Živeći u vremenu kada je seksualnost tabu tema, a izjašnjavati se o

njoj javno sa čvrstim stavom, dovodi me do zaključka da se radi o

samosvjesnoj, emancipiranoj, ustrajnoj, dosljednoj osobi, prema kojoj
kritičari nisu bili nimalo blagi, ali je nisu spriječili u ostvarenju svoje
zamisli i cilja. Razočaravajuće je da osoba koja je imala velikih utjecaja na
razvoj zdravstvene njege u svijetu nije dobila niti jedno državno priznanje.
Upoznavši Nancy Roper kroz ovaj rad doznajem da se radi o sestri koja je

sudjelovala u modeliranju sestrinstva i jednostavne i praktične teorije

zdravstvene njege koja je znatno utjecala na odnos medicinska sestra-

bolesnik. Budući da je posvetila cijeli svoj život educiranju mnogih

generacija sestara mislim da zaslužuje više uvažavanja u našoj struci uz

ostale teoretičarke zdravstvene njege.

Pustolovina koja me čekala na samom početku rada činila se tako

imaginarna. Što me navelo na misao gore navedenu? Iznenađujuće je da smo

zemlja sa tradicijom sestrinstva, a toliko zakinuti u radu zbog nedostatka

literature. Kao glavni izvor informacija poslužila mi je literatura na

engleskom jeziku i internet stranice na kojima su skromno zastupljene

informacije o Nancy Roper.

Teoretičarka zdravstvene njege Nancy Roper, rođena je 29. rujna,

1918. u Cumberlandu, Ujedinjeno Kraljevstvo. Po završetku obrazovnog

programa 1936.g. upisuje se u školu Wetheral u Carlisleu, gdje se

opredjeljuje za smjer njegovateljice bolesne djece (biva nagrađena zlatnom

medaljom u Booth Hall bolnici u Manchesteru). Tijekom izobrazbe

obvezuje se na promicanje sestrinstva pridruživši se u „Studennts`

Association of the Royal Colege of Nursing“. Za vrijeme drugog svjetskog

rata pohađa trogodišnji program za sestru općeg smjera, gdje dobiva još

1
medalja za rad u bolnici Leeds General Infirmary. U to vrijeme rađa se ideja

o modificiranju zdravstvene njege što će ju kasnije učiniti poznatom. „Za

vrijeme moje dvije specijalizacije, napisala je u British Journalu 2000.g.,

nije mi se sviđalo što su me stalno premještali s jednog odjela na drugi,

navodno da bih stekla iskustvo u različitm aspektima zdravstvene njege.

Smatrala sam da postoji više sličnosti nego različitosti u iskustvima koja se

steknu na različitim odjelima“(2). Godine 1943. postavši medicinska sestra

prepoznate su njene kvalitete te joj je ponuđen posao predavačice u

medicinskoj školi. Pozivom na rad u Cumberland Infirmary u Carlisleu,

inzistira na prekvalifikaciji za predavačicu, nakon čega 1950.g. slijedi

diploma na London Universityu. Tijekom tog razdoblja dobiva stipendiju za

istraživanje u školovanju sestara u Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi, zatim

izdaje „Churchill Livingstone Nurses` Dictionary“ i „Churchill Livingstone

Poket Medical Dictionary“, a istovremeno piše knjigu „Man`s Anatomy,

Psyhology, Helth and Environment“. Nakon trideset godina čitanja, pisanja,

razmišljanja o sestrinskom poslu te promatranja promjenjive scene povezane

s praksom, obrazovanjem, financijama i istraživanjem, u siječnju 1964.g.

afirmira se kao spisateljica te postaje prva britanska medicniska sestra koja

je imala smjelosti istupiti iz konvencija, što je i sama izjavila „Koliko ja

znam, prva sam britanska medicinska sestra koja je napravila taj korak“(2).

Od 1974. do 1978. godine omogućeno joj je obavljanje određenih zadataka

za WHO u europskom sjedištu u Kopenhagenu, te u sjedištu istočnog

Sredozemlja u Istambulu, što njenoj karijeri daje internacionalnu dimenziju.

Tih godina započinje suradnju s W. Logan i Alison J. Tierney te zajedničkim

snagama iznose njihovo viđenje modela zdravstvene njege, koristeći se

osobnim iskustvom iz posla, prakse, obrazovanja, menadžmenta i

istraživanja. Nakon brojnih rasprava i nacrta prvi kombirani R-L-T model

2
objavljen je 1980. godine u „The Elements of Nursing“, a pravo

prihvaćanje doživljava nakon određenih promjena u četvrtom, odnosno

posljednjem izdanju. „Model of living“ i „Model of nursing“ počinju se

koristiti diljem Europe primjenjujući se u širokom razmjeru kliničkih

područja. Roper, Logan i Tierney koriste induktivnu logiku promatrajući i

analizirajući pojedine situacije u zdravstvenoj njezi, pomoću čega razvijaju

opće teorijske tvrdnje. „Godine 1985. definiraju zdravstvenu njegu kao

pomoć pacijentu u spriječavanju, rješavanju, ublažavanju i sučeljavanju s

problemima u svezi sa svakodnevnim životnim aktivnostima“(1). U

definiciji je primjetna osnovna ideja sadržana u definiciji V.Henderson s tim

da „osnovne ljudske potrebe“ zamjenjuje terminom „životne aktivnosti“.

Popis životnih aktivnosti modificiraju isključivanjem vjerskih, te

uključivanjem seksualnih aktivnosti (potreba) i umiranjem. U konceptu

opisuje pet glavnih čimbenika koji utječu na životne aktivnosti: biološki,

psihološki, sociokulturalni (uključujući duhovne, religijske i etničke),

okolišni, političko-ekonomski. Interakcijom tih koncepata stvara se novi

glavni koncept, a to je individualnost života. Model zdravstvene njege
osmišljen je kao vodič i refleksija stvarnosti da bi se mogao prilagoditi kod
raznih specijalnosti i svakom bolesniku. U mnogim zemljama dokumentacija
je zasnovana na R-L-T modelu, primjenjujući se na kardiologiji, ortopediji,
psihijatriji, kod umirućih bolesnika, kod bolesnika sa AIDS-om, zatim s
problemima u učenju... Rezultirao je pozitivnom interakcijom između
sestre, bolesnika i obitelji te ostvario vrijednosti u svjetskim razmjerima.
Model se koristi širom Ujedinjenog Kraljevstva u programima obrazovanja
sestara i istraživanja, a osmišljen je tako da se može povećavati i mijenjati
kako bi omogućili egzistenciju modela u budućnosti. „Za model nije nužno
iscrpiti svaku temu do kraja. To je vodič podložan kreativnosti pojedinca.
Ovi modeli mogu se koristiti u bilo kojoj situaciji u njezi“(1). Kako bi
profesionalno obavljala svoj dio posla prožimajući zdravlje, čovjeka,
zdravstvenu njegu i edukaciju Roper smatra da medicinska sestra treba biti

3
educirana ne samo na primarnom području svoga djelokruga rada, nego
jednako tako uspješna u društvenom i znanstvenom području primjenjujući
određene sposobnosti za pomoć svakom pojedincu, kako na fizičkom tako i
na emotivnom, mentalnom, kulturalnom i socijalnom planu. Roper je često
bila na meti kritičara, ali vjerujući u sebe i svoj rad ostvarila je željenu
misiju. Britanski Journal of Nursing 2003.g. proglasio ju je medicinskom
sestrom godine. Potpunim predanjem zdravstvenoj njezi i sestrinstvu u
odmakloj životnoj dobi još predaje studentima na seminarima. „Što se tiče
njenog mišljenja o novijoj generaciji sestara, koje je pomogla stvoriti, bila
je puna hvale za njegu koju je dobila za vrijeme boravka u bolnici prije
smrti“(2). Nakon ispunjene misije svoj život skončala je 5. listopada
2004.g. u Edinburghu.

Reference:
1. Marriner Tomey, A., Raile Alligood, M.:Nursing theoristis and their
work. 5 t h edition. St. Louis, Missouri; Mosby inc.2002.
2. Dopson,L. Obituary:Nancy Roper
http://findarticles.com/p/articles/ . 15.10.2004.;14.11.2006.

Popis literature:
1. Marriner Tomey, A., Raile Alligood, M.:Nursing theoristis and their
work. 5 t h edition. St. Louis, Missouri; Mosby inc.2002.
2. Fučkar,G., Proces zdravstvene njege.Zagreb: Medicinski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, 1991.
3. Dopson,L. Obituary:Nancy Roper
http://findarticles.com/p/articles/ . 15.10.2004.;14.11.2006.
4. Roper Logan and Tierney: Information from Answers.com
http://www.answers.com/topic/roper-logan-and-tierney/ . 24.10.2006.
5. AEGiS-08IAC: Nursing care of the client infected with HIV or with
AIDS: application of the Model Nancy Roper.
http://www.aegis.com/conferences/iac/ . 14.11.2006.