090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.

2009

9. BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI

Ključne riječi:
Booleova algebra, De Morganova pravila, distribucija, I (engl. AND), ILI (engl. OR), istina (T, 1),
komutacija, laž (F, 0), logička algebra, logički sklopovi, NE (engl. NOT), negacija, tablica stanja,
implikacija, ekvivalencija, tautologija, kontradikcija, normalna forma, NILI (engl. NOR), Ekskluzivno ILI
(engl. XOR), NI (engl. NAND), poluzbrajalo (engl. half adder), potpuno zbrajalo (engl. full adder)
Logička algebra
Logička ili Booleova algebra je sustav teorema koji rabe simboličku logiku da bi opisali skupove
elemenata i odnose među njima. Booleova algebra dobila je naziv prema svom tvorcu, engleskom
matematičaru George Booleu (1815. – 1864.). George Boole je u svom djelu Matematička analiza
Booleova algebra i logički sklopovi 1

logike želio matematički obraditi postupke logičkog zaključivanja, pri čemu su ulazni podatci
mogli imati samo dva stanja: istinito i lažno. Razvojem digitalnih računala otkriveno je da je Booleova
algebra vrlo dobro primjenjiva u konstruiranju i analizi rada računala jer takva računala također imaju
samo dva stanja (uključen – isključen, napon maksimalan – napon minimalan i sl.). Ponašanje logičkih
sklopova unutar digitalnih računala može se odlično opisati s pomoću Booleove algebre. Booleova
algebra obrađuje znatno šire područje od elektroničkih računala, pa se i izučava kao posebna
disciplina. Ovdje će ukratko biti opisana temeljna načela logičke algebre.
Osnovni element logičke algebre jest izjava, koja može biti istinita ili lažna. Izjava je npr. “Danas je
vedar dan” ili “Medvednica je viša od 1000 metara” ili “1+1=3”. Pitanja NISU izjave i nisu elementi
logičke algebre (npr. “Koliko je sati?” nije izjava u smislu logičke algebre).
Temeljno je svojstvo izjave istinitost ili lažnost. Istinitost izjave označava se pojmom “istina” ili engl.
true. Zbog jednostavnosti i kratkoće istinitost izjave često se označava slovom T ili oznakom “1”.
Lažnost izjave označava se pojmom “laž” ili engl. false. Zbog jednostavnosti i kratkoće lažnost izjave
često se označava slovom F ili oznakom “0”. Katkad se cijela izjava kratko označava jednim slovom,
pa se tako npr. može pisati:
P = “Danas je subota” (T)
A = “Pročitao sam knjigu” (F)
Slovo P pritom zamjenjuje izjavu “Danas je subota”, a slovo A izjavu “Pročitao sam knjigu”. Oznake u
zagradama upućuju na istinitost izjava: izjava P je istinita izjava, a A je lažna izjava.
Izjave se mogu međusobno kombinirati u logičke izraze rabeći logičke operatore..
Logički operator NE (engl. NOT)
Logička operacija NE naziva se još i negacija, a uključuje jedan operand i jedan operator. Negacija
izjave nova je izjava, zasnovana na postojećoj izjavi, koja je lažna ako je postojeća izjava istinita,
odnosno istinita je ako je postojeća izjava lažna. Primjerice, ako je postojeća izjava:
“Danas je subota”,
onda je njezina negacija:
“Danas nije subota”.
Operator NE predočuje se jednim od simbola: ~ ili ¯ ili ‘. U ovoj će se knjizi rabiti simbol ¯. Označimo li
zbog kratkoće postojeću izjavu jednim slovom (npr. P = “Danas je subota”), onda se negacija izjave
označava sa P. Dakle:
P je negacija izjave P.
Umjesto opisne odredbe odnosa između izjave i njezine negacije može se rabiti tzv. tablica istinitosti
ili tablica stanja. Tablica stanja izražava odnose između operanda ovisno o logičkoj operaciji. Tablica
stanja definicija je logičke operacije i mora sadržavati sva moguća stanja operanada i logičke
operacije. Istinitost se označava slovom T (od engl. true) ili znamenkom 1, a neistinitost ili laž slovom
F (od engl. false) ili znamenkom 0. U praksi se rabi samo jedna od te dvije oznake, ovisno o
sklonostima. Tablica stanja ili tablica istine za logičku operaciju NE (negaciju):

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 1

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

P P

0 1

1 0

Logički operator I (engl. AND)

Logička operacija I naziva se konjunkcija. Uključuje dva operanda i jedan operator. Operator I
predočuje se jednim od simbola: ∩ ili · ili ·. U ovoj će se knjizi rabiti simbol ·. Rabe li se slova kao
simbolički prikaz izjava, operacija I piše se:
P·Q

Booleova algebra i logički sklopovi 1

i čita “P i Q”.
Tablica stanja logičke operacije I govori da je cjelokupna logička operacija istinita ako i samo ako su
istinite obje izjave uključene u tu operaciju. Tablica stanja logičke operacije I :

P Q P·Q

0 0 0

0 1 0

1 0 0

1 1 1

Npr. logički izraz „Dan je sunčan“ I „Ne pada kiša“ bit će istinit ako su istinite obje izjave od kojih se
sastoji..
Logički operator ILI (engl. OR)
Logička operacija ILI naziva se inkluzivna disjunkcija, a uključuje dva operanda i jedan operator,
Operator ILI predočuje se jednim od simbola: U ili ∨ Iili +. U ovoj će se knjizi rabiti simbol +.
Operacija ILI piše se simbolički:
P+Q
i čita “P ili Q”.
Tablica stanja logičke operacije ILI govori da je cjelokupna logička operacija istinita ako je istinita bilo
koja izjava uključena u tu operaciju. Tablica stanja logičke operacije ILI:

P Q P+Q

0 0 0

0 1 1

1 0 1

1 1 1

Logički operator implikacije (=>)

Logička operacija implikacije na određeni način odgovara veznicima „ako…onda…“ . Operator
implikacije predočuje se simbolom =>. Izraz P=>Q je istinit uvijek osim ako je P istinito, a Q lažno.
Izjava P se naziva prednjak, razlog ili antecedenta, a izjava Q posljedak, posljedica ili konzekventa.
Tablica stanja implikacije je:
BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 2
 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

P Q P => Q

0 0 1

0 1 1

1 0 0

1 1 1

Operacija implikacije piše se simbolički:

P => Q
i čita „P implicira Q“ ili „Ako je P onda je Q“ ili P povlači Q“. Matematički poučci često se izražavaju
Booleova algebra i logički sklopovi 1

2 2 2
implikacijom, npr. Pitagorin poučak glasi: Ako je trokut pravokutan onda u njemu vrijedi c =a +b .
2 2 2
Vrijedi i obrat ovog teorema u kojem je također implikacija. Ako u nekom trokutu vrijedi c =a +b .onda
je taj trokut pravokutan.
Ako vrijede oba smjera implikacije tj ako P => Q i Q => P onda je riječ o novoj logičkoj operaciji,
ekvivalenciji.
Logički operator ekvivalencije ()
Logička operacija ekvivalencije na određeni način govori da su izjave P i Q jednako vrijedne i
odgovara veznicima „ako i samo ako“, „akko“, (engl. if and only if, iff). Operator ekvivalencije
predočuje se simbolom. Izraz PQ je istinit ako su oba izraza ista glede istinitosti tj. ako su i P i Q
istinite izjave ili ako su i P i Q lažne izjave. Tablica stanja ekvivalencije je:

P Q PQ

0 0 1

0 1 0

1 0 0

1 1 1

Operacija ekvivalencije piše se simbolički:

PQ
Složene logičke operacije
Osnovne logičke operacije mogu se kombinirati u složene operacije, pa tako npr. možemo sastaviti
složenu logičku operaciju:
“Danas je sunčan dan” ILI “Danas je oblačan dan” I “Iz oblaka pada kiša”.
Ova se logička operacija sastoji od tri operanda i dva operatora. Uočite dva osnovna logička operatora
ILI i I. Zamijene li se izjave slovnim oznakama ta logička operacija poprima oblik:
P+Q·R
Često je složene logičke operacije moguće pojednostavniti služeći se nizom jednostavnih pravila.
Pojednostavniti logičku operaciju znači smanjiti broj operanada u logičkoj operaciji ne mijenjajući
pritom tablicu stanja te operacije. Postoji više postupaka koji pomažu pojednostavnjenju, a mi ćemo
ovdje rabiti algebarski postupak. Tim se postupkom zamjenjuju dijelovi logičke operacije služeći se
skupom pravila za zamjenu. Ovdje su navedena osnovna pravila koja mogu pomoći
pojednostavnjenju, odnosno pretvorbi jednoga logičkog oblika u drugi, a da se pritom ne izmijeni
tablica stanja logičke operacije. Tako npr. vrijedi:

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 3

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

P·0 =0 P+0 =P
P·P = P P+P = P
P·P = 0 P+P =1
P·1 = P P+1 =1
P · (P + Q) = P P + (P · Q) = P
P · (P + Q) = P · Q P + (P · Q) = P + Q
De Morganova pravila
(P + Q) = P · Q
(P · Q) = P + Q

Booleova algebra i logički sklopovi 1

Komutacija
P+Q =Q+P
P·Q = Q·P
Distribucija
P · (Q + R) = P · Q + P · R
(P + Q) · (R + S) = P · R + P · S + Q · R + Q · S
Ova pravila mogu se dokazati rabeći tablicu stanja lijeve i desne strane jednakosti. Pokažimo npr. da
vrijedi prvo De Morganovo pravilo: (P + Q) = P · Q.

P Q P+Q P+Q P Q P·Q

0 0 0 1 1 1 1

0 1 1 0 1 0 0

1 0 1 0 0 1 0

1 1 1 0 0 0 0

Vidimo da su osjenčani stupci jednaki, dokazali smo da vrijedi pravilo. Na taj se način mogu dokazati i
sva ostala pravila.
Primjer
Pojednostavnimo logičku operaciju A + A · B.
Rješenje: A + A · B = A · (1 + B) = A · 1 = A
Primjer
Pojednostavnimo logičku operaciju A · B + A · B + A · C + C
Do rješenja se može doći u 4 koraka:
1. korak (distribucija – izlučivanje A): A · (B + B) + A · C + C
2. korak (pravilo B + B = 1): A · 1 + A · C + C
3. korak (pravilo A · 1 = A): A + A · C + C
4. korak (distribucija – izlučivanje A): A · (1 + C) + C = A · 1 + C = A + C
Primjer

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 4

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

Pojednostavnimo logičku operaciju (A + B) · C + (A + D) · C

Do rješenja se može doći u 4 koraka:
1. korak (uklanjanje zagrada): A · C + B · C + A · C + D · C
2. korak (izlučivanje C): (A + B + A + D) · C
3. korak (komutacija): (A + A + B + D) · C
4. korak (pravilo A + A = A): (A + B + D) · C
Primjer
Pojednostavnimo logičku operaciju A · B · C + A · B · C + A · B · C + A · B · C
A · B · C + A · B · C + A · B · C + A · B · C = B · C · (A + A) + A · C · (B + B) = B · C + A · C
Primjer
Booleova algebra i logički sklopovi 1

Pojednostavnimo logičku operaciju A · B · C + A · B · C + A · B · C + A · B · C

A · B · C + A · B · C + A · B · C + A · B · C = B · C · (A + A) + A · C · (B + B) = B · C + A · C
Primjer
Logička operacija implikacije P=>Q može se zamijeniti logičkom operacijom P + Q.
Dokaz :
Tablica stanja za sve vrijednosti ulaznih varijabli jednaka je za oba izraza (sjenčan je pomoćni
stupac varijable P):

P Q P => Q P Q P+Q

0 0 1 1 0 1

0 1 1 1 1 1

1 0 0 0 0 0

1 1 1 0 1 1

Tautologija i kontradikcija
Bez obzira na složenost logičke operacije njen konačni rezultat je jedan od dva moguća stanja: istina
ili laž, T ili F, 0 ili 1. Rezultat ovisi o istinitosti ili lažnosti svake od izjava (svakog operanda) i o logičkoj
operaciji.
Složeni logički izraz čiji je rezultat istinit bez obzira na istinitost izjava od kojih se sastoji naziva se
tautologija. U tablici stanja složenog izraza rezultat je uvijek istinit (T), tj. ima sve vrijednosti 1.
Složeni logički izraz čiji je rezultat lažan bez obzira na istinitost izjava od kojih se sastoji naziva se
kontradikcija. U tablici stanja složenog izraza rezultat je uvijek lažan (F) tj. ima sve vrijednosti 0.
Normalne forme
Za logički izraz koji zadovoljava određene uvjete kaže se da je u normalnoj formi.
Logički izraz je u konjunktivnoj normalnoj formi ako je to skup logičkih izraza međusobno
povezanih operatorom I (konjunkcija, engl. AND). Svaki od povezanih izraza mora biti skup osnovnih
logičkih izjava (operanada) ili negacija osnovnih logičkih izjava (operanada) povezanih operatorom ILI
(disjunkcija, engl. OR). Primjeri logičkih izraza koji su u konjunktivnoj normalnoj formi su:
(A + B) · (A + C)
(A + B) · (A + B + D) · (B + D)
P · (Q + R + N + T) · (Q + W)

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 5

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

Treba uočiti da su osnovne izjave (operandi) međusobno povezani operatorom ILI (+), te da su tako
oblikovani izrazi međusobno povezani operatorom I (·).
Rabeći konjuktivnu normalnu formu moguće je na temelju tablice stanja pronaći logički izraz koji ta
tablica predstavlja. Postupak je ovaj:
1. Pronaći sve retke u tablici stanja u kojima je rezultat logičke operacije laž (F, 0).
2. U svakom retku u kojima je rezultat logičke operacije laž (F, 0) napisati logički izraz koji
opisuje taj redak, a sastoji se od svih operanada povezanih s operatorom ILI (+).
3. U svakom retku u logičkom izrazu dobivenom u točki 2. svaki operand koji ima u tablici stanja

Booleova algebra i logički sklopovi 1

vrijednost istina u tom retku (T, 1) treba negirati (invertirati). Operand koji u tablici stanja u tom
retku ima vrijednost laž (F, 0) treba ostaviti netaknutog.
4. Na kraju treba sve tako dobivene logičke izraze povezati logičkim operatorom I (·).
Primjer
Neka je zadana tablica stanja kao na slici. Operandi su A i B, a rezultat logičke operacije je Y.
Potrebno je pronaći logički izraz koji odgovara toj tablici stanja, tj. treba napisati logički izraz
za Y. U stupcu „Logički izrazi konjunktivne normalne forme“ prikazani su članovi konjunktivne
normalne forme dobiveni na temelju navedenih pravila.

A B Y Logički izrazi konjunktivne normalne forme

0 0 0 A+B

0 1 1

1 0 1

1 1 0 A+B

Zadatak se rješava prema opisanim koracima.

1. U tablici stanja rezultat logičke operacije je laž Y = 0 u prvom i četvrtom retku pa samo u
tim recima treba napisati logičke izraze.
2. U prvom retku tablice stanja operand A = 0, B = 0, pa u logičkom izrazu treba ostaviti
operande bez promjene. Logički izraz u prvom retku, dakle, glasi A + B. U četvrtom retku
tablice stanja operand A = 1, B =1, pa u logičkom izrazu treba negirati A i B (svaki za
sebe). Logički izraz u četvrtom retku, dakle, glasi A + B.
3. Konačni rezultat se dobije tako da se izraz iz prvog i četvrtog retka povežu operatorom I
(·), pa se dobije izraz: (A + B) · (A + B). Taj se izraz može urediti: (A + B) · (A + B) = A · A
+ A · B + B · A + B · B = 1 + A · B + B · A + 1 = A · B + A · B.
4. Logički izraz dobiven opisanim postupkom jest Y = A · B + A · B.
Primjer
Neka je zadana tablica stanja kao na slici. Operandi su A, B i C, a rezultat logičke operacije je
Y. Potrebno je pronaći logički izraz koji odgovara toj tablici stanja, tj. treba napisati logički izraz
za Y. U stupcu „Logički izrazi konjunktivne normalne forme“ prikazani su članovi konjunktivne
normalne forme dobiveni na temelju navedenih pravila.

A B C Y Logički izrazi konjunktivne normalne forme

0 0 0 1

0 0 1 1

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 6

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

0 1 0 0 A+B+C

0 1 1 0 A+B+C

1 0 0 1

1 0 1 0 A+B+C

1 1 0 1

1 1 1 1
Booleova algebra i logički sklopovi 1

Logički izraz u konjunktivnoj normalnoj formi prikazan tablicom stanja je: Y= (A + B + C) · (A +

B + C) · (A + B + C).
Logički izraz je u disjunktivnoj normalnoj formi ako je to skup logičkih izraza međusobno povezanih
operatorom ILI (disjunkcija, engl. OR). Svaki od povezanih izraza mora biti skup osnovnih logičkih
izjava (operanada) ili negacija osnovnih logičkih izjava (operanada) povezanih operatorom I
(konjunkcija, engl. AND). Primjeri logičkih izraza koji su u disjunktivnoj normalnoj formi su:
P · Q + W + P ·W
R+A·B+R·A+A·B·R
A·B·D+B·D+D·B·A+B·C·E
Treba uočiti da su osnovne izjave (operandi) međusobno povezani operatorom I (·), te da su tako
oblikovani izrazi međusobno povezani operatorom ILI (+).
Na temelju tablice stanja moguće je pronaći logički izraz u disjunktivnoj formi. Postupak je ovaj:
1. Pronaći sve retke u tablici stanja u kojima je rezultat logičke operacije istina (T, 1).
2. U svakom retku u kojima je rezultat logičke operacije istina (T, 1) napisati logički izraz koji
opisuje taj redak, a sastoji se od svih operanada povezanih s operatorom I (·).
3. U svakom retku u logičkom izrazu dobivenom u točki 2. svaki operand koji ima u tablici stanja
vrijednost laž u tom retku (F, 0) treba negirati (invertirati). Operand koji u tablici stanja u tom
retku ima vrijednost istina (T, 1) treba ostaviti netaknutog.
4. Na kraju treba sve tako dobivene logičke izraze povezati logičkim operatorom ILI (+).
Primjer
Neka je zadana tablica stanja kao na slici. Operandi su A i B, a rezultat logičke operacije je Y.
Potrebno je pronaći logički izraz koji odgovara toj tablici stanja, tj. treba napisati logički izraz
za Y. U stupcu „Logički izrazi disjunktivne normalne forme“ prikazani su članovi disjunktivne
normalne forme dobiveni na temelju navedenih pravila.

A B Y Logički izrazi disjunktivne normalne forme

0 0 0

0 1 1 A·B

1 0 1 A·B

1 1 0

Zadatak se rješava prema opisanim koracima.

1. U tablici stanja rezultat logičke operacije je istina Y = 1 u drugom i trećem retku pa samo u
tim recima treba napisati logičke izraze.

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 7

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

2. U drugom retku tablice stanja operand A = 0, B = 1, pa u logičkom izrazu treba negirati

operand A. Logički izraz u drugom retku, dakle, glasi A · B. U trećem retku tablice stanja
operand A = 1, B =0, pa u logičkom izrazu treba negirati operand B. Logički izraz u trećem
retku, dakle, glasi A · B.
3. Konačni rezultat se dobije tako da se izraz iz drugog i trećeg retka povežu operatorom ILI
(+), pa se dobije izraz: A · B + A · B.
4. Logički izraz dobiven opisanim postupkom jest Y = A · B + A · B.
Primjer
Neka je zadana tablica stanja kao na slici (stupci A, B, C i Y). Operandi su A, B i C, a rezultat
logičke operacije je Y. Potrebno je pronaći logički izraz koji odgovara toj tablici stanja. U
stupcu „Logički izrazi“ prikazani su članovi disjunktivne normalne forme dobiveni na temelju
navedenih pravila.

Booleova algebra i logički sklopovi 1

A B C Y Logički izrazi dijunktivne normalne forme

0 0 0 1 A·B·C

0 0 1 1 A·B·C

0 1 0 0

0 1 1 0

1 0 0 1 A·B·C

1 0 1 0

1 1 0 1 A·B·C

1 1 1 1 A·B·C

Konačni je rezultat: Y= A · B · C + A · B · C + A · B · C + A · B · C + A · B · C
U primjerima dobivanja logičkog izraza u konjunktivnoj i disjunktivnoj normalnoj formi rabila se
ista tablica stanja. Pokažite sređivanjem logičkih izraza da je dobiven rezultat u oba slučaja za
istu tablicu stanja isti.
Primjer
Neka je zadana tablica stanja kao na slici (stupci P, Q i P => Q). Operandi su P i Q, a rezultat
logičke operacije je P => Q. Na temelju tablice stanja logičke operacije implikacije i
pretvorbom u konjunktivnu i disjunktivnu normalnu formu pokazati da vrijedi: P=>Q = P + Q.

P Q P => Q Logički izrazi za Logički izrazi za disjunktivnu

konjunktivnu normalnu normalnu formu
formu

0 0 1 P·Q

0 1 1 P·Q

1 0 0 P+Q

1 1 1 P·Q

Za konjunktivnu normalnu formu rezultat je: P + Q.

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 8

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

Za disjunktivnu normalnu formu rezultat je: P · Q + P · Q + P · Q = P · Q + (P + P) · Q =

P·Q+1·Q=P·Q+ Q
Primijenimo dva puta operaciju negacije na dobiveni rezultat čime se ne mijenja rezultat
logičke operacije. Nakon prve negacije dobije se izraz (P + Q) · Q = P · Q + Q · Q = P · Q.
Nakon druge negacije dobije se izraz P + Q čime je dokazano da se u oba slučaja dobije isti
rezultat.
Vježba 1. Logička algebra (vježba se nalazi u Radnim listovima i na CD-u)
Logički sklopovi
Računalo je elektronička naprava pa svoj rad temelji na električkim fizikalnim svojstvima. Obradba
podataka unutar elektroničkog sustava, kakvo je računalo, moguća je samo s pomoću električkih
veličina: napona i struje. Elektroničko računalo obrađivat će zato samo one podatke koji su predočeni
električkim veličinama.
Booleova algebra i logički sklopovi 2

Postoji mnogo načina na koje bi se podatci mogli predočiti električkim veličinama, ali se pokazalo da je
za električki prikaz podataka najpogodniji prikaz s dva stanja. Takav prikaz omogućuje jeftinu
građu pouzdanih elektroničkih sklopova.
Sustavi koji mogu imati konačan broj stanja i kod kojih ne postoje međustanja zovu se digitalni
sustavi. Digitalni sustav, primjerice, jest sklopka za paljenje svjetla jer može biti samo u jednom od
dvaju stanja: uključeno ili isključeno. Digitalni sustav jest i prometna svjetlosna signalizacija (semafor),
koji može biti u jednom od nekoliko stanja (crveno, žuto, zeleno, crveno-žuto, isključeno). Za razliku od
digitalnih sustava, postoje i analogni sustavi, koji mogu poprimiti bilo koje stanje između krajnjih
vrijednosti. Primjerice, namještanje glasnoće kod radioprijamnika jest analogno jer ima beskonačno
mnogo mogućih stanja.
Kod digitalnih elektroničkih računala, a takva su praktički sva računala danas u uporabi, podatci se
predočuju s pomoću dva moguća stanja: maksimalni napon i minimalni napon (npr. 0 V i 5 V). Zbog
toga što je riječ o dvama stanjima, računala se zovu binarnima, a zbog toga što je riječ o odvojenim i
jasno razlučivim stanjima, zovu se digitalnima. Digitalna binarna računala su, dakle, računala unutar
kojih se podatci predočuju samo dvama, i to jasno odvojenim i razlučenim stanjima. Kako su velika
većina računala u uporabi upravo digitalna binarna računala, to se u svakodnevnom govoru najčešće
rabi naziv digitalna računala ili samo računala.
Zbog jednostavnosti jedno od stanja zove se logička nula i označava s “0” ili velikim slovom s
potezom, npr. A (čita se A crtano ili A potez), a pridaje mu se jedna razina napona (npr. 0 V). Drugo se
stanje zove logička jedinica i označava s “1” ili velikim slovom, npr. A, a pridaje mu se druga razina
napona (npr. 5 V).
Očita je sličnost digitalnoga binarnog računala i logičke algebre. I u jednom i u drugom slučaju
operandi mogu poprimiti jedno od dvaju mogućih stanja. To što je kod računala uobičajeno jedno
stanje označivati s “0”, a ne sa F (odnosno drugo stanje sa “1”, a ne sa T) nije bitna razlika. Načela
logičke algebre (operacije, operandi, pravila logičkih odnosa) mogu se zato primijeniti i kod
digitalnih binarnih računala.
Osnovni logički sklopovi
Sklopovlje elektroničkog računala je vrlo složeno, ali su osnovni elementi od kojih je građeno računalo
relativno jednostavni i ograničeni na nekoliko osnovnih tipova. Složeni sustavi grade se spajanjem više
osnovnih elemenata. Osnovni se elementi zovu logički sklopovi ili vrata, a njihovo se ponašanje
opisuje tablicom koja se zove tablica istinitosti ili tablica stanja. Osnovni logički sklopovi mogu imati
jedan ili više ulaza i jedan izlaz.

Logička vrata Engl. naziv Oznaka

NE NOT

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 9

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

I AND

ILI OR

Isključivi ILI Exclusive OR

Booleova algebra i logički sklopovi 2

NI NAND

NILI NOR

NE vrata (logički sklop invertor, engl. inverter)

NE vrata su najjednostavnija logička vrata sa samo jednim ulazom i jednim izlazom. Na ulazu se može
pojaviti “0” ili “1”. Stanje izlaza ovisno je o stanju ulaza i može se odrediti prema tablici.

A Y

0 1

1 0

NE vrata zovu se još i invertor jer “obrću” stanje ulaza. NE vrata su građena tako da oponašaju logičku
operaciju negacije, pa su im zato tablice stanja jednake. Sukladno oznakama uvedenim kod logičke
algebre, odnos stanja izlaza i ulaza logičkih NE vrata može se pisati:
Y=A
Stanje izlaza logičkih vrata možemo zamisliti kao istinitost ili lažnost logičke operacije (rezultat)
predočene tim vratima.
I vrata (logički sklop I engl. AND)
I vrata su logički sklop ili logička vrata s dvama ili više ulaza i jednim izlazom. Na ulazima se mogu
pojaviti bilo koje kombinacije “0” i “1”. Stanje izlaza ovisno je o stanju ulaza i može se odrediti prema
tablici.

A B Y

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 10

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

0 0 0

0 1 0

1 0 0

1 1 1

Očito je iz tablice stanja da je izlaz “1” samo ako su oba ulaza “1”.
Treba uočiti sličnost I vrata s logičkom operacijom I. Vrata su građena tako da oponašaju logičku
operaciju I. Može se zato pisati:
Y=A·B
Booleova algebra i logički sklopovi 2

NI vrata (logički sklop NI engl. NAND)

NI vrata su logički sklop ili logička vrata s dvama ili više ulaza i jednim izlazom. Na ulazima se mogu
pojaviti bilo koje kombinacije “0” i “1”. Stanje izlaza ovisno je o stanju ulaza i može se odrediti prema
tablici.

A B Y

0 0 1

0 1 1

1 0 1

1 1 0

Očito je iz tablice stanja da je izlaz “0” samo ako su oba ulaza “1”.
Treba uočiti da je izlaz NI vrata isti kao da se na izlaz I vrata nadovežu NE vrata (invertor). Kao logički
izraz NI vrata se mogu pisati ovako:
Y=A·B
ILI vrata (logički sklop ILI engl. OR)
ILI vrata su logički sklop ili logička vrata s dvama ili više ulaza i jednim izlazom. Na ulazima se mogu
pojaviti bilo koje kombinacije “0” i “1”. Stanje izlaza ovisno je o stanju ulaza i može se odrediti prema
tablici.

A B Y

0 0 0

0 1 1

1 0 1

1 1 1

Očito je iz tablice stanja da je izlaz “1” ako je bilo koji od ulaza (ili oba) “1”.
Treba uočiti sličnost ILI vrata s logičkom operacijom ILI. Vrata su i građena tako da oponašaju logičku
operaciju ILI. Može se zato pisati:
Y=A+B
NILI vrata (logički sklop NILI engl. NOR)

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 11

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

NILI vrata su logički sklop ili logička vrata s dvama ili više ulaza i jednim izlazom. Na ulazima se mogu
pojaviti bilo koje kombinacije “0” i “1”. Stanje izlaza ovisno je o stanju ulaza i može se odrediti prema
tablici.

A B Y

0 0 1

0 1 0

1 0 0

Booleova algebra i logički sklopovi 2

1 1 0

Očito je iz tablice stanja da je izlaz “1” samo ako su oba ulaza “0”.
Treba uočiti da je izlaz NILI vrata isti kao da se na izlaz ILI vrata nadovežu u NE vrata (invertor). Kao
logički izraz NILI vrata se mogu pisati ovako:
Y=A+B

Isključivo ILI vrata (logički sklop isključivo ILI engl. exclusive OR, XOR)
Isključivo ILI vrata su logički sklop ili logička vrata s dvama ulazima i jednim izlazom. Na ulazima se
mogu pojaviti bilo koje kombinacije “0” i “1”. Stanje izlaza ovisno je o stanju ulaza i može se odrediti
prema tablici.

A B Y

0 0 0

0 1 1

1 0 1

1 1 0

Isključivo ILI vrata oponašaju istoimenu logičku operaciju (ta operacija nije spomenuta kod logičkih
operacija). Operand logičke operacije označava se simbolom ʘ pa se operacija simbolički može
prikazati:
Y=Aʘ B
Složeni logički sklopovi
Međusobnim spajanjem osnovnih logičkih sklopova moguće je sagraditi složene logičke sklopove koji
sadržavaju stotine, tisuće, a u suvremenim računalima i milijune osnovnih logičkih sklopova. Bez
obzira na složenost, uvijek je moguće sastaviti tablicu stanja logičkog sklopa koja se temelji na
tablicama stanja svakog ugrađenoga osnovnoga logičkog sklopa.
Postupak ili algoritam građe složenoga logičkog sklopa na temelju logičke operacije jest:
5. Pojednostavniti logičku operaciju što je više moguće postupcima opisanim kod logičkih
operacija.
6. Podijeliti logičku operaciju na dva dijela, tako da je između ta dva dijela jedan od osnovnih
logičkih operatora.

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 12

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

7. Predočiti logičku operaciju logičkim vratima s jednim izlazom i dvama ulazima, pri čemu je
izlaz cjelokupna logička operacija, jedan ulaz je jedan od dva dijela logičke operacije, a drugi
ulaz drugi dio logičke operacije.
8. Ponoviti postupak za svaki od ulaza tako dobivenoga logičkog sklopa promatrajući logički izraz
toga ulaza kao posebnu logičku operaciju.
9. Postupak ponavljati za svaki ulaz sve dok na ulazu logičkog sklopa ne bude samo jedan
osnovni logički operand.
Primjer
Treba izraditi složeni logički sklop koji je opisan logičkim izrazom: A · B + C
Rješenje
Podijelimo logički izraz u dva dijela odijeljena osnovnim logičkim operatorom:
Booleova algebra i logički sklopovi 2

Prvi dio: Y = A · B
Drugi dio: C
Operand: + (operand ILI)
Logička vrata koja predočuju ovako rastavljenu logičku operaciju su ILI vrata (jer je logički
operand između dva člana ILI).

Jedan od ulaza logičkog sklopa jest osnovni operand (C), pa je za taj ulaz postupak završen.
Za drugi ulaz ponovno rastavimo logičku operaciju na dva dijela:
Prvi dio: A
Drugi dio: B
Operand: · (operand I)
Logička vrata koja predočuju ovako rastavljenu logičku operaciju su I vrata (jer je logički
operator između dva člana I).

Prikazani logički sklop predočuje navedenu logičku operaciju.

Primjer
Treba izraditi složeni logički sklop koji je opisan logičkim izrazom: Y = A · B + C + A · D + C · D
Rješenje
Služeći se pravilima za pojednostavnjenje, može se logički izraz pojednostavniti:
Y= A · B+ A · D+ A · D+ C + C · DY = A · (B + D) + C · (1 + D)
Y = A · (B + D) + C
Podijelimo logički izraz u dva dijela odijeljena osnovnim logičkim operatorom:
Prvi dio: Y = A · (B + D)
Drugi dio: C
Operand: + (operand ILI)
Logička vrata koja predočuju ovako rastavljenu logičku operaciju su ILI vrata (jer je logički
operand između dva člana ILI).

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 13

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

Jedan od ulaza logičkog sklopa jest osnovni operand (C), pa je za taj ulaz postupak završen.
Za drugi ulaz ponovno rastavimo logičku operaciju na dva dijela:
Prvi dio: B + D
Drugi dio: A
Operand: · (operand I)
Logička vrata koja predočuju ovako rastavljenu logičku operaciju su I vrata (jer je logički
operator između dva člana I).

Booleova algebra i logički sklopovi 2

Jedan od ulaza logičkog sklopa jest osnovni operand (A), pa je za taj ulaz postupak završen.
Za drugi ulaz ponovno rastavimo logičku operaciju na dva dijela:
Prvi dio: B
Drugi dio: D
Operand: + (operand ILI)
Logička vrata koja predočuju ovako rastavljenu logičku operaciju su ILI vrata (jer je logički
operator između dva člana ILI).

Prikazani logički sklop predočuje navedenu logičku operaciju. Valja primijetiti da je logičku
operaciju bilo moguće rastaviti i na drugačiji način, pa bi tada složeni logički sklop izgledao
drugačije. U oba bi slučaja, međutim, ponašanje cjelokupnoga logičkog sklopa bilo istovjetno.
Time je zadatak riješen.
Primjer
Treba izraditi složeni logički sklop koji je opisan logičkim izrazom: Y = A · (B + C) + D
Navedena logička operacija ne može se pojednostavniti, pa se primjenjujući navedeni
postupak, dobiva složeni logički sklop kao na slici.

Primjer
Treba napisati tablicu stanja i logički izraz za logički sklop prema slici.

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 14

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

U tablici stanja treba popunjavati stupce ovim redom:

a) Najprije popuniti stupce A,B i C tako da su zastupljene sve moguće kombinacije stanja.
b) Popuniti stupac Y1 = A + B.
c) Popuniti stupac Y2 = Y1.
d) Popuniti stupac Y = Y2 + C.

A B C Y1 = A + B Y2 = Y1 Y = Y2 + C
Booleova algebra i logički sklopovi 2

0 0 0 0 1 1

0 0 1 0 1 1

0 1 0 1 0 0

0 1 1 1 0 1

1 0 0 1 0 0

1 0 1 1 0 1

1 1 0 1 0 0

1 1 1 1 0 1

Pri izradi tablice stanja treba krenuti s lijeva i popunjavati vrijednosti za izlaze pojedinih
logičkih sklopova udesno tako da svaki idući sklop udesno ima već riješena stanja za svoje
ulaze.
Logički izraz za sklop se može dobiti ovako
a) Krenuti s desne strane, od izlaza logičkog sklopa i napisati logički izraz za logička vrata
kojima pripada taj izlaz: Y = Y2 + C.
b) Za svaki član tog izraza koji NIJE osnovni operand napisati logički izraz pripadnih logičkih
vrata: Y = (Y2) + C = (Y1) + C = (A + B) + C = A · B + C. U zadnjem koraku je primijenjeno
De Morganovo pravilo.

Primjer
Treba napisati tablicu stanja i logički izraz za logički sklop prema slici.

U tablici stanja treba popunjavati stupce ovim redom:

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 15

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

e) Najprije popuniti stupce A,B i C tako da su zastupljene sve moguće kombinacije stanja.
f) Popuniti stupac Y1 = B.
g) Popuniti stupac Y2 = B + C.
h) Popuniti stupac Y3 = A + Y1.
i) Popuniti stupac Y = Y2 · Y3.

A B C Y1 = B Y2 = B + C Y3 = A + Y1 Y = Y2 · Y3

Booleova algebra i logički sklopovi 2

0 0 0 1 0 1 0

0 0 1 1 1 1 1

0 1 0 0 1 0 0

0 1 1 0 1 0 0

1 0 0 1 0 1 0

1 0 1 1 1 1 1

1 1 0 0 1 1 1

1 1 1 0 1 1 1

Pri izradi tablice stanja treba krenuti s lijeva i popunjavati vrijednosti za izlaze pojedinih
logičkih sklopova udesno tako da svaki idući sklop udesno ima već riješena stanja za svoje
ulaze.
Logički izraz za sklop se može dobiti ovako
c) Krenuti s desne strane, od izlaza logičkog sklopa i napisati logički izraz za logička vrata
kojima pripada taj izlaz: Y = Y2 · Y3.
d) Za svaki član tog izraza koji NIJE osnovni operand napisati logički izraz pripadnih logičkih
vrata: Y = (Y2) · (Y3) = (B + C) · (A + Y1) = (B + C) · (A + B) = B · A + B · B + C · A + C · B
= A · B + A · C + B · C.
Primjer Treba napisati tablicu stanja i logički izraz za logički sklop prema slici.

A B Y1 = B Y2 = A Y3 = Y1 + A Y4 = Y2 + B Y = Y3 · Y4

0 0 1 1 1 1 1

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 16

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

0 1 0 1 0 1 0

1 0 1 0 1 0 0

1 1 0 0 1 1 1

Y = Y3 · Y4 = (Y1 + A) · (Y2 + B) = (B + A)· (A + B) = B · A + B · B + A · A + A · B = A · B + A ·

B.
Sklop za zbrajanje binarnih brojeva
Sklop za zbrajanje binarnih brojeva je primjer primjene logičkih sklopova u računalu. To je složeni
Booleova algebra i logički sklopovi 2

slijedni logički sklop čiji izlaz odgovara zbroju dva binarna broja na ulazu.
Pravilo za zbrajanje dva binarna broja je:

0 + 0 = 0

0 + 1 = 1

1 + 0 = 1

1 + 1 = 0 i 1 dalje

Ako prvi pribrojnik označimo s A, drugi s B, rezultat s Y i prijenos s C tablica stanja logičkog sklopa za
zbrajanje dva jednoznamenkasta binarna broja ima oblik:

A B Y C

0 0 0 0

0 1 1 0

1 0 1 0

1 1 0 1

Zanemarimo za trenutak prijenos i pronađimo disjunktivnu normalnu formu logičkog izraza koji
odgovara tablici stanja za zbroj:

A B Y Logički izrazi za disjunktivnu normalnu formu

0 0 0

0 1 1 A·B

1 0 1 A·B

1 1 0

Disjunktivna normalna forma logičkog izraza je: Y = A · B + A · B. Logički sklop koji odgovara tom
izrazu je:

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 17

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

Na isti se način može naći disjunktivna normalna forma logičkog izraza za prijenos:

Booleova algebra i logički sklopovi 2

A B C Logički izrazi za disjunktivnu normalnu formu

0 0 0

0 1 0

1 0 0

1 1 1 A·B

Disjunktivna normalna forma logičkog izraza je: Y = A · B. Logički sklop koji odgovara izrazu je:

Povežu li se ta dva sklopa u jedan dobije se sklop:

Izlaz sklopa na slici odgovara zbroju dva jednoznamenkasta binarna broja A i B. Rezultat zbroja je Y,
a prijenos je C. Sklop na slici poznat je pod nazivom poluzbrajalo (engl. half adder).
Ako se želi zbrajati dva višeznamenkasta binarna broja tada treba uzeti u obzir prijenos (vidi pravila
zbrajanja višeznamenkastih binarnih brojeva). To znači da treba zbrojiti tri binarne znamenke pri
zbrajanju znamenki na pojedinom težinskom mjestu binarnih brojeva (dvije znamenke binarnih brojeva
i prijenos sa susjednih znamenaka niže težinske vrijednosti). Tablica stanja za zbrajanje tri binarna
broja A + B + C je:

A B C Y C1 Logički izrazi za Logički izrazi za

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 18

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

disjunktivnu disjunktivnu
normalnu normalnu
formu za Y formu za C1

0 0 0 0 0

0 0 1 1 0 A·B·C

0 1 0 1 0 A·B·C

0 1 1 0 1 A·B·C A·B·C

1 0 0 1 0 A·B·C
Booleova algebra i logički sklopovi 2

1 0 1 0 1 A·B·C A·B·C

1 1 0 0 1 A·B·C A·B·C

1 1 1 1 1 A·B·C A·B·C

Disjunktivna normalna forma logičkog izraza za zbroj je: Y = A · B · C + A · B · C + A · B · C + A · B · C

+ A · B · C + A · B · C + A · B · C. Nakon sređivanja izraz glasi: Y = A · B · C + B · C + C.
Disjunktivna normalna forma logičkog izraza za prijenos je: C1 = A · B · C + A · B · C + A · B · C + A ·
B · C. Nakon sređivanja izraz glasi:C1 = A · C + B · C. Logički sklop koji odgovara navedenim izrazima
je:

Takav je sklop poznat pod nazivom potpuno zbrajalo (engl. full adder).
Postoje i brojne druge mogućnosti konstrukcije logičkog sklopa koji će obavljati istu funkciju. Jedna od
mogućnosti je npr. drugačije srediti logičke izraze disjunktivne normale forme. Druga mogućnost je
rabiti poluzbrajalo kao dio potpunog zbrajala.
Moguće je izraditi logički sklop koji zbraja višeznamenkasti binarni broj. Napišimo dva binarna
višeznamenkasta broja u obliku:
A = … A2 A1 A0

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 19

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

B = … B2 B1 B0
I rezultat njihovog zbroja u obliku:
Y = … Y3 Y2 Y1 Y0
Gdje su s indeksom nula označene krajnje desne znamenka, s indeksom jedan susjedne itd.

C3 C2 C1 C0 Prijenos

… … A2 A1 A0 Pribrojnik A

Booleova algebra i logički sklopovi 2

… … B2 B1 B0 Pribrojnik B

… Y3 Y2 Y1 Y0 Rezultat

Zbrajanje višeznamenkastog binarnog broja moguće je spajanjem više punih zbrajala prema slici:

Y0
A0
Puno zbrajalo
B0

C0 Y1
0 Puno zbrajalo

A1

C1 Y2
B1
Puno zbrajalo

A2

C2
B2 Y3
Puno zbrajalo

A3

B3 C3

Krajnje desne znamenke pribrojnika A i B su označene s indeksom 0. Znamenke lijevo do njih

indeksom 1 itd. Krajnje desna znamenka rezultata Y je označena indeksom 0. Znamenka lijevo od nje
indeksom 1 itd. Kako kod krajnje desnih znamenki pribrojnika nema prijenosa treća je znamenka kod
potpunog zbrajala koje zbraja krajnje desne znamenke pribrojnika jednaka 0. Kako je u tom slučaju
riječ o zbrajanju samo dva binarna jednoznamenkasta broja umjesto potpunog zbrajala na tom se
mjestu može rabiti i poluzbrajalo. Prijenos pojedinog zbrajanja je označen slovom C i odgovarajućim
indeksom.
I ovakav se zadatak može riješiti na mnogo načina. Npr. tako da se napiše tablica stanja i iz nje izvedu
normalne forme logičkih izraza i zatim na temelju toga konstruira logički sklop. Ovisno o odabranim
normalnim formama logičkog izraza i o načinu sređivanja izraza mogu se dobiti različiti logički sklopovi
koji će obavljati istu zadaću. Postoje postupci kojima je moguće pronaći takav izraz za koji je potrebno
utrošiti najmanje logičkih sklopova a da cjelokupan sklop još uvijek obavlja istu zadaću.
Slijedni logički sklopovi
Izlaz svih do sad opisanih logičkih sklopova ovisi samo o stanju ulaza. Ako je poznato stanje ulaza na
temelju tablice stanja može se sa sigurnošću ustanoviti i stanje izlaza. Drugim riječima da bi se
ustanovilo stanje izlaza dovoljno je znati stanje ulaza. Za isto stanje ulaza i izlaz će biti isti.
Slijedni ili sekvencijalni logički sklopovi su takvi logički sklopovi kod kojih izlaz ovisi o stanju ulaza ali i
o trenutnom stanju logičkog sklopa. To znači da takvi sklopovi mogu biti u više različitih unutarnjih
stanja. Da bi se ustanovilo stanje izlaza slijednog logičkog sklopa treba znati stanje ulaza ali i
unutarnje stanje sklopa. To znači da za isto stanje ulaza izlaz sklopa može biti različit, ovisno o
unutarnjem stanju sklopa.
Slijedni sklopovi nužno moraju imati memoriju tj. sposobnost pamćenja stanja u kojem se nalaze.
Primjer jednostavnog slijednog sklopa je bistabil. To je sklop koji može biti u jednom od dva stanja.

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 20

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

Izlaz bistabila ovisi o stanju u kojem se nalazi i o stanju na svojim ulazima. Analiza rada slijednih
logičkih sklopova je mnogo složenija od analize do sad spomenutih logičkih sklopova i neće biti ovdje
opisana.
Vježba 2. Logički sklopovi (vježba se nalazi u Radnim listovima i na CD-u)

Sažetak
Logička ili Booleova algebra sustav je teorema koji rabe simboličku logiku da bi
opisali skupove elemenata i odnose među njima. Razvojem digitalnih računala
otkriveno je da je Booleova algebra vrlo dobro primjenjiva u konstruiranju i analizi
rada računala.
Logičke operacije su: NE (engl. NOT), I (engl. AND) i ILI (engl. OR), implikacija i
ekvivalencija.
Tablica stanja izražava odnose među operandima ovisno o logičkoj operaciji.
Tablica stanja definicija je logičke operacije i mora sadržavati sva moguća stanja
operanada i logičke operacije.
Booleova algebra i logički sklopovi 2

Složeni logički izraz čiji je rezultat istinit bez obzira na istinitost izjava od kojih se
sastoji naziva se tautologija. Složeni logički izraz čiji je rezultat lažan bez obzira na
istinitost izjava od kojih se sastoji naziva se kontradikcija.
Osnovne logičke operacije mogu se kombinirati u složene operacije. Često je
složene logičke operacije moguće pojednostavniti služeći se nizom jednostavnih
pravila.
Za logički izraz koji zadovoljava određene uvjete kaže se da je u normalnoj formi
(disjunktivnoj ili konjunktivnoj).
Kod digitalnih elektroničkih računala, a takva su praktički sva računala danas u
uporabi, podatci se predočuju s pomoću dva moguća stanja: maksimalni napon i
minimalni napon. Logički sklopovi predočuju logičke operacije uporabom
električkih veličina i osnovni su element elektroničkih računala. Načela logičke
algebre (operacije, operandi, pravila logičkih odnosa) mogu se primijeniti i kod
digitalnih binarnih računala.
Sklop za zbrajanje dva binarna broja naziva se poluzbrajalo (engl. half adder), a
sklop za zbrajanje tri jednoznamenkasta binarna broja potpuno zbrajalo (engl. full
adder).
Pitanja za provjeru znanja
1. Koje su osnovne logičke operacije?
2. Što je tablica stanja?
3. Što je osnovni element logičke algebre?
4. Kako je uobičajeno označivati dva moguća stanja izjava (sudova) logičke
algebre?
5. Što su operatori, a što operandi logičke algebre?
6. Koji su osnovni operatori logičke algebre?
7. Što je i čemu služi tablica stanja?
8. Koja je logička operacija tautologija, a koja kontradikcija?
9. Koje uvjete mora zadovoljavati logički izraz da bi bio u disjunktivnoj, a koje
da bi bio u konjunktivnoj normalnoj formi?
10. Koji se simboli koriste za logičke operatore: NE, I, ILI, isključivo ILI?
11. Što su logički sklopovi?
12. Koja je temeljna razlika između digitalnih i analognih sustava?

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 21

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

13. Kakva su to digitalna binarna računala?

14. Koji su osnovni logički sklopovi?
15. Koji se shematski simboli rabe za osnovne logičke sklopove?
16. Koko se iz tablice stanja može konstruirati logički sklop koji odgovara toj
tablici?
17. Može li se na temelju iste tablice stanja konstruirati više različitih logičkih
sklopova koji se ponašaju sukladno tablici stanja?
18. Čemu služe logički sklopovi koji se nazivaju poluzbrajalo (engl. half adder) i
potpuno zbrajalo (engl. full adder).
Zadatci za vježbu
1. Napišite tablicu stanja za sljedeće logičke operacije:
a. Y = A + B,
b. Y = A • (B + C),
c. Y = A • B • C + D,
d. Y = (A + B) • (C + D),

Booleova algebra i logički sklopovi 2

e. Y = A + B • C + A • C.
f. Y = A • B + A • C + A • D,
2. Pojednostavnite sljedeće logičke operacije:
a. Y = A • B + A • B + A • C + B • D,
b. Y = A • (B + C) + B • (A + D) + C • (A + D),
c. Y = X • (Q + P) + X • P + Q.
3. Nacrtajte logički sklop koji predočuje sljedeće logičke operacije:
a. Implikaciju
b. Ekvivalenciju
c. Y = A • (B + C) + B,
d. Y = A • B + A • C + B • C,
e. Y = X + Q • (P + X) + Q • P,
f. Y = V • (W + Z + R) + W • (Z + R) + R.
4. Napisati tablicu stanja i logički izraz za ove logičke sklopove:

a.

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 22

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

b.

c.
Booleova algebra i logički sklopovi 2

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIČKI SKLOPOVI 23