Professional Documents
Culture Documents
Broj 008
Broj 008
180 V
Sredstva za nabavku eurodizela obezbijedi}e
Na osnovu ~lana 43. stav 3. Zakona o Vladi Republike
Ministarstvo finansija i Ministarstvo poqo-
Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj
118/08), a u skladu sa Planom kori{}ewa sredstava za privrede, {umarstva i vodoprivrede.
podsticaje razvoja poqoprivrede i sela za 2010. godinu, VI
Vlada Republike Srpske, na 44. posebnoj sjednici, od 8. Za realizaciju ove odluke zadu`uju se Ministarstvo
februara 2010. godine, d o n i j e l a j e poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede, Ministar-
ODLUKU stvo trgovine i turizma - Republi~ka direkcija za robne
rezerve i Ministarstvo finansija.
O ODOBRAVAWU NABAVKE REPROMATERIJALA
ZA SJETVU U 2010. GODINI VII
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana
I objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.
Odobrava se nabavka sqede}eg repromaterijala za Broj: 04/1-012-2-93/10 Predsjednik
potrebe sjetve u 2010. godini: 8. februara 2010. godine Vlade,
- eurodizel goriva u koli~ini do 10.000 tona, Bawa Luka Milorad Dodik, s.r.
- mineralnog |ubriva NPK 15:15:15 u koli~ini do
20.000 tona, 181
- mineralnog |ubriva NPK 7:20:30 u koli~ini do
1.000 tona, i Na osnovu ~lana 14. Zakona o eksproprijaciji
(“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, br. 112/06, 37/07
- mineralnog |ubriva KAN (27%N) u koli~ini do i 110/08) i ~lana 43. stav 3. Zakona o Vladi Republike
10.000 tona. Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj
II 118/08), Vlada Republike Srpske, na 44. posebnoj sjedni-
ci, od 8. februara 2010. godine, d o n i j e l a j e
Nabavku eurodizela iz ta~ke I ove odluke izvr{i}e
Ministarstvo trgovine i turizma - Republi~ka direkci- ODLUKU
ja za robne rezerve na osnovu podataka o potrebnim
koli~inama dobijenim od Ministarstva poqoprivrede, O UTVR\IVAWU OP[TEG INTERESA
{umarstva i vodoprivrede.
Nabavka mineralnog |ubriva bi}e izvr{ena u vidu I
pozajmice od Ministarstva trgovine i usluga - Utvr|uje se da je od op{teg interesa izgradwa `i~ara
Republi~ke direkcije za robne rezerve Republike Srbije, Poqice i Ogorjelica I, op{tina Trnovo, pa se u tu svrhu
sa rokom vra}awa do kraja 2010. godine u merkantilnoj mo`e izvr{iti potpuna eksproprijacija na nepokret-
p{enici. nostima ozna~enim kao:
III - k.~. broj 3079/9, gradili{te, u povr{ini od 483 m2,
Repromaterijal iz ta~ke I ove odluke dodjequje se - k.~. broj 3079/10, gradili{te, u povr{ini od 25 m2,
poqoprivrednim proizvo|a~ima kao regresiran i sa - k.~. broj 3079/11, gradili{te, u povr{ini od 25 m2,
odlo`enim pla}awem, i to: - k.~. broj 2981/3, gradili{te, u povr{ini od 25 m2,
- za eurodizel do 31. oktobra 2010. godine, pla}awem
u novcu, a - k.~. broj 2981/4, gradili{te, u pov{ini od 25 m2,
- za mineralno |ubrivo do 31. decembra 2010. godine, - k.~. broj 2981/5, gradili{te, u povr{ini od 25 m2,
pla}awem u novcu ili u robi (merkantilni kukuruz ili - k.~. broj 3079/4, gradili{te, u povr{ini od 25 m2,
p{enica). - k.~. broj 3079/5, gradili{te, u povr{ini od 25 m2,
IV - k.~. broj 3079/6, gradili{te, u povr{ini od 25 m2,
Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodo- - k.~. broj 3080/2, gradili{te, u povr{ini od 25 m2,
privrede }e izvr{iti regresirawe repromaterijala za - k.~. broj 3080/3, gradili{te, u povr{ini od 25 m2,
sjetvu u skladu sa Pravilnikom o uslovima i na~inu
ostvarivawa nov~anih podsticaja za razvoj poqo- - k.~. broj 3079/7, gradili{te, u povr{ini od 25 m2,
privrede i sela u teku}oj godini. - k.~. broj 3079/8, gradili{te, u povr{ini od 562 m2,
2 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE - Broj 8 8.02.2010.
sve upisane u zk. ul. broj 644, odnosno, List nepokretnos- izuzetnim slu~ajevima koristiti za profesionalnu upo-
ti broj 647, KO Delija{, pravo raspolagawa “[ipad” trebu pod uslovom da surfaktant ispuwava kriterijume
Sarajevo RO “Jahorina” OOUR [umarstvo sa 1/1 dijela; primarne biorazgradqivosti definisane ovim pravil-
odnosno nepotpuna eksproprijacija na nepokretno- nikom.
stima ozna~enim kao: ^lan 4.
- k.~. broj 3079/1 (dio), gradili{te, u povr{ini od Surfaktant u detergentu se smatra potpuno bio-
3.576.185 m2, razgradqivim ako je stepen biorazgradqivosti (minera-
- k.~. broj 2981/2, gradili{te, u povr{ini od 3.591 m2, lizacije) najmawe 60% za 28 dana.
- k.~. broj 3080/1, gradili{te, u povr{ini od 1.679 m2, ^lan 5.
sve upisane u zk. ul. broj 644, odnosno List nepokretnos- Metode ispitivawa potpune biorazgradqivosti su:
ti broj 647, KO Delija{, pravo raspolagawa “[ipad”
Sarajevo RO “Jahorina” OOUR “[umarstvo” Pale sa 1/1 a) metoda analize neorganskog uqenika u zatvorenim
dijela. posudama (CO2 headspace test) - odre|ivawe potpune ae-
robne biorazgradqivosti organskih jedniwewa u vode-
II noj sredini u skladu sa standardom BAS EN ISO
Korisnik eksproprijacije je Republika Srpska. 14593:2007 za kvalitet vode,
III b) metoda odre|ivawa nastalog ugqen dioksida (CO2)
- modifikovan Sturm test,
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana
objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. v) metoda razrje|ewa,
g) metoda manometrijske respirometrije i
Broj: 04/1-012-2-94/10 Predsjednik
8. februara 2010. godine Vlade, d) metoda odre|ivawa biohemijske potro{we kiseo-
Bawa Luka Milorad Dodik, s.r. nika dvofaznim testom u zatvorenim bocama -
odre|ivawe potpune aerobne biorazgradqivosti organ-
skih jedniwewa u vodenoj sredini u skladu sa standardom
182 ISO 10708:1997 za kvalitet vode.
Na osnovu ~lana 85. stav 4. Zakona o hemikalijama ^lan 6.
(“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 25/09) i
~lana 82. stav 2. Zakona o republi~koj upravi (“Slu`be- (1) Za odre|ivawe potpune biorazgradqivosti, u za-
ni glasnik Republike Srpske”, br. 118/08 i 11/09), mini- visnosti od fizi~kih karakteristika surfaktanta, mo`e
star zdravqa i socijalne za{tite d o n o s i se, ukoliko je opravdano, koristiti i neka od sqede}ih
metoda:
PRAVILNIK a) odre|ivawe smawewa rastvorenog organskog
O KRITERIJUMIMA ZA STAVQAWE DETERGENATA ugqenika (dissolved organic carbon - DOC) i
NA TR@I[TE b) modifikovana OECD skrining metoda odre|ivawa
smawewa DOC-a.
^lan 1. (2) Ukoliko se koriste metode iz stava 1. ovog ~lana,
(1) Ovim pravilnikom ure|uju se kriterijumi za neophodan stepen biorazgradqivosti je 70% za 28 dana i
stavqawe detergenata na tr`i{te i uslovi bio- on se smatra ekvivalentnim stepenu iz ~lana 4. ovog pra-
razgradqivosti za surfaktanta u detergentu. vilnika.
(2) Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na surfak- ^lan 7.
tante koji su i aktivne supstance u biocidnim proizvo-
dima, a koji se koriste kao sredstva za dezinfekciju koja (1) Surfaktant u detergentu se smatra primarno bio-
su regulisana Zakonom o biocidima (“Slu`beni glasnik razgradqivim ako je stepen primarne bioraz-
Republike Srpske”, broj 37/09). gradqivosti najmawe 80%.
^lan 2. (2) Primarna biorazgradqivost surfaktanta u deter-
gentu mjeri se odre|ivawem stepena ostatka polaznog
Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku imaju surfaktanta u biorazgra|enim rastvorima prema OECD
sqede}e zna~ewe: metodi.
a) proizvo|a~ je fizi~ko ili pravno lice sa sjedi-
{tem u Republici Srpskoj (u daqem tekstu: Republika) ^lan 8.
koje stavqa detergent na tr`i{te, a mo`e biti proizvo- (1) Metode ispitivawa primarne biorazgradqivosti
|a~, uvoznik, distributer koji djeluje kao uvoznik, lice su:
koje pakuje ili bilo koje lice koje mijewa karakteristi- a) analiti~ka metoda za odre|ivawe anjon aktivnih
ke detergenta ili surfaktanta za detergent ili mijewa surfaktanata - metilensko plavo aktivna supstanca
na~in obiqe`avawa, (methylene blue active substance - MBAS),
b) distributer je fizi~ko ili pravno lice sa sjedi- b) analiti~ka metoda za odre|ivawe nejonogenih sur-
{tem u Republici koje ne mijewa karakteristike, faktanta - bizmut aktivna supstanca (bismuth active sub-
obiqe`avawe ili pakovawe detergenta ili surfaktanta stance - BiAS),
za detergent i ne smatra se proizvo|a~em i
v) analiti~ka metoda za odre|ivawe katjon aktivnih
v) detergent za profesionalnu upotrebu predstavqa surfaktanata - disulfin plavo aktivna supstanca (disul-
detergent namijewen za prawe i ~i{}ewe koje izvode spe- fine blue active substance - DBAS) i
cijalizovana lica upotrebom specifi~nih proizvoda.
g) analiti~ka metoda za odre|ivawe amfoternih sur-
^lan 3. faktanata - oran` II (orange II method).
(1) Detergent se mo`e staviti na tr`i{te Republike (2) Za surfaktante na koje se ne mogu primijeniti me-
ako surfaktant sadr`an u tom detergentu ispuwava kri- tode iz stava 1. ovog ~lana ili su neke druge metode pri-
terijume potpune aerobne biorazgradqivosti definisa- mjewivije iz razloga ve}e preciznosti, treba koristiti
ne ovim pravilnikom i ako ostale prisutne hemikalije odgovaraju}e instrumentalne metode analize kao {to su
ispuwavaju uslove propisane Zakonom o hemikalijama. visokopritisna te~na hromatografija (high performance
(2) Detergent koji sadr`i surfaktant koji ne ispuwa- liquid chromatography - HPLC) ili gasna hromatografija
va kriterijume potpune biorazgradqivosti mo`e se u (gas chromatography - GC).
8.02.2010. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE - Broj 8 3
(3) Uzorak ~istog surfaktanta koji se analizira ^lan 14.
dostavqa proizvo|a~ na zahtjev nadle`ne institucije. Tehni~ki dosije o surfaktantu sadr`i sve podatke
^lan 9. neophodne za procjenu bezbjednosti specifi~ne upotrebe
u detergentu surfaktanta koji nije ispunio kriterijume
Surfaktant koji ne ispuwava kriterijume primarne
potpune biorazgradqivosti.
biorazgradqivosti navedene u ~lanu 7. ovog pravilnika,
ne mo`e se staviti na tr`i{te. ^lan 15.
^lan 10. (1) Ministarstvo vr{i procjenu tehni~kog dosijea o
surfaktantu i odlu~uje o zahtjevu u roku propisanom za-
Laboratorije koje utvr|uju biorazgradqivost sur-
konom.
faktanta moraju obzbijediti sistem kvaliteta uskla|en
sa me|unarodnim standardom EN ISO 17025, doma}im (2) Ministarstvo mo`e od podnosioca zahtijevati
standardom BAS ISO/IEC 17025 ili sa Principima do- dopunu podataka pri ~emu se odre|uje rok za wihovo
bre laboratorijske prakse, uz obezbje|ewe akreditovane dostavqawe.
metode za ispitivawe biorazgradqivosti surfaktanta. (3) Ukoliko Ministarstvo zahtijeva dopunu u skladu
^lan 11. sa stavom 2. ovog ~lana, rok za izdavawe rje{ewa produ-
`ava se za onoliko dana koliko je pro{lo do dostavqawa
(1) Proizvo|a~ sa sjedi{tem u Republici koji stavqa tra`enih podataka.
na tr`i{te detergent koji sadr`i surfaktant koji
ispuwava kriterijume potpune biorazgradqivosti, pod- (4) Ukoliko podnosilac zahtjeva ne dostavi zahtije-
nosi Ministarstvu zdravqa i socijalne za{tite (u vanu dopunu u odre|enom roku, zahtjev se odbacuje kao ne-
daqem tekstu: Ministarstvo) zahtjev za stavqawe deter- uredan.
genta na tr`i{te. ^lan 16.
(2) Zahtjev iz stava 1. ovog ~lana sadr`i: Na osnovu tehni~kog dosijea iz ~lana 14. ovog pra-
a) poslovno ime i sjedi{te proizvo|a~a, vilnika Ministarstvo utvr|uje:
b) izvod iz sudskog registra, a) da surfaktant u detergentu ispuwava kriterijume
v) sertifikat o izvr{enom ispitivawu bio- primarne biorazgradqivosti iz ~lana 7. ovog pravilni-
razgradqivosti, ka,
g) dokaz da laboratorija koja je izvr{ila ispitivawa b) da je detergent sa tim surfaktantom namijewen za
biorazgradqivosti ispuwava uslove iz ~lana 10. ovog profesionalnu upotrebu ili,
pravilnika i v) da se detergent koristi na takav na~in da se sur-
d) dokaz o uplati takse. faktant u mawoj mjeri ispu{ta u `ivotnu sredinu i
(3) Ministarstvo na osnovu dostavqene dokumenta- g) da je rizik po `ivotnu sredinu ili zdravqe pro-
cije izdaje rje{ewe kojim se potvr|uje da surfaktant u iza{ao iz prometovane koli~ine i na~ina upotrebe u Re-
detergentu ispuwava kriterijume potpune bio- publici neznatan u pore|ewu sa socioekonomskim pred-
razgradqivosti i kojim se odobrava stavqawe detergen- nostima, uzimaju}i u obzir i koristi po bezbjednost hra-
ta na tr`i{te. ne i sprovo|ewe higijene.
^lan 5. ^lan 9.
(1) Ministarstvo vodi Registar pravnih lica koja su Ostali {umski proizvodi mogu se koristiti i u svr-
dobila dozvolu za kori{}ewe. hu obrazovawa kadrova i izradu nau~noistra`iva~kog
(2) U Registar se unose podaci o korisniku {uma po rada, uz prethodno odobrewe Ministarstva i uz uslov da
se sakupqene koli~ine evidentiraju i izvje{taj dostavi
wegovim organizacionim dijelovima, kori{}ewu osta- Ministarstvu.
lih {umskih proizvoda, nazivu i sjedi{tu pravnog lica
koje je dobilo dozvolu za sakupqawe, broj dozvole, datum ^lan 10.
izdavawa i rok va`nosti, naziv {umsko-privrednog pod- (1) Korisnik {uma i {umskog zemqi{ta izra|uje, u
ru~ja za koje je data dozvola za sakupqawe. sklopu godi{weg plana gazdovawa, plan kori{}ewa
(3) Ministarstvo, po godinama, vodi podatke (evi- ostalih {umskih proizvoda u skladu sa {umsko-privred-
dencije) za svako pravno lice iz Registra, o dozvoqenim nom osnovom i dostavqa ga na uvid Ministarstvu.
vrstama i koli~inama za sakupqawe, broju anga`ovanih (2) Plan kori{}ewa ostalih {umskih proizvoda sa-
sakupqa~a, kao i podatke o stvarno sakupqenim koli~i- dr`i: uslove kori{}ewa i na~in sakupqawa, lokaciju
nama za svaku godinu. (odjeqewe) u kojima }e se vr{iti kori{}ewe, vrste koje
se sakupqaju, planiranu koli~inu, vrijeme i na~in ber-
^lan 6. be, su{ewa, dozvoqene vla`nosti, pakovawe, ~uvawe, fi-
(1) Korisnik i komercijalni sakupqa~i koji su dobi- nansijski dio, kao i druge uslove zna~ajne za kori{}ewe
li dozvolu za kori{}ewe du`ni su dostaviti godi{wi ostalih {umskih proizvoda (osvrt na kori{}ewe osta-
izvje{taj o kori{}ewu Ministarstvu do 31.12. teku}e go- lih {umskih proizvoda koje je izvr{eno u prethodnom
dine. periodu, procjenu o~ekivanog pojedina~nog sakupqawa
ili drugog dozvoqenog sakupqawa, procjenu postojawa
(2) Izvje{taj treba naro~ito da sadr`i evidencije o tr`i{ta za koli~ine svih navedenih vrsta u planu i
koli~inama koje su dozvoqene za kori{}ewe, kao i evi- sli~no).
dencije o stvarno sakupqenim koli~inama, obrazlo`ewe
ukoliko su stvarno sakupqene koli~ine mawe od plani- ^lan 11.
ranih odnosno dozvoqenih koli~ina koje su definisane (1) Program kori{}ewa ostalih {umskih proizvoda
dozvolom za kori{}ewe, broj sakupqa~a i sli~no. utvr|uje se za period od pet godina, a izra|uje ga Agenci-
(3) Ministarstvo }e objediwene izvje{taje dosta- ja na osnovu sprovedene stru~ne procjene i izvje{taja o
vqati korisniku i Agenciji za {ume (u daqem tekstu: sakupqenim koli~inama u prethodnom periodu.
Agencija) kako bi se sve primije}ene promjene u ekosi- (2) Saglasnost na program kori{}ewa daje Mini-
stemu mogle uvrstiti u planove i program kori{}ewa. starstvo.
^lan 7. (3) Program za kori{}ewe ostalih {umskih proizvo-
da treba biti usagla{en sa {umsko-privrednim osnova-
(1) Komercijalnim sakupqa~ima smatraju se sva prav- ma.
na lica (i wihovi obu~eni sakupqa~i) koja su od Mini-
starstva dobili dozvolu za kori{}ewe ostalih {umskih ^lan 12.
proizvoda. (1) Uslovi kori{}ewa ostalih {umskih proizvoda
(2) Pojedina~ni sakupqa~i su fizi~ka lica, odnosno treba da obezbijede wihovu biolo{ku odr`ivost i
poboq{awe kvaliteta.
lokalno stanovni{tvo, koja sakupqaju ostale {umske
proizvode za potrebe svoje porodice. (2) Pod biolo{kom odr`ivosti ostalih {umskih
proizvoda podrazumijeva se kori{}ewe na na~in i uz di-
(3) Pod terminom kori{}ewe se podrazumijeva namiku koji ne vodi dugoro~nom padu biodiverziteta,
kori{}ewe, sakupqawe, skladi{tewe, obrada, pakovawe, kao i odr`avawe i poboq{avawe kvaliteta wihovih po-
transport i druge s tim u vezi aktivnosti koje se odnose tencijala, koji obezbje|uju zadovoqewe potreba
na ostale {umske proizvode. sada{wih i budu}ih generacija.
(4) Princip predostro`nosti su aktivnosti usmjere- ^lan 13.
ne na izbjegavawe ozbiqne i nepovratne {tete po `ivot-
nu sredinu unaprijed, prije nau~ne dokazanosti takve Lista vrsta koje su zabrawene za sakupqawe nalazi se
{tete, a odnosi se na sakupqawe u iznosu mawem od po- u Prilogu 2. ovog pravilnika i ~ini wegov sastavni dio
tencijalne produkcije vrste, zbog nedostatka profesio- i predstavqa privremenu listu zabrawenih vrsta, do
uspostavqawa liste vrsta iz Crvene kwige i ista }e se
nalne polazne ocjene za tu vrstu. a`urirati u skladu sa izvr{enim stru~nim procjenama.
(5) Znatno sakupqawe je sakupqawe ostalih {umskih
proizvoda, koje vr{e pojedina~ni sakupqa~i, u koli~ini ^lan 14.
iznad jednog kilograma dnevno. (1) Do uspostavqawa liste ostalih {umskih proizvo-
da za komercijalno sakupqawe, privremenu listu osta-
(6) Zna~ajno sakupqawe je sakupqawe ostalih {um- lih {umskih proizvoda namijewenih za komercijalno
skih proizvoda iznad pet kilograma. sakupqawe predstavqa lista koja se nalazi u Prilogu 3.
^lan 8. ovog pravilnika i ~ini wegov sastavni dio i ista }e se
a`urirati u skladu sa izvr{enim stru~nim procjenama.
(1) Pojedina~ni sakupqa~i mogu da sakupqaju ostale
{umske proizvode bez nadoknade ako se utvrdi da je koli- (2) Korisnik i komercijalni sakupqa~i su du`ni da
~ina ostalih {umskih proizvoda neznatna (mawa od jed- u praksi koriste princip predostro`nosti.
nog kilograma dnevno). ^lan 15.
(2) Ako se kod pojedina~nog sakupqa~a o~ekuje da }e (1) Nadoknada za sakupqawe ostalih {umskih pro-
biti ili se utvrdi da jeste znatno sakupqawe, obavezno je izvoda je 3% od cijene sirovine na doma}em tr`i{tu.
te koli~ine evidentirati i dostaviti izvje{taj o (2) Cjenovnik za ostale {umske proizvode donosi
sakupqenim koli~inama za svaku vrstu ostalog {umskog Agencija na osnovu ponude i potra`we iz prethodne go-
proizvoda korisniku {uma ili Ministarstvu ukoliko dine, kao i na bazi cjenovnika susjednih zemaqa.
korisnik ne vr{i kori{}ewe na tom {umsko-privred-
(3) Nadoknadu iz stava 1. ovog ~lana upla}uje pravno
nom podru~ju. lice (komercijalni sakupqa~) iz ~lana 3. stav 2. ovog
(3) Pojedina~ni sakupqa~i ne mogu vr{iti zna~ajno pravilnika u buxet Republike Srpske, na poziciju sred-
sakupqawe, odnosno sakupqawe u koli~inama ve}im od stava posebnih namjena za {ume, a koristi}e se za revita-
pet kilograma dnevno ostalog {umskog proizvoda. lizaciju ostalih {umskih proizvoda.
8.02.2010. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE - Broj 8 9
(4) Uplata nadoknade za sakupqawe ostalih {umskih a) sakupqa se samo plodi{te gqive,
proizvoda vr{i se prije izdavawa otpremnice za ostale b) plodi{te nadzemne gqive mora se pa`qivo ubrati
{umske proizvode. no`em, a ukoliko je dio plodi{ta ukopan, potrebno ga je
^lan 16. pa`qivo izvaditi uz pomo} no`a, te nastalu rupu zagr-
nuti okolnim materijalom,
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. v) prilikom brawa gqiva ne smije se o{te}ivati mi-
celij ili neposredno stani{te,
Broj: 01-33-29/10 g) zabraweno je sakupqawe tek izniklih i vrlo mla-
4. januara 2010. godine Ministar, dih plodi{ta nadzemnih gqiva ~iji je promjer plodi{ta
Bawa Luka Dr Radivoje Brati}, s.r. mawi od: 1/5 promjera prosje~nog zrelog plodi{ta odre-
|ene vrste, te za smr~ke (rod Morchella) plodi{ta ni`ih
Prilog 1. od 3 cm,
SMJERNICE ZA KORI[]EWE OSTALIH d) zabraweno je sakupqawe komercijalnih vrsta
[UMSKIH PROIZVODA PREMA PRINCIPIMA gqiva ~iji su promjeri plodi{ta mawi od 3 cm za lisi-
DOBRE SAKUPQA^KE PRAKSE ~arku i 5 cm za vrgawe i
1. Na~in i vrijeme sakupqawa ostalih {umskih pro- |) svaku sakupqenu vrstu gqiva posebno odlagati i
izvoda definisani su planom kori{}ewa ostalih {um- prenositi odvojeno.
skih proizvoda, te dosada{wim stru~nim uputstvima i 9. Su{ewe sirovine biqnog porijekla mo`e biti
standardima. prirodno i vje{ta~ko.
2. Prilikom kori{}ewa ostalih {umskih proizvoda 10. Prirodno su{ewe sakupqene sirovine obavqa se
moraju se sa~uvati za regeneraciju: lukovica 50%, li{}a u tankom rastresitom sloju, na qesama, daskama, hartiji
50%, biqaka 20%, cvjetova 30%, sjemena 30%, biomase po- i sli~nom materijalu, u hladovini i na promaji.
trebne za odr`ivost i poboq{awe kvaliteta {umskog
zemqi{ta. 11. Za su{ewe materijala ~ija struktura nije we`na
(kora, plod, sjeme, podzemni organi) mogu se koristiti
3. Sakupqawe ostalih {umskih proizvoda vr{i se direktna sun~eva svjetlost i toplota, s tim da se materi-
organizovano i uz dozvolu nadle`nog pravnog lica. jal izlo`i u tankom sloju, da se po potrebi, debeli, me-
4. Sakupqawe ostalih {umskih proizvoda vr{e obu- snati i podzemni organi uzdu` razre`u na tawe dijelove,
~ena lica. sijeku na kri{ke, nani`u na vrpce i oka~e na promajnom
5. Sakupqawe ostalih {umskih proizvoda biqnog mjestu.
porijekla obuhvata berbu, su{ewe, pakovawe i ~uvawe 12. Za vrijeme su{ewa materijal treba da se prevr}e
sirovine. povremeno i u slu~aju promjene vremena za{titi od ki-
6. Prilikom brawa ostalih {umskih proizvoda tre- {e.
ba se pridr`avati sqede}ih principa: 13. Za vje{ta~ko su{ewe sakupqene sirovine koriste
a) koristiti lijepo i suvo vrijeme, se su{are.
b) raditi pa`qivo, stru~no i u skladu sa uputstvima, 14. Proces su{ewa vr{i se na odre|enoj temperaturi,
koja je standardizovana za pojedine vrste ostalih {um-
v) odstraniti odmah sve ne~isto}e, primjese i drugo skih proizvoda.
{to umawuje kvalitet,
15. Za pakovawe biqnih proizvoda koristi se razna
g) izbjegavati istovremeno brawe vi{e vrsta i vari- ambala`a koja mora da {titi proizvod od nepovoqnih
jateta, spoqnih uticaja. Koriste se sanduci, kutije (kartonske,
d) ostaviti najboqe primjerke za biolo{ku odr`i- drvene i sli~no) vre}e i kese od dvostruke debele harti-
vost, je, platna jute, staklene tegle.
|) postupati obazrivo sa otrovnim vrstama, 16. Dobro zapakovana roba ~uva se na suvom mjestu, u
e) stavqati ubranu sirovinu, bez nabijawa u korpe, prostoriji koja se mo`e provjetravati i do roka o~uvawa
wihove standardizovane upotrebne vrijednosti.
kutije, sandu~i}e i sli~no i
17. Sirovine sa eteri~nim uqima i taninima treba
`) nositi ili transportovati ubranu sirovinu {to ~uvati neusitwene.
prije na su{ewe.
7. Prilikom brawa biqne sirovine treba se pridr-
`avati sqede}ih pravila: Prilog 2.
a) cvijet (flos) ~im po~ne da se otvara, LISTA VRSTA KOJE SU ZABRAWENE ZA
b) list (folium) kad biqka po~ne da cvjeta, SAKUPQAWE:
v) lisni pupoqak (gemmae) neotvoren, rano proqe}e, VRSTE POMENUTE U ZAKONU O [UMAMA
^LAN 45. (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj
g) stablo (herba) kad biqka po~ne da cvjeta, 75/08):
d) plod (fructus) suv, prije nego {to potpuno sazri ili Pan~i}eva omorika, tisa, munika, bor krivuq, pla-
zreo, ninski javor, balkanski kleni}, bo`ikovina, sremza, `u-
|) sjeme (semen) potpuno zrelo, ta ko{}ela, hrast crnika, makedonski hrast, maqava bre-
e) kora (cortex) prije olistavawa biqke, u rano za, medvje|a lijeska, bademolisna kru{ka, `uta xanarka,
proqe}e, rje|e kasno u jesen, poslije opadawa lista i ju`na mukiwa, maslina, zelenika, siva topola, bademoli-
sna vrba i lovor-vrba, kao i druge rijetke i vrijedne vr-
`) podzemni organi vi{egodi{wih biqaka - rizom ste drve}a na wihovim prirodnim nalazi{tima, poime-
(rhizom), korijen (radix), krtola (tuber) ili lukovica (bul- nice odre|ene osnovom, rijetke, vrijedne {umske bioto-
bus), vade se u jesen, kad opadne li{}e ili rano u pe, stani{ta, habitate i ekosisteme, kao i uni{tavawe
proqe}e, rje|e u doba cvjetawa biqke. Podzemni biqni vrsta `buwa i wihovih prirodnih stani{ta, a koji se
organi poslije va|ewa iz zemqe treba da se o~iste od na- odnose na ogrozd, crnu ribizlu, o{tru veprinu, meku ve-
trulih dijelova, dobro operu, razastru u tankom sloju, prinu, brnistru i konopqiku.
su{e na suncu ili vjetru i zatim stavqaju u pogodnu am-
bala`u. Lincura (Gentiana lutea L.),
8. Prilikom sakupqawa gqiva treba se pridr`avati Ka}un (Orchis morio L.),
sqede}ih pravila: Islandski li{aj (Cetratia islandica Achr.),
10 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE - Broj 8 8.02.2010.
PODACI O BONITIRAWU
(popuwava podnosilac zahtjeva za priznavawe polaznog materijala)
a) Oblik krune b) Du`ina krune v) Inseracija grana
^etinari Broj % Li{}ari Broj % Broj % Stepen Dole Gore
! 1/2
gwezdast {irok Broj % Broj %
visine
1/2
kupast okrugao 60
visine
1/3
najloidan kupast 60-90
visine
1/4
vretenast ! 90
visine
g) Tip grana Broj % d) Punodrvnost Broj % |) Pravost debla Broj %
~e{qast slaba slaba
~etkast dobra dobra
pqosnat vrlo dobra vrlo dobra
indiferentan odli~na odli~na
8.02.2010. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE - Broj 8 15
z) Broj grana u
e) Ra~vawe Broj % `) Debqina grana Broj % Broj %
pr{qenu
nisko vrlo jaka <4
sredwe visoko jaka 4
visoko sredwe jaka 5
ne postoji tanka 6
j) ^isto}a
i) Me|usobna udaqenost
Broj % od suvih grana, Broj % k) O{te}ewa Broj %
pr{qenova
~vorova i dr.
0,2 m slaba jaka
0,4 m dobra sredwa
0,6 m vrlo dobra umjerena
0,8 m i vi{e odli~na ne postoji
m) Gruba kora
l) Zdravstveno stawe Broj % q) Usukanost Broj % Broj %
prestaje
lo{e jaka visoko
sredwe sredwa sredwe nisko
dobro slaba nisko
ne postoji ne postoji
o) U~estalost
n) Struktura kore Broj % w) Boja kore Broj % Broj %
plodono{ewa
vrlo ispucala crveno-sme|a vrlo rijetko
slabo ispucala tamnosiva rijetko
quspasta svijetlosiva ~esto
glatka bijela
Ostale napomene:
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
Obrazac broj 3.
___________________________________
Podnosilac prijave
___________________________________
Sjedi{te i adresa
Broj: ___________________
Datum: __________________
PRIJAVA
ZA PRIZNAVAWE POLAZNOG MATERIJALA ZA PROIZVODWU TESTIRANOG (SORTNOG)
REPRODUKTIVNOG MATERIJALA
A) OP[TI PODACI
1. Vrsta drveta ........................................................................................................
2. Predlo`eno ime sorte ........................................................................................................
........................................................................................................
3. Ciq testirawa – osobine
........................................................................................................
polaznog materijala zbog kojih
........................................................................................................
se vr{i testirawe
........................................................................................................
4. Vlasnik polaznog materijala ..........................................................................................................
I........................................................................................................ %
5. Ime oplemewiva~a i
II....................................................................................................... %
saradnika po redu u~e{}a u radu
III..................................................................................................... %
na stvarawu sorte
IV..................................................................................................... %
6. Prijedlog lokacija na kojima I ......................................................................................................
se mo`e vr{iti testirawe i II .....................................................................................................
wihova povr{ina III ...................................................................................................
16 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE - Broj 8 8.02.2010.
7. Vrsta reproduktivnog
materijala koji }e se koristiti
za testirawe; za sadnice navesti
starost na po~etku testirawa
8. Da li je reproduktivni
materijal od koga je osnovan
polazni materijal za{ti}en
kao sorta u nekoj stranoj zemqi?
Navesti u kojoj, ako jeste.
SADR@AJ
Naru~ilac:
(naziv, adresa, telefon) Dobavqa~:
_____________________________________ JU SLU@BENI GLASNIK
_____________________________________ REPUBLIKE SRPSKE
_____________________________________ Veqka Mla|enovi}a bb, Bawa Luka
Mati~ni broj ________________________ Mati~ni broj 1854798
PDV obveznik DA NE JIB 4400929270005
IB (UIO) ___________________________ IB (UIO) 400929270005
@iro-ra~un _________________________ `iro-ra~uni: 551-001-00029639-61
Pretplatni~ki broj __________________ 562-099-00004292-34
567-162-10000010-81
571-010-00001043-39
M.p. i potpis
U ___________________ 20___ godine ..............................................
Osniva~: Vlada Republike Srpske. Izdava~: Javna ustanova Slu`beni glasnik Republike Srpske, Bawa Luka, po{tanski fah 88.
@iro-ra~uni: 562-099-00004292-34 kod NLB Razvojne banke a.d. Bawa Luka, 567-162-10000010-81 kod Volksbank a.d. Bawa Luka i 551-
001-00029639-61 kod Nove bawalu~ke banke AD Bawa Luka. Direktor i glavni i odgovorni urednik Srebrenka Goli}. Urednik
Vi{wa Baji}-Preradovi}. Tehni~ki urednik Veseqko Kne`evi}. Telefon: (051) 456-330, faks (051) 456-331, 456-341 i 456-349,
redakcija: (051) 456-357, ra~unovodstvo: (051) 456-337, pretplata: (051) 456-339. Internet: (051) 456-346, http://www.slglasnik.org, e-mail:
slglasnikrs@blic.net Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-411/93 list je upisan u registar javnih glasila
pod brojem 37. [tampa JU Slu`beni glasnik Republike Srpske Bawa Luka.