je vezana uz način provedbe i organizacije ukupnog tehnološkog postupka
betonskih radova, određena je svojstvima vrste betona u smislu njegovih tehnoloških obilježja i u smislu načina
njegove izvedbe posebice ugradnje. Razlikuju se slijedeći osnovne konstrukcijske i tehnološke vrste betona-
- tzv. “pumpani” beton kod kojeg se gradilišni transport izvodi "guranjem" kroz cijevi od mjesta prihvata
svježeg betona tj. od crpke (“pumpe”) za beton do mjesta njegove ugradnje; to su uglavnom plastični
betoni veličine zrna agregta najviše do 32 mm s značajnim učešćem sitnozrne sitneži ili pijeska 0 - 4 mm,
cementa i vode kako bi takva masa djelovala "samopodmazujuće" radi lakšeg "prolaza" kroz cijevi,
- slabo plastični vakuumirani beton kod kojeg se prilikom same ugradnje izvlači voda čime se beton
ubrzano zgušnjava i na taj način ubrzava njegovo stvrdnjavanje,
- mlazni beton, kao oblik žbuke, kod kojega se ugradnja izvodi kroz cijevi preko mlaznice nabacivanjem
pod tlakom na podlogu (nema oplate!); to su uglavnom slabo plastični do tekući sitnozrni betoni, ovisno
o sadržaju vode u trenutku ugradnje, a veličine zrna agregta najviše do 8 mm ili do 16 mm,
- valjani beton koji se ugrađuje valjanjem (primjerice za masivne gravitavcijske brane); to su uglavnom
suhi do vlažni krupnozrni betoni najveće veličine zrna do 128 mm pa i više.
Svaka od navedenih vrsta betona mora imati određena svojstva u smislu njegove konzistencije
uvjetovane sadržajem vode i cementa te sadržajem granulometrijskog sastava, veličine i oblika zrna kamene
sitneži. To ujedno znači uvjetovanje načina spravljanja takvih betona odnosno vrste tehnološke opreme kao strojnih
sustava ili postrojenja za proizvodnju svježeg betona.

5
Beton je (prema Beslać J., "Materijali u arhitekturi i građevinarstvu") mnogokomponentni, polidisperzni, umjetni
kameni materijal, satavljen uglavnom od pijeska i krupnog agregata, međusobnovezanih cementnim kamenom, nastalim
hidratacijom i očvršćavanjem cementa kao veziva. Svježi beton je tek izrađena mješavina sastavnica koja je pogodna za
transport i ugradnju nakon čega postupno prelazi u stvrdnuti (očvrsli) beton.
 Ukupni postupak betonskih radova odnosno ukupni postupak izvedbe (armirano)betonskih
konstrukcija može biti prostorno i logistički organiziran na dva osnovna načina -
- kao "in situ" postupak ugradnja svježeg betona na licu mjesta izvedbe betonske konstrukcije
njegovim lijevanjem u oplate ili u nekim slučajevima njegovom ugradnjom bez oplata kao
primjerice kod kolničkih zastora te kod izvedbe mlaznog betona i sl. sitnozrnih betonskih
žbuka; spravljanje svježeg betona u ovom slučaju može biti organizirana na dva načina -
- ili spravljanje svježeg betona u betonarama ili tvornicama betona na samom gradilištu,
- ili doprema svježeg betona iz središnjih tvornica betona nekog poduzeća ili nekog
područja građenja (tzv. "transportirani betoni" ),
- kao "in plant" postupak odnosno kao proizvodnja betonskih elemenata, sklopova i sličnih
montažnih konstrukcija u proizvodnim pogonima lijevanjem svježeg betona u kalupe te zatim,
nakon odležavanja i stvrdnjavanja, njihova montaža na gradilištu uz napomena da proizvodni
pogoni ovakvog tipa mogu biti organizirani kao stalni ili privremeni na nekom većem
gradilištu kao što je primjerice proizvodnja dijelova konstrukcija montažnih mostova posebice
rasponskih nosača na mjestu gradnje mosta.
Tehnološka oprema za betonske radove obuvaća slijedeće grupe strojeva, postrojenja, strojno-
tehnološke opreme i ostalih uređaja:
- strojevi ili postrojenja za spravljanje (proizvodnju) svježeg betona,
- sredstva za vanjski transport i /ili unutarnji – gradilišni transport svježeg betona,
- strojevi (oprema) za ugradnju svježeg betona,
- strojevi i oprema za izvedbu mlaznog betona i sličnih sitnozrnih betonskih žbuka,
- strojevi (oprema) za njegu svježeg ili stvrdnutog betona,
- strojevi (oprema) za ostale pomoćne radove kod betoniranja,
- mehanizirane skele i oplate,
- mehanizirani kalupi,
- strojevi (uređaji, oprema) za transport i montažu betonskih elemenata,
- strojevi i oprema za proizvodnju i ugradnju betonskog željeza ,
- strojevi i oprema za tesarske radove (radovi izvedbe drvenih skela i oplata).

2.3. Spravljanje svježeg betona

Spravljanje svježeg betona ključni je dio ukupnog tehnološkog postupak betonskih radova
koji se često zove "apoteka" građevinarstva. Radi se naime o zadanim "recepturama" svježe betonske
mješavine i samom miješanju po recepturi odmjerenih sastavnica kako bi se kasnije dobio stvrdnuti
beton tražene kvalitete pri čemu se samo miješanje mora također provesti kvalitetno te u proizvodno-
tehnološkom (ali također u tehno-ekonomskom) smislu učinkovito. Spravljanje svježeg betona
obuhvaća slijedeće tehnološke i logističke postupke, oprecije i zahvate-
- uskladištavanje sastavnica (kamena sitnež, cement, voda i možebitini dodaci),
- proizvodno-tehnološki transport sastavnica unutar postrojenja,
- (možebitno prethodno hlađenje ili grijanje kamene sitneži ili prizvodnju zrnatog leda radi
hlađenja mješavine što je uvjetovano okolnostima provedbe betonske radove),
- mjerenje (vaganje, “doziranje”) sastavnica,
- miješanje sastavnica,
- (možebitno privremeno uskladištenje mješavine svježeg betona),
pri čemu je cilj procesa dobivanje svježeg betona određene kvalitete tj. tražene kozinstencije, gustoće i
sastava odnosno vodocementnog sadržaja prema pretpostavljenoj "recepturi".
U suvremnom građenju, posebice kod provedbe masovnih betonskih radova, spravljanje
betonske mješavine izvodi se samo strojnim putem pri čemu se ovaj proizvodni postupak svodi u
načelu na automatizirano doziranje i miješanje sastavnica u cilju dobijanja homogene mase svježeg
betona a kasnije također homogene strukture stvrdnutog betona odnosno nosive betonske konstrukcije.
 2.4. Miješalice za beton

Temeljna tehnološka te iz njih proizišla konstrukcijska obilježja strojne opreme odnosno

postrojenja za proizvodnju svježeg betona daje način miješanja mase u pogledu brzine, kakvoće i učinka
miješanja te u pogledu mogućnost miješanja u smislu veličine zrna kamene sitneži. Naime, prilikom miješanja
sasatvnice betona moraju svladavati unutarnje sile koje vežu njihove čestice, zatim moraju svladati posmične
otpore unutar zrna agregata a također silu teže ukupne betonske mješavine prilikom njezina prevrtanja odnosno
odizanja u operaciji miješanja. Prema tomu neka od kasnijih reoloških svojstava svježeg betona u uzajamnom su
odnosu s načinom miješanja odnosno pripadnom vrstom miješalica.
Način miješanja, kao ključne tehnološke operacije u razdoblju spravljanja svježe betonske
mješavine, može biti dvojak:
- miješanje slobodnim padom koje je u načelu dugotrajno (do oko 4 minute), primjenjivo
posebice za slabo plastične krupnozrne betone bez ograničenja veličine zrna odnosno ovim
načinom se uglavnom miješaju krupnozrni betoni,
- prisilno (prinudno) miješanje pomoću posebno konstruiranih lopatica koje je razmjerno kraće
miješanje (oko 1min), međutim, nije primjenjivo za krupnozrne betone odnosno primjenjivo
je za uobičajene betone “frakcija” do 32 mm ili za krupnozrne betone s manjim učešćem
frakcija agregata do 45 mm odnosno najviše do 63 mm ukoliko se prisilno miješanje djelomice
kombinira s miješanjem slobodnim padom.
Miješalice za beton uglavnom rade diskontinuirano odnosno u ciklusima iako se primjenjuju
također neke vrste kontinuiranih miješalica za beton gdje to omogućava vrsta i način provedbe
radova. U cikličkom načinu spravljanja svježeg betona "dozirana" količina pojedinih sastavnica
utvrđuje se uglavnom težinski (vaganjem) u optimalnom sastavu po pretpostavljenoj "recepturi" te
zatim ubacuje se u bubanj miješalice na miješanje.
Cikličke miješalice za beton dijele se na dvije osnovne grupe: gravitacijske miješalice za
beton i prisilne miješalice za beton.
Valja dodatno istaći, kako se u pogledu vrste te veličine, načina punjenja kao i ustroja ostalih dijelova
koji "opslužuju" miješalicu prije i poslije miješanja razlikuje slijedeća oprema za spravljanje svježeg betona:
- manje (po učinku) prenosive, polupokretne ili pokretne (vučene) uglavnom gravitacijske miješalice s
ručnim punjenjem bubnja miješalice,
- srednje velike samohodne također uglavnom gravitacijske ili pužne miješalice na pokretnom podvozju
na kotačima (na manjem kamionskom podvozju),
- manje pokretne betonare na na većem kamijonskom podvozju s gravitacijskim mješalicama,
- betonare ili tvornice betona različite koncepcije i konstrukcije u pogledu miješanja, učinka i
pokretljivosti s gravitacijskim i prisilnim mješalicama.

2.4.1. Gravitacijske miješalice za beton

Gravitacijske miješalice miješaju slobodnom padom sve vrste betona bez ograničenja u
pogledu krupnoće zrna. Osnovu strojne konstrukcije čini posebno oblikovani okretni bubanj s
posebno oblikovanim rebrastim "lopaticama" učvršćenim po unutarnjem
plaštu bubnja. Ove lopatice odižu mješavinu te tako omogućavuju njezin
slobodni pad i uranjanje u masu donjeg dijela bubnja te daljnje miješenje
prevrtanjem. Trajanje jednog radnog ciklusa miješanja je od oko 2 do oko
5 min u prosjeku do oko 3 min.
Gravitacijske cikličke miješalice dijele se dalje, u smislu svoje
radne koncepcije i iz toga proizišle konstrukcije, na (1) gravitacijske
miješalice s vodoravnim bubanjem i (2) gravitacijske miješalice s
(pre)okretnim bubnjem. Sve one mogu biti samostalni strojevi za
proizvodnju manjih količina svježeg betona u blizini mjesta njegove ugradnje ili su sastavni dio velikih
postrojenja – betonara ili tvornica betona. U smislu pokretljivosti samostalne miješalice mogu biti lako
prenosive (srednja slika desno na slijedećoj stranici ili vučene miješalice (slika desno gore na
slijedećoj stranici) ili samohodne mješalice na manjem kamionskom podvozju (slika desno gore).
 2.4.1.1. Gravitacijske miješalice za beton s vodoravnim bubnjem

Gravitacijske miješalice s vodoravnim bubnjem (koji ima dva otvora satrane: jedan za
punjenje a drugi za pražnjenje) uvijek su s vodoravnom osi okretanja prilikom
miješanja. Kod njih se punjenje i
miješanje izvodi okretanjem bubnja u
jednom smjeru a pražnjenje
okretanjem u drugom smjeru. Ove
miješalice rade najčešće s oko 15
okretaja/min. To su uglavnom
samostalne, vučene i lako prenosive
manje miješalice (slika lijevo) ili srednje velike miješalice
vučenih polupokretnih betonara za proizvodnju nekih
“jednostavnijih” vrsta betona (slika desno).

2.4.1.2. Gravitacijske miješalice za beton s (pre)okretnim bubnjem

Gravitacijske miješalice s (pre)okretnim bubnjem imaju kosu os okretanja prilikom

miješanja. Punjenje i miješanje je s otvorom bubnja prema gore a pražnjenje (pre)okretanjem bubnja
miješalice s otvorom prema dolje. Ove miješalice rade najčešće s oko 20
okretaja u minuti. To su ili (svima poznate) lako prenosive sasvim male priručne
miješalice prilagođene za ručni rad (ručno punjenje) (slika lijevo) ili samohodne
miješalice na kamionskom podvozju
(slika na prethodnoj stranici) ili vrlo
velike (najveće) miješalice u okviru
tvornica betona veliko (nazivnog) proizvodnog učinka (slika
desno) Obujam bubnja ovih miješalica je do 6.000 l - takve se
miješalice koriste u okviru velikih gradilišnih tvornica betona pri
izvedbi velikih betonskih brana i sličnih građevina od
krupnozrnih (valjanih) betona veličine agregata do 250 mm.

2.4.2. Prisilne miješalice za beton

Prisilne cikličke miješalice za beton miješaju intenzivnim okretanjem jednog ili više zasebnih
sustava lopatica (ili slično oblikovanih uređaja) unutar u uglavnom nepokretnog bubnja. Okretanje
sustava lopatica je do oko 40 okretaja/min a trajanje jednog radnog ciklusa od 1 minute pa do oko 2
minute pri čemu se sitnozrni betoni se miješaju dvostruko dulje - od 2 minute pa do 4 minute. Dijele se
na dvije osnovne vrste u smislu njihove bitno različite proizvodno-tehnološke i strojne konstrukcije:
prisilne protustrujne miješalice (koje se u praksi uglavnom nazivaju samo prisilne miješalice) i
prisilne valne miješalice (koje se u praksi uglavnom nazivaju samo valne miješalice).

2.4.2.1. Prisilne miješalice za beton

Prisilne (protustrujne) miješalice s uspravnom osi okretanja dosada su bile najčešće korištene
miješalice u tvornicama betona. Sastoje se od plitkog
bubnja unutar (pa ih ponegdje nazivaju tanjuraste
mješalice) unutar kojeg se planetarno okreću jedan ili više
sustava lopatica najčešće u suprotnom smjeru (što
predstavlja navedeno protustrujno miješanje). Uglavnom
se koriste za miješanje uobičajenih betona veličine zrna do
oko 32 mm (zbog toga njih sve više potiskuju iz uporabe
valne miješalice) jer prilikom miješanja krupnozrnih
betona dolazi do bržeg trošenja lopatica. Postoje razne koncepcije i konstrukcije sustava lopatica te
njihova pogona kao i veličine ovih miješalica.
 2.4.2.2. Valne miješalice miješalice za beton

(Prisilne) valne miješalice s vodoravnom osi okretanja valovito oblikovanih lopatica (kada
se pogleda uzdužni presjek miješalice onda se stiče dojam da su lopatice ili u obliku vala ili su
prostorno smještene kao po valu) unutra nepokretnog bubnja primjenjuju se za miješanje svih vrsta
uobičajnih ali i nekih krupnozrnih betona veličine agrgata do oko 64 mm. Ovo je moguće iz razloga što
su slične gravitacijskim miješalicama jer se betonska masa zbog valovitog oblika lopatica djelomice
miješa također slobodnim padom. Jednostvne su u pogledu održavanja i pogona te zbog toga vrlo
ekonomične u proizvodno-tehnološkom smislu. Uglavnom su sastavni dio tvornica betona velikih
nazivnih (instaliranih) učinaka.
Mogu biti dvojake radne koncepcije
odnosno tomu pripadne konstrukcije:
- ili s jednom vodoravnom osovinom
valovito oblikovanih lopatica oblika
vijaka, to su tzv. jednostruke valne
miješalice (desno gornje dvije slike),
- ili s dvije vodoravne osovine lopatica
suprotna okretanja pri čemu lopatice
mogu biti učvršćena na posebno
konstruiranim nosačima u obliku
vijaka a koji su dalje učvršćenim na
navedene vodoravne osovine
okretanja lopatica, to su tzv.
dvostruke prisilne valne miješalice (desno donje dvije slike, vidi vizulizacuju na
http://www.lintec-gmbh.de/home_asphalt_gussasphalt_beton_containermischanlagen.htm),

2.4.3. Pužne miješalice

Posebnu grupu miješalica čine pužne miješalice kod kojih je, njima svojstveno,
kontinuirano miješanje ustvari kombinacija gravitacijskog i prisilnog načina miješanja s
istovremenim guranjem svježeg betona kroz miješalicu. Slične su valnim miješalicama samo su puno
dulje i uže (manjeg promjera ili porečnog presjeka korita miješalice, stoga se nazivaju također cijevne
miješalice). Svježi beton također kontinuirano izbacuje izvan miješalice dalje do bilo kojeg oblika
daljnjeg transport na mjesto njegove ugradnje. Pužne miješalice su dvojake radne koncepcije i tomu
pripadne strojne konstrukcije:
- jednostruke pužne miješalice (slika desno) s jednim uglavnom zakošenim sustavom lopatica
u obliku arhimedovog vijka (puža) unutar zatvorenog
cilindra koje se rijeđe koristi (uglavnom kod manjih
betonara na kamionskom podvozju) za spravljanje
manjih količina betona "in situ" ili uglavnom kao
miješalice za kontinuirano miješanje sitnozrnih
betona i žbuka, i
- dvostruke pužne miješalice (slika lijevo dole) s dva
uglavnom vodoravna sustava arhimedova lopatica
suprotnog okretanja u obliku arhimedovog vijka (puža)
unutar dugačkog također vodoravnog korita odnosno
sanduka koji je otvoren ili zatvoren s gornje strane a
primjenjuju se u pri srednje velikim postrojenjima za
kontinuirano spravljanje svježeg betona.
 2.5. Tvornice betona (betonare)

Manje ili veće tvornice betona (u smislu prostorne veličine i učinka), u praksi najčešće
nazivane (kao manje) betonare, objedinjuju na različite načine slijedeću osnovnu opremu za
proizvodnju svježeg betona (na slici dolje uočavaju se tehnološke podcjeline vodoravne raščlanjene
tvornice betona s prisilnom miješalicom i metalnim” bunker-silosima” za kamenu sitnež):

- skladišta kamene sitneži (“frakcija”) koja mogu biti ili tzv “boksovi” (kao otvoreno
uskladištenje kamene sitneži) ili silosi (kao oblik otvorenog ili zatvorenog uskladištenja
kamene sitneži, na slici gore pod A vide se otvoreni tzv. “bunker-silosi”),
- silose za uskladištenje cementa (na slici gore L),
- opremu (sredstva) unutarnjeg tehnološkog transporta -
- za kamenu sitnež:
- bageri sajlaši s skrejperskom košarom za povlačenje sineži unutar “boksova”
- elevatori ili skip-uređaji između za neposredni transport kamene sitneži između
“boksova” i miješalice (na slici gore T),
- transportne trake za transport sitneži između od silosa do ostale prethodno
navedene opreme (ukoliko se radi o “silosima”),
- za cement:
- cijevni pužni transporter (arhimedov vijak ili puž, na slici gore F)
- uređaji za mjerenje (doziranje) sastavnica:
- uglavnom težinski dozatori ili vage kamene sitneži i cementa koji mogu biti pokretni ili
nepokretni po mjestu mjerenja (idu od silosa do silosa) što znači da mogu mjeriti jednu
vrstu za drugom kamene sitneži ili odvojeno svaku za sebe pojedinu vrstu kamene sitneži,
ili mogu biti iznad miješalice (na slici gore B)
- protočni mjerači količine vode,
- mjerači vlažnosti kamene sitneži,
- gravitacijske, prisilne ili valne miješalice za beton koje se rade se standardnong obujma
bubnja uglavnom od 75 l, 150 l, 250 l, 500 l, 750 l, 1000 l, 1500 l,0 2500 l, (veći bubnjevi
traže uglavnom posebnu narudžbu).
Radne koncepcije i iz toga proizišle konstrukcije tvornice betona mogu biti različite. U smislu
prostornog raspored dijelova betonare kao i razine položaja raspoređenih dijelova moglo bi se tvornice
betona ili betonare razvrstati u slijedeće tri osnovne grupe:
- (1) raščlanjene betonare s koncepcijom rasporeda njezinih glavnih dijelova u jednoj
vodoravnoj razini njihove postave, akoje dalje mogu
biti u tom smislu dvojake:
- (1.1) raščlanjene betonare s tzv. "zvijezdom" ili
lepezom (slika lijevo) odvojenih boksovima od
drveta ili betonskih elemenata za uskladištenje
kamene sitneži kod kojih je unutarnji transport
(povlačenje) materijala u boksovima pomoću
posebnog bagera s povlačnom (skrejperskom)
košarom a transport od boksova do vaga iznad
miješalice može biti ili elevatorski ili pomoću skip
uređaja ili transportnom trakom,
 - (1.2) raščlanjene betonare s otvorenim tzv. "bunker-silosima" (slika gore na
prethodnoj stranici) od metala za uskladištenje kamene sitneži ispod kojih sabirna
transportna traka dotura kamenu sitnež ili do elevatora ili do skip uređaja kao i -
- sa zajedničkim (porektnom) vagom koja ide od silosa do silosa
- sa odvojenim (nepokretnom) vagom ispod svakog silosa
- sa vagom iznad mješalice (nema vage ispod silosa),
- (2) kompaktne (“zbijene”) tvornice betona
(slika desno i slika desno dole), s zatvorenim
dijelovima postrojenja uključujući zatvorene
cilindrične ili bunker-silose za kamenu sitnež od
metala, kod kojih preovladava koncepcija
zbijenog rasporeda njezinih glavnih dijelova
manje više u jednoj razini njihove postave,
- (3) toranjske betonare ili tvornice betona
(ustvari podvrsta kompaktnih betonara, slika
dolje lijevo) kao oblik potpuno zatvorene
koncepcije odnosno jedinstvene cjeline strojno-
tehnoloških dijelova a zbijenog rasporeda tih
glavnih dijelova smještenih jedan izbnad drugoga u više razina njihove postave. Na donjoj
slici se uočavaju slijedeće osnovni dijelovi toranjske betonare (ostalo čini nosiva konstrukcija i
oprema pogona i upravljanja betonarom – elektrika, automatika, robotika, informatika itd):
- uspravni elevator za punjenje
kamene sitneži u uspravne
silose (desno uz nosivu
konstrukciju tornja betonare
na slici lijevo),
- razdjelnik za punjenje
pojedinih silosa od vrha
elvatora do iznad silosa za
kamenu sitnež (unutar pokrova
iznad silosa kamene sitneži na
slici lijevo),
- silosi za kamenu sitnež (desni
veći silosi na slicilijevo)
- silosi za cement (lijevi manji
silosi na slici desno također na
trećoj razini odozdo),
- vage (dozatori)(ispod silosa a iznad mješalice na drugoj razini odozdo na slici lijevo)
- mješalica za beton (ispod vaga ili dozatoraa iznad dijelova za punjenje automješalica na
prvoj razini odozdo na slici gore lijevo)

Obilježja suvremenih betonara ili tvornica betona su automatizacija, moguća robotizacija s

programskom (kompjuterskom) podrškom proizvodno-tehnološkog postupka te koncepcije modularnih
sustava u smislu organizacije postave dijelova strojnih konstrukcija betonare ili tvornice betona.
Veličina betonara ili tvornica u smislu radnog učinka proizvodnje svježeg betona utvrđuje -
- manje betonare učinka 10 do 25 m3/sat (djelomično automatizirane)
- srednje betonare ili tvornice betona 30 do 60 m3/sat (automatizirane i djelomično
programirane)
- velike tvornice 80 do 600 m3/sat (potpuno automatizirane i programirane odnosno u nekim
dijelovima čak i robotizirane).
 3. Asfaltne baze (asfaltna postrojenja)

3.1. Asfalterski radovi

Asfalterski radovi6 obuhvaćaju izvedbu tanjih plošnih građevinskih konstrukcija7 od raznih vrsta
asfaltnih masa (asfaltnih mješavina) kod kojih se kao vezivo kamenog agregata koriste viskomolekularna
organska ugljikovodična (hidro-karbonatna) veziva koja imaju dobru adhezijsku prionjljivost na kamene
materijale. Ta su veziva također hidrofobna tj. odbijaju vodu, zatim su plastična te zbog svega toga otporna na
djelovanje atmosferilija i raznih agresivnih kemikalija.
Sa stajališta strojnih sustava odnosno postrojenja u građenju zanimljivi su kolovozni zastori vezanih
asfaltnih kolničkih konstrukcija te obloge pokosa i dna hidrotehničkih kanala čija izvedba u tehnološkom i
orgnizacijskom smislu predstavlja masovne asfalterske radove.
Konstrukcije suvremenih cestovnih kolnika izvode se najčešće u više nevezanih i vezanih slojeva što
ovisi o njihovoj namjeni i ukupnoj debljini. Vezane asfaltne kolničke konstrukcije uglavnom se izvode (prema
hrvatskim tehničkim uvjetima za radove u cestogradnji) u slijedećim slojevima:
- donji bitumenizirani nosivi sloj DBNS8 s agregatom veličine zrna do 32 mm (DBNS 22) ili do 45 mm
(DBNS 32) ili do 64 mm (DBNS 45) ovisno o tipu i debljini sloja,
- gornji bitumenizirani nosivi sloj BNS9 s agregatom veličine zrna također do 32 mm (BNS 22) ili do 45
mm (BNS 32) ili do 64 mm (BNS 45) ovisno o tipu i debljini sloja,
- gornji bitumenizirani nosivi habajući sloj BNHS10 s agregatom veličine zrna do 22 mm (BNHS 16) za
tehnološke debljine izvedenog sloja od 45 mm do 65 mm ili do 32 mm (BNHS 22) za tehnološke
debljine izvedenog sloja od 55 mm do 100 mm.
- habajući sloj HS od asfaltbetona AB11 s agregatom veličine zrna -
- do 8 mm (AB 4) za tehnološke debljine izvedenog sloja od 20 mm do 30 mm ili
- do 12 mm (AB 8) za tehnološke debljine izvedenog sloja od 30 mm do 40 mm ili
- do 16 mm (AB 11) za tehnološke debljine izvedenog sloja od 35 mm do 50 mm ili
- do 22 mm (AB 16) za tehnološke debljine izvedenog sloja od 45 mm do 60 mm ili.
- do 32 mm (AB 22) za tehnološke debljine izvedenog sloja od 70 mm do 85 mm.
Suvremeni habajući slojevi izvode se također u vidu tzv. splitmastiks asfalta (SMA) odnosno posebne
vrste asfaltne mase s vrlo kvalitetnom drobljenom kamenom sitneži te najkavalitetnijim bitumenom i prirodnim
asfaltom kao vezivom.

3.2. Asfaltna masa

Asfaltna masa je mješavina triju osnovnih sastavnica: (1) spomenuto ugljikovodično vezivo, (2)
kameno brašno (mljevena kamena sitnež odnosno kamena prašina veličina "zrna" do najviše 0,25 mm, iznimno
0,71 mm , pri čemu veći dio od 60 % do 85% granulometrijskog sastava kamenog brašna čini tzv. punilo promjera
"čestica" manjeg od 0,063 mm), i (3) mineralna sastavnica tj. kamena sitnež (nesijani ili sijani prirodni šljunak te
drobljeni nesijani ili sijani minirani kameni materijal) kao agregat asfaltne mase. Glavne vrste ugljikovodičnih
veziva su prirodni asfalt iz prirodnih podzemnih nalazišta iz kojih ponekad izbija na površinu u obliku “asfaltnih
jezera” 12, bitumen (petrolejski ili naftni asfalt) koji se dobiva kao posljednji teški produkt (ostatak) destilacija
sirove nafte i katran (ter) koji se dobiva suhom destilacijom ugljena ili, rijeđe, rasvjetnog plina.
Katran je je kvalitetnije vezivo od bitumena zbog niže viskoznosti13, razmjerno visoke prionljivosti na
agregat i veće otpornosti na djelovanje vode. Međutim, katran je naskuplje vezivo. Stoga se ne rabi u masovnim
asfalterskim radovima za izvedbu kolničkih konstrukcija od valjanih asfaltbetona. Kod ovih asfaltbetona koristi se
kao vezivo uglavnom bitumen te u nekim slučajevima prirodni asfalt ukoliko se izvedbe visokokvalitetni asfaltni

6
Asfalterski radovi također podrazumjevaju i izvedbu nekih vrsta hidroizolacija građevinskih objekata i raznih
drugih tehničkih konstrukcija na osnovi asfaltnog mastiksa te ostalih asfaltnih i katranskih masa.
7
Plošnih građevinske konstrukcije bili bi primjerice kolovozni zastori vezanih asfaltnih kolničkih konstrukcija, obloge
pokosa i dna hidrotehničkih kanala, podloge hodnika i pješačkih staza, podovi hala, igrališta itd.
8
(to bi bila neka vrsta bitumenske stabilizacije nosivih mineralnih slojeva)
9
(u praksi ga često nazivaju "bito sloj" ili "bitošljunak")
10
(u praksi je donedavno taj sloj podrazumijevao tzv. "vezni sloj" ili "binder" koji je povezivao "bito šljunak" s
završnim habajućim slojem kolničke konstrukcije)
11
(u praksi su ga često nazivali "topeka")
12
poznata su "asfaltna jezera" na otoku Trinidadu iz kojih se danas čitav svijet opskrbljuje prirodnim asfaltom a po
imenu tog prirodnog asfalta dobili su ukupni asfalterski radovi i uz njih vezana gradiva svoje ime
13
Viskoznost je mjera unutarnjeg otpora kretanju ili promjeni pložaja sastavnih čestica neke tvari. Pri povišenoj
temperaturi se smanjuje pa se stoga općenito asfaltne mješavine odnosno njihove satvanice uglavnom zagrijavaju kako bi ukupni
tehnološki postupak rezultirao što kvalitenije izvednim asfaltnim zastorom.
zastori (primjerice lijevani asfaltni zastori kolnika mostova ili pločnika gradskih ulica). Razmjerno nepovoljna
visoka viskoznost bitumena smanjuje se -
- ili razrjeđivanjem bitumena podesnim uljima, koja se nakon ugradnje asfaltne mješavine ispare uz
napomenu da se ovaj postupak u praksi rijeđe primjenjuje, ili uglavnom
- disperzijom bitumena u vodi čime se dobivaju polustabilne bitumenske emulzije kao mješavine
bitumena, vode i vodi dodanog emulgatora (to su anionske ili kationske aktivne tvari - ovisno o vrsti
kamenog materijala - koji smanjuje površinsku napetost između raspršenog bitumena i vode te time
omogućavaju brzo vezanje odnosno "ljepljenje" bitumena po površini agregata); nakon isparavanjem ulja
ili vode bitumen ostaje kao vezivo u asfaltnoj masi.
Smjesa ugljikovodičnog veziva odnosno bitumena i punila daje bitumenski mort. Bitumenski mort se
sastoji od dijela slobodnog bitumena i od samog morta koji sadrži punilo i drugi dio vezanog bitumena. Zadaća
slobodnog bitumena je stvaranje ljepljivog filma oko zrna skeleta kamenog agregata koji time postaje koherentan
materijal. Dio ovog bitumena također ispunjava intergranularni prostor skeleta a dio pore unutar pojedinih zrna (to
je tzv. adsorbirani bitumen). Zadaća je samog bitumenskog morta u konstrukciji asfaltbetona da također povezuje
nekoherentna zrna kamenog skeleta te da ispunjava intergranularni prostor agregta. Agregat asfaltbetona čini 92%
do 97% mase asfaltne mješavine i sastoji se od slijedećih proizvodnih inačica kamene sitneži -
- prirodni (ne)sijani nedrobljeni pijesak i šljunak,
- prirodni drobljeni (i sijani) šljunak,
- drobljena i sijana kamena sitnež dobivena iz (minirane) stijene,
- mješavina drobljenih (predhodno miniranih) i prirodnih (pjeskovitih, šljunkovitih) kamenih materijala
bilo nesijanih bilo sijanih.
Kao agregat asfaltbetona za potrebe izvedbe vezanih asfaltnih kolničkih konstrukcija rabi se -
- kamena sitnež propisanog granulometrijskog sastava najčešće sedimentnog i/ili metamorfnog porijekla
te karbonatnog sadržaja za sve prethodno navedene slojeve kolničke konstrukcije pa čak i za habajuće
slojeve kod lakog do srednjeg prometnog opterećenja (kamena sitnež karbonatnog sastava bolje se
"obljepljuje" bitumenom i bolje "upija" bitumen a jeftinija je u proizvodnji),
- samo drobljena kamena sitnež također propisanog granulometrijskog sastava eruptivnog i/ili
metamorfnog porijekla te silikatnog sadržaja samo za habajuće slojeve kod autocesta odnosno kod cesta
teškog prometnog opterećenja (kamena sitnež silikatnog sadržaja visokih je fizičko-mehaničkih svojstva
posebice što se tiče habanja i otpornosti na smrzavanje iako se slabije "obljepljuje" bitumen odnosno
slabije "upija" bitumen; također je ova kamena sitnež skuplja u proizvodnji - vidi drobilane).

3.3. Načini izvedbe asfaltnih mješavina i zastora

Asfaltne mješavine mogu biti spravljane vrućim, toplim i hladnim postupkom posebice u smislu načina
miješanja prilikom njihova spravljanja, ali i smislu načina ugradnje, pri čemu te mješavine mogu biti dvojake -
- ili zagrijane (vruće ili tople) asfaltne mješavina na način da je ili zagrijana kamena sitneži i zagrijano
vezivo ili sitnež hladna a zagrijano vezivo ili zagrijana sitneži a vezivo hladno,
- ili hladne asfaltne mješavina hladne kamene sitneži i hladnog veziva (ponekad se u ovim slučajevima kao
vezivo rabi također - po proizvodnji skuplji - katran).
Asfaltne mješavine, bilo zagrijane bilo hladne, mogu se spravljati) izvan mjesta ugradnje ("in plant") ili
na samom mjestu ugradnje ili izvoditi zajedno s ugradnjom odnosno sastavni su dio tehnologije izvedbe zastora na
licu mjesta ("in situ").
Prema ukupnom tehnološkom postupku asfalterskih radova, zatim u smislu načina i mjesta dodavanja
ili miješanja ugljikovodičnog veziva s agregatom, u smislu njihove zagrijanosti kao i u smislu načina same
ugradnje asfaltne mješavina, razlikuju se slijedeće vrste14 asfaltnih mješavina i zastora posebice kolničkih
konstrukcija (napomena: ovo je tehnološka podjela asfaltnih mješavina i zastora odnosno konstrukcija slojeva) :
(1) vrući asfaltbetoni u širem smislu pojma koji se dijele na -
- valjane asfaltbetone u užem smislu pojma gdje se miješanje asfaltne mase odvija izvan mjesta same
ugradnje primjerice u asfaltnim postrojenjima a ugradnja se uz ostalo izvodi obvezatnim valjanjem
izvedenog sloja asfaltnog zastora,
- lijevane asfalte gdje se miješanje asfaltne mase obavlja ili u asfaltnim postrojenjima ("in plant") dalje od
mjesta ugradnje, ili u posebnim miješalicama na kamionskom podvozju na licu mjesta ugradnje ("in
situ") a sama ugradnja asfaltne mase je lijevanjem na podlogu bez strojnog valjanje izvednog sloja
asfaltnog zastora (površina se zaglađuje laganim ručnim drvenim valjčićima ukoliko ugradnja nije
posebnim finišerima za izvedbu lijevanih asfalta),
(2) prskani (a zatim valjani) asfalti kod kojih se miješanje asfaltne mase se izvodi na licu mjesta ("in situ") tj.
ugradnja uz ostalo podrazumijeva miješanje sastojaka (zagrijanog ili hladnog bitumena kao veziva s hladnom
kamenom sitneži); prskani asfalti se obzirom na način dodavanja veziva dijele na -

14
(ovo bi bila tehnološka podjela izvedbe asfaltbetonskih zastora u širem smislu pojma )
 - jednoslojene, dvoslojne ili višeslojne ili pojačane površinske obrade (kod kojih se prvo na podlogu
nanosi vezivo a zatim sloj kamene sitneži koji se nakon toga uvalja valjkom) i
- jednoslojne ili višeslojne polupenetrirane i penetrirane makadame (kod kojih se prvo izvodi sloj
kamene sitneži a zatim se sloj prska ili "zaljeva" vezivom koje zatim "penetrira" ili prodire u sloj kamene
sitneži uz obvezatno zatvaranje ovako izvednih makadama površinskom obradom), te
- asfaltni makadami koji su tehnološke kombinacije izvedbe nosivih slojeva ili zastora od asfaltbetona i
prskanih asfalta,
(3) asfaltne stabilizacije koje su oblik "in situ" učvršćivanja slojeva kamene sitneži s hladnim ili zagrijanim
bitumenom kao vezivom - slično kao stabilizacije kod kojih je vezivo cement odnosno vapno.

3.4. Asfaltne baze (asfaltna postrojenja)

Sa stanovišta sustava strojeva i postrojenja značajna je ukupna tehnologija izvedbe vezanih

kolničkih konstrukcija od valjanih asfaltbetona u užem smislu kao oblika masovnih asfalterskih
radova. Također je za valjane asfalbetone svojstven vrući postupak njihove izvedbe tj. proizvodnje
(miješanja) i ugradnje (valjanja)15. Pri tomu su -
- preporučene temperature skladištenja bitumena u spremnicima asfaltnih postrojenja, ovisno o
vrsti bitumena za kolnike, od oko 1300C do najviše oko1700C.
- preporučene temperature asfaltne mješavine na izlazu iz miješalice asfaltnog postrojenja,
ovisno o vrsti bitumena za kolnike od oko 1300C do oko 1800C.
- preporučene temperature asfaltne mješavine na mjestu ugradnje, ovisno o vrsti bitumena za
kolnike, od oko 1300C do oko 1700C odnosno ne niže od 1100C.
Temljno tehnološko obilježje asfaltbetona u širem smislu pojma jest miješanje asfaltne mase
(bez obzira da li se ono provodi "in plant" ili "in situ") te ugradba izmješane asfaltne masa ili valjanjem
ili samo lijevanjem bez valjanja. Stoga izvedba valjanih asfaltbetona podrazumijeva uz ostalo
proizvodnju asfaltne mješavine u asfaltnim postrojenjima koje se u praksi popularno, pa i službeno,
nazivaju asfaltne baze.
Asfaltna baza je složeni strojni sustav (slika dolje lijevo – dijagram toka asfaltne baze s
cikličkom miješalicom) čije je cilj
proizvodnja kvalitetne vruće
asfaltbetonske mješavine zadanog
sastava i izlazne temperature. Osnovi
procesi i zahvati tehnološkog
postupka proizvodnje vruće
asfaltbetonske mješavine su
uskladištenje sastavnica (kamene
sitneži, kamenog brašna tj. punila,
bitumena te prirodnog asfalta)
njihovo doziranje tj. mjerenje
(vaganjem ili protokom),
zagrijavanje i miješanje te
privremeno uskladištenje vruće
asfaltne mješavine.
Tehnološka i konstruktivna obilježja asfaltne baze utvrđuje način sprvaljanja odnosno
posebice miješanja asfaltne mase koji može biti u tom smislu dvojak: ciklički i kontinuirani.
Općenito gledajući ciklički oblik spravljanja vruće asfaltbetonske mješavine (ista slika gore) je
kvalitetniji nego kontinuirani posebice iz razloga točnijeg mjerenja sastavnica asfaltne mase vaganjem -
za razliku od kontinuiranog postrojenja gdje se agregat po obujmu kontinurano protokom dozira prema
miješanju. Međutim, suvremeni tehnološki razvoj sve više unapređuju tehniku i tehnologiju
kontinuirane proizvodnje asfaltnih mješavina posebice u svrhu recikliranja asfaltbetonskih zastora
kolničkih konstrukcija.

15
Da bi se ispunili temperaturni uvijeti ugradnje valjanog asfaltbetona duljina prijevoza asfaltne mješavine uobičajno
se ograničava na oko 70 km odnosno vrijeme prijevoza najviše na 1,5 sat od trenutka prhvata na safaltnoj bazi.
 3.4.1. Asfaltne baze s cikličkom miješalicom

Uobičajene ("standardne", uvjetno rečeno, “klasične”) asfaltne baze s cikličkim načinom

miješanja rade tako da se njihove miješalice pune, zatim miješaju i prazne u jednolikim vremenskim
razmacima određenog obujma sastavnica asfaltne mase sukladno obujmu bubnja miješalice. Dakle,
sama oprecija spravljanja asfaltne mješavine je u ciklusima jer se rabi ciklička miješalica. Međutim,
valja istaći da ostali dio asfaltnog postrojenja, osim same miješalice i transportnog sustava za potrebe
uskladištenja vruće asfaltbetonske mješavine, u načelu radi kontinuirano sve do silosa za agregat ispred
same cikličke miješalice.
Ova vrsta asfaltnih baza još uvijek najčešća u uporabi za potrebe spravljanja vrućih mješavina
valjanih asfaltbetona. Uglavnom su srednjeg do velikog proizvodnog učinka (imaju čak nazivne učinke i do par
stotina tona u jednom satu, primjerice proizvodni program jedne tvrke obuhvaća instalirane učinke lako montažnih
odnosno demontažnih asfaltnih baza: 35 - 50 t/sat, 50 - 90 t/sat, 90 - 160 t/sat, 160 - 250 t/sat te 250 - 310 t/sat).
Sva ova postrojenja, bilo (polu)pokretna ili lako prenosiva ili stalna tj. nepokretna, obuhvaćaju
raznovrsne strojne sklopove, uređaje te ostalu tehnološku opremu koji se mogu svrstati (uglavnom) u
sedam osnovnih proizvodno-tehnoloških (i njima pripadnih strojnih) podcjelina (na slici dolje uočavaju
se navedene tehnološke podcjeline asfaltne baze s cikličkim načinom rada):

1. sklop više bunkera u obliku otvorenih silosa za skladištenje agregata s dodavačima za

"protočno" predoziranje pojedinih vrsta (po veličina) zrna kamene sitneži (tzv. "frakcija")
uključivo transportne trake od bunkera pa nadalje,
2. blago zakošeni rotirajući bubanj za sušenje
(zagrijavanje i otprašivanje) agregata (slika
desno); ako se koristi nafta kao gorivo tada se u
okviru ove podcjelina nalazi se jedna ili više cisterni
za gorivo s opremom dovod goriva do plamenika
bubnja,
3. sklop opreme filtera (separatora) za izdvajanje
punila iz prašine dobivene otprašivanjem
agregata u bubnju za sušenje, zajedno s
opremom otprašivanje tj. izvlačenje i transport
prašine do i kroz ciklone i filtere koju
sačinjavaju posebni cjevovodi i tzv. “exhaustor”
(ventilator) koji usisava prašinu iz bubnja kroz filtere; u okviru ove tehnološke podcjelina
 nalazi se jedan ili više zatvorenih uspravnih silosa za uskladištenje otprašivanjem dobijenog i
izvana dopremljenog punila zajedno s opremom za transport punila do miješanja;
4. sklop opreme za ("vruće") sijanje zagrijanog agregata i miješanje svih sastavnica asfaltne
mase koji je smješten u okviru cjelovite višeetažne konstrukcije (vidi također sliku dolje
desno) a obuhvaća slijedeće dijelove -
- uspravni elevator za transport agregata od bubnja za sušenje do sijanja,
- višetažno (koso vibracijsko ili horizontalno rezonantno) sito za sijanje vrućeg agregata
uključivo manje silose prosijanih “frakcija” ispod sita a iznad miješalice zajedno s
vagama za ponovno mjerenje agregata i punila prije miješanja,
- ciklička miješalica vrućih sastavnica asfaltne mase (prisilna miješalicama s dvije
(vodoravne) osovine lopatica suprotna okretanja unutar nepokretnog bubnja) zajedno s
protočnim mjeračima veziva i s prskalicama veziva unutar bubnja miješalice,
5. sklop opreme skladišta gotove asfaltbetonske mješavine s skip-uređajem (kosa sandučasta
prenosilica) za transport vruće mješavine od ispod miješalice pa do zatvorenih (u smislu
vanjskih toplotnih utjecaja izoliranih) bunkera (silosa) smještenih također u okviru cjelovite
etažne konstrukcije ispod koje mogu doći kamioni za preuzimanje i daljnji transport asfaltne
mase do mjesta ugradnje,
6. skladišta odnosno spremnici (rezervoari, kotlovi) bitumena i asfalta uključivo opremu za
zagrijavanje odnosno topljenje vaziva kao i opremu (crpke, cjevovodi) za dovod veziva do
miješalica,
7. sustav opreme elektro-pogona i -instalacija postrojenja uključivo tzv. “komandnu kućicu” s
opremom i uređajima za upravljanje radom postrojenja.

Ključni dijelovi asfaltnih baza s cikličkim načinom rada, koji su ujedno odrednice pripadnih
tehnoloških procesa i operacija ukupnog postupka proizvodnje vrućih asfaltbetonskih mješavina i koji
utvrđuju njegov mogući učinak, bili bi bubanj za sušenje agregata (gdje se visoka temperatura
izlaznog agregata između 1500C i 1700C do najviše oko 2200C postiže plamenom koji nastaje
izgaranjem nafte uz napomenu da se danas se sve više iz ekoloških razloga koristi kao gorivo plin
posebice kod stalnih tj. stabilnih safaltnih baza), sito za sijanje zagrijanog agregata, i miješalica
sastavnica asfaltne mase.
U bubnju za sušenje (vidi sliku
desno) izvodi se zagrijavanje i otprašivanje
zagrijanaog agregata kako bi se iz "izvukle"
sve prašinaste čestice bilo kamenog bilo
glinenog sastava. Ova prašina se vodi dalje
u ciklone i filtere gdje se suhim ili mokrim
postupkom kamena prašina odvaja od
glinene prašine. Ovako izdvojena kamena
prašina ponovo se vraća kao punilo u
postupak proizvodnje asfaltbetonske
mješavine. Valja istaći da bubanj za sušenje
agregata radi na “prostustrujnom načelu” pa
se naziva još protustrujni bubanj za sušenje
agregata. Kod njega vruća plamena masa
struji u jednom smjeru a agregat se u bubnju
kreće prema dolje u suprotnom smjeru. Pri tomu se samo otprašivanje izvodi na višem kraju bubnja tj.
na početku bubnja gdje ulazi agregat a gdje su također temperature plamene mase najniže.
Zašto se izvodi vruće sijanje nakon sušenja agrgata iako je isti prije točno težinski izmjeren? Prilikom
zagrijavanja i otprašivanja kamena sitnež se djelomice raspada te time ujedno gubi dio svoje mase ali se time
također remeti njezin granulometrijski sastav s kojim je "došla" u bubanj za sušenje. Zbog toga agregat "ide" dalje
na ponovno vruće sijanje. Tu se popravlja granulometrijski sastav pojedine "frakcije" agregata te se zatim
usklađuje ponovnim vaganjem prije miješanja s zadanim sastavom koji je predviđen po “recepturi” vruće
asfaltbetonske mješavine.
 3.4.2. Asfaltne baze s kontinuiranim načinom miješanja

Asfaltne baze s kontinuiranim načinom miješanja različitog su proizvodnog učinka. Tehnološki su

jednostavnija i zbog toga pogodnija u smislu njihove pokretljivosti za brza i česta premještanje. Stoga su najčešće
koncipirana i konstruirana kao polupokretna vučena ili lako demontažna prenosiva postrojenja. To su također
modularna postrojenja tako da se kombinacijom njihovih dijelova odnosno podcjelina mogu “slagati” po potrebi i
njihovi različiti učinci.
Ostale prednosti kontinuiranih asfaltnih postrojenja u odnosu na, po učinku, istovjetna postrojenja s
cikličkim načinom rada bili bi niži troškovi nabave takvih postrojenja te manja potrošnja goriva jer su kod većine
takovih postrojenja nešto niže temperture proizvedene mješavine. Također je manja potrošnja električne energije
jer takva postrojenja nemaju sita i dodatne vage te neke ostale dijelove koja su obvezatna kod cikličkih postrojenja.
Međutim, zbog navedenog, kontinuirana postrojenja mogu se koristiti samo u slučajevima kada to dozvoljavaju
obilježja agregata kao što je -
- stalnost granulometrijskog sastava kamene sitneži tijekom čitave proizvodnje,
- odvojeno uskladištenje i uzimanje “frakcija” kamene sitneži bez bilo koje mogućnosti njihova miješanja
prilikom uskladištenja i prilikom uzimanja odnosno doziranja prije miješanja.
Neprijeporno je da sve prašinaste čestice u kamenoj sitneži kod ove koncepcije kontinuiranog miješanja neće biti
otprašene a što može imati utjecaja na kvalitetu asfaltbetonske mješavine.
Ove asfaltne baze postoje zasada u dva bitno različita tehnološka odnosno konstruktivna oblika
koncepcije i konstrukcije kontinuirana načina miješanja vrućeg asfaltbetona:
- asfaltne baze s kontinuiranom miješalicom što je tradicijska koncepcija asfaltnih postrojenja s
zasebnim okretnim bubnjem za sušenje agregata i s zasebnom opremom za kontinuirano miješanje
asfaltne mase,
- asfaltne baze s bubnjem tipa sušilica–miješalica što je suvremena koncepcija asfaltnih postrojenja
kod kojih je okretni bubanj za sušenje ujedno i miješalica pa se istovremeno u bubnju odvija
zagrijavanje agregata i njegovo miješanje s vezivom i punilom.

3.4.2.1. Asfaltne baze s kontinuiranom miješalicom (kontinuirane asfaltne baze)

Asfaltne baze s kontinuiranom miješalicom malog su do srednjeg proizvodnog učinka. Ova uglavnom
polupokretna lako premjestiva manja postrojenja imaju nazivne proizvodne učinke. U načelu su po radnoj
koncepciji i tomu primjerenoj konstrukcji prilično slična asfaltnim bazama s cikličkim načinom rada jedino što
nemaju sita i što umjesto cikličke imaju kontinuiranu miješalicu. Stoga obuhvaćaju za razliku od cikličkih asfaltnih
baza najčešće šest osnovnih proizvodno-tehnoloških podcjelina:
1. sklop više bunkera za skladištenje agregata s dodavačima za predoziranje pojedinih "frakcija" kamene
sitneži uključivo transportne trake od bunkera do bubnja za sušenje,
2. blago zakošeni okretni bubanj za sušenje agregata (bubanj za zagrijavanje i istovremeno otprašivanje
agregata); u okviru ovog dijela nalazi se spremnik za gorivo s opremom dovod goriva do plamenika
bubnja ako se koristi nafta kao gorivo,
3. sklop opreme za otprašivanjem agregata u bubnju za sušenje zajedno s opremom za izvlačenje,
transport i izdvajanje prašine (cjevovodi, filteri i “exhaustor”),
4. sklop opreme za miješanje i uskladištenje asfaltne mase (najčešće smješten u okviru cjelovite
višeetažne konstrukcije) koji obuhvaća slijedeće dijelove -
- strmi elevator za transport agregata od bubnja za sušenje do područja miješanja,
- vodoravna pužna miješalica za miješanje svih sastavnica asfaltne mase ukljičivo protočne dozatore
ugljikovodičnog veziva i prskalice veziva unutar miješalice,
- skladišta gotove asfaltbetonske mješavine u vidu malog bunkera (silosa) ispod kojega mogu doći
kamioni za preuzimanje i daljnji transport asfaltne mase do mjesta ugradnje,
5. skladišta odnosno spremnici (rezervoari, kotlovi) bitumena uključivo opremu za zagrijavanje veziva
kao i opremu (crpke, cjevovodi) za dovod veziva do miješalica,
6. oprema za elektro-pogon (elektro-instalacije) i za upravljanje radom postrojenja uključivo “tzv.
komandnu kućicu.
Bubanj za sušenje agregata radi također kao protustrujni bubanj odnosno vruća plamena masa struji u
jednom smjeru a agregat se u bubnju kreće u suprotnom smjeru.
Samo miješanje u razmatranim asfaltnim bazama kontinuiranog načina rada izvodi se u uglavnom
dvostrukim pužnim miješalicama (vidi miješalice kod betonara) kod kojih se unutar sanduka nalaze dvije
vodoravne osovine s lopaticama koje na način beskonačnog arhimedovog kola (vijka) kontinuirano miješaju i
guraju asfaltnu masu prema kraju sanduka miješalice odnosno prema manjem privremenom silosu ispod kojeg se
pune kamioni koji odvoze asfaltbeton do mjesta njegove ugradnje.
 3.4.2.2. Kontinuirane asfaltne baze s bubnjem tipa sušilica–miješalica

Razvoj suvremnih tehnoloških koncepcija i tomu odgovarajućih konstrukcija asfaltne baze s bubnjem
tipa sušilica–miješalica vezan je uz razvoj tehnika i tehnologija recikliranja asfaltnog loma. Naime, kod
ponovne uporabe recikliranog agregata asfaltbetona nema posljedica reoloških obilježja kao kod ponove uporabe
recikliranog (cement)betona (naime, gljikovodično vezivo međusobno fizički lijepi kamenu sitnež a nasuprot tomu
cement kemijski veže kamenu sitnež). Zbog toga suvremeni tehnološki postupak obnove asfaltnih kolničkih
konstrukcija podrazumijeva njihovo struganje te nakon toga korištenje ostruganog materijala kao buduće mineralne
sastavnice novog asfaltbetona tim više što agregat, kao što je već istaknuto, čini preko 90% sastava asfaltne mase.
Korištenje na bilo koji način, pa čak i neprikladno, usitnjenog asfaltnog loma dovelo je do razvoja i
primjene novih tehnoloških koncepcija proizvodnje asfaltbetonskih mješavina odnosno do novih konstrukcija toj
tehnologiji prilagođeni asfaltnih postrojenja. Kako se u procesu proizvodnje vrućeg asfaltbetona zrna zbog topline
međusobno “odljepljuju” a granulometrijski sastav agregata se bitno ne mijenja to je moguća -
- kao prvo, kontinuirana proizvodnja asfaltne mješavine, te
- kao drugo, nije potrebno prosijavanje recikliranog agregata,
pa je također moguća koncepcija istovremenog kontinuiranog sušenja i miješanja asfaltne mase. Dakle,
istovremeno se odvija zagrijavanje i otprašivanje agregata te njegovo miješanje s vezivom i dodatnim punilom. To
je osnovna koncepcija asfaltnih baze s bubnjem tipa sušilica–miješalica.
Za razliku od kontinuiranih postrojenja, kod cikličkih asfaltnih postrojenja reciklirani agregat mora biti
pravilno usitnjen kako bi mogao bez problema proći pretpostavljeni proces prosijavanja prije miješanja. To znači
da reciklirani agregat mora biti dobiven drobljenjem a što traži primjenu posebnih vrsta drobilica koje mogu
kvalitetno usitnjavati asfaltni lom. Također je pravilo da se količina recikliranog asfaltbetona kod ponovne uporabe
u cikličkim postrojenjima ograničava na oko 35% ukupne količine agrgata asfaltbetonske mješavine.
Asfaltne baze s bubnjem tipa sušilica–miješalica trenutno su dvojake tehnološke koncepcije i iz toga
proizišle konstrukcije. Njihov razvoj je započeo s koncepcijom i konstrukcijom okretnog jednostrukog bubnja
tipa sušilica–miješalica s uporednim istosmjernim sušenjem i miješanjem sastavnica asfaltne mase u istom
prostoru bubnja. Nakon toga slijedi sadašnji razvoj dvostrukih bubnja tipa sušilica–miješalica s protustrujnim
načinom rada pri čemu su odvojeni procesi sušenja i miješanja sastavnica asfaltne mase odvijaju u istom, ali po
prostoru dvostrukom, okretnom bubnju.

3.4.2.1. Asfaltne baze s jednostrukim bubnjem tipa sušilica-miješalica

Asfaltne baze s jednostrukim bubnjem tipa sušilica-miješalica malog su do srednjeg malog

proizvodnog učinka. Ova vrsta asfaltnih postrojenja najčešće su pokretna ili polupokretna vučena ili
lako prenosiva demontažna postrojenja s pojedinim dijelovima na podvozjima s kotačima.
U slučaju uobičajene proizvodnje asfaltbetona bez uporabe recikliranog agregata ova
postrojenja obuhvaćaju, primjerice, slijedeće osnovne tehnološke podcjeline (na slici dolje uočavaju se
navedene tehnološke podcjeline kontinuirane asfaltne baze s bubnjem tipa sušilica-miješalica) :

1. sklop više pokretnih bunkera za skladištenje agregata (br. 1 na prethodnoj slici) s

dodavačima (vagama) za predoziranje pojedinih "frakcija" kamene sitneži uključivo
transportne trake od bunkera do bubnja za sušenje (br. 2 na prethodnoj slici);
2. pokretni silos (moguća je i autocisterna) za uskladištenje dopremljenog punila zajedno s
opremom za transport punila do transportne trake (br. 6 i 7 na prethodnoj slici),
3. silos ili kotlovi (moguća je i autocisterna) za uskladištenje, doziranje i grijanje bitumena
zajedno s opremom za transport bitumena do bubnja za sušenje (br. 9 na prethodnoj slici),
 4. blago zakošeni pokretni bubanj za sušenje (odnosno samo zagrijavanje) agregata i
istovremno miješanje agregata za vezivom (slika dolje, br. 3 na prethodnoj slici) koje se
dodaje negdje u sredini dna bubnja
kroz posebnu cijev – obuvaća
uglavnom tri područja: područje
zagrijavanja agregata, područje
zagrijavanja agregata i asfaltnog
loma (ukoliko se radi o uporabi
dijelom recikliranom agregata),
područje miješanja s punilom (filerom) i bitumenom kao vezivom);
5. pokretni spremnik (autocisterna) za gorivo (br. 4 na prethodnoj slici) s opremom dovod goriva
do plamenika bubnja,
6. sklop pokretne opreme za zbrinjavanje smjese izlaznih plinova i čestica iz bubnja zajedno
s opremom za izvlačenje, transport i izdvajanje plinova (cjevovodi, filteri i “exhaustor”, br. 5
na prethodnoj slici),
7. sklop opreme pokretnog skladišta gotove asfaltbetonske mješavine (br. 8 na prethodnoj
slici) s pokretnom kosom (rebrastom, kabličastom) transportnom trakom za dotur vruće
mješavine od bubnja pa do zatvorenog (izoliranog) bunkera (silosa) smještenog u okviru
cjelovite pokretne etažne konstrukcije ispod koje mogu doći kamioni za preuzimanje i daljnji
transport asfaltne mase do mjesta ugradnje,
8. oprema za elektro-pogon (elektro-instalacije) i za upravljanje radom postrojenja uključivo
“tzv. komandnu kućicu.

Suvremeni jednostruki tj. jednovolumni okretni bubanj za sušenje agregata (vidi sliku dolje)
radi na “istosmjernom načelu”
pa se naziva također
istosmjerni bubanj za
sušenje agregata. Kod njega
vruća plamena masa struji a i
agregat se u bubnju također
kreće u istom smjeru prema
dolje. Pri tomu se samo
“otplinjavanje i otprašivanje”
okretnog bubnja izvodi na
njegovom nižem kraju tj. na
kraju bubnja gdje izlazi gotova
asfaltbetonska mješavina a
gdje su također temperature
plamene mase najniže. Inače
su temperature kod plamenika
oko 2.4000C a na kraju bubnja,
gdje se vrši "otplinjavanje i
otprašivanje", oko 3000C. U
slučaju ako se radi o
proizvodnji asfaltbetona s
recikliranim agregatom
moguće je njegovo dodavanje
u sredini bubnja.
 3.4.2.2. Asfaltne baze s dvostrukim bubnjem tipa sušilica-miješalica

Asfaltne baze s dvostrukim bubnjem tipa sušilica-miješalica srednje su velikog do velikog

proizvodnog učinka. Tehnološke i konstrukcijske koncepcije ovih postrojenja omogućavaju ili
uobičajenu proizvodnju vrućih asfaltbetonskih mješavina ili proizvodnju asfaltbetona od recikliranih
agregata ili istovremenu kombinaciju ovih prizvodnja. To su uglavnom lako demontažna modularna
postrojenja. Svojom proizvodno-tehnološkom koncepcojom proizvodnje i recikliranja asfaltbetona, kao
i tomu usklađenom strojno-tehnološkom opremom, omogućavaju visoku razinu zaštite okoliša. To su
ekološki razmjerno sigurna postrojenja. Takvo postrojenje, primjerice, obuhvaća slijedeće osnovne
strojno-tehnološke podcjeline (na slici dolje uočavaju se navedene tehnološke podcjeline kontinuirane
asfaltne baze s dvostrukim bubnjem tipa sušilica-miješalica):

1. sklop više modularnih bunkera za skladištenje agregata s trakastim predozatorima pojedinih

"frakcija" kamene sitneži uključivo transportne trake od bunkera do bubnja tipa sušilica-
miješalica;
2. blago zakošeni okretni dvostruki bubanj za
sušenje (zagrijavanje i otprašivanje)
agregata i miješanje agregata za vezivom
kod kojega se navedene dvije tehnološke
operacije izvode istovremeno ali međusobno
odvojeno.
3. sklop opreme za zbrinjavanje smjese
izlaznih plinova i čestica iz bubnja zajedno s
opremom za izvlačenje, transport, izdvajanje i
ponovno vraćanje punila u dio bubanja za
miješanje (cjevovodi, cikloni, filteri, cijevni
pužni transporteri, exhaustor); u okviru ovog dijela nalazi se dodatna oprema za uskladištenje
dopremljenog punila zajedno s opremom za transport punila do transportne trake,
4. skladišta odnosno spremnici (rezervoari, kotlovi) bitumena s opremom za zagrijavanje
veziva kao i opremom za dovod veziva (crpke, cjevovodi) do dijela bubnja za miješanje
asfaltbetona,
5. sklop opreme za prihvat i možebitno sekundarno recikliranje asfaltnog loma ili primarno
recikliranog asfaltnog agregata zajedno s opremom za drobljenje, sijanje i transport agregata
u dio bubanja za miješanje,
6. sklop uspravnih zatvorenih (izoliranih) silosa za spremanje gotove asfaltbetonske mješavine
s kosim elevatorom odnosno kabličastom transportnom trakom za dotur vruće mješavine od
bubnja pa do silosa smještenih u okviru cjelovite konstrukcije ispod koje mogu doći kamioni
za preuzimanje i daljnji transport asfaltne mase do mjesta ugradnje,
 7. oprema za elektro-pogon (elektro-instalacije) i za upravljanje radom postrojenja uključivo
“tzv. komandnu kućicu.
Dvostruki tj.dvovolumni okretni bubanj (slika dole lijevo) za sušenje agregata suvremeno
je strojno-tehnološko riješenje kontinuiranog načina spravljanja, dakle istovremenog ali odvojenog
sušenja, zagrijavanja, otprašivanja, te miješanja, vruće asfaltbetonske mješavine na slijedeći način -
- u unutrašnjem cilindru okretnog bubnja provodi se zagrijavanje te "otplinjavanje i
otprašivanje" agregata na “prostustrujnom načelu” (pa je unutrašnji cilindar bubnja također
protustrujni bubanj za sušenje agregata) gdje vruća plamena masa struji u jednom smjeru a
agregat se u bubnju kreće prema dolje u suprotnom smjeru pri čemu se samo otprašivanje
izvodi na višem kraju unutrašnjeg cilindra bubnja odnosno na početku bubnja gdje ulazi
agregat,
- u prostoru između vanjskog i unutrašnjeg
cilindru bubnja (pri čemu vanjski cilindar
oplošuje oko dvije trećine donjeg dijela
unutranjeg cilindra) provodi se miješanje
osušenog agregata s ostalim sastavnicama
asfaltbetona pri čemu agregat “samostalno
prelazi” iz donjeg dijela unutrašnjeg cilindra u
donji dio prostora miješanja, ili miješalice,
između vanjskog i unutrašnjeg cilindra pri čemu
je moguće dodavanje recikliranog agregata na
početku ovog dijela bubnja-miješalice.
Ovakova tehnološka koncepcija istovremenog ali odvojenog sušenja i miješanja asfaltne mase
snižava također i proizvodne troškove. Posebice se to odnosi na utrošak goriva za zagrijavanje agregata
u bubnju koji je između 4% i 10% za uobičajne vruće asfaltbetonske mješavine a do 20% za
asfaltbetone od recikliranog agregata.
Asfaltne baze s dvostrukim bubnjem tipa sušilica-miješalica imaju velike nazivne učinke pa
tako proizvodni program jedne tvrke obuhvaća isporuku lako montažnih odnosno demontažne asfaltnih
baza s dvostrukim bubnjevima tipa sušilica-miješalica od 100 t/sat pa do 400 t/sat.

3.5. Postrojenja za recikliranje asfaltbetonskog loma

Obnova završnih habajućih slojeva asfaltbentskih kolničkih konstrukcija recikliranjem njihovog agregata
suvremeni je pristup u održavanju cestovnih prometnica odnosno suvremeni pristup zbrinjavanja asfaltnog loma
kao vrste građevinskog otpada. Obnovu oštećenih ili dotrajalih, za promet nepodobnih i nesigurnih, asfaltnih
kolničkih konstrukcija ponovnom uporabom njihovog agregata moguća je provesti na dva osnovna načina:
1. nadogradnjom postojećeg oštećenog sloja novim asfaltnim habajućim slojem, a što je nepraktično iz
više razloga: izvedba novih slojeva ne može ići u nedogled i nadogradnja traži u mnogim slučajevima
također rekonstrukciju odvodnje prometnice,
2. zamjenom oštećenih ili dotrajalih habajućih asfaltnih slojeva novim slojem u istom prostoru
kolničke konstrukcije i to ponovnim korištenjem agregata asfaltbetona za izvedbu tog novog zamjenskog
sloja, a sve to na dva načina:
- izvedbom novog zamjenskog sloja na licu mjesta (“remove or replace in situ”) određenim
tehnološkim postupcima pomoću posebnih strojeva i ostale pripadne tehnološke opreme za
recikliranje asfaltnog zastora koja se kreće po prometnici i iza sebe “ostavlja” obnovljeni sloj,
- struganjem (ili razbijanjem ) asfaltnog sloja te odvozom dobijenog asfaltnog loma u asfaltne baze
radi ponovog korištenja kao recikliranog agregata u proizvodnji asfaltnih masa (“recikling in
plant”).
Na taj način se recikliranjem asfaltnog zastora kolničkih konstrukcija posebice u u ekološkom smislu -
- izbjegava štetno odlaganje asfaltnog loma u prirodni prostor,
- koristi postojeći materijalni resursi a što znači da se ne koriste nepotrebno prirodni materijali,
- smanjuje se ili u potpunosti izbjegava po okoliš štetni transport materijala, itd.
U tehno-ekonmoskom smislu postižu se recikliranjem asfaltnog loma velike uštede -
- ponovnim korištenjem kao agregata skupe kamene sitneži habajućih slojeva kolničkih konstrukcija,
- smanjenim utroškom energije, te
- smanjenjem transportnih troškova.
 Sa stajališta asfaltnih postrojenja zanimljivo je korištenje asfaltnog loma kao recikliranog agregata u
proizvodnji novih asfaltnih masa. Prethodno je veće istaknuto, kako je razvoj suvremnih tehnoloških koncepcija i
tomu odgovarajućih konstrukcija asfaltnih baza s bubnjem tipa sušilica–miješalica vezan uz razvoj tehnika i
tehnologija recikliranja asfaltnog loma “in plant”.
Valja, kao prvo, istaći kako korištenje asfaltnog loma kao agergata vrućih asfaltbetonskih mješavina,
traži njegovo “predrecikliranje” odnosno usitnjavanje najčešće i uglavnom drobljenjem. Drobljenje asfaltnog loma
u tehno-ekonomskom smislu najkvalitenije je provesti ili posebnim kružnim dvovaljčastim drobilicama s
vodoravnom osovinom ukoliko se drobi ukupni asfaltni lom ili udarnim drobilicama ukoliko se drobi samo
krupni dio prethodno prosijanog asfaltnog loma (a koji je primjerice prethodno struganjem razmjerno usitnjen).
Ova tehnološka oprema kao strojni podsustav za sebe može biti sastavni dio neke asfaltne baze za proizvodnju
recikliranog asfaltbetona.
Prethodno su prikazane pojedine tehnološke inačace odnosno konstrukcije kontinuiranih asfaltnih
postrojenja koje omogućavaju djelomično ili potpuno recikliranje asfaltbetona odnosno korištenjem recikliranog
agregata. U tom slučaju koriste se opisane i prikazane asfaltne baze s jednostrukim ili dvostrukim bubnjevima tipa
sušilica-miješalica koje u svom ukupnom proizvodno-tehnološkom sustavu mogu imati i navedeni odnosno
prikazani strojni tehnološki podsustav za drobljenje asfaltnog loma. Dalje se također prikazuje neke moguće
inačice recikliranja asfaltbetona “in plant” ovisno u količini recikliranog agregata koji se ponovo koristi u
proizvodnji asfaltne mase.
Korištenje do 35% recikliranog agregata moguće je u standardnim asfaltnim bazama s
izdvojenim cikličkim ili kontinuranim miješalicama pri čemu se reciklirani agregat dodaje u zadnju
trećinu prostora protustrujnog bubanj za sušenje agregata. Ovaj način korištenja na tećinu ograničene
količine recikliranog agregta traži samo dodatne rekonstrukcije bubnja za sušenje agregata u postojećim
asfaltnim postrojenjima – uz možebitno ustrojavanje dodatnog postrojenja tj. drobilica i sita za
recikliranje asfaltnog loma. Zbog svoje ekonomičnosti ova tehnološka koncepcija dosta se primjenjuje
u praksi korištenja recikliranog asfaltnog loma pri prizvodnji vrućih asfaltbetona u postojećim,
vremenski "starijim" ali ispravnim postrojenjima.
Korištenje do 50% (pa i više čak 100 %) recikliranog agregata moguće je u okviru
standardnih asfaltnih baza s
izdvojenim kontinuranim i
cikličkim miješalicama u
kombinaciji s dodatnim
bubnjevima za sušenje
recikliranog agregata (slike desno
i dolje). Ovaj način ne traži
rekonstrukcije bubnja za sušenje
agregata u postojećim asfaltnim
postrojenjima nego dodatno
uvođenje istosmjernog bubnja
sušilice za reciklirani agregat.
Web – adresse u svezi postrojenja (služile su također kao izvori svih slika u tekstu)
Općenite informacije drobljenju i opremi:
http://www.balzerpacific.com
http://www.bedrocksoftware.com
http://www.ceccrushers.com
http://www.crushersales.coml
http://www.hbn-baumaschinen.de
http://www.interquip.com.
http://www.jwjonescompany.com
http://www.michagg.com
http://www.mineralszone.com
http://www.mining-technology.com
http://www.osbornparts.com
http://www.rockproducts.com
http://www.screeningandcrushing.com
http://www.twotoneinc.com
http://www.uni-weimar.de
drobilice, mlinovi, drobilane:
http://www.ampulverizer.com
http://www.aubema.de
http://www.bhs-sonthofen.de
http://www.bl-pegson.com
http://www.cedarapids.com
http://www.cemag.de
http://www.crushingplants.com
http://www.crushtek.com
http://www.eaglecrusher.com
http://www.hazemag.de
http://www.hcmac.com
http://www.kleemann-reiner.de
http://www.kolbergpioneer.com
http://www.krupp-crusher.com
http://www.krupphazemag.com
http://www.liedlbauer.at
http://www.lippmann-milwaukee.com
http://www.metsominerals.com
http://www.mfl.at
http://www.parkerplant.com
http://www.powercrusher.com
http://www.sbm-wageneder.at
http://www.screensandcrushers.com
http://www.telsmith.com
http://www.terex.com
http://www.williamscrusher.com
centrifugalne drobilice:
http://www.bhs-sonthofen.de
http://www.canicacrusher.com
http://www.krupphazemag.com
http://www.metsominerals.com
http://www.powercrusher.com
http://www.sbm-wageneder.at
http://www.telsmith.com
dodavači, rešeta, sita (separacije, pranje):
http://www.beyer-viernheim.de
http://www.braeuer-gmbh.de
http://www.cedarapids.com
http://www.crushingplants.com
http://www.eurogomma.com
http://www.kleemann-reiner.de
http://www.norrisscreen.com
http://www.meister-siebe.de
http://www.mogensen.de
http://www.screensandcrushers.com
http://www.siebtechnik-gmbh.de
http://skakocomessa.cnames.dir.dk
http://www.stichweh.de
samostalna (samohodna) sitai rešeta:
http://www.backers.de
http://www.crushingplants.com
http://www.powerscreen.co.uk
http://www.ez-screen.com
http://www.screenmachine.com
http://www.screensandcrushers.com
http://www.finlayhydrascreens.com
http://www.screenusa.net
http://www.thomasloaders.com
http://www.u-screen.com
transportna oprema (transportne trake):
http://www.braeuer-gmbh.de
http://www.doppstadt.com
http://www.keiperkg.de
http://www.kleemann-reiner.de
recikliranje građevnog otpada:
http://www.backers.de
http://www.doppstadt.com
http://www.fuchs-terex.de
http://www.hcmac.com
http://www.kleemann-reiner.de
http://www.klumpe.de
http://www.powerscreen.co.uk
http://www.rev.it
http://www.rubblemaster.com
http://www.teltomat.com/
tvornice betona, betonare, miješalice:
http://www.bhs-sonthofen.de
http://www.building-equipment.com
http://www.carmix.com
http://www.cifa.com
http://www.cmiterex.com
http://www.elba-werk.com
http://www.fiori.cc
http://www.liebherr.de
http://www.lintec-gmbh.de
http://www.messersi.it
http://www.officinepiccini.com
http://www.schwing.de
http://www.stowmfg.com
asfaltne baze:
http://www.benninghoven.com
http://www.astecinc.com
http://www.bernardi-impianti.it/usa
http://www.capious.com
http://www.lintec-gmbh.de
http://www.midlandmachinery.com
http://www.marini-spa.com
http://www.pugmillsystems.com
http://www.simammann.it