OSNOVE HIDROTEHNIKE

1.prezentacija: Voda i vodni resursi

1. Usporedite ulogu i značajke vode u starome Egiptu i u Mezopotamiji.

o EGIPAT:
o Poplave su omogućile navodnjavanje polja i poljoprivrede
o Poplave dolaze postupno i uvijek nastupaju u jesen kada je žetva završena i pokupljena, pri
čemu je jedna žetva godišnje – dovoljna,
o Zahvaljujući konfiguraciji terena, poplave nisu ostavljale stajaću vodu,
o U mulju koga ostavljale poplave nema soli – izvrsno gnojivo,
o Nakon ujedinjenja Egipta podignuti su nilometri za praćenje stanja i prognozu poplava.
o MEZOPOTAMIJA:
o Iako je i na području drevne Mezopotamije bilo razvijeno navodnjavanje –značajke sustava su
potpuno suprotne onome na Nilu
o Vode Eufrata i Tigrisa nosile 5 puta više taloga i mulja od Nila, a posljedica čega je da takav
talog stvara visoku obalu
o Rijeka teče iznad razine obrađivane ravnice
o Voda se mogla crpiti tijekom cijele godine
o Omogućavala je 2 žetve godišnje
o Prisutan je bio problem suvišne vode - drenaža isto tako važna kao i navodnjavanje
o Ne zna se točno kad će nastupit poplave - bogovi poplava Nin-Girsu i Tiamat zlotvori

2. Kako se mjerila razina vode u starom Egiptu?

Pretpostavlja se da su prva opažanja vodostaja Nila, tzv. nilomjeri započela još u IV tisućljeću p.n.e, a
prvi sačuvani podaci (uklesani na stijeni cca 250 km uzvodno od Asuana) datirani su za 1827.g. p.n.e.
Nilomjeri su postavljani uz hramove, a prvi motritelji bili su svećenici.

3. Skicirajte i objasnite što je „qanat”.

Qanat je tunel izgrađen u jednoličnom padu od izvorišta do vodoopskrbnog mjesta, često presjecajući
i vodonosni sloj čime je služio i kao kaptažna građevina. Tunel (quanat) kopao se pomoću vertikalnih
okana na udaljenosti 20 – 50 m, ovisno o vrsti tla. Pri završetku radova vertikalni otvori pretvoreni su
u okna za zračenje i pregled.
4. Objasnite što je vodna bilanca

U bilancnim razmatranjima oborina uglavnom predstavlja ulaz, a otjecanje izlaz.

Za svaki se hidrološki (vodnogospodarski) sustav može napisati jednadžba vodne bilance – za neko
određeno vrijeme diskretizacije procesa: ΣU-ΣI=∆V
Σ U – volumen vode koji je ima karakter ulaza u taj sustav
Σ I - volumen vode koja ima karakter izlaza iz tog sustava
∆ V – promjena mase u analiziranom sustavu - ograničenom prostoru tijekom određenog vremena

Bilanciranje je složen zadatak jer: Obično nedostaju potrebni kvantificirani pokazatelji o pojedinim
elementima vodne bilance. Količina vode u pojedinim komponentama varira u vremenu
(dominantan utjecaj geoloških i klimatskih značajki).

5. Navedite vrste vododijelnica i skicirajte ih.

Površinske vododjelnice (topografska, orografska, hidrografska) Podzemne vododjelnice (hidrološka

ili hidrogeološka) – obično promjenjive tijekom vremena

6. Nabrojite koji sve čimbenici utječu na površinsko otjecanje.

1. KLIMATSKI (oborine, isparavanja, temperature, vjetrovi, vlažnost zraka …)

2. GEOGRAFSKI (veličina i oblik slivova, reljef, gustoća riječne mreže, zalihe snijega, jezera,
močvare, ledenjaci…)
3. GEOLOŠKI (geološke značajke terena, propusnost terena…)
4. BIOLOŠKI (biljni pokrivači, biocenoza…)
5. ANTROPOGENI (čovjekovi zahvati u vodnim resursima, poljoprivredne aktivnosti,
izgradnja …)

7. Objasnite kakav je utjecaj vegetacije na otjecanje.

o Vegetacija zadržava i koristi vodu. (10 – 30% vode nikada niti ne dospije do tla.)
o Doprinosi i ravnomjernijem otjecanju vode kod kišnih i snježnih oborina, ali i troši vodu –
poseban problem u aridnim krajevima.
o Pozitivan utjecaj vegetacije na smanjenje erozije, kakvoću vode i dinamiku zapunjavanja
retencija.
o Promjene u vegetacijskom pokrovu uvjetuju i promjene u režimu otjecanja.
8. Navedite o čemu ovisi veličina infiltracije.

Infiltracija – otjecanje (poniranje) vode u tlo. Izražava se u m/sat. Tijekom vremena / trajanja kiše se
smanjuje. Veličina infiltracije uglavnom ovisi o dva faktora:

o karakteristikama tla
o tipu i gustoći vegetacijskog pokrova

9. Nabrojite na koje se načine može kretati voda u tlu.

Voda se u tlu kreće na razne načine – dominantna su tri:

1. Pelikularno – kretanje vode uslijed molekularnih sila privlačenja između čestica tla i vode.
2. Kapilarno – kretanje vode pod djelovanjem površinskog napona.
3. Pod djelovanjem gravitacije – Kod tla s većim porama – veličina kretanja određena
porozitetom (npr. granit 1%, krške stijene obično 1 –3%, šljunak 30%, glina 45%)

10. Skicirajte krški vodonosnik i označite sve dijelove.

11. Skicirajte kontakt između podzemne slatke vode i mora u priobalju.

12. Objasnite na koji se način prihranjuju podzemne vode.

Prihranjivanje se najčešće odvija infiltracijom, a ponekad i utjecanjem koncentriranih vodnih tokova.

Određivanje veličine prihranjivanja, kao i veličine obnavljanja podzemnih voda – uglavnom je složeno
i skupo (najčešće je potreban niz hidrogeoloških, hidroloških i geokemijskih istražnih radova).
Područje prihranjivanja nužno je poznavati radi: planiranja mogućnosti njihova korištenja osiguranja
njihove zaštite (zone sanitarne zaštite izvora za piće – zakonska obveza)

Moguća su i umjetna prihranjivanja vodonosnika – za povećanje njihovih vodnih zaliha tijekom

razdoblja kada su potrebe za vodom najizrazitije, ali i za promjene gradijenata toka podzemnih voda,
samopročišćavanja upotrijebljenih voda i slično.

13. Nabrojite u kojim se sferama odvija hidrološki ciklus.

Hidrološki ciklus odvija se u međudjelovanju četiri sfere: atmosfera, biosfera,litosfera, hidrosfera

14. Objasnite razliku između stagnacijskih i sezonskih podzemnih voda.

Ovisno o stupnju učestvovanja u hidrološkom ciklusu – podzemne vode kreću se od stagnacijskih

(starost ista kao i starost stijena koje je sadrže) pa do sezonskih (izmjenjuju se između sušnog i
vlažnog perioda).

2. prezentacija: Vodnogospodarski sustavi i vodno okruženje

15. Što je biotop, biocenoza i ekosustav?

Biotop (životno stanište) je mjesto življenja određenih životnih zajednica. Karakteriziraju ga tri
osnovna elementa: hrana, sklonište i voda. Različiti biotopi vezani uz vodu su npr. planinski potok,
spora aluvijalna rijeka, duboko jezero, bara…Ti se biotopi ne razlikuju samo zbog svojih različitih
fizičkih i kemijskih svojstava, već i o okolini u kojoj su smješteni (korita, klimatsko područje,
antropogeni utjecaji…).

Biocenoza je skup životnih zajednica (biljaka, životinja, mikroorganizama) koje žive na nekom
biotopu. Taj skup karakterizira određen sastav različitih populacija (populacija - vremenski i prostorno
udružena organizacija jedinki iste vrste), koje su međusobno povezane međuzavisnostima.

EKOSUSTAV = BIOTOP + BIOCENOZA Ekosustav je otvoren, kvazistabilan prirodni sustav u kome se

odvija intenzivna razmjena materije i energije između pojedinih komponenti sustava. Ekosustavi
posjeduju sposobnost samoregulacije i adaptacije, te odražavaju svoju stabilnost i u određenim
granicama promjene stanja u biotopu ili biocenozi. Primjer ekosustava su jezera. Karakterizira ga
biotop (voda, obale, dno), a prisutne su i sve tri vrste organizama – proizvođači, potrošači i razlagači,
koji se nalaze u čvrstoj međuzavisnosti, održavajući u jezeru stanje kvazistabilne ravnoteže.

16. Nabrojite vrste ekoloških čimbenika.

Na ekološke sustave djeluju različiti ekološki čimbenici koji mogu biti:

 o abiotički - npr. za vodeni ekosustav - temperatura vode, svjetlost, sadržaj kisika, elementi
vodnog režima (male vode)…
o biotički – čimbenici biološkog karaktera, pa i antropogeni kao promjene vodnih režima,
promjene kakvoće vode.

17. Nabrojite abiotičke/biotičke čimbenike.

o Abiotički: temperatura vode, pH kiselost vode, termički kapacitet vode, sadržaj kisika u vodi,
mineralne tvari otopljene u vodi, zagađenja voda
o Biotički: čimbenici biološkog karaktera, pa i antropogeni kao promjene vodnih režima,
promjene kakvoće vode

18. Nabrojite strukturna svojstva biocenoza.

o Brojnost, učestalost, pokrovnost (Pokazuje koji je dio površine (u %) pokriven određenom

vrstom fitocenoze) i raznovrsnost

19. Na primjeru jezera obrazložite ekološku sukcesiju.

??

Izgradnju i život svih prirodnih, pa tako i formiranih vodnogospodarskih sustava, karakterizira

fenomen sukcesivnih promjena u sastavu biocenoza. Naime, na određenom prostoru stalno se
(sporije ili brže) mijenjaju značajke biotopa. Te promjene – ekološki slijedovi/sukcesije, ako nisu pod
utjecajem čovjeka, uglavnom su spore i progresivne (izuzet nagle promjene kao požari...) – procesi
prirodnog starenja. Koliko brzo će se promjene odvijati, ovisi o uvjetima za te promjene. Postupnim
mijenjanjem okoliša mijenja se i živi svijet u njemu. S gledišta vodnogospodarskih sustava posebno su
interesantne sekundarne sukcesije, koje nastupaju kad se u postojećim ekosustavima izmjene uvjeti u
biotopu (npr. promjenom vodnog režima)

Jezero-- Promjenjiva gustoća vode – uzročnik termičke stratifikacije u jezerima. Rashlađivanje vode
simultanim djelovanjem tri procesa: isparavanja, zračenja i konvekcije (strujanje hladnih i toplih
slojeva).

20. Zašto je važno osigurati raznovrsne životne uvjete u prirodi, pa tako i u vodnim resursima?

Raznovrsnost biocenoze – neposredno (proporcionalno) s njom povezana i njezina stabilnost – zato

se ne smije dopustiti da se antropogenim utjecajem smanjuje raznovrsnost (biorazličitost) biocenoza.

21. Na što nam ukazuje koncentracija kisika u vodi?

Sadržaj kisika u vodi - (mg/l) ili (cm3/l) – Često ograničavajući čimbenik. U vodu dospijeva na dva
načina – iz atmosfere i fotosintezom zelenih biljaka u vodi. Npr. u jezerima ga ljeti proizvode
planktonske alge, a zimi miješanjem slojeva dospijeva na dno. No, ako u jezeru ima puno organske
mase – troši se kisik i stvaraju toksični plinovi. Veća temperatura – manji sadržaj kisika. Neke ribe
imaju velike potrebe za kisikom – npr. pastrmka, a neke izuzetno izdržljive vrste kao npr. šaran.
22. Navedite podjelu jezera prema količini hranjivih tvari (stupnju trofije).

1. Oligotrofna - duboka, prozračna i čista jezera s malom organskom produkcijom, bogata

kisikom.
2. Eutrofna – plitka, toplija, bogatija organskim materijama, ali siromašnija kisikom koji se troši
na razgrađivanje organskih tvari. Bogata fitoplanktonom i zooplanktonom.
3. Mezotrofna – prijelazni oblik između prethodnih.
4. Distrofna – To je močvarni tip jezera, krajnji stadij jezera koja su doživjela eutrofikacionu
degradaciju.

23. Zašto se izrađuje studija utjecaja na okoliš za neke građevine?

Sve veći zahtjevi koje čovjek ima prema prirodi dovode do sukoba s prirodom i narušavanja njenih
značajki i vrijednosti, te osiromašenja biocenoze. To ima i povratni utjecaj na čovjeka. Da bi se
spriječili negativni trendovi, treba znati ulogu vode u prirodnoj sredini, te značajke te sredine.
Poznavajući značajke planiranih zahvata – može se upoznati i s mogućim posljedicama po tu sredinu.
Stoga je za svaki relevatniji vodnogospodarski zahvat ili sustav potrebno izraditi ekološku studiju –
studiju utjecaja na okoliš.

24. Što je ekološki prihvatljiv protok i zašto se određuje?

Izgrađeni sustavi za obranu od poplava i vodoopskrbu, brane i akumulacije, kao i povećana

urbanizacija i prenamjena zemljišta, bitno su promijenili hidrološki režim u slivu, a ponajviše vodni
režim otvorenih vodotoka. U objektivnoj situaciji nemogućnosti njihova cjelokupnog vraćanja u
prirodno stanje, nužno je osigurati kompromisna rješenja koja neće voditi ka daljnjoj degradaciji
prirodnih vodnih sustava. To je dovelo do stvaranja posebnih metoda i modela koji na razne načine,
koristeći različite kriterije i mjerila, pokušavaju za potrebe ekologije i zaštite okoliša tretirati
problematiku upravljanja vodama otvorenih vodotoka. Različiti razlozi i različite vrste, ali i primjena
različitih metoda, zahtijevaju i različite protoke potrebne okolišu. Najčešće se radi o protokama
vezanim uz stanja malih voda, odnosno o potrebi nametanja nekih karakterističnih pokazatelja malih
voda kao ograničavajućeg faktora pretjeranoj eksploataciji vodnih resursa, poglavito površinskih
vodotoka. Cilj im je bio odrediti protoke dovoljne za održanje određene vrste. Za domaće vrste
najbolji su oni modeli koji oponašaju prirodu, tj. oni koji su razvijeni u skladu sa stvarnim prirodnim
svojstvima velikih i malih voda uz uzimanje u obzir eventualnih prirodnih presušivanja.

Prezentacija 3: Podzemne vode

25. Navedite mjere zaštite od štetnog djelovanja voda.

Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća djelovanje i mjere za obranu od poplava, obranu od leda
na vodotocima, zaštitu od erozija i bujica i za otklanjanje posljedica od takvih djelovanja.

26. Objasnite strukturalne / nestrukturalne mjere.

Ukoliko prirodan vodni režim ugrožava resurse i provedbu aktivnosti na nekom prostoru, provodi se
uređenje vodnog režima u cilju zaštite od poplava, te osiguranja mogućnosti korištenja voda za
različite namjene. To se postiže provedbom:
 o strukturalnih (graditeljskih) i
o nestrukturalnih (upravljačkih) mjera,

i to kako radovima na uređenju samih vodnih tokova, tako i radovima na uređenju samoga sliva.

27. Objasnite što su to regulacijski zahvati.

Sastavni dio tih mjera su i regulacijski radovi kojima se u širem smislu podrazumijevaju zahvati kojima
se provodi uređenje prirodnih vodnih tokova i njihovih slivova u cilju sređivanja vodnoga režima
kojim se omogućuje korištenje voda, zaštita od štetnog djelovanja voda i zaštita samih voda.

28. Navedite dijelove riječnog toka i opišite karakteristike svakog dijela.

o Gornji tok karakteriziraju relativno veliki uzdužni padovi (pretežno iznad 1 %), nagle
promjene hidroloških i hidrauličkih parametara, velika energija toka i uglavnom intenzivan
proces dubinske erozije. (A)
o Srednji tok karakteriziraju blaži uzdužni padovi (oko 0.5 do 5 |%o|) i promjene hidroloških i
hidrauličkih veličina manjeg intenziteta. Promatrano kroz dulje razdoblje, riječno korito je na
potezu srednjeg toka relativno stabilno, što ukazuje na određenu ravnotežu između
raspoložive energije toka i količine riječnog nanosa koji pristiže s uzvodnih dionica i pronosi
se nizvodno. (B)
o Donji tok počinje od ulaska rijeke u ravnicu. Na ovom dijelu toka rijeku karakteriziraju
relativno mali uzdužni padovi, velike količine sitnijeg nanosa i nestabilno riječno korito s
izraženom bočnom erozijom. ©

29. Objasnite vezu površinskih i podzemnih voda u kršu.

30. Što je to meandar i kako nastaje?

31. Skicirajte dionicu vodotoka i označite konveksnu i konkavnu krivinu te lijevu i desnu obalu.

Gledajući od izvora prema ušću, lijeva je obala s lijeve strane, a desna s desne.

32. Označite na poprečnom presjeku vodotoka os najveće dubine, maticu, os težišta i os riječnog
korita.

33. Skicirajte poprečni presjek korita i naznačite relevantne razine voda.

34. Skicirajte morfološke elemente riječnog korita.

35. Nabrojite FARGUE-ove zakone i objasnite svakoga od njih uz skicu.

1. Zakon - ZAKON ODSTUPANJA Najveća dubina vode je u matici nizvodno od tjemena najoštrije
krivine za dvije širine riječnog toka, a najmanja dubina je na prijelazu između jedne krivine u drugu i
to za dvije širine riječnog korita nizvodno od mjesta infleksije.
2. Zakon - ZAKON NAJVEĆIH DUBINA Što je krivina oštrija, veća je dubina vode u matici.

3. Zakon - ZAKON HODA Da se ne bi formirale nepovoljne dubine težiti da dužina krivine ne bude ni
suviše duga ni suviše kratka, zakon hoda. U stvari, regulacija treba da se sastoji na izmjenice od
pravaca i krivina. Krivine treba da su što blaže, jer preoštre djeluju nepovoljno na protjecanje vode.

4. Zakon - ZAKON KUTA Kod svih krivina odnos kuta između tangenata i dužine krivine trebao bi da
bude konstantan. Ovaj odnos se naziva specifična krivina.

5. Zakon - ZAKON KONTINUITETA Uzdužni profil korita je pravilan ako su promjene u zakrivljenosti
pravilne i postepene. Krivine treba da prelaze jedna u drugu.

6. Zakon - ZAKON PADA DNA Što je krivina manjeg promjera pad opada, i obrnuto, što je krivina
većeg promjera pad raste.

36. Skicirajte promjenu nanosa na potezu rijeke (na uzdužnom presjeku).

37. O čemu ovisi taloženje nanosa?

Brzina taloženja ovisi o režimu strujanja tekućina, odnosno o Reynoldsovom broju, kao i o razlici u
gustoći između čestica koje tonu i gustoće fluida u kojima čestice tonu, promjeru čestica, gravitaciji i
viskoznosti fluida.
4.prezentacija: Elementi toka

38. Skicirajte i objasnite osnovne elemente vodotoka (što je talweg, matica, točka sirfleksije…?)

o OBALA je crta presjeka korita vodotoka i okolnog terena. Termin se koristi i za šire područje
koje obuhvaća i dio korita do dna. Konkavna obala - vanjska obala na zavoju. Konveksna -
unutrašnja obala na zavoju
o PRAG (PLIĆAK, BROD) - mjesto najmanje dubine na dionici vodotoka.
o VIR - mjesto najveće dubine na dionici vodotoka.
o INFLEKSIJA (PRIJEVOJ) - mjesto promjene karaktera zakrivljenosti trase vodotoka.
o SIRFLEKSIJA - mjesto zajedničke tangente dviju istosmjernih zavoja trase vodotoka.
o TALWEG - spojnica točaka najvećih dubina u sukcesivnim poprečnim profilima.
o MATICA - spojnica točaka najvećih brzina u sukcesivnim poprečnim profilima.
o OS - crta koja je jednako udaljena od obala.
o TEŽIŠNICA - spojnica linija koje dijele omočenu površinu na jednake polovice u sukcesivnim
poprečnim profilima.

39. Skicirajte poprečni presjek vodotoka i označite glavno korito i inundacije.

40. Što se prikazuje na situacijskim planovima?

Koriste se za prikazivanje vodotoka prilikom projektiranja regulacijskih radova i objekata u koritu i

užem pojasu vodotoka. Izrađuju se u mjerilu 1 : 1 000 do 1 : 5 000, a za prikazivanje građevinsko -
tehničkih detalja i u mjerilu 1 : 100 do 1 : 1 000. Na situacijskim planovima se priobalna topografija
prikazuje izohipsama, a topografija riječnog korita izobatama i izohipsama.
41. Koji sve elementi moraju biti prikazani na uzdužnom/poprečnom profilu riječnog korita?

Poprečni: na presjeku se označuje stacionaža, broj profila, karakteristični vodostaji i slično.

42. Na koji način se voda može zadržati u slivu?

Ondje gdje je to neophodno, treba težiti da se velike vode što brže odvedu, ali je još korisnije ako se
voda zadrži kako bi se mogla iskoristiti za različite namjene. Budući da su veliki protjecajni profili
skupi i da s vodoprivrednog gledišta nisu svrsishodni, moraju se iskoristiti sve mogućnosti da se višak
vode zadrži u prirodnim spremištima (močvarama, mrtvim rukavcima, jezerima i si.). Mala spremišta
vode veoma utječu na velike vode, pogotovo u brdovitim područjima gdje su velike razlike između
srednjih i velikih protoka. Gdje ne postoje prirodna spremišta, moraju se radi smanjenja velikih voda
graditi akumulacijski bazeni. Njihovo iskorištavanje treba uskladiti s interesima korisnika
(poljoprivreda, energetika).

43. O čemu treba voditi računa kada se želi mijenjati liniju vodnog toka?

Kad se radi o velikim vodotocima, moraju se uzeti u obzir zahtjevi plovidbe, mogućnost iskorištenja
vodenih snaga i linija toka kroz gradove (regulacijska osnova grada). Linija toka je, osim toga, ovisna i
o postojećim čvrstim točkama (naselja, mostovi, pristaništa, ušća pritoka, prometnice).

44. Kako se može promijeniti prirodni uzdužni profil?

1. promjenom širine korita,

2. skraćenjem ili produljenjem toka
3. gradnjom stepenica

45. Što je uzorni potez vodotoka?

Prilikom izradbe regulacijske osnove pogodno je proučiti tzv. uzorni potez vodotoka. Kao UZORNI
POTEZ odabire se odsječak vodotoka koji je duže vremena stabilan i na kojemu ne postoje zapreke
protjecanju.
46. Koje uvjete mora zadovoljiti regulacijski poprečni profil?

Poprečni profil koji se ostvaruje regulacijom vodotoka naziva se regulacijskim ili normalnim profilom.
Takav profil mora zadovoljiti slijedeće uvjete:

a) vodu i nanos mora primiti jedinstveno korito i odvesti ih bez štete,

b) za male protoke povoljno je što dublje, a za velike protoke što pliće korito,
c) oblik korita mora biti takav da se ne prekorači dopuštena pokretna sila. tj. da se omogući prijenos
nanosa bez erozije dna
d) razina vode u koritu mora osigurati održavanje takve razine podzemnih voda koje su povoljne za
poljoprivredu,
e) profil vodotoka u krivinama mora biti tako formiran da na vanjskim obalama nema produbljivanja
korita niti taloženja na unutrašnjim obalama,
f) na plovnim rijekama pri malim vodostajima mora se osigurati potrebna plovna dubina i širina
plovne vode, uz uvjet da pri velikim vodostajima brzina vode ne bude veća od 3 m/s i
g) potrebno je zadovoljiti i estetske i ekonomske zahtjeve.

47. Na koji način se može uklanjati nanos iz korita?

Stalnim ili periodičkim bagerovanjem.

48. Kako se može osigurati dno korita?

Da bi se osigurao predviđeni visinski položaj dna, potrebni su građevni zahvati, i to u obliku: ploha
(popločenje, pokrivni sloj) ili točaka (pragovi na dnu, kameni blokovi). Umjesto temeljnih pragova
mogu se graditi i ustave.

49. Kako se mogu osigurati obale vodotoka?

Obalni pokosi i riječno dno granične su plohe između vode u rijeci i podzemne vode u tlu doline. Ako
se taloži vrlo fini nanos na dnu vodotoka, nastaje brtveni sloj na dnu korita ili te fine čestice prodiru u
dno korita, čime se brtvi dno pa se izjednačenje između riječne i podzemne vode odvija u prvom redu
kroz obalni pokos.

50. Nabrojite osnovne hidrološke podloge potrebne za uređenje prirodnih vodotoka.

Osnovne hidrološke podloge potrebne za uređenje prirodnih vodotoka:

1. nivogram
2. hidrogram
3. krivulje trajanja i učestalosti
4. krivulje protoka (konsumpcijske krivulje)
5. sumarne krivulje vodnih količina

51. Koja je razlika između vodnog vala i poplavnog vala?

Kad se vodni val razlije iz korita naziva se poplavnim valom.

52. Kako se određuju prihvatljivi troškovi za izgradnju sustava zaštite od poplava?

Kad se vodni val razlije iz korita naziva se poplavnim valom. Ukoliko takva poplavljivanja nisu
kontrolirana (u smislu ograničenja plavljenja na površine kod kojih su takva plavljenja poželjna ili
dopustiva) nastaju i veće štete. Stoga se u tom slučaju izvode regulacijski zahvati čiji troškovi
izgradnje i održavanja moraju biti namireni od smanjenja ukupnih šteta. No, osim cost-benefit
analiza, nužno je uvažavanje zaštite od poplava u smislu zaštite ljudskih života, kao i različitih drugih
kriterija – primjenjuju se višekriterijalne metode optimalizacije.

53. O čemu ovisi karakter rasprostiranja vodnog vala?

1. o osobini hidrološke pojave (količini i intenzitetu oborina, otapanju snijega i slično),

2. fizičkim osobinama sliva (veličini, obliku, padu, gustoći hidrografske mreže, zemljišnom
pokrovu...),
3. o osobinama vodotoka (morfologiji korita, veličini i stanja inudacija, uzdužnom padu...),
4. o zahvatima u slivu i na vodotoku.

54. Kako možemo smanjiti vršni protok kod nailaska vodnog vala?

Za smanjenje vršnog protoka (transformaciju – spljoštavanje vodnog vala) koriste se retencije -

prirodne depresije i jezera ili umjetno ograđena područja, u posrednoj ili neposrednoj vezi s
vodotokom, koje se u vrijeme velikih voda pune vodom radi njihova privremenog zadržavanja, a da bi
se nakon prolaska vodnog vala praznile. Time se, „žrtvovanjem nekih površina s manje vrijednim
sadržajima“ postiže smanjenje vršnih protoka, ali i produljenje njihova trajanja.

55. Objasnite uz skicu funkcioniranje retencija.

5.prezentacija: Proračun vodotoka

56. Koje su podloge potrebne za hidraulički proračun vodotoka?

1. hidrološke podloge – karakteristični vodostaji i protoci, konsumpcijske krivulje, odabrani

nivogrami i hidrogrami.
2. hidrauličke podloge – koef. hrapavosti ili koef. otpora (kod neprizmatičnih dionica
nejednolike hrapavosti gdje na disipaciju energije utječe i morfologija korita).
3. morfološke podloge – uzdužni i poprečni profili.
 4. psalmološke podloge – podloge vezane uz proračun pronosa i promjenu oblika riječnog
korita.

57. Nabrojite stvarne karakteristike tečenja u prirodnim vodotocima i koja pojednostavljenja

koristimo kod proračuna.

Osnovne karakteristike tečenja u prirodnim vodotocima:

1. neustaljeno (nestacionarno – mijenja se s vremenom)

2. nejednoliko (ubrzano; usporeno)
3. turbulentno
4. sa stalnim promjenama režima tečenja (mirno u silovito i obratno)
5. trodimenzionalno
6. odvija se u neprizmatičnim koritima
7. geometrija korita je vremenski promjenjiva
8. hrapavost korita je prostorno i vremenski promjenjiva
9. dvofazno tečenje (voda + nanos)

S obzirom na tako iskazanu složenost tečenja, za dio proračuna se u praksi koriste neka
pojednostavljenja – kao npr. za tečenja u kanalima za koje se uvode slijedeće pretpostavke o tečenju:

1. ustaljeno (stacionarno)
2. jednoliko
3. konzervativno
4. turbulentno
5. jednodimenzionalno
6. u prizmatičnim koritima hrapavost korita je konstantna
7. jednofazno tečenje (voda).

58. Što uključuje hidraulički proračun vodotoka?

Hidraulički proračuni uključuju:

1. proračun tečenja
2. proračun stabilnosti korita
3. proračun pronosa nanosa
4. proračun promjene oblika korita

59. O čemu ovisi brzina vode u koritu?

Brzina vode zavisi o obliku poprečnog presjeka korita, hrapavosti korita i od relativnog pada vodnog
lica, odnosno dna kanala. Ta se brzina ograničava u pojedinim vrstama korita zbog sigurnosti od
ispiranja materijala.
60. Skicirajte trapezni kanal i označite sve elemente.

61. Zašto se i kako određuje minimalna/maksimalna brzina tečenja u kanalu ( o čemu ovisi)?

Brzina vode u kanalu ima također svoju najveću, a i najmanju vrijednost. Kod prevelikih brzina
ugroženi su pokosi i dno kanala zbog erozijskog djelovanja vode, a kod premalenih brzina dolazi do
taloženja nanosa, rasta vodenih biljaka, zaleđivanja, itd. Dok za najmanje brzine ograničenje nije
strogo i ne zavisi od materijala u kojem je građen kanal, već od materijala koji voda nosi u kanalu,
dotle su najveće dozvoljene brzine direktno zavisne od materijala u kojem je građen kanal. Ako se
pretpostavi da voda u kanalu nosi fini mulj, minimalna bi brzina iznosila 0,20 m/s , a ako voda nosi
pijesak, brzina ne bi smjela biti ispod 0,40 m/s.

62. Kakav je hidraulički najpovoljniji profil kanala?

Hidraulički najpovoljniji profil kanala – onaj oblik poprečnog presjeka koji za zadani pad i hrapavost
ima najveću propusnu sposobnost s najmanjom mogućom površinom.

63. Napišite Chezyjevu formulu?

64. Preko kojih koeficijenata hrapavosti se može izračunati Chezyjev koeficijent?

65. Opišite nejednoliko tečenje i objasnite kako se proračunava?

Opće značajke nejednolikog tečenja u otvorenim vodotocima :

1. hidrauličke karakteristike toka mijenjaju se po njegovoj dužini (presjek, nagib, koef. otpora,
srednje profilske brzine)
2. vodno lice se također stalno mijenja
3. energetska linija stalno opada!
 4. dubina vodotoka na nekim mjestima se može i povećavati!
5. postoje dva oblika slobodne površine

Proračun nejednolikog tečenja provodi se na način da tok dijelimo na dijelove čije dužine Li su toliko
male da za njih vrijedi Chezy-eva pretpostavka o pravilnosti korita. Za svaki takav odsječak uzimamo
da je C konstantno (vrijednost konstante za različite odsječke je različita!). Vodno lice nalazimo tako
da polazimo od jednog odsječka s poznatim vodostajem h i protokom Q, a od njega za ostale
odsječke vodostaje nalazimo iterativno upotrebom Bernoulli-jeve jednadžbe.

66. Objasnite specifičnu energiju vodotoka (definicija i formula uz obrazloženje parametara)?

Specifična energija presjeka Ho je energija jedinične mase fluida s obzirom na ravninu dna korita
(najnižu točku presjeka):

Ho se računa za razne dubine toka h, uz konstantan protok Q i iz tih rezultata se crta krivulja
specifične energije presjeka.

67. Nacrtajte krivulju specifične energije presjeka.

68. Koliki je Freudov broj kod mirnog/kritičnog/silovitog tečenja?

o za mirni (riječni) tok: F < 1

o za kritični tok: F = 1
o za siloviti tok: F > 1

69. Što je hidraulički (vodni) skok, skicirajte i objasnite zašto do njega dolazi?

Promjena oblika slobodne vodene površine pri prelasku iz silovitog u mirni tok naziva se vodni skok
(hidraulički skok). Prilikom vodnog skoka gubi se, uslijed velikog trenja u vrtlozima i pojačane
turbulencije, znatan dio kinetičke energije silovitog toka.
70. Objasnite prvu/drugu spregnutu (konjugiranu) dubinu.

o Prva konjugirana dubina h1 najmanja je dubina na najnižem mjestu slapišta i nalazi se u

silovitome toku. Ona prvenstveno ovisi o gornjoj vodi i položaju najniže točke slapišta u
odnosu na gornju vodu.
o Druga konjugirana dubina h2 je dubina vode neposredno iza prelaska iz silovitoga u mirni
režim toka i ovisi o nizvodnim hidrauličkim uvjetima o kojima ovisi i donja voda.

71. Kakav može biti vodni skok (opišite)?

o POTOPLJENI VODNI SKOK - kod kojega je siloviti tok na nizvodnom pokosu preljeva potopljen
zbog dovoljne dubine donje vode. U tom je slučaju druga konjugirana dubina vodnog skoka
manja od dubine donje vode: h2 < t.
o ODBAČENI VODNI SKOK - javlja se na određenoj udaljenosti od građevine kada je druga
konjugirana dubina veća od dubine donje vode: h2> t.
o KRITIČNO, NESTABILNO STANJE - prijelazni slučaj između potopljenoga i odbačenoga vodnog
skoka. U tom je slučaju druga konjugirana dubina jednaka dubini donje vode h2 = t.

72. Kako se proračunava vodni skok?

Prvo se računa prva spregnuta dubina, zatim se odredi Froudov broj iz čega se dobije druga
spregnuta dubina. Iskustvenom se procjenom odredi duljina vodnog skoka iz čega se dobije dužina
slapišta. Važno je napomenuti da se mirni tok nakon slapišta, ukoliko je h2 < t pa vodni skok nije
potopljen, može osigurati potapanjem vodnoga skoka produbljivanjem slapišta.

6. prezentacija: Regulacije i nasipi

73. Nabrojite vrste/podjele (i podpodjele) vodograđevina za reguliranje vodotoka

o vodograđevine koje se izgrađuju u riječnom toku:

 obaloutvrde (zidovi, kamenometi, pletari, fašine...)
 paralelne građevine
 poprečne građevine
o vodograđevine izvan riječnog toka:
 prosjeci (prokopi)
 nasipi
74. Koja su jeftinija tehnička rješenja kod regulacije vodotoka?

75. Skicirajte poprečni presjek nasipa i označite sve značajne elemente nasipa.

76. O čemu ovisi visina nasipa?

Ovisi o pripadajućem vodostaju velike vode određenog povratnog razdoblja za koju se predviđa
zadržavanje unutar nasipa.

77. Skicirajte procjednu liniju kroz nasip.

78. Kako se smanjuje brzina procjeđivanja?

Smanjenje brzine procjeđivanja, odnosno smanjenje količine procjednih voda može se postići na
jedan od slijedećih načina ili u njihovoj kombinaciji:

1. povećanjem dimenzija nasipa,

2. boljom zbijenošću nasipa,
3. izradom dijela nasipa od različitih kombinacija materijala manje vodopropusnosti ili
vodonepropusnog materijala.
79. Zašto se provodi drenaža unutarnjeg pokosa?

Dreniranje stope unutarnjeg pokosa provodi se radi:

1. onemogućivanja ispiranja sitnih čestica materijala iz nasipa,

2. sprečavanja vlaženja pokosa,
3. onemogućavanja nastajanja vrelne plohe na pokosu,
4. povećanja stabilnosti pokosa,
5. zahvaćanja, sabiranja i odvođenja procjednih voda sustavom
6. drenova i odvodnih kanala.

80. Skicirajte nasip s unutarnjom drenažom.

7.prezentacija: Erozija

81. Skicirajte u situaciju sliv jednog vodotoka i naznačite dijelove na kojima su izraženi erozijski
procesi odnosno procesi taloženja nanosa.
82. Koji su glavni čimbenici/uzroci erozije?

Glavni fizikalni čimbenici su tekuće vode, kiša, snijeg, mraz, vjetar, valovi, temperaturne razlike, a
također veliku ulogu u nastanku erozije igra čovjek (antropogeni faktor).

83. Od kojih se procesa/faza sastoji erozija, opišite?

1. odvajanje čestica tla od ukupne mase ili produkcija – destrukcija strukture agregata koja
dovodi do odvajanja čestica tla
2. premještanje odnosno transport čestica tla
3. taloženje ili deponiranje erozijskog nanos

84. Nabrojite vrste erozije prema uzroku i objasnite svaku vrstu posebno.

1. PLUVIJALNA erozija – nastaje djelovanjem kiše i može biti ubrzana i usporena

2. FLUVIJALNA erozija – nastaje kao posljedica koncentriranog tečenja vode
 bujična erozija – ona izaziva najveće štete, ovisi o terenu, te je izazvana koncentriranim
intenzivnim oborinama u brdskim područjima
 riječna erozija
3. EOLSKA erozija – nastaje djelovanjem vjetra
4. ABRAZIJA – nastaje kao posljedica djelovanja valova i struja – karakteristično za mora i jezera
5. GLACIJALNA erozija – nastaje kao posljedica djelovanja leda
6. TERMOGENA erozija – nastaje uslijed temperaturnih promjena – karakterizirano
raspadanjem i rušenjem stijena
7. ANTROPOGENA erozija – nastaje djelovanjem čovjeka
8. Za eroziju nastalu djelovanjem kiše, tekuće vode i leda postoji zajednički naziv – VODNA
EROZIJA

85. Objasnite vezu vegetacijski pokrov – erozija.

Naravno i fizička svojstva podloge (tla) kao i njegov vegetacijski pokrov uvjetovat će podložnost
eroziji. Podlogu stabiliziraju biljke s dubokim korijenjem pa deforestacijom dolazi do ubrzanja erozije.

86. Objasnite antropogeni utjecaj na erozijske procese?

Čovjek promjenom upotrebe površina može značajno promijeniti brzinu erozije. Prvenstveno je to
važno na padinskim poljoprivrednim područjima gdje je iskrčena šuma, a neodgovarajućom
(poprečnom) obradom tla erozija se može znatno ubrzati. Vršni dio tla s višom koncentracijom
organske tvari i nutrijenata je posebno je hranjiv i važan za poljoprivredu, a to je ujedno i sloj koji je
prvi izložen eroziji.

87. Koji se problemi mogu javiti u akumulacijama uslijed erozije u slivu?

Drugi važan problem povećane erozije je ubrzano zapunjavanje vodotoka i akumulacija. U tom je
slučaju suspendirani materijal zagađivalo, a dodatni problem je i otpuštanje eventualnih toksičnih
materijala (herbicidi, pesticidi, metali) iz tog sedimenta.
88. Objasnite površinsku, dubinsku i mješovitu eroziju i podvrste.

1. površinska erozija – jednoliko je odnošenje čestica tla po cijeloj površini, Zbog površinskog
otjecanja vode, naziva se još i međubrazdasta erozija,
2. dubinska, brazdasta ili linearna erozija
3. mješovita erozija (kombinacija površinske i dubinske erozije).

POVRŠINSKU EROZIJU čine:

1.1. kišna erozija – razaranje strukture tla na površini terena uslijed djelovanja kišnih kapi,
2.1. obična površinska erozija, s jednolikim odnošenjem površinskih čestica tla po cijelom slivu,
3.1. slojevita (laminarna) erozija, s odnošenjem tla u tankim slojevima (lamelama) različite
debljine,
4.1. raspadinska (osulinska) erozija, gdje se pored sitnijih čestica tla za vrijeme jakih kiša niz
padinu podjednako kotrljaju i krupniji stjenski odlomci. Ogleda se u kretanju raspadnute
kamene tvari niz padinu.
5.1. siparišna erozija – kretanje nakupina kamenja na strmim padinama.

DUBINSKU EROZIJU čine:

2.1. brazdasta erozija, (rill erosion), posljedica je koncentracije površinskog otjecanja vode duž
smjerova najmanjih hidrauličkih otpora, gdje se intenzivira površinska erozija tako da se
formiraju mali površinski kanalići ili brazde.
2.2. jaružasta erozija, (gully erosion), nastaje daljnjim povećanjem koncentracije vodenih putova
brazdaste erozije duž najvećih padova terena, ovisno o mikroreljefu područja. Tako se
formiraju vododerine ili jaruge.
2.3. mješovita jaružasto – piramidalna erozija,
2.4. urvinska erozija, sačinjavaju je odroni, soliflukcije (manji urvinski pokreti termogenog
karaktera, popuzine (veća kretanja mase tla niz strme padine obala) i klizanja tla velikih
razmjera,
2.5. jaka erozija krša,
2.6. cjevasta erozija – erozija u krškom podzemlju

MJEŠOVITU EROZIJU čine:

3.1. površinska erozija s mjestimičnom pojavom manjih brazda i jaružica,

3.2. površinska erozija s mjestimičnom pojavom manjih površinskih klizanja tla i manjim
urvinskim kretanjima termogenog porijekla,
3.3. erozija krša u početnom i srednjem stadiju

89. Opišite karakteristike bujične erozije.

BUJIČNA EROZIJA – javlja se u funkciji reljefa, geološkog sastava i pokrova terena, te ekstremnih
hidroloških prilika. Predstavlja kombinaciju svih navedenih načina odnošenja tla. Javlja se u vidu
koncentriranog, turbulentnog tečenja vode i nanosa. Često izaziva velike štete u nizvodnim, posebno
poljoprivrednim ili urbaniziranim područjima.
90. Nabrojite podjelu metoda istraživanja erozije tla: prema osnovnoj svrsi istraživanja, s
obzirom na pristup fenomenu te prema načinu simuliranja erozijskih procesa.

Prema osnovnoj svrsi istraživanja erozije

o Metode istraživanja postojećeg stanja erozije

o Prognostičke metode razvoja erozijskih procese
o Metode utvrđivanja rizika od erozije

Prema mjestu gdje se i sa kojega se istražuje

o Laboratorijska istraživanja erozije tla

o Istraživanje erozije u prirodi (in situ)
o Istraživanja na tlu (terenu)

S obzirom na pristup fenomenu:

o Izravne metode istraživanja erozije u prirodi

o Neizravne ili simulacijske metode erozivnih procesa

91. Nabrojite 5 metoda istraživanja i kvantifikacije erozijskih procesa.

o Tradicionalne empirijske metode (Gavrilovićeva, USLE, RUSLE…)

o Suvremene procesno utemeljene metode modeliranja (američka WEPP, nizozemska LISEM,
australska TOPOLOG…)

92. Ukratko objasnite Gavrilović metodu i što se s njom može izračunati /odrediti.

Metoda Gavrilovića (1970) s naknadnim modifikacijama Lazarevića - tradicionalna metoda

istraživanja erozije na našim regionalnim prostorima, još i sada aktuelna – nakon uključenja u GIS
okruženje. Metoda podrazumijeva postupak kvantificiranja nekih erozijskih čimbenika na terenu, a
nekih na osnovi kartografskih ( topografskih, geoloških i pedoloških) i numeričkih povjesno
zabilježenih (meteoroloških, hidroloških) podataka. Temeljno obilježje ove metode je da se pomoću
nje istražuje postojeća razvijenost erozijskih procesa na slivnim površinama preko parametara.
Metoda omogućuje da se predviđa buduće stanje erozije za slučajeve planiranih tehničkih i bioloških
mjera zaštite tla od erozije. Rezultati istraživanja interpretiraju se kartografski, izradom tzv. karte
erozije.

93. Nabrojite 5 kategorija snage erozijskih procesa u koritu i slivu.

Ekscesivna, jaka, srednja, slaba, vrlo slaba

94. Kako Gavrilović metodom možemo uzeti u obzir raznolikosti kod velikih slivova?

Ukoliko se radi o relativno velikom slivu, sa razvijenom hidrografskom mrežom vodotoka, obično se
sliv razdijeli na manje podslivove, za koje se posebno daju procjene godišnje produkcije nanosa.
95. Kako se može smanjiti erozija?

o RADOVIMA U SLIVU:pošumljavanje sliva, ograničenje oranja na većim nagibima, obrada

zemljišta po izohipsama, promjena plodoreda, zabrana paljenja strništa, izgradnjom
vjetrobranskih kao i vodozaštinih biljnih pojaseva, ograničenjem off-road vožnje, uređenje
oborinske odvodnje u urbanim područjima ...
o RADOVIMA U KORITU VODOTOKA: smanjenje linijske erozije u koritima izgradnjom
poprečnih objekata čime se ujedno stabilizira uzdužni profil i bokovi bujičnih jaruga,gradnja
retencija za zadržavanje nanosa

9.prezentacija: Akumulacije

96. Objasnite što to znači višenamjenska akumulacija?

Akumulacije - ključni objekti za regulaciju vodnog režima (izravnanje prirodnog režima otjecanja i
aktivno upravljanje vodnim režimom u slivu), a u funkciji postizanja nekoga gospodarskog cilja.

Češći je pak slučaj da su to višenamjenski ciljevi, pa stoga imamo i višenamjenske akumulacije. Ti

ciljevi ponekad mogu biti i suprostavljeni, jer se korištenjem vode za jednu namjenu smanjuje
mogućnost korištenja za neku drugu.

97. Koje mogu biti namjene akumulacije?

Zaštita od poplava, osiguranje vodnih zaliha za vodoopskrbu, navodnjavanje, energetiku,

kontrolu nanosa, održavanje razina vode u zaobalju, ambijentalo-rekreativne svrhe, osiguranje
mogućnosti plovidbe ili pak npr. poboljšanje ekološkog stanja vodotoka - kakvoće malih voda u
nizvodnom dijelu toka.

98. Navedite podjelu akumulacija prema trajanju izravnavanja.

Podjela prema trajanju izravnavanja – dnevno, tjedno, sezonsko, godišnje i višegodišnje.

99. Objasnite optimizaciju veličine akumulacije i visine brane.

Izgradnja akumulacije vezana je, iako to nije i jedini kriterij, uglavnom uz ekonomske analize –
opravdava se dobiti od korištenja voda koje omogućava akumulacija, ili pak smanjenjem šteta
koji nastaju uslijed nedostataka vode ili pak njezinog štetnog djelovanja – prije svega
poplavljivanja. U tom kontekstu vrši se optimalizacija odabira visine brane – veličine akumulacije.
Pri tome se analiziraju međuodnosi spomenutih dobiti vezanih uz izgradnju akumulacija
određene veličine, pripadajući troškovi vezani uz njezinu izgradnju i eksploataciju, kao i prisutna
ograničenja. Naime, s jedne je strane poželjno da akumulacija zadovoljava planirane potrebe za
vodom s čim manjim volumenom kako bi troškovi njezine izgradnje bili čim manji, a s druge
strane poželjno je da je akumulacija čim veća kako bi minimalizirala prelijevanja iz akumulacije, te
time u što većoj mjeri vršila regulacija njezine vodne bilance. Postupak odabira položaja i veličine
akumulacije u sebi uključuje niz PRETHODNIH ISTRAŽNIH RADOVA.
 100. Koja su hidrološka praćenja potrebna za dimenzioniranje akumulacija i za procjenu
njihova utjecaja na okoliš?

Osnovna HIDROLOŠKA PRAĆENJA uključuju:

1. praćenje bilance protoka na vodotoku na kome se namjerava formirati akumulaciju,

2. dinamiku kolebanja razina podzemnih voda,
3. praćenja režima pronosa nanosa i temperaturnog režima voda,
4. kao i praćenje za te namjene najvažnijih meteroloških parametara (oborine, isparavanja sa
slobodne vodene površine, temperature, vjetar, relativne vlažnosti zraka).

101. Skicirajte shematski prikaz osnovnih elemenata vodne bilance akumulacija i napišite
bilancnu jednadžbu.

102. Čemu najčešće služe mikro akumulacije i na koji način se kod njih može osigurati
vododržovost?

Mikroakumulacije – akumulacijski bazeni –uglavnom za osiguranje vode za navodnjavanje

Akumulacije moraju biti vodonepropusne. Vododrživost bazena se postiže korištenjem

vodonepropusnog zemljišta (glinovitih materijala) potrebne debljine 20 - 50 cm. Ako se
vododrživost ne može postići zemljanim materijalom tada se koriste plastične folije –
geomembrane.
 10.prezentacija: Brane

103. Nabrojite vrste (podjelu)brana prema materijalu.

Nevezani materijal – NASUTE BRANE:

o zemljane brane od prirodnih materijala:

 homogenog presjeka bez zaptivnog tijela
 heterogenog presjeka s nepropusnom glinenom vertikalnom ili kosom jezgrom, ili s
jezgrom nekog drugog nepropusnog ili slabo propusnog materijala
o od kamenog nabačaja:
 s vertikalnom ili kosom nepropusnom jezgrom od prirodnih materijala
 s vertikalnom dijafragmom od umjetnih ili pripremljenih materijala
 s uzvodnim vodonepropusnim ekranom (AB, asfalt-betonski, ljevani asfalt,
geomembrane,…)

Vezani materijal – BETONSKE BRANE

o AB (rijetko)
o od drugih materijala (u prošlosti): drvo metal, zidanje
 gravitacijske
 olakšane gravitacijske
 lučne
 pokretne rječne
 prednapregnute

104. Nabrojite vrste nasutih/betonskih brana (s podpodjelama)?

U 103.
105. Skicirajte poprečni presjek: betonske gravitacijske brane (sa svim elementima), riječne
pokretne betonske brane; rasčlanjene /kontraforne betonske brane, nasute brane s kamenim
nabačajem i glinenom jezgrom.
106. Skicirajte u situaciji: lučnu branu.

107. Nabrojite sile koje djeluju na branu.

VANJSKE:
o Aktivne – tlak vode, uzgon, opterećenje ledom, tlo, potres, valovi, stalna i
povremena/pokretna opterećenja (kranovi, strojevi)
o Pasivne – reakcija tla, sile trenja, sile prionljivosti temeljnog tla i brane
UNUTARNJE:
o Aktivne – vlastita težina brane, tlak vode u porama, sile uslijed: temperaturnih promjena,
stezanja betona, smrzavanja vode u betonu
o Pasivne – uslijed djelovanja naprezanja u brani

108. Skicirajte akumulaciju i označite dijelove.

109. Čemu služi mrtvi prostor u akumulaciji?

Mrtvi volumen – prostor koji ne možemo koristiti, često je zatrpan nanosom.

110. Što se podrazumijeva pod hidrauličkom stabilnosti brane?

Treba osigurati hidrauličku stabilnost brane: zaštitu od UNUTRAŠNJE EROZIJE i zaštitu od

REGRESIVNE EROZIJE

111. Čemu služe preljevi i gdje se mogu nalaziti u odnosu na branu?

Podjela prema položaju: Na objektu, na boku doline, samostojeće građevine

112. Skicirajte čeoni, bočni i bunarski preljev.

Bunarski

Čeoni

Bočni

113. Čemu služi temeljni ispust i gdje ga se može postaviti?

o Služi za pražnjenje akumulacije:

 radi pregleda i popravaka
 kao evakuacijski organ za vrijeme velikih voda
 za pražnjenje nanosa koji se istaložio
o Postavlja se:
 Kroz tijelo brane (kod betonskih)
 Oko brane - kroz teren (kod nasutih i ponekad kod betonskih)
 Ispod brane (koristi se rijetko)

11.prezentacija: Hidromelioracije

114. Što su to hidromelioracije i što obuhvaćaju?

Hidrotehničke melioracije tala čini skup mjera i radova za radikalno poboljšanje vodnih prilika u tlu.
Osim hidrotehničkih, provode se i druge vrste melioracija - radi korekcije reljefa, popravaka fizikalnih,
kemijskih i bioloških svojstava tla i drugo.
115. Nabrojite procese vezane uz stvaranje tla.

Eluvijacija, iluvijacija, zaslanjivanje tala, zakiseljavanje i alkalizacija tla, nastajanje humusa

116. Nabrojite vrste vode u tlu.

kristalna voda, led, vodena para (u zraku i porama), higroskopska voda, opnena voda, kapilarna
voda,gravitacijska voda, podzemna voda (voda temeljnica)

117. Objasnite što je poljski vodni kapacitet?

POLJSKI VODNI KAPACITET - ona količina vode koju zadržava dobro drenirano tlo u prirodnim
uvjetima.

118. Nabrojite vrste sustava za odvodnjavanje poljoprivrednih površina.

Takvi odvodni sustavi mogu biti površinski, podzemni ili najčešće kombinirani.

119. Opišite i skicirajte kako se skupljaju vanjske, a kako unutrašnje vode.

Vanjske površinske vode hvataju se obodnim (ili obuhvatnim) kanalom koji prolazi obodom takvoga
polja i gravitacijski odvodi u glavni vodotok.

Unutrašnje vode najčešće se sakupljaju sustavom kanalske mreže i gravitacijski (ili eventualno
crpljenjem) ispuštaju u recipijent.

120. Objasnite što je kolmacija.

Kolmacija zemljišta - tlo se nasipavanjem ili pospješivanjem prirodne sedimentacije podiže za

određenu visinu

121. Objasnite i skicirajte što je nula melioracije.

Kota razine vode u odvodnom kanalu - nula melioracije

122. Nabrojite i skicirate osnovne elemente drenske mreže (podzemna odvodnja).

Osnovni elementi drenske mreže su podzemni kolektori koji se, ovisno o funkciji, dijele na:

o sisala (procjednice) – neposredno primaju (sišu) vodu iz tla i odvode do hvatala,

o hvatala (sabirnice) – primaju vodu iz više sisala i odvode je u drenski kolektor višeg reda ili
otvoreni kanal.

123. Od kojih se materijala proizvode drenažne cijevi te od kojeg se materijala izvode procjednice?

Cijevi drenaže su najčešće plastične (nekad a ponegdje i danas i od pečene ilovače), a procjednice se
izrađuju od različitih granulata šljunka, kamena.

124. Kojim vodama se mogu navodnjavati poljoprivredne površine?

Navodnjavanje se provodi zahvaćanjem površinskih (rijeke, jezera, akumulacije) ili podzemnih voda,
no koje zbog sastava (različite soli) i niže temperature nisu toliko povoljne. Pojedine kulture se mogu
navodnjavati i pročišćenim otpadnim vodama.

125. Što je potrošnja vode nekog usjeva i u kojim se jedinicama izražava?

Potrošnjom vode što je troši neki usjev smatra se količina vode koja je utrošena na evapotranspiraciju
radi dobivanja optimalnih prinosa u određenom vremenskom periodu (vegetacijska sezona,
mjesec...). Ta se potrošnja izražava u m 3/ha ili mm kiše.

126. Što je evapotranspiracija, navedite podjelu?

Evapotranspiracija (ET) uključuje: isparavanje vode s površine bilja i tla (E), kao i transpiraciju kroz
biljno tkivo (T).

ET može biti:

o potencijalna – količina vode koju bi bilje utrošilo u optimalnim uvjetima,

o realna – stvarno utrošena količina vode nekog usjeva po jedinici površine

127. Nabrojite vrste navodnjavanja.

o površinsko navodnjavanje,
o podzemno navodnjavanje,
o navodnjavanje kišenjem,
o navodnjavanje kapanjem.

128. O čemu ovisi izbor načina navodnjavanja?

Koji će se način navodnjavanja usvojiti zavisi od više faktora: o vrsti kulture, svojstvima tla, veličini i
obliku obrađivane površine, klimatskim prilikama, konfiguraciji terena, mjestu i vrsti izvorišta vode te
ukupnim investicijskim i eksploaiacijskim troškovima.

129. Ukratko opišite i skicirajte:

1. Površinsko navodnjavanje: prelijevanjem, potapanjem, brazdama

2. Podzemno navodnjavanje: subirigacijom, otvorenim kanalima
3. Navodnjavanje kišenjem
4. Navodnjavanje kapanjem

Prelijevanje se sastoji u puštanju vode, koja u tankom sloju teče preko bokova brazda i rominja niz
parcelu, sve dok se tlo dovoljno ne natopi, ili voda puštena u pojedinim mlazovima rominja niz padine
ograničene niskim nasipima (oko 15 cm). Zahtjeva uređenje površine zemljišta u nagibu do 7%, gdje
se dodana voda lagano infiltrira u tlo. Zbog ravnomjerne raspodjele vode zemljište se dijeli na parcele
uskih traku. Parcele su međusobno odvojene manjim nasipima širine 30 – 50 cm, visine 15 – 20 cm.

Plavljenjem(potapanjem) se na površini, ograničenoj nasipima, stvara sloj vode (5-30 cm), koji zatim
ponire neko vrijeme ili se, kao na rižištima, određeni nivo vode podržava za vrijeme čitavog
vegetacijskog perioda.

Navodnjavanje brazdama provodi se tako da se voda usmjeri u paralelne brazde (duboke 10-20 cm),
određenog razmaka (60-120 cm), gdje se voda kroz bokove i dno brazda ulijeva u tlo. Prije svega se
odnosi na kulture koje se siju ili sade u redove. Brazde se izvode kao protočne, koje omogućavaju
neprekidan tok vode, ili kao neprotočne kad se upuštena voda u brazdu potpuno infiltrira u tlo.

Navodnjavanje subirigacijom ili cijevnom mrežom ispod površine terena podrazumijeva dovod vode
pod pritiskom ili sa slobodnim nivoom koja se iz cijevi, koje su perforirane, infiltrira u tlo.
Navodnjavanje kišenjem ili orošavanje (umjetna kiša) ima široku primjenu i prednost nad drugim
postupcima, jer je moguće korištenje u različitim topografskim uvjetima bez većih radova na zemljištu
i naročito navodnjavanje tek zasijanih polja i mladih nasada.

Natapanje kišenjem je jedini način natapanja koji se najviše približava prirodnom načinu opskrbe tla
vodom. Ne zahtijeva nikakvo prethodno uređenje površine tla. Može se primjeniti na tlo bilo kojih
infiltracijskih karakteristika. Omogućava značajnu uštedu natapne vode. Osigurava ravnomjernu
raspodjelu vode po čitavoj natapnoj površini čime uvelike štedi vodu Omogućuje višenamjensku
primjenu uređaja, Stvara uvjete za obogaćivanje vode kisikom za vrijeme prolaska mlaza kroz zrak.

Navodnjavanje kapanjem spada među najnovije metode navodnjavanja. Kod njega se štedi voda,
tako da se uz minimalne količine postižu maksimalni efekti uzgoja poljoprivrednih kultura. Princip
rada je zasnovan na tome da se voda iz sustava gusto postavljenih plastičnih cijevi kroz posebne
kapaljke "kap po kap" ispušta uz svaku uzgajanu biljku.

130. Što je to hidromodul navodnjavanja?

Na osnovu bruto norme navodnjavanja, zastupljenosti pojedinih kultura u plodoredu, dužine radnog
vremena navodnjavanja u danu i utrošku vremena za pojedino navodnjavanje, određuje se za svaku
kulturu ili sustav specifični dotok vode na jedinicu površine. Ta se veličina naziva hidromodul
navodnjavanja.

131. Skicirajte i označite elemente sustava navodnjavanja na jednom primjeru.

8.prezentacija: Bujice

132. Opišite bujice i karakteristike bujičnih poplava.

BUJICE ILI BUJIČNI TOKOVI su povremeni ili stalni prirodni vodotoci (jaruge, suhodoline, potoci i
rječice), čija su slivna područja zahvaćena erozijskim procesima.

Osnovne karakteristike pojava bujičnih poplava:

o propagacija (širenje) koritom čelnih vodnih valova

o naglo formiranje vodnog vala
o erozije zemljišta te odroni i klizišta
o nošenje velikih količina bujičnih materijala (zemlja, stabla, smeće, itd.)

133. Nabrojite dijelove bujičnog toka i prikažite ih na skici (u situaciji)

Moguće je bujični tok podijeliti na tri dijela:

o prikupište (gornji tok)

o grlo bujice (srednji tok)
o čunj (donji tok, naplavina)

134. Što je prikupište, a što čunj?

Prikupište je uglavnom zahvaćeno jakom erozijom. Djelovanjem velike pokretne sile od manjih, ali
strmih potoka i brazda nastaju erozijski lijevci koji se stalno proširuju.

Bujični čunj karakterizira taloženje nanosa, odnosno stvaranje naplavine na kojoj bujica s vremenom
stvara novo i zatrpava staro korito, a često se račva u više korita. Tu postoji najveća opasnost od
poplavljivanja.

135. Za utvrđivanje stanja i prognoziranje razvoja erozijskih procesa u bujičnom slivu treba provesti
analizu određenih činilaca, kojih?

o oblika bujičnog sliva i gustoće mreže

o reljefa bujičnog sliva
o geološko-petrografskih uvjeta
o vegetacijskog pokrivača
o klimatskih uvjeta
o utjecaja ljudskog rada
o razvijenosti erozije na slivu
136. Što se određuje kvantitativnim indeksom bujičnosti sliva? Kada je potrebno uključiti
stručnjaka za bujice (bujičara)?

Proračunavanjem indexa Bsl može se odgovoriti da li je jedan prirodan vodotok bujičan ili ne:

o Bsl < 0.1 → promatrani sliv i njegovo korito nemaju osobine bujičnog toka
o 0.1– 0.4 → slabo izraženi bujični tokovi
o 0.4 – 0.7 → tokovi osrednjeg bujičnog karaktera
o 0.7 – 1.0 → vrlo izraziti bujični tokovi
o >1.0 → pretjerano izražen bujični tok

Intervencija stručnjaka bujičara biti će potrebna ako je index bujičnosti Bsl>0.4

137. Kako se uređuju bujice?

Uređenje bujica je uređenje bujičnog korita i pripadajućeg bujičnog sliva. Cilj uređenja bujica sastoji u
tome da se u gornjem toku spriječi erozija, a u donjem taloženje.

138. Kako se provodi fiksiranje dna korita i što se time postiže (skicirajte jedno rješenje)?

Da zaštitimo korito potoka protiv produbljenja, vrši se popločivanje dna korita. Budući da se
popločenje zbog nanosa u punoj mjeri izlaže i troši, mora se primijeniti čvrsto kamenje, koje se po
potrebi polaže na betonsku podlogu. Početak i kraj popločenja treba osigurati redom stupova ili
betonskih pragova protiv podlokavanja. Kod jačih padova može se učvršćivanje dna u koritu bujice
postići na jednostavan način nanošenjem velikih kamenih blokova.

139. Kako se provodi osiguravanje obala bujice, nabrojiti barem pet rješenja i skicirati barem dva?

o Obalni zidovi od prirodnog kamena ili betona. Moraju biti dobro temeljeni i osigurani protiv
podlokavanja.
o Popločenje pokosa prirodnim ili betonskim kamenom. Kamenje se mora položiti na šljunčanu
ili pješčanu podlogu, a fuge ispuniti cementnim mortom.
o Naprave od suhozida presvučene sa pocinčanom žicom.
o Jednostijeni kameni sanduci koji svojom velikom težinom pružaju veliki otpor navali vode
o Dvostijeni kameni sanduci
o Pilotirani kameni sanduci, koji se stupovima promjera oko 250 mm povezuju sa podlogom i
kroz to dobivaju vrlo jaku silu otpora.
o Na obalnim pokosima, čija je nožica dovoljno osigurana protiv otkidanja i podlokavanja,
trebaju se primijeniti inženjersko-biološki načini građenja – korištenje pletenih ograda
140. Što se postiže gradnjom pregrada u bujičnom toku?

Pretjerano pronošenje nanosa može se otkloniti pomoću poprečnih građevinskih objekata, tj.
pregrada.

141. Skicirajte red bujičnih pregrada (pregradnih stepenica)?

142. Kojim se redom grade stepenice ukoliko se grade s vremenskim razmakom?

Ako se pregrade grade u vremenskom razmaku, tada se najprije postavi najdonja pregrada, a
slijedeća se izgradi nakon što se prostor iza prethodne pregrade ispuni sa nanosom. Na taj način
nastaju pregradne stepenice kod kojih se korito bujice bitno podiže.

143. Od kojih se materijala mogu graditi pregrade?

Pregrade mogu biti od drva, zidane, metalne i od betona.

144. O čemu ovisi visina pregrade?

Visina pregrada za konsolidaciju ovisi o količini vučenog nanosa koji se treba zadržati i smanjenju
pada koje se želi postići.

145. Zašto se na pregradama izvode otvori (prorezi)?

Kod masivnih pregrada moraju se ugraditi odvodni prorezi kako bi se smanjio tlak vode.

146. Skicirajte dva tipa pregrada po želji i objasnite kada se koji tip koristi.

Tip 1: Ovaj tip pregrade, predstavlja manji objekt, izgrađen u cijelosti od zemljanog nanosa, a
primjenjuje se za saniranje vododerina na flišu
Tip 4:

U višim uzvodnim predjelima korita

bujica, gdje u koritu ili u bližoj okolini
ima dovoljno upotrebljivog materijala
koji je potreban za punjenja košara,
poprečne objekte gradimo žičanim
košarama, tzv. gabionima. Taj tip
gradnje jako se dobro uklapa u okoliš
zbog kasnijeg prirodnog ozelenjavanja,
a isto tako jako, zbog fleksibilnosti
konstrukcije, dobro podnosi naknadne
deformacije terena.

147. Nabrojite karakteristike građevina od gabiona i Reno madraca.

o armirana – ne smatra se sustavom odvojenih košara postavljenih jedna do

druge, već kao homogena i monolitna građevina koja može preuzeti sve
potrebne sile.
o vodopropusna – sposobna za drenažu vode. Budući da je prevelika količina vode
jedan od glavnih faktora koji uzrokuje nestabilnost, gabionska građevina
drenažom te vode poboljšava čvrstoću okolnog tla.
o trajna – pogoršanje pocinčane mreže uslijed korozije je sporo.
 o fleksibilna – sposobna preuzeti neočekivano naprezanje zbog velikog uleknuća
ili otklanjanja u stranu. To je jedna od najosobitijih karakteristika gabiona i Reno
madraca – kada se građevina deformira, ona ostaje neoslabljena i zadržava
čvrstoću, te se istovremeno prilagođava pomacima tla.
o Lako se postavlja i odmah je funkcionalna.
o Lako se uklapa u prirodno okruženje jer se šupljine u kamenom punjenju ispune
sa tlom i vegetacijom.

148. Objasnite biološke sanacije erozivnih površina.

Izgrađeni građevinski objekti u koritima bujica predstavljaju samo djelomično uređenje bujičnih
površina. Kombinacijom podizanja zaštitnog pokrivača – šuma u slivu, s izgradnjom objekata u
jarugama postiže se trajnija zaštita zemljišta od erozije. Zbog toga, danas se primjenjuju suvremene
metode saniranja erozije. Jedna od tih metoda, pogodna za uvjete na flišu, je izgradnja gradona.

149. Objasnite kako se izvode gabioni/madraci i kako se njima mogu sanirati erozioni procesi u
slivu.

Fleksibilne građevine od gabiona i Reno madraca su posebno pogodne za regulaciju korita i kontrolu
erozije. Pritom se grade :

o poprečne građevine
o uzdužne građevine

Poprečne građevine se koriste za poboljšanje korita i regulaciju transporta nanosa. Dijele se na

pregrade, pragove i brane.

Uzdužne građevine služe za zaštitu kosih obala i dijele se u dvije grupe:

o masivne građevine sa stepenastim licem koje preuzimaju ulogu zida

o lake građevine za obzidavanje obale

U mnogim slučajevima, gabioni se koriste za stabilizaciju nožice, dok se za zaštitu gornjeg dijela
nasipa koriste Reno madraci.

150. Koje se sve vrste mjera primjenjuju u borbi protiv erozije i u cilju zaštite od bujičnih poplava?

Tu se zapravo radi o specijalnoj kombinaciji protuerozijskih radova i mjera – hidrotehnički,

šumskotehnički i agrotehnički radovi, te ekonomske, administrativne, prosvjetno-odgojne i
propagandne mjere, s kojima se utječe na određeni bujični sliv ili erozijsko područje.

151. Nabrojite sustave za uređenje bujičnih tokova.

o Klasični Europski sustav

o Francuski sustav
o Njemački sustav
o Ruski sustav
o Talijanski sustav
o Američki sustav
o Sustav s procjednim pregradama
o Retardacijski sustav
152. Opišite: klasični europski sustav, njemački, talijanski i američki sustav uređenja bujica.

KLASIČNI EUROPSKI SUSTAV Glavne osobine klasičnog europskog sustava su podizanje sustava
kamenih pregrada deponijskog tipa u koritima bujičnih tokova i pošumljavanje slivnog područja, uz
mjestimičnu melioraciju zapuštenih šuma, šikara i pašnjaka. Ovaj sustav obuhvaća i regulaciju korita,
šumsko-agrotehničke radove za uređenje šireg slivnog područja, te niz administrativnih mjera.

NJEMAČKI SUSTAV Bazira se na relativno visokim pregradama u bujičnim koritima koje su oštrih
pravocrtnih formi protočnih profila. Ovakvim sustavom nastoji se zadržati znatne količine erozijskog
nanosa, koje onda služe kao retencije za velike količine voda koje dotječu pri naglom topljenju
snijega. Bujični sliv se također sanira pošumljavanjem ogoljelih površina i uređenjem šumskog i
degradiranog poljoprivrednog zemljišta.

TALIJANSKI SUSTAV ILI SUSTAV BRDSKIH BONIFIKACIJA Svaki dio bujičnog sliva nastoji se podvrgnuti
pravilnom poljoprivrednom, šumskom i vodoprivrednom korištenju. Tla zahvaćena najjačom erozijom
pretvaraju se u pašnjake. Prednost se daje i kulturama voćnjaka i vinograda.

AMERIČKI SUSTAV ILI SUSTAV INTEGRALNIH MELIORACIJA Osnovnu karakteristiku ovog sustava čini
promjena integralnog uređenja bujičnog sliva, zbog čega je potrebno detaljno proučavanje svih
uvjeta u bujičnom slivu (tla, vegetacije, stanja privrede, navika stanovništva). Posebna pažnja se
posvećuje uređenju vodnog režima i očuvanju prirode, uz maksimalno korištenje mogućnosti za uzgoj
šuma, poljoprivrednih kultura, podizanje i unaprjeđenje stočarstva, ribarstva, turizma i rekreacije.