OSNOVE TEHNOLOGIJE

BETONA
3. predavanje
AGREGAT, VODA I
ADITIVI BETONU

1
 AGREGAT - ¾ VOLUMENA BETONA

pore čvrsti materijal

SLOBODNA VODA

CEMENTNI KAMEN
AGREGAT
ZRAK I

NEHIDRATIZIRANI I
HIDRATIZIRANI
CEMENT
agregat
VEZANA VODA PIJESAK KAMEN

17-20% voda 8-16% cement

zrak

25-30% vezivo 65-75% kemijski praktično inertna ispuna

mort kameni skelet

2
 AGREGAT

AGREGAT

PRIRODNI UMJETNI

▪ VUČENI NANOS ▪ RAZNI OTPADNI MATERIJALI I

INDUSTRIJSKI NUSPROIZVODI
▪ DROBLJENI AGREGAT ▪ SPECIJALNI PROIZVODI

‰ RECIKLIRANI AGREGAT
3
 UMJETNI AGREGATI - LAKI AGREGATI
‰ Sirovine:- glinopor (ekspandirana i pečena glina)
- ekspandirani škriljci
- perlit
- vermikulit
‰ Sekundarne sirovine u industriji:
- grubi pepeo iz termoelektrana
- ekspandirana zgura iz proizvodnje
sirovog željeza
- drobljena opeka
- pluto
‰ Ekspandirani polimeri:
- polistiren, poliuretan 4
 GUSTOĆA AGREGATA

‰AGREGAT ZA BETON –
agregat gustoće zrna veće od
2000 kg/m3

‰ LAGANI AGREGAT ZA BETON – lagani

agregat s gustoćom zrna ne većom od 2000
kg/m3 ili nasipnom gustoćom ne većom od
1200 kg/m3
5
 ULOGA AGREGATA U BETONU
‰ popunjava volumen
‰ krupna zrna → SKELET BETONA (veća krutost)
ƒ prenosi opterećenje
‰ sitna zrna:
ƒ (0 - 4 mm) + cement → MORT
ƒ zrnca do 0,125 mm+ cement → MAZIVO
(povećavaju kohezivnost svježeg betona)
ƒ Zrnca veličine između 0,06 mm i 0,02 mm
→ kamena prašina (silt)
ƒ Čestice < 0,02 mm → glina
6
 AGREGAT BETON

SVOJSTVA AGREGATA SVOJSTVA BETONA

TRAJNOST
Postojanost Otpornost na mraz
Poroznost
Struktura pora
Propusnost
Stupanj saturacije
Vlačna čvrstoća
Tekstura i struktura
Muljevitost i glinene čestice

7
 AGREGAT BETON

SVOJSTVA AGREGATA SVOJSTVA BETONA

TRAJNOST
Struktura pora Otpornost na sušenje i
Modul elastičnosti vlaženje
Toplinski koeficijent ekspanzije Otpornost na povišene temperature

Tvrdoća Otpornost na eroziju

Mineraloško-petrografski sastav Alkalnoagregatne reakcije

8
 AGREGAT BETON
SVOJSTVA AGREGATA SVOJSTVA BETONA
Čvrstoća ČVRSTOĆA
Tekstura
Čistoća
Oblik zrna
Maksimalno zrno
Modul elastičnosti SKUPLJANJE
Oblik zrna
Granulometrijski sastav
Čistoća
Maksimalno zrno
Muljevitost i glinene čestice
9
 AGREGAT BETON

SVOJSTVA AGREGATA SVOJSTVA BETONA

Toplinski koeficijent ekspanzije
Modul elastičnosti
Toplinska provodljivost
Specifični toplinski kapacitet
Volumenska masa
Oblik zrna
Granulometrijski sastav
Maksimalno zrno
TOPLINSKI KOEFICIJENT
EKSPANZIJE
TOPLINSKA PROVODLJIVOST
SPECIFIČNI TOPLINSKI
KAPACITET
VOLUMENSKA MASA

10
 AGREGAT BETON

SVOJSTVA AGREGATA SVOJSTVA BETONA

Modul elastičnosti MODUL ELASTIČNOSTI
Poissonov koeficijent
Tendecija poliranja KLIZAVOST
Oblik zrna EKONOMIČNOST
Granulometrijski sastav
Maksimalno zrno
Potreban opseg prerade
Raspoloživi izbor agregata

11
 PROIZVODNJA AGREGATA
POZAJMIŠTE
ISKOP ŠLJUNKA
ODVAJANJE DROBILICA
BATUDE

Shema
SIJANJE I
glavnih faza PRANJE
u
proizvodnji
agregata za
MLIN
beton iz
šljunka

FRAKCIJE

16-32 8-16 4-8 0-4 mm

0-2 mm
VIŠAK FRAKCIJA

12
 PROIZVODNJA AGREGATA
KAMENOLOM ODVAJANJE DROBILICA
JALOVINE

Shema JALOVINA
glavnih
faza u SIJANJE
proizvodnji
agregata za
MLIN
beton iz
lomljenog
kamena

FRAKCIJE

0-2 mm 16-32 8-16 4-8 0-4 mm

VIŠAK FRAKCIJA

13
PROIZVODNJA RECIKLIRANOG
AGREGATA
GRAĐEVINA

KONSTRUKCIJE OD KONSTRUKCIJE OD RAZLIČITIH

BETONA MINERALNIH GRAĐEVNIH MATERIJALA

RUŠENJE

ZDROBLJENI PIJESAK
ZDROBLJENI KAMEN
ZDROBLJENI ŠLJUNAK

DOBIVENI OBLIK
OTPADNI MINERALNI OTPADNI
MATERIJAL OD MATERIJAL
BETONA 14
 PROIZVODNJA RECIKLIRANOG
AGREGATA

ORIGINALNI
BETON

OTPADNI RECIKLIRANI
MATERIJAL AGREGAT
15
PROIZVODNJA AGREGATA

‰ kamenolomi

16
ZAHTJEVI ZA AGREGAT

! Agregat treba biti:

„ ČVRST;
„ TVRD;
„ ŽILAV;
„ POSTOJAN;
„ GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA KOJI
ODGOVARA ZAHTJEVIMA TPBK
(Tehnički propis za betonske konstrukcije)
I NORMAMA
17
ISPITIVANJA AGREGATA

‰ MINERALOŠKO-PETROGRAFSKA
ANALIZA
‰ FIZIKALNA SVOJSTVA

‰ GRANULOMETRIJSKI SASTAV

‰ MEHANIČKA SVOJSTVA

‰ TOPLINSKA SVOJSTVA

‰ ŠTETNI SASTOJCI

18
UZIMANJE UZORKA AGREGATA

ČETVRTANJE

19
 MINERALOŠKO-PETROGRAFSKA
ANALIZA

‰ Prema vrstama stijena:

„ vulkanskog podrijetla

granit, sijenit,
bazalt, dijabaz itd.
„ sedimentnog podrijetla
vapnenac, treset,
ugljen, les ili
prapor, itd.
„ metarmofnog podrijetla

mramor, gnajs,
škriljac, filit itd.
20
 VRSTE STIJENA
3
2 NEVEZANE
VULKANSKE SEDIMENTNE
SEDIMENTNE
STIJENE STIJENE
STIJENE

1 kristalizacija
2 erozija
1 5 2
4 4 3 litifikacija
4 metamorfoza
5 paligeneza

MAGMA METAMORFNE
(LAVA STIJENE
5

21
MINERALOŠKO-
PETROGRAFSKA ANALIZA

‰ Prema mineraloškom sastavu:

„ pretežno silikati

„ pretežno karbonati

„ miješani

22
 MINERALOŠKO-PETROGRAFSKA
ANALIZA

‰ Sastojci štetni za beton:

„ trošna i slaba zrna „ gips i anhidrit

„ glinoviti pješčari „ serpentin

„ lapori i laporoviti karbonati „ liskuni

„ neki škriljci „ ugljen

„ zrna s nataloženom „ glina

skramom

23
FIZIKALNA SVOJSTVA AGREGATA

‰ GUSTOĆA ZRNA AGREGATA;

‰ POROZNOST I APSORPCIJA VODE;

‰ ŠUPLJINE U AGREGATU I
VOLUMENSKA MASA AGREGATA;
‰ UTJECAJ VLAŽNOSTI NA PROMJENE
VOLUMENA NASUTOG AGREGATA;
‰ OBLIK I TEKSTURA ZRNA.

24
 Gustoća zrna agregata
1. GUSTOĆA ZRNA MASA SUHOG ZRNA
AGREGATA, ρaa VOLUMEN BEZ PORA

2. VOLUMENSKA MASA SUHOG ZRNA

MASA AGREGATA VOLUMEN S PORAMA
S PORAMA, ρZ

3. VOLUMENSKA MASA MASA ZPS ZRNA

ZASIĆENOG POVRŠINSKI VOLUMEN S PORAMA
SUHOG AGREGATA, ρZPS

4. PRIVIDNA GUSTOĆA MASA SUHOG ZRNA

AGREGATA, ρa VOLUMEN BEZ PORA

25
 VOLUMENSKA MASA

! VOLUMENSKA MASA S KOJOM SE

PRORAČUNAVA SASTAV BETONA:

VOLUMENSKA MASA MASA ZPS ZRNA

ZASIĆENOG POVRŠINSKI VOLUMEN S PORAMA
SUHOG AGREGATA, ρZPS

26
Poroznost i apsorpcija vode (1)

‰ Utječu na:
„ prionljivostcementnog kamena i
agregata u betonu,
„ otpornost betona na djelovanje mraza,
„ kemijsku i erozijsku otpornost betona,
„ gustoću.

27
Poroznost i apsorpcija vode (2)
POTPUNO SUH – agregat sušen na temperaturi
100 do 110°C do konstantne težine

PRIRODNO SUH – sadrži manju količinu vlage,

zavisno od vlažnosti okoline, ali je suhe površine

ZASIĆEN, POVRŠINSKI SUH AGREGAT –

nema na površini slobodne vlage, ali su sve
pore ispunjene vodom

VLAŽAN – pore ispunjene vodom, a na

površini ima apsorbirane i slobodne vode
28
Šupljine između zrna agregata (1)
‰ količina šupljina ovisi o :
„ granulometrijskom sastavu,
„ obliku i teksturi zrna,
„ stupnju zbijenosti.

‰ šupljikavost: ρ ZPS − ρ s
š= × 100 (%, vol .)
„ nasuto stanje, ρ ZPS
„ zbijeno stanje. ρs - volumenska masa nasutog,
odnosno zbijenog stanja

š=48% š=26%
29
 Šupljine između zrna agregata (2)

MINIMALNI UDIO ŠUPLJINA:

U agregatu ima 35 - 45 % pijeska → š (šupljikavost) = 22 … 29 %

30
 Šupljine između zrna agregata (3)

nasuta
volumenska masa = 0,87 - 0,96
zbijena
Nasipna volumenska masa agregata
u zbijenom stanju je 1,1 kg/dm3

nasipna volumenska gustoća cementa ~ nasipna

volumenska gustoća agregata (1 kg/dm3)
31
 Utjecaj vlažnosti na promjene volumena
nasutog agregata
40 ‰ najveći volumen je kod 4...8%
sitni vlažnosti
% povećanja volumena

pijesak
30

20

⎛1 1 ⎞
P = PA + σ⎜ + ⎟
⎝ r1 r2 ⎠
10 krupni
pijesak

0 PA – atmosferski tlak
0 5 10 15 20 σ - koeficijent površinske napetosti
% težinske vlažnosti r1 i r2 - radijusi zakrivljenosti površine
vode
32
 Oblik i tekstura zrna

‰ idealan oblik je kugla

„ daje minimalnu specifičnu površinu;
„ pruža najmanji otpor pri obradi svježeg
betona.
‰ oblik zrna krupnog agregata (SI) zadaje se
razredom indeksa oblika
‰ oblik i tekstura zrna imaju utjecaj na
obradljivost betona
(unutrašnji otpor pri miješanju i ugrađivanju)
„ vrijedi naročito za betone s manjom količinom
cementne paste
33
 Tekstura zrna
Izgled Karakteristike Primjeri

STAKLASTA Školjkasti prijelom Kremen, opal

Izbrušena vodom ili glatkog Valutice, rožnac,

GLATKA
prijeloma ljuskaste ili jedre stijene neki vapnenci
Hrapav prijelom sitno ili
Bazalti, trahiti,
FINO HRAPAVA srednjezrnata stijena bez vidljivih
porfiri, neki vapnenci
kristala
PJESKOVITO Pješčari, oolitski
HRAPAVA
Prijelom ima nešto zaobljena zrna
vapnenac

GRUBO HRAPAVA Površina ima lako vidljive kristale Granit, gabro, gnajs

SAĆASTA I Površina s vidljivim porama i

ŠUPLJIKAVA
Plovučac, bigar
šupljinama
34
 GRANULOMETRIJSKI SASTAV AGREGATA

= raspodjela veličine zrna u ukupnom sastavu

NAZIVNE FRAKCIJE U PROIZVODNJI AGREGATA

‰ 0 - 4 (0-1, 1-4; 0-2, 2-4) mm – sitni agregat (pijesak)
‰ 4 - 8 mm
‰ 8 - 16 mm
‰ 16 - 32 mm krupni
‰ 32 - 63 mm agregat
‰ 63 - 125 mm
35
 Frakcija agregata

‰ oznaka agregata prema donjoj (d) i gornjoj (D)

veličini sita izražena kao d - D

36
 Granulometrijski sastav agregata

‰ Prosijavanje na standardnim sitima:

0,125 0,250 0,50 (0,71)
1,0 2,0 4,0 8,0 (11,2)
16,0 (22,4) 31,5 (45,0)
63,0 125,0 mm

‰ (0,063 0,090 mm – mokro sijanje)

37
 Minimalne količine agregata za
prosijavanje
‰ zavisi od veličine maksimalnog zrna
Maksimalna Minimalna
veličina zrna masa za
agregata, D prosijavanje
(mm) (kg)

63 40

32 10

16 2.6

8 0.6

≤4 0.2

38
 Nadzrna i podzrna

Nadzrna - zrna veća od deklariranog

naziva frakcije za prosijavanje
Podzrna - zrna manja od deklariranog
naziva frakcije za prosijavanje

! dopuštena količina do 10%

39
Maksimalno zrno agregata (1)

‰ veće max. zrno agregata → manja je ukupna

površina agregata → potrebna manja količina
cementa za obavijanje svih zrna
‰ veća zrna agregata više sprečavaju skupljanje
cementnog kamena → veća vlačna
naprezanja oko njih i veće mikropukotine u još
neopterećenom betonu
‰ najkrupnija zrna agregata povećavaju
segregaciju svježeg betona i nehomogenost u
očvrsnulom betonu

40
 Maksimalno zrno agregata (2)
ODABIR DMAX

Dmax ≤ 1.25×minimalni horizontalni razmak armature

Dmax ≤ ¼×minimalna dimenzija betonskog elementa
(za ploče vrijedi ⅓×debljina ploče)

41
 Optimalne granulometrijske krivulje
‰ GRANULOMETRIJSKI SASTAV UTJEČE NA:
„ količinu zahvaćenog zraka
„ obradljivost
„ indirektno na čvrstoću
„ segregaciju
„ kohezivnost.
‰ Udio pojedinih frakcija agregata u ukupnom
optimalnom sastavu agregata u betonu određuje
se tako da se dobije optimalna krivulja u
željenom području dijagrama s dovoljnom
količinom zrna pojedinih veličina.
42
Optimalne granulometrijske krivulje

‰ treba se postići što gušće pakiranje,

odnosno raspored zrna, koji u betonu daje
minimum šupljina
‰ granulometrijski sastav – glavni činitelj
koji utječe na količinu zahvaćenog zraka
u betonu određene konzistencije

43
 Izrazi za proračun optimalnog
granulometrijskog sastava
- po EMPA
⎛ d d ⎞
A = 50⎜⎜ + ⎟%
⎟
d
⎝ m d m ⎠

- po Fuller-u
d
B = 100 %
dm
- za masivni beton
0 ,4
⎛ d ⎞
C = 100⎜ ⎟ %
⎝ dm ⎠ 44
 100
90
80
Prolaz kroz sita %

70
60 A
50 B
40 C
30
20
10
0
0,12 0,25 0,50 1,00 2,00 4,00 8,00 16,00 31,50
Otvori sita (mm)

45
Grafički prikaz granulometrijskog sastava

100

90

80
Prolaz kroz sita %

70
0-4
60
4-8
50 8-16
40 16-32
A
30 B
20 C
SUMA
10

0
0,12 0,25 0,50 1,00 2,00 4,00 8,00 16,00 31,50

Otvori sita (mm)

46
- poDiskontinuirane
PBAB-u krivulje

47
MEHANIČKA SVOJSTVA AGREGATA

‰ PRIONLJIVOST
„ Prosuđuje se na temelju izgleda plohe
prijeloma nakon ispitivanja tlačne
čvrstoće
„ Na prionljivost utječu:
‰ Oblik i tekstura površine
‰ Mineraloško-petrografski sastav

48
 MEHANIČKA SVOJSTVA AGREGATA

‰ ČVRSTOĆA
„ drobljeni agregat – iz stijene se ispili valjak ili
kocka i ispituje
„ agregat iz vučenog nanosa ili prirodno drobljeni
agregat – ispitivanje betonskih uzoraka spravljenih
s tim agregatom u usporedbi s betonskim
uzorcima od agregata poznate čvrstoće
‰ MODUL ELASTIČNOSTI: Ekamena = 343×βP

49
 Kategorizacija kamena prema
ČVRSTOĆA AGREGATA
čvrstoći na tlak
KATEGORIJA ČVRSTOĆA, NAJČEŠĆE ZA SLIJEDEĆE VRSTE I
ČVRSTOĆE βp ,MPa VARIJATETE
VRLO VELIKA 250 Bazalt, dijabaz, gabro, kvarcit

VELIKA 150-250 Kompaktni zdravi vapnenac, dolomit,

dacit, andezit, amfibolitni škriljci
SREDNJE VELIKA 100-150 Umjereno porozni vapnenci i pješčenjaci,
mramor, oniks, krupnozrnati gnajs, škriljci
UMJERENA 50-100 Porozni vapnenci i pješčenjaci, travertin,
tuf, oolitski vapnenac
MALA 10-50 Jako porozni vapnenci i glinenci

VRLO MALA <10 Bigar, kreda

50
MEHANIČKA SVOJSTVA AGREGATA

‰ ŽILAVOST
„ otpornost agregata na udarce
„ određuje se slično kao i drobljivost agregata
„ mogu se pojaviti razlike u rezultatima za isti
agregat u suhom i vlažnom stanju
„ bitno svojstvo za betone izložene
mehaničkom trošenju (eroziji)

51
MEHANIČKA SVOJSTVA AGREGATA

‰ TVRDOĆA
„ otpornost protiv prodiranja i paranja
„ bitno svojstvo za betone izložene
mehaničkom trošenju (eroziji)
„ test za žilavost i tvrdoću (Los Angeles test)

52
TOPLINSKA SVOJSTVA AGREGATA

‰ koeficijent toplinskog istezanja, α

‰ specifični toplinski kapacitet, c

‰ toplinska provodljivost, λ

l0
∆T

∆l
toplina

53
 α za razne tipove stijena
TIP STIJENE α, 10-6/K
GRANIT 1,8 – 11,9

DIORIT, ANDEZIT 4,1 – 10,3

GABRO, BAZALT, DIJABAZ 3,6 – 9,7

PJEŠČAR 4,3 – 13,9

DOLOMIT 6,7 – 8,6

VAPNENAC 0,9 – 12,2

ČERT 7,4 – 13,1

MRAMOR 1,1 – 16,0

54
 ŠTETNI SASTOJCI I NEPOVOLJNI
AGREGATI

‰ FIZIČKE
„ VANJSKE

„ UNUTRAŠNJE

‰ KEMIJSKE

„ REAKCIJE S CEMENTOM

„ NEOVISNO O CEMENTU

55
 SADRŽAJ GLINE I DRUGIH
SITNIH ČESTICE
ODREĐUJE SE:
‰ mokrim sijanjem
‰ taloženjem

glina < 5% (3% za betone izložene abraziji)

glina + kamena prašina

< 7,5% (drobljeni agregat)
< 4,5% (riječni agregat)
56
 Dopuštene količine nepovoljnih
sastojaka u agregatu

Mas %

GRUDICE GLINE 0,25

SLABIH ZRNACA 3,0

LAKIH ČESTICA (UGLJEN,
1,0
BITUMEN itd.)

SITNE ČESTICE 5,0

AKO SU SITNE ČESTICE
7,5
KAMENOG PODRIJETLA

57
PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE
TRANSPORT AGREGATA
AGREGATA

58
PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE
TRANSPORT AGREGATA
AGREGATA

59
TEHNIČKI PROPIS ZA
BETONSKE
KONSTRUKCIJE

60
 Opći zahtjevi za granulometrijski
sastav
Maseni postotak Razred Gd
Agregat Frakcija prolaza (Oznake razreda:
GFine, GCoarse, GAll-in,
D d GTolerances)

GF85
CP, MP (postotak
Sitni D ≤ 4 mm i d=0 85-99 -
prolaza kroz sito 0,5 mm)
CF, MF (modul finoće)
D/d ≤ 2 ili
85-99 0-20 GC85/20
D ≤ 11,2 mm
Krupni D/d > 2 i
90-99 0-15 GC90/15
D > 11,2 mm

Razred dopuštenog odstupanja na situ srednje veličine D/1,4: GT15

Nefrakci-
onirani
D ≤ 45 mm i d=0 90-99 - GA90
61
Sadržaj
sitnih čestica

Sito 0,063 mm Razred f

Agregat Maseni postotak (fines
prolaza content)

Sitni agregat
Prirodni i miješani ≤3 f3
Drobljeni
≤ 10 f10

Krupni agregat ≤ 1,5 f1,5

Nefrakcionirani
agregat ≤3 f3
62
 Oblik zrna krupnog agregata

Indeks
Razred SI
oblika Namjena
(Shape Index)
(SI)
betoni do uključivo razreda tlačne
SI40 ≤ 40 čvrstoće 12/15 prema HRN EN
206-1
SI20 ≤ 20 ostali betoni

63
Otpornost na drobljenje krupnog
agregata
Koeficijent
Razred LA Los Angeles Namjena
(LA)

LA35 ≤ 35 betoni opće namjene

betoni razreda izloženosti XF1 do

LA30 ≤ 30 XF4 prema HRN EN 206-1

64
Sadržaj sulfata topivih u kiselini
Razred AS Sadržaj sulfata
(Acid –soluble topivih u kiselini Namjena
sulfate) (% mase)
za sve agregate osim zrakom
AS0,2 ≤ 0,2
hlađene zgure

AS1,0 ≤ 1,0 za zrakom hlađenu zguru

Sadržaj ukupnog sumpora

Najveći sadržaj ukup-
Namjena
nog sumpora (%)
1 za sve agregate osim zrakom hlađene zgure

2 za zrakom hlađenu zguru

ako u agregatu ima pirotina, nestabilne forme
0,1
željeznog sulfida FeS 65
Sadržaj klorida, Cl -

Najveći sadržaj
Namjena
kloridnih iona (%)

0,15 nearmirani beton

0,06 armirani beton

0,03 prednapeti beton

66
Gustoća zrna i upijanje vode

‰ ispitivanje prema HRN

EN 1097-6 i HRN 1097-
3 – moraju biti
zadovoljeni projektni
zahtjevi i zahtjevi
naručitelja i kupca

67
Sastojci koji utječu na brzinu
vezanja i očvršćivanja betona

‰ agregat ne smije sadržavati sastojke kao što su

organske tvari, šećer, lake čestice,...
Mineraloško petrografski sastav
agregata
z ispitivanje prema
HRN EN 932-3
z moraju biti zadovoljeni
projektni zahtjevi ili zahtjevi
naručitelja
68
 Otpornost na smrzavanje
krupnog agregata
nHRN EN 1367-1 nHRN EN 1367-2
% %
Razred Razred
F
gubitka gubitka Namjena
MS
mase mase
FNR - MSNR - betoni u suhom okruženju

betoni razreda izloženosti

F2 ≤2 MS25 ≤ 25 XF1 i XF3 prema
HRN EN 206-1
ili

betoni razreda izloženosti

F1 ≤1 MS18 ≤ 18 XF2 i XF4 prema
HRN EN 206-1

69
Otpornost na abraziju

Razred AAV
Vrijednost
(Aggregate
abrazije agregata
Abrasion Value)

AAV20 ≤ 20

Alkalno reaktivni sastojci

‰ ako agregat sadrži alkalno-reaktivne
sastojke, a beton je izložen vlazi – potrebno
je provesti daljnja ispitivanja

70
Sadržaj školjaka u krupnom
agregatu

Razred
Sadržaj školjaka
SC
(%)
(Shell Content)

SC10 ≤ 10

71
 Skupljanje agregata uslijed
sušenja
‰ za betone u posebnim uvjetima – skupljanje
agregata ne smije biti veće od 0,075 % prema HRN
EN 1367-4

Sadržaj raspadnutog dikalcijevog

silikata i raspadnutog željeza
z agregat proizveden iz zrakom hlađene zgure ne
smije sadržavati raspadnutog dikalcijevog silikata i
raspadnutoh željeza prema n HRN EN 1744-1

72
 UZIMANJE UZORAKA

ISPITIVANJE

Ovlaštena pravna osoba Proizvođač

- na SVIM UZORCIMA uzetima u - uzima JEDNOM DNEVNO

razdoblju od šest mjeseci ispituje: uzorke svake frakcije agregata i
ispituje
z granulometrijski sastav
z granulometrijski sastav
z sadržaj sitnih čestica
z sadržaj sitnih čestica
- ostala svojstva ispituje na
JEDNOM ILI VIŠE UZORAKA
uzetih u razdoblju od šest
mjeseci, ovisno o propisanoj
učestalosti
OBRADA REZULTATA ISPITIVANJA

POTVRĐIVANJE SVOJSTAVA
AGREGATA
73
DODACI BETONU
ADITIVI

74
 Definicije

‰ Dodaci betonu dijele se na mineralne i

kemijske.
‰ Mineralni dodatak je fino usitnjen materijal
koji se dodaje radi poboljšanja nekih
svojstava ili za dobivanje specijalnih
svojstava betona.
‰ Kemijski dodatak je materijal kojim se
modificiraju svojstva svježeg i/ili očvrsnulog
betona, a dodaje se za vrijeme miješanja u
malim količinama u postotku na masu
cementa.
75
 Mineralni dodaci

Tip I Tip II
• punila (fileri) • leteći pepeo
• pigmenti • silicijska prašina

Kemijski dodaci
• plastifikator • usporivač vezivanja
• superplastifikator, • dodatak za
• dodatak za zadržavanje vode vodonepropusnost

• aerant • dodaci za mlazni beton

• ubrzivač vezivanja • dodatak za betoniranje pri

niskim temperaturama
• ubrzivač očvršćivanja 76
 Kemijski dodaci

‰ KEMIJSKI DODATAK BETONU je dodatak proizveden u tvornici, a

koristi se za modificiranje svojstava svježeg i/ili očvrsnulog betona i
mlaznog betona i morta za injektiranje natega

‰ OPĆI ZAHTJEVI:
„ homogenost
„ boja
„ efektivna komponenta
„ relativna gustoća (samo za tekuće dodatke)
„ sadržaj suhe tvari
„ pH vrijednost
„ utjecaj na vrijeme vezivanja kod maksimalno preporučenog doziranja
„ ukupni klor
„ kloridi topivi u vodi (Cl-)
„ sadržaj alkalija
„ korozivno ponašanje

77
Mineralni dodaci
‰ Punilo (filer) – dio agregata koji uglavnom prolazi
kroz sito otvora 0,063 mm, a dodaje se betonu radi
postizanja određenih svojstava

Maseni postotak prolaza

Otvor sita Ukupni raspon Proizvođačev
(mm) za maksimalni
pojedinačne deklariran
rezultate raspon

2 100 -

0,125 85-100 10

0,063 70-100 10
78
 Pigment
‰ vrsta mineralnog dodatka, uglavnom u
obliku sitnih čestica koje su gotovo
netopive u mediju u kojem se primjenjuju i
čija je svrha obojati građevne materijale na
bazi cementa i vapna

Ispituje se:
‰ utjecaj na vrijeme vezivanja

‰ utjecaj na 28-dnevnu tlačnu čvrstoću morta

‰ tvar topiva u vodi

‰ osnovni sastojci (samo početno ispitivanje)

79
 Leteći pepeo
‰ fini prah koji se uglavnom sastoji od čestica
sferičnog oblika, dobiven izgaranjem ugljene
prašine, uz eventualno sporedne materijale za
izgaranje
‰ fizikalni zahtjevi:
„ Finoća
„ Indeks aktivnosti
„ Postojanost
„ Gustoća čestica
„ Početak vezivanja
„ Potreba za vodom

80
Leteći pepeo

‰ kemijski zahtjevi:
„ Gubitak žarenjem
„ Sadržaj klorida
„ Sadržaj sumpornog anhidrida
„ Sadržaj slobodnog i reaktivnog kalcijevog oksida
„ Sadržaj reaktivnog kalcijevog dioksida
„ Ukupni sadržaj SiO2, Al2O3, Fe2O3
„ Ukupni sadržaj alkalija
„ Sadržaj magnezijevog oksida
„ Sadržaj topivog fosfata

81
 Silicijska prašina

‰ sastoji se od vrlo finih čestica nastalih kao

nus-proizvod pri proizvodnji silicijskih i
ferosilicijskih legura

FIZIKALNI ZAHTJEVI
‰ Specifična ploština

‰ Sadržaj suhe tvari u mulju

‰ Indeks aktivnosti

82
 Silicijska prašina

KEMIJSKI ZAHTJEVI
‰ Sadržaj silicijskog dioksida
‰ Sadržaj elementarnog silicija
‰ Sadržaj slobodnog kalcijevog oksida
‰ Sadržaj sulfata
‰ Ukupni sadržaj alkalija
‰ Sadržaj klorida
‰ Gubitak žarenjem

83
 Dodaci - primjena

Sustav
Proizvod Namjena potvrđivanja
sukladnosti
Kemijski
dodaci, Beton 2+
pigmenti

Leteći pepeo Beton, mort, mort za zalijevanje 1+

Beton, mort, mort za zalijevanje i

Silicijska druge mješavine za konstrukcije i
1+
prašina proizvodnju konstruktivnih
elemenata

84
VODA

85
 KONTROLA I POTVRĐIVANJE
SUKLADNOSTI

‰ HRN EN 1008:2002 određuje

tehničke uvjete i potrebna
ispitivanja za ocjenu
prikladnosti vode za proizvodnju
betona za različite tipove vode i
to:
o pitka voda,
o otpadna voda iz industrije
betona,
o voda iz podzemnih izvora,
o površinska i otpadna voda
iz drugih industrija,
o morska i bočata voda, te
o voda iz kanalizacije.

86
 KONTROLA I POTVRĐIVANJE
SUKLADNOSTI
‰ Tehnički zahtjevi za vodu:
„ preliminarna ocjena kvalitete vode,
„ kemijski sastav
„ utjecaj vode na vezanje i čvrstoću
betona ili morta.

‰ Kontrola vode za pripremu betona provodi

se periodično u:
„ centralnoj betonari (tvornici betona),
„ betonari pogona za proizvodnju
predgotovljenih betonskih
elemenata,
„ u betonari na gradilištu prije prve
uporabe.
87