Professional Documents
Culture Documents
Osnove Proračuna I Analize Zidanih Konstrukcija
Osnove Proračuna I Analize Zidanih Konstrukcija
Osnove Proračuna I Analize Zidanih Konstrukcija
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet
Odsijek:Građevinski
Predmet:Zidane konstrukcije
1 Uvod 3
2 Djelovanja na konstrukciju 3
3 Literatura 17
2
1.Uvod
Konstrukcija treba da bude proračunata i zidana na način da izdrži sva opterećenja i ostale
uticaje za vrijeme gradnje i eksploatacije, da funkcioniše u skladu sa namjenom za koju se
gradi, te da ima potrebnu trajnost i umjerene troškove održavanja. Nosiva konstrukcija treba
biti proračunata tako da veličina moguće oštećenosti koju bi prouzročilo neko djelovanje kao
što su eksplozija, udar vozila ili ljudska greška ne bude nerazmjerna tom uzroku.
Moguće oštećenje se mora ograničiti ili izbjeći tako da se smanji rizik koji konstrukcija treba
podnijeti. Ako se oštećenja ne mogu izbjeći ili ograničiti, treba odabrati konstrukciju koja
nije osjetljiva na taj rizik. Takođe treba odabrati oblik konstrukcije i provesti proračun koja
osigurava da se ona ne sruši zbog teškog oštećenja ili rušenja jednog njenog elementa.
Konstrukcijske elemente naravno treba povezati u jednu cjelinu.
2.Djelovanja na konstrukciju
Djelovanja na konstrukciju mogu biti: a) opterećenje, tj. sila(neposredno djelovanje) ili b)
prisilna deformacija(prisilno djelovanje) kao temperaturna djelovanja ili slijeganje.
Djelovanja možemo podijeliti u dvije veće grupe:
3
2)Promjena djelovanja u prostoru:
Stalna opterećenja mogu se mijenjati tokom vremena trajanja konstrukcije, npr. dogradnja
nove etaže objekta i sl. Ovdje se uključuju dvije karakteristične vrijednosti, gornja (Gk,sup) i
donja(Gk,inf). Za ostala stalna djelovanja za koja se očekuje da se neće mijenjati u toku vijeka
trajanja konstrukcije, karakteristična vrijednost je jedinstvena Gk. Vlastita težina
konstrukcije se može izračunati na osnovu dimenzija elemenata konstrukcije i srednjih
jediničnih masa.
4
2.2 Nalijeganje stropnih konstrukcija na nadvoje i zidove
Stropne konstrukcije mogu nositi u jednom ili u dva smijera. Najčešće upotrebljavane stropne
konstrukcije koje nose u jednom smijeru su polumontažne ploče pod imenom fert-ploče. Za raziku
od njih armiranobetonske ploče mogu nostiti u jednom i u oba pravca. Najčešće su ta dva smijera
5
okomita jedan na drugi, zato što je raspored zidova u građevinama takav. Kod stropnih konstrukcija
koje nose u jednom smijeru zidovi su okomitog smijera više vertikalno naprezani nego zidovi
paralelni smijeru nosivosti ploče. Više opterećeni zidovi imaju veće naprezanje ali i veću posmičnu
otpornost.
Jednako raspodijeljeno opterećenje, bilo to stalno ili pokretno, koje otpada na grede, nadvoje ili
zidove na koje naliježu ploče koje nose u dva međusobno okomita smijera, zavisi od kontinuiranosti
ploča preko tih oslonaca.
6
7
Jednostavna i za praksu dovoljno tačna raspodjela jednako podijeljenog opterećenja data je
pripadnim površinama, kao na prethodnoj slici. Pri spoju dva ukliještena ili dva susjedna
slobodna oslonca, crta koja dijeli pripadne površine vuče se pod uglom od 45®. Pri spoju dva
susjedna oslonca, jednog ukliještenog i jednog slobodnog, crta koja dijeli pripadne površine
vuče se pod 60® prema ukliještenom, odnosno 30® prema slobodnom osloncu.
-kombinirana vrijednost: yo Qk
-česta vrijednost: y1 Qk
-Kvazistalna vrijednost: y2 Qk
8
Uticaji 0 1 2
Korisno opterećenje
Kategorija A: Stambeni i izložbeni prostori 0,7 0,5 0,3
Kategorija B: Poslovne prostorije 0,7 0,5 0,3
Kategorija C: Sajamske prostorije 0,7 0,7 0,6
Kategorija D: Prodajni prostori 0,7 0,7 0,6
Kategorija E: Skladišta 1,0 0,9 0,8
Pokretno opterećenje
Kategorija F: Vozila 30kN 0,7 0,7 0,6
Kategorija G: 30kN < Vozilo 160kN 0,7 0,5 0,3
Kategorija H: Krovovi 0,0 0,0 0,0
Snijeg i led
Mjesta do nadmorske visine +1000m 0,5 0,2 0,0
Mjesta preko nadmorske visine +1000m 0,7 0,5 0,2
Vjetar 0,6 0,5 0,0
Uticaji temperature 0,6 0,5 0,0
Slijeganje tla 1,0 1,0 1,0
Posebni promjenljivi uticaji1) 0,8 0,7 0,5
1)
Uticaji u visokogradnji koji nisu eksplicitno navedeni
Pri djelovanju vjetra, snijega i temperature može se za različita područja zahtijevati promjena ovih
veličina.
Pokretna opterećenja mogu biti ravnomijerno (ili neravnomijerno) raspoređena (q k), a mogu
biti i koncetrična (Qk). Za lokalnu provjeru treba uzeti u obzir samostalno djelovanje
9
koncetrične sile Qk. Ovo opterećenje može djelovati na bilo kojoj tački na stropu, balkonu ili
stubištu, na površini kvadrata stranice 50mm.
Pri analizi optećenja se u pravilu ravnomjerno raspoređeno opterećenje smanjuje, osim kod
opterećenja od fiksiranih uređaja i uskladištenog materijala. Smanjenje se računa za nosače
stropne ploče (grede) kao funkcija pripadajuće površine stropa oslonjenog na nosač. Prema
EC1 koeficijent smanjenja iznosi:
Pokretna opterećenja u zgradama nisu jednaka za sve prostore unutar zgrade. Naime, nije
svejedno je li taj protor soba, balkon, hodnik ili stubište. Svakako je bitno kojoj namjeni služi
zgrada da bi se moglo pretpostaviti pokretno opterećenje u prostorijama takvog objekta.
Incidentna (naročita) optrećenja čija karakteristična vrijednost ima onzaku A k gotovo uvijek
odgovaraju nekoj određenoj vrijednosti, pa te vrijednosti ne mogu biti tablično prikazane
nego ih za određenu situaciju valja proračunati.
10
2.5 Proračunske vrijednosti djelovanja
Proračunska vrijednost djelovanja Fd, definisana je kao Fd=gf Fk , dok je za stalno djelovanje
Gd=gG Gk , a za korisno Qd=gQ Qk , te za incidentno opterećenje Ad=gA Ak. Ovdje su
gF,gG,gQ,gA parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja uzimajući u obzir mogućnost
nepovoljnog odstupanja od računskog djelovanja, netačnost modeliranja djelovanja,
nesigurnost procjene učinka i graničnog stanja koje se posmatra.
11
a1) Granično stanje stabilnosti
Za dokaz stabilnosti konstrukcije smatra se da je tijelo kruto i oblik dokaza je:
Ed,dst Ed,stb
12
Temperaturni uticaji Qk,H
Promjenljivi pritisak tekućine Qk,
Slijeganje temeljnog tla
Posebni uticaji Ad
Uticaji od zemljotresa AEd
13
Djelovanje na konstrukciju množimo a otpornost materijala dijelimo sa parcijalnim
koeficijentima sigurnosti.
Kriterij Situacije
Uticaji Simbol
dokaza P/T A
Gubitak Stalno opterećenje: vlastita težina konstrukcije, stalni
stabilnosti uticaji, uticaji tla, podzemna voda i slobodno stojeća
konstrukcije voda G,sup 1,10 1,00
vidi izraz nepovoljno G,inf 0,90 0,95
(1-17) povoljno
Kod malih oscilacija stalnih uticaja, kao što je dokaz
sigurnosti upotrebe
nepovoljno G,sup 1,05 1,00
povoljno G,inf 0,95 0,95
Nepovoljni promjenljivi uticaj Q 1,50 1,00
Posebni uticaji A - 1,00
Otkaz Neovisni stalni uticaji (vidi gore)
konstrukcije nepovoljno G,sup 1,35 1,00
njenog povoljno G,inf 1,00 1,00
dijela ili Neovisni promjenljivi uticaji
temelja, nepovoljno Q 1,50 1,00
kroz lom ili Posebni uticaji A - 1,00
pretjerane
deformacije
vidi (1-18)
Otkaz G
Neovisni stalni uticaji (vidi gore) 1,00 1,00
temeljnog
tla kroz lom Neovisni promjenljivi uticaji
u tlu nepovoljno Q 1,30 1,00
Posebni uticaji A - 1,00
P – Stalna situacija za dimenzioniranje (Slučaj 1)
T – Prolazna situacija za dimenzioniranje (Slučaj 2)
A – Posebna situacija za dimenzioniranje (Slučaj 3)
14
Koeficijenti sigurnosti su vezani uz kategorije zidana A, B i C. Kategorija A podrazumijeva
stalni nadzor izvedbe i kontrolu kvalitete; kategorija B vezana je uz povremeni nadzor i
povremenu kontrolu; kategorija C se odnosi na zidanje bez nezavisne kontrole, tj. Kontrolu
provodi izvođač.Prema kontroli proizvodnje zidnih elemenata oni se dijele u kategorije I i II.
Zidni elementi kategorije I su oni za koje je prouzvođač osigurao stalnu kontrolu kvalitete i
koji u pošiljci imaju deklarisanu čvrstoću na pritisak sa 5% fraktila. Elementi kategorije II su
oni koji imaju srednju vrijednost čvrstoće na pritisak jednaku deklarisanoj. Elementi od
prirodnog kamena svrstani su u kategoriju II.
15
b) Česta situacija za dimenzioniranje
Ova situacija odgovara čestim upotrebnim uslovima, koji ne ostaju na konstrukciji.
Općeniti oblik
Ed,često = E(Gk,j + Pk + 1,1 . Qk,1 + 2,i . Qk,i)
3 Literatura
16
2. Doc.dr.sc.Boris Trogrlić,dipl.ing.građ. Zidane konstrukcije
3. Doc.dr.sc.Boris Trogrlić,dipl.ing.građ, Prof.dr.sc.Alen Harapin, dipl.ing.građ. Program
stručnog usavršavanja u građevinarstvu: Zidane konstrukcije
4. Doc.dr.sc. Željka Radovanović, dipl.ing.građ. Zidane konstrukcije
17