Priručnik 7

Priručnik 7 Bosanski jezik i književnost A. Verlašević & V.
Alić
Azra Verlašević ● Vesna Alić
PRIRUČNIK 7
(Metodički priručnik za nastavnike - uz Čitanku 7 i Naš jezik 7)
1
Priručnik 7 Bosanski jezik i književnost A. Verlašević & V. Alić
Priprema i upoznavanje s izvorima za nastavu

bosanskog jezika i književnosti u sedmom razredu
devetogodišnje osnovne škole
Upoznavanje s Čitankom 7
Struktura udžbeničkih jedinica u Čitanci 7
Upoznavanje s Našim jezikom 7

Struktura udžbeničkih jedinica u Našem jeziku 7
Upoznavanje s lektirnim naslovima
Neka vas misao Marcela Prousta (Marsel Prust), velikana francuske

književnosti, ohrabri da širom otvorite vrata novim svjetovima:
“Zahvaljujući umjetnosti, umjesto da vidimo jedan jedini svijet, ovaj naš,
mi vidimo kako se on umnožava; pa, koliko ima originalnih umjetnika,
toliko nam svjetova stoji na raspolaganju.”
2
KNJIŽEVNOST
1
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Usmena balada : Hasanaginica
Nastavna oblast: Književnost
Nastavna jedinica: „Hasanaginica“ – usmena balada
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: usmena književnost kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i

književnosti uopće, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, značaj ljubavi u životu
čovjeka, važnost porodice, razvijanje osjećaja za ravnopravnost uopće,
posebno za ravnopravnost spolova
Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim značajkama usmene narodne

književnosti, balada kao epsko-lirska pjesma, razvijanje vještine pravilnog
razumijevanja poruke u baladi, sadržajna analiza/ patrijarhalni i klasni sukobi
(odnos aga i begova), epski i lirski elementi u baladi, kompozicija, slovenska
antiteza
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emocionalnih i stvaralačkih

funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i

razgovora, metoda čitanja i pisanja, metoda raspravljanja
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni i rad u grupama
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, kasetofon,

audiozapis Uspavanke, audiozapis Hasanaginice, grafoskop, grafofolija
ilustracije Hasanaginice iz Čitanke 7, flip čartovi
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik,
Međupredmetna: historija, geografija, muzička kultura
3
Tok izvođenja nastavnog sata
Motivacijski dio časa:
Didaktička igra: Muzika i osjećanja
Poslušajte kompoziciju Uspavanka iz opere Hasanaginica kompozitora Asima

Horozića. Kojim je muzičkim elementima kompozitor izrazio osjećanja iskazana
riječima Uspavanke:
“Spavaj, spavaj, spavaj, sine,
lijepi sanak snivaj,
gdje ti majka tanku košu kroji,
košu kroji, a godine broji.
Spavaj, sine, lijepi sanak snivaj”?
Opera Hasanaginica nastala je prema najljepšoj bosanskoj narodnoj baladi

Hasanaginica. Izvorni naslov balade je Žalostna pjesanca plemenite Hasanaginice
(Žalosna pjesma plemenite Hasanaginice).
Objasnite originalni naslov ove balade.
Šta on nagovještava?
Alberto Fortis, putopisac, prvi zabilježio baladu Hasanaginica
(Alberto Fortis italijanski je putopisac iz 18. stoljeća. U Rimu je kao mladić učio
jezike i prirodne znanosti, proputovao je veliki dio Evrope, a osobito Italiju i
Dalmaciju. Istraživao je prirodu, narodne običaje i poeziju. Narodnu baladu
Hasanaginica Fortis je objavio 1774. godine u Veneciji u svojoj knjizi Put po
Dalmaciji. Od tada su se počeli nizati brojni prijevodi ove balade na razne jezike
svijeta.)
Glavni dio sata:

Najava teksta:
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 7
Interpretativno čitanje teksta:

Čita nastavnik ili pušta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doživljaja:
→ Balada Hasanaginica pjeva o jednoj davnašnjoj obiteljskoj tragediji. O kojoj?
Interpretacija teksta:
4
Otkrijmo značenje riječi:
ljubovca – voljena, supruga

pendžer – prozor
muči – šuti
gre – ide
uzatrage – u nezavratak, unatrage
ter – pa
kaduna – gospođa
knjiga oprošćenja – brakorazvodno rješenje koje je mogao dati samo kadija
→ Na koji se događaj balada Hasanaginica koncentrira u prve dvije strofe?
→ Čime je uvjetovana Hasan-agina odluka da ga Hasanaginica ne čeka “u dvoru

b’jelomu”? Šta vam o tome govore sljedeći stihovi:
“On boluje od ljutijeh rana.
Oblaze ga majka i sestrica,
A ljubovca od stida ne mogla.”
→ Koga sve unesrećuje ova Hasan-agina odluka?
→ Zašto Hasanaginica nije “mogla” posjetiti muža? Kome bi se zamjerila da je

uspjela savladati svoj “ženski stid”?
→ Šta se krije iza okrutne odluke Pintorović-bega da ponovno uda sestru:

a) osveta Hasan-agi jer je ponizio Hasanaginicu, a time i Pintorović-bega,
i/ili
b) želja Pintorović-bega da upravlja sestrinim životom?
→ U čemu je sličnost između Hasan-age i Pintorović-bega?
→ Naziru li se u baladi njihova osjećanja prema Hasanaginici? Šta ih sprečava da ih

pokažu i/ili iskažu riječima:
a) muški ponos
b) muški stid?
→ Kako Hasanaginica prihvata odluku Hasan-age, a kako bratovu odluku? Šta o

tome saznajete iz ovih stihova?
1. “Kad kaduna knjigu proučila,
Dva je sina u čelo ljubila,
A dv’je šćeri u rumena lica.
A s malahnim u bešici sinkom,
Od’jelit se nikako ne mogla.
Već je bratac za ruke uzeo,
I jedva je s’ sinkom rastavio...”
5
2. “– Aj, tako te ne želila, braco,

nemoj mene davat za nikoga,
da ne puca jadno srce moje,
gledajući sirotice svoje!”
→ Hasanaginica na veoma dirljiv način iskazuje svoja majčinska osjećanja. Kako to

čini na početku, kako u sredini, a kako na kraju balade? Pronađite stihove u kojima
je njena tuga zbog rastanka s djecom najsnažnije izražena!
→ Uporedite Hasan-agine riječi na početku i na kraju balade:

1. na početku balade:
“– Ne čekaj me u dvoru b’jelomu,
ni u dvoru, ni u rodu momu!”
2. na kraju balade:
“A to gleda junak Hasan-aga,
Pak dozivlje do dva sina svoja:
– Hod’te amo, sirotice moje,
Kad se neće smilovati na vas,
Majka vaša srca kamenoga!”
→ Kako Hasan-aga preživljava prolazak Hasanaginicinih svatova? Šta ovoga puta
zamjera Hasanaginici?
→ Kako je Hasan-aga mogao promijeniti njenu sudbinu i sudbinu djece?

Da li bi to utjecalo i na njegovu sudbinu?
Ko je još mogao promijeniti Hasanaginicinu sudbinu?
Je li to mogla Hasanaginica? Objasnite zašto tako mislite?
Rad u grupama:
1. grupa
Ova balada ima i svoju dramsku kompoziciju: uvod (ekspozicija), zaplet,
kulminaciju i rasplet. Pronađite stihove u baladi Hasanaginica u kojima
prepoznajete ove dijelove kompozicije. Objasnite svaki dio jednom rečenicom.
2. grupa
Za jezik i ritam narodne pjesme karakteristično je ponavljanje određenih riječi,
stihova ili većih cjelina, stalnih epiteta, arhaizama. Pronađite u baladi
Hasanaginica epitete, stalne epitete, ponavljanja, arhaizme.
3. Odredite temu i ideju pjesme.
4. Grafički prikažite Hasanaginicina osjećanja bola od početka pa do kraja
balade. Objasnite i riječima uzlaznu i/ili silaznu putanju njenih osjećanja.
→ Prezentirajte svoje radove ostalim učenicima. Prodiskutirajte rezultate svojih

istraživanja.
6
Sinteza:
→ Balada je kraća usmena pjesma koju karakterizira istovremeno prisustvo epskih,

lirskih i dramskih elemenata. U imenu balade (prema italijanskoj riječi balare –
plesati) prepoznajemo vezu ove pjesme s plesom uz koji je pjevana.
→ Teme o kojima usmena balada pjeva najčešće su: djevojka zle sreće, dvoje
zaljubljenih koje je smrt rastavila, nesretni supružnici i roditelji, različiti sukobi u
porodici... Radnja balade duboko je prožeta emocijama, što je čini srodnom lirskoj
pjesmi. Junaci balada gotovo su uvijek žene, a rasplet je po pravilu tragičan.
→ Slavenska antiteza je vrsta poređenja. To se poređenje sastoji iz tri dijela: pitanja,

negacije toga pitanja i odgovora na postavljeno pitanje. Takvo poređenje
susrećemo u narodnoj poeziji slavenskih naroda, pa se zato i naziva slavenskom
antitezom.
Ovo je slavenska antiteza iz balade Hasanaginica:
“Što se b’jeli u gori zelenoj? – stihovi kojima se postavlja pitanje;

Al’ je snijeg, al’ su labudovi?”
“Da je snijeg, već bi okopnio, – stihovi kojima se daje negativan odgovor;

labudovi, već bi poletjeli.”
“Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, – stihovi kojima se daje odgovor na pitanje.

nego šator age Hasan-age.”
Završni dio sata:
Prepoznajte epske i lirske elemente u baladi i zaključite šta je to balada. Prisjetite se i

neke druge vama poznate narodne balade.
Domaća zadaća:
→ Okarakterizirajte lik Hasanaginice. Posebnu pažnju obratite na njezin odnos

prema djeci, mužu, bratu.
Posmatranje i praćenje:
Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje
obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
7
2
Narodna romansa: Hadži Musić Meho
Nastavna jedinica: Narodna romansa: Hadži Musić Meho
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota usmene

književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja usmene književnosti
kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjećaja za
pravdu, razvijanje ljubavi prema prema tradiciji, razvijanje ljubavi prema
usmenoj i pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, istinoljubivost
kao vrijednost, vedri narodni duh kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki usmene narodne književnosti,

osobenosti žanra narodne romanse, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja
poruke, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti romanse, sadržajna
analiza, epski i lirski elementi u romansi, kompozicija, uočavanje razlika i
sličnosti između balade i romanse
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih

funkcija/ razvijanje sposobnosti uočavanja pravde, razvijanje smisla za humor
duhovitost
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda

usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija

ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop, kasetofon i audiozapis romanse
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik,
Međupredmetna: historija, muzička kultura
8
Didaktička igra: Ja sam “maska...”
Jedan učenik je “maska” i pokušava mimikom i pokretima predstaviti različite osobine

ljudi: stid, bahatost, nježnost, grubost, radoznalost, skromnost, hvalisavost... Ostali
učenici pogađaju šta “maska” želi predstaviti.
Šta je to hvalisavost?
Znate li koju šaljivu anegdotu o nekom hvalisavcu?
Kako hvalisavost često zna završiti?
Glavni dio sata:

Najava teksta

→ U ovoj se pjesmi susrećemo s temom o vragolastoj djevojci! Koji postupci Crničića

Ajke potvrđuju da ona to i jeste?
Otkrijmo značenje riječi:
ljuba – supruga
pretil – debeo
đogin – đogo, konj
čejrek – komad, četvrtina
→ Hadži Musić Meho čezne za djevojkom Crničića Ajkom. Je li on uvjeren da će

lahko “obljubiti” Ajkino lice? Šta vam o tome govore prvi stihovi pjesme:
Hvalio se Hadži Musić Meho
u kafani među jaranima:
“Ženjen n’jesam, ženiti se neću,
dok ne vidim Crničića Ajku,
i dok njeno lice ne obljubim”?
9
→ Koristeći Mehinu neopreznost i lahkovjernost, Ajka ga postepeno razoružava da bi

se na kraju ove “igre” Meho našao vezan “za tanahnu jelu”. Kako to Ajka radi, na
šaljiv i/ili grub način? Da li se Ajka želi samo našaliti s Mehom, ili ima na umu i
poučiti ga nečemu?
→ Motiv djevojačkog prerušavanja, Ajkinog prerušavanja u odjeću Hadži Musić

Mehe, završni je napad na ponos mladog momka. O kakvoj promjeni u njegovom
raspoloženju svjedoče ovi stihovi:
“Brže meni moja braćo draga,
odr’ješte mi prebijele ruke,
davno su mi nokti pocrnili,
da me j’ vez’o Kostrš harambaša,
ne bi mene ovako pritego,
ko što danas Crničića Ajka”?
→ Šta Crničića Ajka prerušavanjem želi postići?
→ Uporedite takav slijed događaja s uvodnim stihovima pjesme.
→ Šta je Hadži Musić Meho mogao naučiti iz Ajkinih postupaka?
Sinteza:
Kojoj vrsti pjesama pripada ova pjesma? Uočavamo da pjesma ima fabulu i likove,
ali da su u njoj istovremeno naglašena i osjećanja glavnih likova. Dakle, u pjesmi
Hadži Musić Meho međusobno se prožimaju epski i lirski elementi. Epsko-lirske
pjesme koje su vedre i ponekad šaljive zovu se romanse. Romansa je pjevana na
sličan način kao i balada, ali vedrijim tonom. Vedrina je temeljna crta romanse, ona
pjeva o ljubavi veselo i razdragano.
Završni dio sata:

Odredite epske i lirske elemente u romansi i zaključite šta je to romansa.
Domaća zadaća:
→ Djevojka sveže momka kažnjavajući ga za njegovu hvalisavost i lahkovjernost.

Kako biste okarakterizirali ponašanje djevojke: kao više osvetoljubivo ili kao više
vragolasto? Zašto?
→ Ilustrirajte stihove:
“Mili Bože čuda na svijetu.
Mehin đogo, ali nije Meho,
po od’jelu, Hadži Musić Meho
po ljepoti, Crničića Ajka.”

10
3
Sevdalinka: Ima l' jada k'o kad akšam pada
Nastavna jedinica: Sevdalinka: Ima l' jada k'o kad akšam pada
Odgojni: ljepota usmene književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja

usmene književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i
književnosti uopće, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi
prema sevdalinci
Obrazovni:
upoznavanje sa temeljnim značajkama sevdalinke, motivi, osjećanje,
raspoloženje, unutrašnja rima u stihovima, melodičnost i harmoničnost
sevdalinke, vizualni i akustički/auditivni elementi

funkcija, upoznavanje i razvijanje osobenosti različitog izražavanja
emocionalnog doživljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka
(glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda čitanja i
pisanja, ilustrativna metoda
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni

rad
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop,

grafofolija- ilustracija teksta iz Čitanke 7, (grafoskop ili bim-projektor),
kasetofon i audiozapisi sevdalinki
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik
Međupredmetna: Muzička kultura
11

Didaktička igra: “Volim pjesmu...”
Uvježbajte kod kuće (oni koji to žele) pjevanje jedne sevdalinke po vlastitom izboru, a
potom u razredu uz audiozapis i otpjevajte (karaoke). Neka neko od učenika
učestvuje u ovom karaoke programu s audiozapisom sevdalinke Ima l’ jada k’o kad
akšam pada.
Proglasite najboljeg “interpretatora” sevdalinki.
U koju vrstu muzike spadaju ove pjesma?
Kako ih zovemo?
Poznajete li nekog izvođača sevdalinki?
Uz koje se instrumente najčešće izvodi sevdalinka?
(Saz je stari žičani muzički instrument s dugom drškom. U našim krajevima u XIV i
XV stoljeću sijelo se nije moglo zamisliti bez saza i sevdalinke. Saz je postepeno
potiskivan harmonikom, koja nije bila primjerena načinu pjevanja sevdalinke, što je
utjecalo na izmjenu načina njena pjevanja.)
Glavni dio sata:
Najava teksta

→ Mak Dizdar jednom je prilikom zabilježio kako sevdalinka “blista čista kao biser”
izvađen iz školjke sa dna tajanstvenog mora. Potražimo taj blistavi biser i u ovoj
sevdalinci!
♠ Otkrijmo značenje riječi:
akšam – predvečerje, prvi mrak

saz – starinska tambura s dugom drškom
jacija – doba oko dva sata poslije zalaska sunca kada se obavlja istoimena
muslimanska molitva
šadrvan – vodoskok sa bazenom od mermera ili betona
gondže – momče
12
→ Prepoznajmo „blistavi biser“ s tajanstvenog dna djevojačkog srca, u djevojačkoj

ljubavnoj čežnji. Za koje se doba dana vezuje?
→ Koji stihovi iskreno iskazuju ljubavni nemir u vrijeme “kad akšam pada”? Šta
upotpunjuje taj nemir? Koji motivi? Kakvi su to “tanahni” šadrvani?
→ Svaki stih u pjesmi, osim prvog i dva posljednja, čini zasebnu pjesničku sliku. Koje
su to pjesničke slike? Koje pjesničke slike možete vidjeti, a koje možete čuti?
→ Pjesma odiše unutrašnjom čežnjom i nemirom. Saznajte kako čežnja i nemir

progovaraju u završnim stihovima pjesme:
“Milo moje da l’ još misliš na me?
Milo gondže, da li misliš na me?”
→ Čemu doprinosi ova unutrašnja rima:

“a saz bije u pozne jacije”?
Ovakvom unutrašnjom rimom pojačava se melodičnost, sklad, harmonija pjesme.
→ Uočite vizualne i akustičke (auditivne) slike u pjesmi.
Sinteza:
Sevdalinka je posebna vrsta lirske narodne pjesme. Nastala je u gradskim

sredinama Bosne i Hercegovine. Ime je dobila od turske riječi sevdah, koja označava
ljubavnu čežnju, ljubavni zanos. Sevdalinke su najčešće sjetne jer pjevaju o
neostvarenoj ljubavi, o ljubavnom bolu i čežnji. Uvijek su snažno emocionalno
obojene. Stvarane su i pjevane na djevojačkim i momačkim sijelima, u avlijama,
baščama, na teferičima... Popularnosti sevdalinke doprinosilo je njeno muzičko
izvođenje. Sevdalinke često iskazuju čežnju za rodnim krajem, pjevaju o gradovima,
planinama, rijekama naše domovine.
→Riječ sevdalinka dovodi se u vezu i s arapskom riječju sawda, što znači crna žuč.
Stari arapski i grčki liječnici smatrali su da crna žuč, kao jedna od četiri osnovne
supstance u ljudskom organizmu, utječe na emocije i izaziva melanholično
raspoloženje.
Završni dio sata:

Uz tonski zapis horski otpjevajte ovu lijepu sevdalinku. Naučite njen tekst jer
ćete je tako sačuvati od zaborava.
Domaća zadaća:
→ Pronađite u rječniku značenje riječi melanholija i ustanovite kako ritam pjesme
“Ima l’ jada k’o kad akšam pada” utječe na raspoloženje slušalaca?
13
4
Romska pjesma : Đelem, đelem
Nastavna jedinica: Romska pjesma: Đelem, đelem
Struktura i tip sata: Usvajanja novih nastavnih sadržaja
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, razvijanje ljubavi

prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema muzici, razvijanje osjećaja za
jednakopravnost i uvažavanje različitosti
Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim značajkama usmene narodne

književnosti, upoznavanje sa romskom književnošću, romska lirska pjesma-
himna, motivi, osjećanje, raspoloženje, melodičnost, harmoničnost

funkcija, upoznavanje osobenosti različitog izražavanja emocionalnog
doživljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa),
koordinacija imaginacije i govornog izraza

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda čitanja i
pisanja, demonstracija, ilustrativna metoda
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: individualni, individualizirani, frontalni
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke,

videotop/bim-projektor, videozapis pjesme, grafoskop i grafofolija sa
ilustracijom iz Čitanke 7
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, jezik, medijska kultura
Međupredmetna: muzička kultura, historija, likovna kultura, TiZO
14
Narodi i običaji!
→ Videozapis: romska himna (Đelem, đelem)
→ Vještina sviranja različitih instrumenata postala je jedno od prepoznatljivih obilježja
romskog naroda. Koje instrumente Romi najradije sviraju?
→ Koje je obilježje romskog života prepoznatljivo na romskoj zastavi?
Glavni dio sata:
Najava teksta:

Himna je svečana pjesma. Pjesma Đelem, đelem (u prijevodu Išao sam, išao) je
romskom himnom proglašena na prvom Svjetskom kongresu Roma 1971.godine u
Londonu.
Šta nam o tradiciji Roma govori prva strofa u pjesmi:

„Idem, idem na daleki put
I upoznajem sretne Rome
O Romi, odakle ste,
Sa šatorima pokraj sretnih puteva?“ ?
Šta o događajima iz prošlosti romskog naroda saznajemo iz romske himne Đelem,

đelem?
Šta ti tome govore stihovi:
„Imao sam nekada veliku porodicu,

Ali crne legije su ih ubile.“?
Romi su međusobno veoma složni i nikada nisu vodili osvajački rat. Zajednice Roma
biraju svoga kneza koji o njima brine.
Šta o slozi i željama romskog naroda saznaješ iz ovih stihova:
„Sada je vrijeme, ustanite Romi svi,

Dići ćemo se visoko, ako se potrudimo.“?
15
Romska himna poznata je pod raznim imenima: Gelem, Gelem; Đelem, đelem;
Romale Chavale... Ovo je tekst himne na romskom jeziku:
GELEM, GELEM
Gelem, gelem, lungone dromensa

Maladilem bakhtale Romensa
A Romale katar tumen aven,
E tsarensa bahktale dromensa?
A Romale, a Chavale
Vi man sas ek bari familiya,

Murdadas la e kali legiya
Aven mansa sa lumniake Roma,

Kai putaile e romane droma
Ake vriama, usti Rom akana,
Men khutasa misto kai kerasa
A Romale, a Chavale
→ U jezik Roma (e Romani čhib) je tokom njihovog selilačkog života prodro veliki
broj stranih riječi koje su bogatile njegov rječnik. Da bismo stekli dojam o zvučnosti i
ljepoti romskog jezika, evo nekoliko riječi: na romskom brojevi od jedan do pet glase:
jekh, duj, trin, shtar, pandz.
Evo i jedne romske dječije brojalice:
“Haklo Baja, lija pire raja, hukli bori, lija piri beli.”
→ Romski jezik je obogatio živopisne rječnike neknjiževnih govora. Neke od ovih

pozajmicama iz romskog jezika su halisati (jesti), oguglati (oglušiti)...
Sinteza:
Himna je svečana pjesma. U početku je označavala svaku pjesmu (u prijevodu znači
pjesma, hvalospjev), a nešto kasnije pjesmu posvećenu bogovima, herojima i prirodi.
Danas većina naroda ima svoju himnu. To su nacionalne himne, one su rodoljubive /
patriotske / domoljubne svečane pjesma koje veličaju povijest, tradiciju i slavu
jednog naroda.
Završni dio sata:
1.Ilustrirajte romsku nošnju. Može to biti i tradicionalna narodna romska nošnja ali i
modernistička. Ako ste u prilici možete nekoga, ukrasiti, dotjerati detaljima koji su
karakteristični za romsku nošnju (ruža u kosi, široka romska suknja...).
2.Naučite romsku brojalicu iz Čitanke 7. Obogatite je pokretima ruku, nogu glave...
Domaća zadaća:
→ Saznajte još neke melodične riječi u romskom jeziku. → Potražite neku zbirku
romske poezije i istražite kojim temama se najčešće bavi.
16
→ Koje je obilježje romskog načina života prepoznatljivo na romskoj zastavi?

17
5
Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije
Nastavna jedinica: „Ljetopis“ Mula Mustafa Bašeskija
Struktura i tip sata: usvajanje novih nastavnih sadržaja
Odgojni: razvijati sposobnosti za uočavanje lijepog i vrijednog u književnim

djelima, razvijati ljubav prema domovini, upoznavati se sa njenom historijom,
ljudima i događajima
Obrazovni: Ljetopisac Mula Mustafa Bašeskija, uočavanje žanrovskih i

strukturnih osobenosti ljetopisa, objektivni i subjektivni elementi, hronološki
zapis događaja, hićaja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u tekstu, vrijednost
ljetopisa za historiju zemlje
Funkcionalni: razvijanje perceptivnih sposobnosti, formiranje i izgrađivanje

mentalnih i komunikativnih sposobnosti, logičkog mišljenja i zaključivanja
koordinacija govornog izraza i imaginacije, imaginacije i govornog izraza,
razvijanje sposobnosti uočavanja,

razgovora, heuristička metoda, poredbena metoda,
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, „Ljetopis“ Mula Mustafa Bašeskija,

Školski ljetopis, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz
Čitanke 7, grafoskop,
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja
Međupredmetna: historija, geografija
18
Sve što se zabilježi – ostaje!

→ Razgledajte školski ljetopis, razgovarajte o podacima koji su u njemu zabilježeni, o
fotografijama... Šta je bilo tako značajno u proteklim školskim godinama u vašoj
školi da je zavrijedilo da bude zabilježeno u školskom ljetopisu? Ko je vodio
ljetopis u vašoj školi?
→ Razmislite i prokomentirajte uvodne riječi jednog ljetopisca (Bašeskija: Medžmua),

a koje glase: “Ovdje ću bilježiti datume nekih događaja koji se zbiše u gradu
Sarajevu i Bosanskom ejaletu, jer sve što se zabilježi ostaje, a sve što se pamti
nestaje.”
(Mula Mustafa Bašeskija (1732–1809) bošnjački je ljetopisac rođen u Sarajevu u

kome je proveo cijeli svoj život. O njemu znamo samo ono što je sam o sebi
zabilježio u svom Ljetopisu. Bio je narodni pisar, vjeroučitelj u mektebu, službenik
Gazi Husrev-begovog vakufa, imam jedne sarajevske džamije. Pisarska djelatnost
navela ga je da započne svoj Ljetopis, a započeo ga je sjećanjem na događaje koji
su se zbivali deset godina ranije. Za Bašeskiju kažu da je pisao na turskom, a mislio
na bosanskom jeziku. Isticao je da je bosanski jezik ljepši od arapskog, turskog ili
perzijskog jezika.)
Glavni dio sata:
Najava teksta:
→ Od marta 1756. godine Mula Mustafa Bašeskija u svom je Ljetopisu bilježio

mnoge važne događaje u Sarajevu i Bosni, te je ostavio opsežan zbornik bilješki na
19
turskom jeziku. Ljetopis je značajan izvor za historiju Sarajeva iz druge polovine 18.
stoljeća.
Bašeskija je objektivno zapisivao sva važnija zbivanja, pri čemu je pokazivao izrazit
pripovjedački dar u koji je utkana tradicija narodnog pripovijedanja.
temuz – sedmi mjesec po hidžretskom kalendaru

muharem – prvi mjesec u hidžretskom kalendaru, ima 30 dana i u njemu je
zabranjeno ratovati
Abaciluk – Abadžiluk, dio grada u kojem su smještene krojačke radnje
zabiti – policija, panduri
paša – titula turskih uglednika i vojnih lica
zilhidže – dvanaesti mjesec u hidžretskom kalendaru
→ Do kojih smo podataka došli iz prvog Bašeskijinog zapisa?

Bašeskija precizno, tačno i vjerno bilježi dolazak kuge u Sarajevo, njeno širenje
periferijom grada, bilježi tačan podatak koliko je ljudi umrlo od kuge, koliko je godina
kuga harala Sarajevom... Tu je stravičnu pošast opjevao i u svojoj pjesmi Pjesma o
haranju kuge.
Pročitajte pjesmu a zatim uporedite podatke iz zapisa i podatke iz pjesme.
Utvrdite sličnosti i razlike između zapisa i pjesme.
→ Šta smo saznali o zbivanjima u Sarajevu 1180. godine po Hidžri (9. VI 1766–29. V
1767)?
Za koga su bitni podaci o događanjima u Sarajevu te godine:
a) za historiju Bosne,
b) za sve stanovnike Sarajeva,
c) za ljetopisca,
d) za sve koje zanima i Sarajevo i Bosna?
→ 1180. godina po Hidžri, zapravo je 1766. godina po našem (gregorijanskom)

kalendaru.
Istražite koja je razlika između ova dva računanja vremena! Potražite u enciklopediji
odgovore na sljedeća pitanja:
1. Kada započinje hidžretski kalendar?
2. Šta je to gregorijanski kalendar?
→ Bašeskija je objektivan, pouzdan ljetopisac. No, on je često u Ljetopisu iznosio i

svoje negodovanje prema vlastodršcima i tako izražavao i mišljenje širokih slojeva
sarajevskog stanovništva. Želio je biti glas obespravljenih i siromašnih. Prepoznajte
taj glas u ovom odlomku iz Ljetopisa!
→ Bašeskija je često koristio narodne predaje i priče da bi potkrijepio svoje tvrdnje. U

Ljetopisu se nalaze i kratke narodne priče religioznog ili poučnog karaktera koje se
20
obično završavaju na neočekivan način. Zovu se hićaje (hikaje). Jednu hićaju imate
pred sobom.
→ Kako je čovjek iz ove hićaje iskušavao “ženski jezik”?

U kojoj je mjeri prihvatljivo ovakvo razumijevanje “ženskog jezika”?
→ Proučite piščev jezik. Uočite arhaizme (zastarjele riječi i izraze).
Sinteza:
→ Ljetopis je vrsta književnog djela u kojem se vjerno, objektivno bilježe stvarni
događaji u određenom vremenskom periodu i na određenom lokalitetu. U ljetopisu se
uz objektivne činjenice ponekad javljaju i piščevi subjektivni stavovi. Događaji se
bilježe hronološkim slijedom.
→ Bašeskijin Ljetopis danas se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Sastoji se od 165 listova, formata 19 x 27 cm. Na kožnom povezu utisnuti su
ornamenti sastavljenih kružnica.
→ Hićaja (hikaja) je kratka narodna priča religioznog ili poučnog karaktera koja često
ima neočekivan kraj.
Završni dio sata:

→ Suvremeni bosanskohercegovački pisac Abdulah Sidran slavnome je ljetopiscu
Bašeskiji posvetio jednu svoju pjesmu. Pročitajte dijelove ove pjesme i razgovarajte o
pjesnikovim zapažanjima, ali i raspoloženjima.
BAŠESKIJA
Jutros je, usred ljeta, snijeg pao, težak

i mokar. Plaču zaprepaštene bašče. Bilježim to
i šutim, jer svikao sam na čuda. Vidim, kroz okna
dućanska, zabrinuta prolaze lica, i nijema. Kamo
će stići, Bože, koji sve znaš? (...)
Tako je nekoć (i to stoji zapisano), crvena
kiša lila ponad grada, pometnja i strah rasli
ko korov. A malo je zdravih u gradu duša. (...)
Abdulah Sidran
→ Zbog čega je u ovoj pjesmi jače izražen subjektivni stav prema temi nego u
Ljetopisu?
Ipak, ima nešto po čemu su slični zapisi iz Ljetopisa i ovi odlomci iz pjesme. Šta je
to?

21
6
Oslo pod snijegom (Isidora Sekulić)
Nastavna jedinica: „Oslo pod snijegom“ Isidora Sekulić
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doživljaja prirode

kao vrijednosti, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanju
doživljaja prirode riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za uočavanje ljepote
Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim naučno-književnim vrstama, uočavanje

žanrovskih i strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi
u opisivanju,
Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i

komunikativnih sposobnosti, izgrađivanje estetskih vrijednosti,

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,rad u

parovima
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, flomasteri,

boje, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop, kompas, plutani
čepovi, tanji ekseri, prozirna posuda s vodom, karta Evrope
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, jezik
Međupredmetna: geografija, likovna kultura, fizika
22

Didaktička igra: Gdje je taj Sjeverni pol?
(Priprema: kompas, plutani čepovi, tanji ekseri, prozirna posuda s vodom.)

Kao što znate, crveni se vršak metalne igle na kompasu uvijek okreće prema
Sjevernom polu, jer ga on privlači svojim magnetom.
U ovu se čaroliju možete uvjeriti i sami. Napravite svoj mali kompas: kroz plutani čep
pažljivo provucite tanji ekser i stavite ga da pliva u posudi s vodom. Ako se želite
uvjeriti je li vaš kompas ispravan, uporedite smjer koji pokazuje ekser sa smjerom
kazaljke na pravom kompasu!
Koja strana kazaljke na kompasu pokazuje jug?
Treba li pticama kompas da bi pronašle jug?
Pođimo mi ipak na sjever. Tamo je jedan grad pod snijegom!
(Isidora Sekulić (1877–1958) srpska je spisateljica koja je govorila sedam jezika,

izvanredno poznavala književnost i umjetnost. Bila je prva žena akademik u Srbiji.
Živjela je povučeno, u svijetu knjiga, bez porodice koju je rano izgubila. Mnogo je
putovala, bila je u Francuskoj, Njemačkoj, Engleskoj, Skandinaviji, Rusiji, Africi, Maloj
Aziji... Napisala je djela: Saputnici, Pisma iz Norveške, Đakon Bogorodičine crkve i
dr. U jednom intervjuu Isidora je izjavila: “Volim tišinu. (...) Ako nešto vredim, neka
kažu posle moje smrti, a ni dva dana pred smrt ne želim da me hvale.”)
Glavni dio sata:
Najava teksta:

Oslo pod snijegom
23
→ Putopisna proza Pisma iz Norveške zasigurno su najbolje prozno djelo Isidore

Sekulić u kome spisateljica potvrđuje izoštrenost svoga zapažanja, svoj prefinjeni
smisao za detalje koje savršeno precizno smješta u svoje izrazito emocionalno
obojene slike nekog krajolika.
bizarni – čudni, neobični

portfelj – službena torba, torba za spise
tociljati se – klizati se na ledenoj stazi
tociljajke – uglačane staze na snijegu, ledene staze
odjedared – odjednom
→ U ovom odlomku iz putopisa Isidora Sekulić opisuje Oslo u zimskim danima. Oslo
je glavni grad Norveške u čijim se granicama nalaze prostrani otvoreni prostori i
brojni parkovi koji svojim zelenilom i prozračnošću otkrivaju bezmjernu ljepotu i
snagu prirode.
→ Kojim slikama u zimskom krajoliku spisateljica posvećuje posebnu pažnju?

Kojim su emocijama obojene te slike?
→ Koje su vam slike ovoga grada pod snijegom prepoznatljive, a koje nove? Zašto?
Koji motivi tekst čine posebno dinamičnim?
Po čemu je zanimljiv gradski prostor na kojem je smješten spomenik pjesniku
Velhavnu?
Postoji li u vašem mjestu spomenik nekoj znamenitoj ličnosti?
Kako pjesnici pokazuju ljubav svome gradu? Kako gradovi uzvraćaju ljubav
pjesnicima?
→ Rad u parovima:
1. Uzmite kartu Evrope, pronađite granice Norveške, pronađite Oslo. Koje boje
preovladavaju na karti Norveške? Šta to znači?
2. Izdvojite rečenice koje opisuju ponašanje ljudi na snijegu.
3. Izdvojite rečenice u kojima se opisuje odjeća Norvežana.
4. Prema karti Evrope nacrtajte izgled vanjskih granica Norveške, voštanim
bojama obojite planine, ravnice, more.
Parovi izvještavaju o svojim realiziranim zadacima
Sinteza:
24
Putopis je prozno književno djelo u kojem pisac subjektivno i slikovito opisuje neku
zemlju, predio, krajolik, ljude i atmosferu. Putopisac iskazuje svoje dojmove i osobne
doživljaje s tog putovanja. Predmetom njegova interesiranja jesu prirodne ljepote,
kulturno-historijske znamenitosti, ljudi, njihovi običaji...
Završni dio sata:

Zamislite da se olovka u vašoj ruci sve više zagrijava što duže njome pišete. Imate
pet minuta da opišete vaš rodni kraj, jer za pet minuta nećete moći više da je držite u
ruci. Vaše bilježnice zamijenite sa drugom/drugaricom u klupi i pročitajte radove. Ko
želi može pročitati svoj rad naglas.
Domaća zadaća:
U bilježnicu ispišite pridjeve i imenice kojima se u navedenom odlomku putopisa

Oslo pod snijegom opisuju ulice, brežuljci, drveće, ograde, snijeg.

25
7
Dnevnik Ane Frank
Nastavna jedinica: Dnevnik Ane Frank
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u

odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje
normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje
empatije, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima,
osuda rata

žanrovskih i strukturnih osobenosti dnevnika, objektivni i subjektivni elementi,
hronološki redoslijed bilježenja

komunikativnih sposobnosti, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: individualan rad, frontalni, rad u

grupama
Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 7, Dnevnik Ane Frank, kreda,
bilježnica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop,
Tematska korelacija
26
Međupredmetna: historija, likovna kultura
Kutak za tajne!
Kome povjeravate svoje tajne o prvoj ljubavi, o nedoumicama, o nekim vašim
problemima?
Istaći na flip chartu riječi Ane Frank: “Nadam se da ću se tebi moći povjeravati kao
nikome do sada i nadam se da ćeš mi biti velika potpora i utjeha. Da bih u mislima
stvorila sliku bliskog bića za kojim čeznem, želim da sam ovaj dnevnik bude to blisko
biće, moja prijateljica i tu moju prijateljicu nazvat ću Keti.”
Ana Frank
Kome Ana povjerava svoje tajne? Kutak za tajne!
Kako je Ana nazvala svoju novu prijateljicu?
Šta od nje očekuje? Imate li vi neki kutak za tajne?
Flip shart
Ana Frank autorica je jednog od najpoznatijih dnevnika na svijetu. Duže od dvije

godine Ana je u tajnom skrovištu jedne zgrade u Amsterdamu, u kom se skrivala za
vrijeme progona Jevreja u Drugom svjetskom ratu, pisala svoj dnevnik. Nakon dvije
godine Ana i njena porodica odvedeni su u koncentracioni logor. Sedam mjeseci
poslije, Ana je umrla od tifusa. Anin otac, jedini preživjeli član ove porodice, vratio se
u Amsterdam, i nakon što je pronašao Anin dnevnik – objavio ga je.
Glavni dio sata:
Najava teksta:
Interpretativno čitanje teksta: DNEVNIK ANE FRANK

(odlomak)
27
→ Za Anu je njen dnevnik bliska prijateljica kojoj želi povjeriti svoje najskrivenije misli
i osjećanja. Šta Ana povjerava svom dnevniku 7. marta 1944. godine?
Šta je trinaestogodišnjoj djevojčici prekinulo bezbrižno djetinjstvo?
→ Pročitajte još jednom Anine riječi: “Sad gledam na tu Anu kao na prijatnu ali vrlo
površnu djevojku. To je neka druga Ana koja je uživala u onom božanstvenom životu,
a ne Ana koja je postala mudra među ovim zidovima.” Od čega je Ana postala
mudra? Kakva bi Ana, zapravo, željela biti: bezbrižna ili mudra? Zašto? A šta biste vi
željeli?
Koje nove osjećaje Ana otkriva u tami svoga skrovišta?
→ Da je kojim slučajem Ana vama povjerila svoj “recept za sreću”, kako biste ga
razumjeli? Pročitajte ga još jedanput i prokomentirajte!
“Izađi napolje, u polja, uživaj u prirodi, u suncu, izađi i pokušaj da ponovo nađeš
sreću u samoj sebi i Bogu. Pomisli na svu ljepotu koja još preostaje u tebi i oko tebe i
budi srećna!”
→ Razmislite o “receptu za sreću” Anine majke: “Misli na svu nesreću na svijetu i

budi zahvalna što je i ti ne dijeliš!”
Koju je nesreću Ana ipak morala podijeliti s drugima? Je li to mogla izbjeći? Ima li ko
pravo učiniti nas nesrećnim?
Neka vam Dnevnik Ane Frank posluži kao inspiracija za radionicu o ljudskim pravima.
Rad u grupama:
1. grupa
Na flip chartu nacrtajte ili ilustrirajte neka od osnovnih ljudskih prava (pravo na život,
pravo na oba roditelja, pravo na zdravu okolicu, pravo na liječenje, pravo na
obrazovanje...)
2. grupa
Na flip chartu napišite poruku svima onima koji svojim postupcima unesrećuju ljude.
Možete to propratiti i ilustracijama.
3. grupa
Navedite i/ili ilustrirajte neka kršenja ljudskih prava.
4. grupa
Koja biste ljudska prava unaprijedili, kada biste bili u mogućnosti? Ilustrirajte to!
Razgovarajte s nastavnikom historije o Drugom svjetskom ratu, o stradanju Jevreja i

o zloglasnom koncentracionom logoru Aušvicu (Auschwitz). Ovu radionicu možete
uraditi i na času odjeljenske zajednice. Zabilježite svoja saznanja o ovoj temi na flip
chartu. Svoje radove izložite na zidove učionice ili školskog hodnika.
Sinteza:
28
Dnevnik je književno djelo u kojem se hronološki opisuju događaji u kojima su autor

ili autorica dnevnika učestvovali u određenom periodu svog života. Dnevnik se može
svesti na precizno nabrajanje činjenica iz života, a kod darovitih pisaca dnevnik može
biti tako pripovjedački uobličen da predstavlja literaturu vrlo zanimljivu za čitanje.
Dnevnik se bilježi iz dana u dan, sa svježim opisima dnevnih događanja jer autor ili
autorica dnevnika žele vjerodostojno ispričati svoj život i opisati vrijeme i sredinu u
kojoj žive.
Završni dio sata:
Koji je vaš “recept za sreću”? Ispišite ga u svoje bilježnice.

29
8
Pjesma o peru (Nerkesi)
Nastavna jedinica: „Pjesma o peru“ Nerkesi
Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja

pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja
ljubavi riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i
vrijednosti u književnom djelu
Obrazovni: stvaralaštvo na orijentalnim jezicima, uočavanje žanrovskih i

strukturnih osobenosti lirske pjesme 14. i 15. stoljeća, motivi,
raspoloženje/atmosfera, stilske figure, izražajno čitanje pjesme, uočavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog
jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom
Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,

komunikativnih i estetskih sposobnosti

razgovora, heuristička metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke,

grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop,
30
Tematska korelacija
Međupredmetna: biologija, likovna kultura, muzička kultura
Didaktička igra: Udahnimo život mislima!
Prokomentirajte Bašeskijin zapis iz Ljetopisa: “...sve što se zabilježi ostaje, a sve što
se pamti nestaje.”
Prisjetite se nekih misli koje vas uvijek obraduju, “ugriju vam srce”. Poklonite tim
mislima život kako ne bi nekada nestale zauvijek. Zabilježite ih na flip chartu.
Razgovarajte o vašim zapisima. Kada su vaše misli oživjele?
Ko im je udahnuo život?
Kako se zove stilska figura koju smo upravo upotrijebili?
Glavni dio sata:
Najava teksta: PJESMA O PERU (Muhamed Nerkesi Sarajlija)
(Muhamed Nerkesi Sarajlija rođen je u Sarajevu oko 1584. godine. Više

obrazovanje stekao je u Carigradu. Radio je kao profesor medrese i kadija u više
mjesta u Bosni, u Carigradu, Solunu... Nerkesi je pisao i na turskom jeziku i ovom
njegovom književnom djelatnošću svrstavaju ga u sami vrh pjesništva na turskom
jeziku. Bio je veoma uspješan divanski pjesnik, stihovi su mu raspjevani, lepršavi,
maštoviti.)
31
→ Pjesma je Nerkesiju poslužila da iskaže svoje misli o poeziji i pjesnicima.

Pjesnikovo pero je samo “naoko” nijemo. Kada će ono “progovoriti”? U rukama
pjesnika pero govori na poseban način. Kakav?
→ Slavuj je ptica koja je ljepotom svoje pjesme (zvuka i melodije) zadivila pjesnika.
Pjesnike često porede sa slavujima, a njihovu pjesmu s pjesmom slavuja. Šta
povezuje pjesnika i slavuja? Po čemu se razlikuju pjesma pjesnika i pjesma slavuja?
→ Svoju pjesmu pjesnici povjeravaju peru i ono “istog časa počne(š) izvijati pjesme”.
Ono nam otkriva pjesnikovu dušu, otkriva njegove tajne misli, osjećanja. Razmislite:
Kada se pjesnici povjeravaju peru? Kada pjesnik želi “složiti glas” sa svojim perom?
Kada je naš pjesnik odlučio pozvati pero riječima: “Hodi sada, otpočni pjesmu i složi
glas sa slavujem moje naravi”?
→ U ovoj su pjesmi iskazane misli o pjesnicima, o snazi i ljepoti njihove riječi koja je
kao pjesma slavuja. Posvećena je peru koje pjesnikovim mislima udahnjuje život!
Koja je to stilska figura? Je li pero doista živo, i kako pero mislima udahnjuje život.
Šta nam otkriva?
Sinteza:
U starijoj bošnjačkoj književnosti posebno mjesto pripada stvaralaštvu na

orijentalnim jezicima (turskom, arapskom i perzijskom). Ova je književnost svoj
procvat doživjela u periodu od 15. do 17. stoljeća, a obuhvata veliki broj stvaralaca.
Jedan od njih jeste i Muhamed Nerkesi. Njegove kratke lirske pjesme pune su
osjećanja i bujne mašte, u njima se može naslutiti atmosfera sevdalinke čijoj ljepoti
osjećajni Nerkesi nije mogao odoljeti.
Završni dio sata:
Budite pjesnici!
→ Otpočnite pjesmu i “složite glas” sa slavujem vaše “naravi”.

32
9
Voćka poslije kiše (Dobriša Cesarić)
Nastavna jedinica: „Voćka poslije kiše“ Dobriša Cesarić

Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, opisna/pejzažna pjesma, motivi,

osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, rima, stilske figure, upoznavanje sa
elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u
pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje
pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih
osobenosti lirske pjesme

komunikativnih sposobnosti


igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica

grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop, prozirna staklena posuda,
ogledalce
33
Tematska korelacija
Međupredmetna: fizika, likovna kultura, muzička kultura
Didaktička igra: Čarolija vode i sunca
Kako nastaje duga?

Dugu možete napraviti sami. Duboku prozirnu staklenu posudu napunite vodom i
postavite na mjesto izloženo suncu. U vodu zaronite ogledalce tako da se na njemu
prelama sunčeva svjetlost. Kada se voda umiri, na suprotnom zidu ugledat ćete svoju
dugu. Opišite njene boje!
Glavni dio sata:
Najava teksta: VOĆKA POSLIJE KIŠE (Dobriša Cesarić)
Po čemu je slika ovog pejzaža posebna? Kako sliku nekog krajolika može promijeniti
sunce? Koja još zbivanja u prirodi to mogu?
→ Pjesnik nam je u ovoj pjesmi naslikao svoj doživljaj voćke poslije kiše. Naslikao je
riječima dvije poetske slike.
Po čemu se te dvije slike razlikuju?
Koji motiv određuje tu razliku?
Šta grane voćke čini “čudesno raskošnim”?
34
→ Izdvojite vizuelne elemente u pjesmi.

Koji je, dakle, osnovni motiv u pjesmi?
→ Pročitajte pažljivo posljednja dva stiha pjesme.

“Ona je opet, kao prvo,
obično, malo, jadno drvo.”
Kamo je nestala čarolija?
→ Zažmirite i zamislite voćku poslije kiše, zamislite kapi na njenim granama.

Zamislite igru sunca na grani orošenoj blistavim kapima. Ko njiše kapi?
Voćka brižno, poput majke, čuva svoje kapi. Pjesnik je malu voćku, malo drvo,
pretvorio u nešto živo, nježno, brižno.
→ Pročitajte još jednom drugu strofu.

Kada nestaje ta čarolija?
Kuda je nestala čarolija? Gdje su blistave kapi, gdje je čudesna raskoš?
→ Ove dvije slike u potpunoj su suprotnosti. Druga slika još više ističe ljepotu voćke
iz prve strofe. Kada se jedna pored druge stave dvije pojave, dva osjećanja, dvije
slike koje imaju potpuno suprotne osobine, pri čemu se želi istaći jedna, dobijamo
jednu vrstu poređenja, stilsku figuru koja se zove kontrast ili antiteza.
→ Pjesnik je uhvatio jedan trenutak, u njemu je snažno doživio jednu sliku, a potom
je ona nestala u nepovrat.
Ovako snažan doživljaj, impresija, može se ostvariti jedino u izrazito lirskoj pjesmi.
On u nama budi jake emocije/osjećanja.
Koja je osjećanja pjesma pobudila u vama?
→ Dobrišu Cesarića zovu pjesnikom sutona, večeri, jeseni, bola i žudnje za svjetlom,
pjesnikom koji sve to pronalazi u običnom i svakodnevnom. Cesarić je jednom
prilikom izjavio šta ga je inspiriralo da napiše pjesmu Voćka poslije kiše: “Jedno
stabalce koje sam gledao kroz prozor biblioteke Higijenskog zavoda. Bilo je divno s
onim kapima kiše koje su blistale na suncu. Pomislio sam kako bi izgledalo sasvim
drugačije da nema sunca i stabalce mi se pričinilo simbolom čovjeka u sreći i u
nesreći...”
U kojoj strofi ove pjesme možemo prepoznati “čovjeka u sreći”, a u kojoj “čovjeka u
nesreći”?
Sinteza:
→ Lirske pjesme u kojima pjesnik opisuje neki pejzaž, prirodnu pojavu ili detalj
(motiv) iz prirode i izražavaju pjesnikov doživljaj prirode zovu se pejzažne (opisne ili
deskriptivne) pjesme.
→ Već smo naučili da se stilska figura kojom se riječ ili dio stiha prenosi u drugi stih
zove opkoračenje. Opkoračenjem se postiže poseban ritam u pjesmi. Naprimjer, u
prvoj strofi pjesme Voćka poslije kuše:
“I blješti, suncem obasjana,
čudesna raskoš njenih grana.”
35
Pronađite u pjesmi još neko opkoračenje.
Završni dio sata:

Odaberite zadatak:
→ Pjesma Voćka poslije kiše vrlo je melodična. Pokušajte komponirati ili pronaći
melodiju uz koju bi se mogla pjesma otpjevati. Hoće li to biti brži ili laganiji ritam?
Zašto?
→ Na času likovne kulture naslikajte ili svoje ili pjesnikovo drvo poslije kiše, a kod
kuće ga pokušajte i opisati.
→ Pronađite stihove koji se rimuju! Smislite za svaku riječ na kraju stiha neku drugu
riječ koja se s njom rimuje (naprimjer: kiše – briše).

36
1
0 Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pjesma o kuji (Sergej Jesenjin)
Nastavna jedinica: „Pjesma o kuji“ Sergej Jesenjin
Odgojni: razvijanje ljubavi i empatije prema životinjama, razumijevanje

prijateljstva između čovjeka i životinja, razumijevanje normi ljudskog
ponašanja, osuda zla i nepravde, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti,
snaga majčinske ljubavi,
Obrazovni: lirska umjetnička pjesma, osjećanja, motivi, raspoloženje, strofe,

stilske figure ( kontrast, inverzija, opkoračenja...), izražajno čitanje i recitovanje
pjesme




grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop,
Tematska korelacija
37
Međupredmetna: likovna kultura, biologija
(motivacijska vinjeta)
Gost u razredu: kućni ljubimac (pas)
→ Znate li šta je kinologija? To je nauka koja proučava nastanak i evoluciju pasa,

različite rase pasa, njihovo zdravlje, ishranu, njegu, uzgoj, ponašanje, dresuru itd.
→ Zamolite roditelja nekog vašeg drugara koji ima psa kao kućnog ljubimca za jedan
čas iz kinologije. Neka vam u razred dovede kao gosta svog kućnog ljubimca.
Pokušajte saznati sve što vas o njemu zanima: kojoj pasmini pripada, kakvu narav
ima, šta voli jesti, poznaje li svoje roditelje, ima li svoje mlade...
Kako pas brine o mladima? Kako pokazuje roditeljsku ljubav?
Glavni dio sata:
Najava teksta: PJESMA O KUJI (Sergej Jesenjin)
→ U Pjesmi o kuji na neobičan je način prikazan svijet majčinstva, obilježen srećom,
ali i bolom. Kako je kuja iskazivala svoju ljubav prema štenadima? Zbog čega je bila
sretna?
38
rogoz – šaša, ševar, trava močvarica dugih, tvrdih listova koji se upliću i služe za
vezivanje
tmina – tama
vazda – uvijek
mreškati se – borati se
plavet – plavetnilo
zuriti – netremice gledati
→ Pročitaj još jednom prve dvije strofe. Koja te slika naročito raznježuje?
Koje je osjećanje iskazano u ovim strofama?
→ A onda...? Šta se desilo? Ko je ukrao kujinu sreću? Šta vas je posebno potreslo,
rastužilo? Koje je osjećanje iskazano u nastavku pjesme?
→ U prvim strofama iskazana je “materinska sreća”, a u nastavku pjesme

“materinska bol”. Kako zovemo ovakvu stilsku figuru?
Podsjetimo se: Kada se jedna pored druge stave dvije pojave, dva osjećanja, dvije
slike koje imaju potpuno suprotne osobine, pri čemu se želi jedna istaći, dobijamo
jednu vrstu poređenja, stilsku figuru koja se zove kontrast ili antiteza.
→ Kakvu promjenu raspoloženja u pjesmu unose stihovi:

“A uvečer, kao i vazda,
kad koke na lijegala kreću,
tmuran je stigao gazda
i strpao štenad u vreću”?
→ Kojim dinamičnim motivom započinje četvrta strofa?

Koja osjećanja tjeraju kuju na trčanje?
U ovoj strofi naslućujemo šta se psićima dogodilo. Iz kojih stihova?
Šta se kuji pričinilo pri povratku kući?
O čemu mi to često budni sanjamo?
→ Šta kuja osjeća dok “zuri u plavet jasnu” i “cvili nasred druma”?
Iz kojeg dijela njena lica pjesnik “čita” to osjećanje?
→ U pjesmi se skladno prožimaju ritmički, slikovni, osjećajni i značenjski elementi.

Ova nam pjesma govori o narušenoj harmoniji između čovjeka i prirode.
Koje je osjećaje izgubio čovjek iz ove pjesme?
Koje je značenje prirode zaboravio?
→ Istinski umjetnik plijeni snagom plemenitosti svoga djela. Po čemu ste tu snagu
prepoznali u ovoj pjesmi?
Pjesma o kuji veoma je potresna. Koji je motiv čini tako potresnom?
Razmislite: Svirepom činu kuja nijemo prisustvuje. Bez režanja, zavijanja, bez
ijednog laveža. Zašto? Kad se kuja oglasila? Kako?
Pronađite stihove u pjesmi koji naglašavaju njenu bespomoćnost i bol ali i čovjekovu
okrutnost.
39
→ Inverzija je neuobičajen red riječi u stihu. To je stilska figura kojom se posebno

ističe neka riječ ili skup riječi. Pjesnici upotrebljavaju inverziju zbog ritmičnosti stiha ili
pjesme u cjelini. Naprimjer, na početku pjesme:
“I jezikom, sve do tmine,
mati ih češljala nježna;
od trbuha njene topline
voda se topila snježna.”
→ Kako bi glasio uobičajen red riječi u ovim stihovima? Pronađite inverzije u ovoj
pjesmi.
→ Pročitajte još jednom ove stihove:

“I jezikom, sve do tmine,
mati ih češljala nježna”
Ovi stihovi čine jednu misaonu cjelinu. U kojem stihu pjesnik započinje, a u kojem
završava svoju misao?
Kada se misaona cjelina ne završava u jednom stihu, ili u jednoj strofi, nego se
prenosi iz stiha u stih, ili iz strofe u strofu, takvu pojavu zovemo opkoračenje.
Misaona cjelina može se završavati i negdje u sredini stiha u koji se prenosi.
Završetak misaone cjeline prirodno nameće predah, odnosno pauzu u izgovoru.
→ Opkoračenjem se postiže poseban ritam u pjesmi. Pjesma o kuji vrvi
opkoračenjima.
Pronađite neka i zaključite kako ova stilska figura utječe na ritam pjesme!
Pročitajte pjesmu pazeći na znake interpunkcije (zareze, tačke), opkoračenja.
Obratite pažnju na boju glasa.
Sinteza:
Pjesme Sergeja Jesenjina prevedene su na sve svjetske jezike, a kod nas je on već
odavno jedan od najčitanijih stranih pjesnika svih vremena.
→ U Pjesmi o kuji se skladno prožimaju ritmički, slikovni, osjećajni i značenjski
elementi. Ova nam pjesma govori o narušenoj harmoniji između čovjeka i prirode.
→ Inverzija je neuobičajen red riječi u stihu. To je stilska figura kojom se posebno
ističe neka riječ ili skup riječi. Pjesnici upotrebljavaju inverziju zbog ritmičnosti stiha ili
pjesme u cjelini.
Kada se misaona cjelina ne završava u jednom stihu, ili u jednoj strofi, nego se
prenosi iz stiha u stih, ili iz strofe u strofu, takvu pojavu zovemo opkoračenje.
Misaona cjelina može se završavati i negdje u sredini stiha u koji se prenosi.
Završetak misaone cjeline prirodno nameće predah, odnosno pauzu u izgovoru.
Završni dio sata:
→ Poznati filozof i pisac Jean-Jacques Rousseau (Žan Žak Ruso) nekom je prilikom
rekao: “Veliko je zlo ne činiti dobro.”
Kakvo je “dobro” gazda iz Pjesme o kuji propustio učiniti?
Domaća zadaća:
40
Promijenite pjesmu! Ispjevajte stihove koji će promijeniti sudbinu kujinih mladunčadi!

obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje
1
U poznu jesen (Vojislav Ilić)
Nastavna jedinica: „U poznu jesen“ Vojislav Ilić
Odgojni: ljepota pisane riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja prirode
kao vrijednost, interes za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode
riječju, bojom, zvukom
Obrazovni: lirska umjetnička pjesma, pejsažna pjesma, osjećanje, motivi,

ugođaj u pjesmi, stilske figure, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja
pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje
ljepote pjesničkog jezika, rima, povezivanje pjesničke slike sa likovnim
izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti pjesme



rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, flip čartovi,

grafoskop, grafofolija
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja;
41
Međupredmetna: likovna kultura
Didaktička igra: Jesen u mojoj glavi
1. Crtajte na flip chartu asocijacije o temi jeseni (kiša, magla, vjetar, oblaci);
2. Ispisujte na flip chartu riječi o temi jesenji vjetrovi (zvižde, pušu, pire, kovitlaju);
3. Ispisujte na flip chartu riječi o temi jesenje nebo (sivo, kišno, mutno, ptice).
Glavni dio sata:
Najava teksta: U POZNU JESEN (Vojislav Ilić)
→ Pjesma U poznu jesen već svojim naslovom nagovještava osnovni motiv. U koju
biste je vrstu lirskih pjesama svrstali?
pozna – kasna
do – dolina
ubog – siromašan
zeljov – tornjak pas, bijelosive boje
42
Pomoću kojih zvučnih i vizuelnih motiva pjesnik slika kasnu jesen?

Prepoznajte ih i pokušajte odgonetnuti kakvu nam sliku jeseni daju ovi motivi?
Kojim bojama tu sliku jeseni boje motivi i stihovi koji se ponavljaju u pjesmi (“puste
poljane” i “Mutno je nebo svo”...?
→ Dok “okis’o konjic” “žurno u selo grabi”, pjesnik je obuzet jednom slikom. Kojom?
Razmislite: Koja osjećanja obuzimaju pjesnika dok se primiče svom “ubogom domu”?
Šta mislite koliko dugo tu nije boravio? Ko je ta starica na pragu?
U pjesmi se ponavlja motiv gavrana koji “sa krikom uzleće”. Koje osjećanje u pjesmu
unosi ovaj motiv?
→ Kakvo raspoloženje vlada u pjesmi?

Šta nagovještavaju ovi motivi: kasna jesen, magle, opustjele njive, kiše, krici
gavranova, pokisao konj, mokra živina?
→ Tri se stiha prve i posljednje strofe ponavljaju. Šta se postiže ovakvim

ponavljanjem?
Zapazite ritam pjesme. U kakvoj su vezi pjesnikova osjećanja i ritam?
→ Onomatopeja je figura koja znači podražavanje glasova, odnosno zvukova u

prirodi. Takve su i riječi: jaukati – jauk, kričati – krik, zviždati – zvižduk...
Pronađite onomatopejske riječi u ovoj pjesmi.
Sinteza:
Pjesma U poznu jesen je opisna ili deskriptivna pjesma. To je vrsta lirske pjesme u
kojoj pjesnik slika prirodu i pojave u prirodi. U njoj je opisan pjesnikov subjektivni
doživljaj prirode. U ovoj pjesmi pjesnik pomoću zvučnih i vizuelnih motiva slika kasnu
jesen. U njenu opisu pjesnik se služi i onomatopejskim riječima. Onomatopeja je
figura koja znači podražavanje glasova, odnosno zvukova u prirodi. Takve su i riječi:
jaukati – jauk, kričati – krik, zviždati – zvižduk...
Završni dio sata:

Izražajno pročitajte pjesmu. Pripazite na boju glasa, jačinu glasa, ritam, brzinu
čitanja, pauze...
Domaća zadaća:
→ Pročitajte prvu strofu pjesme Akvarel Hamze Hume i uporedite je s prvom strofom
pjesme U poznu jesen Vojislava Ilića. Objasnite po čemu se razlikuju ova dva
doživljaja jeseni!
AKVAREL
“O bistri jesenji dani,

Odozgo sa svijetlih palata
Osmijeh me vaš mami,
O bistri jesenji dani!”
43

1
Mak Dizdar: ZAPIS O ZEMLJI (MMak
Nastavna jedinica: „Zapis o zemlji“, Mak Dizdar
Odgojno-obrazovni ciljevi:
riječju, bojom, zvukom, razvijanje patriotskih osjećanja;
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, patriotska/rodoljubiva pjesma, motivi,

osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, uloga arhaizama, upoznavanje sa
elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u
pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje
pjesničke slike sa likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih
osobenosti lirske pjesme


razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i recitovanja

rad, oluja mozga, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovka, flip čart –

slijepa karta, flomasteri, boje, razglednice gradova u BiH;
Tematska korelacija
44

Međupredmetna: historija, likovna kultura, geografija
Stećci/mramorovi
Naučili smo: Stećak je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika iz srednjeg vijeka.

Stećci su obično ukrašeni uklesanim prizorima iz života, iz lova, s viteških turnira ili
natpisima na glagoljici ili bosančici. Među naše najljepše stećke spadaju oni u
Radimlji kod Stoca. Natpisi na stećcima ili mramorovima najznačajniji su spomenici
narodnog jezika u Bosni i Hercegovini. Većina stećaka ispisana je bosančicom.
Ovo je jedan od zapisa sa stećka: “Se leži Helja, mnoge zemlje obideh i domo i
pošteno postah i na svojih baštin legoh.”
Koju želju svakog čovjeka iskazuje ovaj zapis?
Riječi “na svojih baštin” govore nam o snažnom vezivanju bosanskog čovjeka za
zemlju Bosnu.
Mehmedalija Mak Dizdar (1917–1971) jedan je od najvećih bosanskohercegovačkih

pjesnika. Njegova zbirka poezije Kameni spavač i pjesma Modra rijeka svrstavaju se
među najznačajnije bosanskohercegovačke pjesničke tvorevine dvadesetog stoljeća.
Glavni dio sata:
Najava teksta: ZAPIS O ZEMLJI (Mak Dizdar)
→ Mak Dizdar jednom je prilikom zapisao: “Stećak je za mene ono što nije za druge.
(...) To je spavač koji je nespina. Stećak sam vidio u Radimlji i Zgošći, ali sam
njegovu tajnu mogao odgonetnuti samo u sebi.”
45
rekti – reći
kto – ko
pitac – onaj koji pita
→ Razmislite: Šta misli pjesnik kada kaže da je stećak „spavač koji je nespina“
(nespina – onaj koji je budan)?
→ Po čemu nas ova pjesma podsjeća na zapise na stećcima?
Koja je tema pjesme?
U koju biste vrstu lirske poezije svrstali pjesmu Zapis o zemlji?
→ Po čemu je Dizdareva obrada domoljubne teme posebna?

Pronađite riječi u pjesmi koje opisuju “zemlju Bosnu”!
→ Po čemu se u drugoj strofi stihovima: “I posna i bosa da prostiš / I hladna i gladna”

suprotstavljaju stihovi “I k tomu još / Da prostiš / Prkosna / Od sna”?
→ O čemu sanja “prkosni” bosanski čovjek? Pročitajte i ovaj zapis sa stećka i

pokušajte odgovoriti na to pitanje: “Nikada mnogo ne imah, nikada ništa ne nesta a
dijelih.”
→ Pjesma Zapis o zemlji sastavljena je od samo dvije strofe: pitanja i odgovora.

Kakvim tonom se “vrli pitac neki” raspituje o Bosni?
Šta se postiže uzrečicom “da prostiš”?
→ Šta pjesnik postiže zastarjelim riječima (arhaizmima) u govoru “vrli pitac” (kto,
rekti)?
→ A kakvim tonom mu “zapitani” odgovara?
Šta “zapitani” priznaje?
S kojim ciljem “zapitani” preuzima uzrečicu “da prostiš”?
Ima li ta uzrečica isti ton, intonaciju u njegovom odgovoru?
→ Osim ritma, jezički izraz ima i svoju melodičnost. Ta melodičnost pjesnikovog

izraza čini, ustvari, intonaciju pjesnikovog izraza.
Šta je intonacija? To je različita visina govora, govorna melodija. Riječ, rečenica, stih,
strofa pa i cijelo književno djelo ima svoju melodičku visinu kojom se iskazuju različite
misli i osjećanja.
46
→ Monotona intonacija, bez promjene visine govora, dosadna je, neuočljiva i ne

iskazuje istinske osjećaje i misli.
Odgovarajuća intonacija doprinosi osjećajnosti i doživljenosti pjesnikovog izraza.
Često od intonacije zavisi i pravilan doživljaj riječi, stiha, pjesme.
Razmislite kako biste izgovorili sljedeće riječi koje izgovaraju “pitac” i “zapitani”:
Pitac: “A kto je ta šta je ta da prostiš”
Zapitani: “I k tomu još / Da prostiš / Prkosna / Od sna”
→ Uzrečica “da prostiš” u odgovoru “zapitanoga” jača je, naglašenija, iz nje se osjeti
ponos i inat bosanskog čovjeka.
→ Završnim stihovima, odgovorom “zapitanog”, dobili smo jaku poentu/ideju pjesme:

Bosna je prkosna i ponosna zemlja. Bosni je, kako kaže pjesnik u komentaru ove
pjesme “bilo suđeno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na nju čeka, ali da je
ne dočeka”.
Sinteza:
Lirska pjesma kraće je književno djelo napisano najčešće u stihu. Iskazuje različita
osjećanja i misli. U nekim su pjesmama jače iskazana osjećanja a u nekima misli.
Česta je pojava da su i osjećanja i misli međusobno čvrsto isprepleteni.
Lirska pjesma koja je prožeta osjećanjima ljubavi prema zavičaju, domovini, njenim
ljepotama i ljudima zove se rodoljubiva, domoljubna ili patriotska pjesma.
Završni dio sata:
Bosna je u Dizdarevoj poeziji “prkosna od sna” (Zapis o zemlji). Pjesnik je velika a

jednostavna pitanja o svojoj domovini zaodjenuo ljepotom starog (arhaičnog) jezika, i
tako probudio njegovu izvornu, tajanstvenu snagu.
Izdvojite iz pjesme arhaizme.
Domaća zadaća:
Didaktička igra: Bosna je prkosna od sna

Potražite razglednice i/ili fotografije iz novina na kojima su gradovi, sela, rijeke,
planine, znamenit objekti... u Bosni i Hercegovini i donesite to u školu. Donesite i
flomastere, boje, ljepilo...
Na sljedećem času nacrtajte slijepu kartu Bosne i Hercegovine (iscrtane samo

vanjske granice), i na slijepoj karti Bosne i Hercegovine pokušajte odrediti mjesto na
koje ćete lijepiti pripremljene razglednice, pronađite mjesto za svoj zavičaj i u njemu
crtajte ono što najviše volite u njemu (cvijeće, rijeku, školu...). Postavite kartu na zid
vaše učionice i povremeno je dopunite nekim novim detaljem.

47
1
Akvarel (Hamza Humo)
Nastavna jedinica: „Akvarel“ Hamza Humo
riječju, bojom, zvukom
Obrazovni: lirska umjetnička pjesma, pejsažna pjesma, motivi, stilske figure,

inverzija, ugođaj u pjesmi, ritam, slobodan stih, izražajno čitanje pjesme,
uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote
pjesničkog jezika, rima, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom,
uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti pjesme

komunikativnih i manuelnih sposobnosti

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, bilježnica, olovke, flip čart, grafoskop,
grafofolija sa ilustracijom iz Čitanke 7, kasetofon i audiozapis pjesme;
Tematska korelacija
48
Međupredmetna: likovna kultura,
Didaktička igra: Boje jeseni
Ako biste jesen trebali naslikati u jednoj boji, koja bi to boja bila?
Na flip chartu slikajte boje jeseni!
Glavni dio sata:
Najava teksta: AKVAREL (Hamza Humo)
→ Pjesma Akvarel pripada ciklusu pjesama iz Humine zbirke Grad rima i ritmova.
Ova pjesma slika je jeseni, jeseni obojene riječima, baš kao što slikar slika akvarel.
Interpretacija pjesme:
akvarel – riječ akvarel italijanskog je porijekla, a označava: a) sliku izrađenu vodenim

bojama b) tehniku pripremanja boje za slikanje pomoću vode kojom se vrši njeno
otapanje
deran – neodgojen mladić
49
Kako je obojena jesen koju opisuju ovi stihovi: “Naš grad je zreo akvarel / Pun plavih,
zlatnih boja”?
→ Koji je osnovni izvor pjesnikovog nadahnuća u ovoj pjesmi? Možete ga pronaći u

prvom stihu pjesme!
Po čemu se “bistri jesenji dan” razlikuje od većine jesenjih dana?
→ Kakvo raspoloženje u pjesmu unosi ovaj motiv?

U drugoj je strofi motiv grada kao “zrelog akvarela”. Kako ga zamišljate?
→ Izdvojite osnovne motive pjesme!

Objasnite značenje motiva majke – pralje u čijem se dvorištu “vijore haljine, haljine /
plave, crvene, bijele, šarene”. Kako se ovaj motiv uklapa u “bistri jesenji dan”?
Kako se u tu sliku uklapa motiv bosonogog “derana” “s pločnika” koji ulicom pjeva?
Objasnite značenje stiha “a ja s pločnika deran”. Je li to pravo ili preneseno
značenje? Obrazložite njegovu ulogu u pjesmi! Izdvojite riječi koje ga opisuju:
bezbrižnost, sloboda, razigranost, zabrinutost, tuga, strah, osmijeh...
→ Zlatna je boja simbol jeseni; kada sve požuti, lišće opadne, nebo postane
modroplavo tada svi možemo vidjeti i doživjeti Humin akvarel.
→ Ritam je govorna vrednota. To je povremeno pravilno izmjenjivanje pauza, istih

glasova, istih riječi, stihova. Ritam može biti ujednačen i neujednačen. Zavisi od misli
i osjećanja koje pjesnik iskazuje. Mirni, smireni, tužni osjećaji iznose se sporo, a živi,
burni, veseli osjećaji iznose se brzo.
U pjesmi Akvarel ispitajte ritam. Obilježite pauze, ponavljanja istih riječi i stihova,
utvrdite raspoloženje i osjećanje.
→ Na osnovu svojih zapažanja opredijelite se za ispravne odgovore.

Ritam je u pjesmi:
a) lagan, spor;
b) živ, dinamičan;
c) neujednačen;
d) ujednačen.
→ Uporedi ritam pjesme Akvarel Hamze Hume s ritmom pjesme U poznu jesen
Vojislava Ilića. Po čemu su slični, a po čemu različiti?
Ponovimo inverziju! Inverzija je neuobičajen red riječi u stihu. To je stilska figura

kojom se posebno ističe neka riječ ili skup riječi. Pjesnici upotrebljavaju inverziju radi
ritmičnosti stiha ili pjesme u cjelini, naprimjer u stihu iz pjesme Akvarel: “Pralja je
majka moja.”
Kako bi glasio uobičajen red riječi u ovom stihu?
Sinteza:
Zlatna je boja simbol jeseni; kada sve požuti, lišće opadne, nebo postane
modroplavo tada svi možemo vidjeti i doživjeti Humin akvarel.
50
Inverzija je neuobičajen red riječi u stihu. To je stilska figura kojom se posebno ističe
neka riječ ili skup riječi. Pjesnici upotrebljavaju inverziju radi ritmičnosti stiha ili
pjesme u cjelini, naprimjer u stihu iz pjesme Akvarel: “Pralja je majka moja.”
Završni dio sata:

Stihove koji nisu povezani rimama zovemo slobodnim stihovima. Oni su slični
govornom iskazu, ali imaju posebno naglašen ritam koji se zasniva na:
1. različitoj dužini pojedinih stihova;
2. na posebnom poretku riječi;
3. na ponavljanjima pojedinih riječi i izraza;
4. na pauzama koje su obilježene rečeničnim znacima (tačkom, zarezom,
dvotačkom...).
Odgonetnite kako pjesnik postiže ritam u pjesmi Akvarel?
Domaća zadaća:
Potražite u rječnicima značenje riječi „akva“.

51
1
4
Nešto važno da ti kažem (Duško Trifunović)
Nastavna jedinica: „Nešto važno da ti kažem“Duško Trifunović
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze

odrastanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje empatije
prema ljudima, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje
sopstvenog mišljenja i stava, razvijanje smisla za humor,
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, humoristična/šaljiva pjesma, motivi,

ugođaj/raspoloženje u pjesmi, upoznavanje s elementima izražajnog čitanja
pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje
ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom,
uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti humoristične pjesme


razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, poredbena metoda,
igra uloga/dramatizacija

rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, grafoskop, grafofolija ili bim-

projektor (ili flip čart) sa ilustracijom, kreda, bilježnica, olovke
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura
Međupredmetna: likovna kultura, TiZO
52
Didaktička igra: Nešto važno da ti kažem!
(Igra se uz tihu muzičku pratnju kompozicije Želja Frédérica Chopina / Frederik

Šopen)
Podijelite se u grupe i posjedajte u krugove. Zadatak za svakog člana grupe jeste da

šapne drugu sa svoje desne strane neku svoju želju. Pokušajte zapamtiti povjerene
vam želje, i kada dođete do kraja kruga, okrenite se drugu sa svoje lijeve strane i
glasno poželite da mu se želja ispuni, i tako do kraja kruga. Pokušajte zapamtiti i
želje drugih grupa. Sada formirajte nove grupe i nastavite igru tako što ćete izgovoriti
naglas želju učenika sa svoje lijeve strane. Ako je niste zapamtili, morate napustiti
igru.
Koliko su vam vaše želje važne?
Koliko su one važne odraslima?
Glavni dio sata:
Najava teksta: NEŠTO VAŽNO DA TI KAŽEM (Duško Trifunović)
→ Šta nam to važno saopćava dječak iz pjesme?
53
Razmislite o stihovima: “A govore svi u ime moje”. Šta zamjera dječak “starijim i
jačim”?
→ Kakvim tonom dječak govori o svom otkriću i “važnim stvarima”?

Ima li u njegovim riječima ljutnje, bijesa?
→ Šta očekuju odrasli od djece? Zašto?

Kako djeca odgovaraju na te zahtjeve? Šta nam o tome govore stihovi: “Ja se pravim
da mi mnogo znače – / Ali imam nešto važno da ti kažem”?
Da li se i vi ponekad “pravite” da vam riječi starijih puno znače? Ako je vaš odgovor
potvrdan, kažite kada?
→ Šta mislite o riječima jednog mudraca: “Pametni ljudi dopuštaju svojoj djeci da
ponekad i pogriješe”? (Mahatma Gandhi)
Sinteza:
Pjesme u kojima se na šaljiv, duhovit način predstavljaju neke pojave, misli,

osjećanja – zovemo šaljivim ili humorističnim pjesmama. Takve pjesme u čitaocu
pobuđuju vedro raspoloženje, ali i svojim humorom otkrivaju negativne društvene
pojave.
Završni dio sata:

→ Postupaju li odrasli uvijek ispravno u odgoju djece?
Evo izjave jednog slavnog oca: “Prije braka imao sam šest teorija o odgoju djece.
Sada imam šestero djece i nijednu teoriju.” (Earl of Rochester)
Kako ste razumjeli ovu misao?
Domaća zadaća:
Zamislite jedan dan onako kako biste ga vi željeli provesti.

Pretvorite to u stihove, ili, ako vam je lakše, naslikajte ga.
Također, i naslov odredite sami.

54
1
Posle detinjstva (Miroslav Antić)
Nastavna jedinica: „Posle detinjstva“ Miroslav Antić
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike,
strofa, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog
jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i
strukturnih osobenosti lirske pjesme

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kasetofon, audio-zapis kompozicije
Četiri godišnja doba Antonija Vivaldija, kreda, bilježnica, olovka, grafoskop i
grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, TiZO, biologija
55
Didaktička igra: Tri životna doba
(Igra se uz muzičku kompoziciju Četiri godišnja doba Antonija Vivaldija)
Podijelite se u tri grupe:

1. zadatak za 1. grupu jeste da uz muzičku pratnju Vivaldijeva Proljeća oponašate
prvo životno doba – djetinjstvo;
2. zadatak za 2. grupu jeste da uz muzičku pratnju Vivaldijeva Ljeta oponašate
drugo životno doba – zrelost;
3. zadatak za 3. grupu jeste da uz muzičku pratnju Vivaldijeve Jeseni oponašate
treće životno doba – starost.
Glavni dio sata:
Najava teksta: POSLE DETINJSTVA (Miroslav Antić)
→ Pjesma za temu uzima zagonetku odrastanja dječaka i djevojčica.
→ Neko je rekao kako je Antićevo djetinjstvo predstavljalo šarenu dugu koja je bojila
njegove bogate svjetove i učinila da budu nalik snu. Gdje su dječaci i djevojčice u
ovoj pjesmi? Šta vam o tome govore stihovi:
56
“odjednom: ko da su prešli
preko velikog mosta,
izvijenog i lepog
što podseća na dugu,
u neki novi život,

na neku obalu drugu.”
Pjesnik kao da žali što djeca moraju preći preko šarenog mosta satkanog od dječijih
bezbrižnih igara i snova.
Gdje djeca “trče”? Znaju li “šta ih tamo čeka?”
A zna li to pjesnik? Iz kojih ste stihova to saznali?
Razmislite o stihovima:
“Znam: ona obala druga
mnogo lepše se plavi.
Al neka svako od vas
bar mrvicu detinjstva
ponese krišom u ruci
i sačuva u glavi.”
Šta biste vi “sačuvali u glavi” i prenijeli na drugu obalu, u svijet odraslih?
Koje vrijednosti djetinjstva pjesnik ističe?

Zašto ih želi prenijeti u svijet odraslih?
Sinteza:
→ Pjesma za temu uzima zagonetku odrastanja dječaka i djevojčica.
Pjesnik kao da žali što djeca moraju preći preko šarenog mosta satkanog od dječijih
bezbrižnih igara i snova.
Završni dio sata:

Pokušajte pogoditi kako se raste!
Možda vam u odgonetanju te tajne pomognu stihovi pjesme Zagonetka Miroslava
Antića:
ZAGONETKA
(...)
Možda se najlepše raste
kad ništa ne primetiš.
Možda se najlepše biva
veći,
još veći,
najveći,
– ćuteći
sasvim ćuteći,
kroz neki tihi nemir
57
što se u tebi stvori,

pa gori,
beskrajno gori
i nikako da izgori.
I niko ne zna šta je.
A on traje i traje.
Domaća zadaća:
→ Je li i za vas odrastanje zagonetka? Pokušajte napisati pjesmu o odrastanju!

58
1
Bakine naočari (Nikola Šop)
Nastavna jedinica: „Bakine naočari“ Nikola Šop
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, elegija, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske

slike, strofa, stilske figure, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi,
uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike
s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske
pjesme, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme,,



Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kasetofon, kreda, bilježnica, olovka,

grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, razni predmeti (fotografije,
igračke, odjeću iz ranog djetinjstva, olovke...), brojevi-kartice, kutija,
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, TiZO,
59
Didaktička igra: Darivanje!
Donesite od kuće neke male predmete koje biste rado darovali nekome kao
uspomenu na vas (fotografije, igračke, odjeću iz ranog djetinjstva, olovke...). Sada
možete igrati tombolu. Zalijepite brojeve na svoje drage predmete i stavite ih u neku
kutiju. Ispišite iste brojeve na ceduljice i ubacite ih u drugu kutiju. Izvlačite iz kutije
brojeve i pronađite predmet s istim brojem u drugoj kutiji. Saznajte ko vam je darovao
predmet za sjećanje.
Svako od nas duboko u sebi čuva sjećanje ili neki predmet kao uspomenu na nama
drage osobe: baku/nenu/nanu, djeda/dedu, prijatelje... Razgovarajte o tome. Kažite
kakva vas osjećanja preplave kada uzmete u ruke predmete – uspomene? Vaše
ideje zapišite na flip čart.
Glavni dio sata:
Najava teksta: BAKINE NAOČARI (Nikola Šop)
→ Za Nikolu Šopa kaže se da je pjesnik jednostavnih, gotovo beznačajnih stvari, da
je “saputnik i sapatnik” svih “neotpornih i posustalih” ljudi. I u ovoj pjesmi on s
prisnom jednostavnošću ispovijeda nostalgiju za “prošlim danima”.
60
→ U kojim je motivima prepoznatljiv taj žal za “prošlim danima” u pjesmi Bakine

naočari? Koliko su to “jednostavne”, a koliko “beznačajne” stvari/predmeti?
Za koga su “bakine naočari” značajan predmet?
Šta im daje značaj?
Šta općenito daje značaj naizgled beznačajnim predmetima koji nas okružuju?
→ U prvoj strofi pjesme Bakine naočari iskazan je osjećaj bola zbog jednog
emocionalnog gubitka. Koga više nema? Šta je ostalo da čuva sjećanje na baku?
Unosi li motiv bakinih “mutnih naočara” u pjesmu:
– radost sjećanja ili
– sjetu i produbljenje tuge zbog gubitka drage osobe?
Zašto tako mislite?
→ Nakon tuge za prošlim, u pjesmi se javlja sjećanje na djetinjstvo:

“Koliko puta su bistro gledale u mene,
na plemenitom joj nosu radosno dršćući.”
→ Kako se ovi davni prizori sreće svojim raspoloženjem odnose prema raspoloženju
u prvoj strofi? Kakvu promjenu raspoloženja u pjesmu unose njeni završni stihovi:
“Niz hladne, ugasle očari nasred stola
jedna suza još klizi”?
Pjesma Bakine naočari po svome je sadržaju elegija. Elegija je lirska pjesma u kojoj
se izražavaju tuga, bol i žaljenje za nečim nedostižnim ili onim što je nepovratno
prošlo (naprimjer, za mladošću...)
Sinteza:
Pjesma Bakine naočari po svome je sadržaju elegija. Elegija je lirska pjesma u kojoj
se izražavaju tuga, bol i žaljenje za nečim nedostižnim ili onim što je nepovratno
prošlo (naprimjer, za mladošću...)
Završni dio sata:
Posvetite svoje stihove, priču ili crtež uspomeni na neku vama dragu osobu. Svoj rad
možete uramiti i okačiti o zid svoje sobe. I to će vam nekada biti draga uspomena.
Sjećanja s vremenom blijede, a vas će vaš rad uvijek podsjećati na dragu osobu.

61
1
Lampa u prozoru (Enes Kišević)
Nastavna jedinica: „Lampa u prozoru“ Enes Kišević

vrijednosti u književnom djelu, razvijanje empatije,dobrote i humanosti
strofa, stilske figure, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, stih, rima,
uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike
s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske
pjesme, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme,



grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, kutija s poklopcem,
selotejp, makaze i papir;
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, TiZO,
62
Didaktička igra: Tajna prijateljica/Tajni prijatelj
Priprema: za ovu igru potrebni su nam kutija s poklopcem, selotejp, makaze i papir.
Na poklopcu kutije napravite mali prorez, poklopite kutiju i zalijepite poklopac
selotejpom. To je vaša KUTIJA ZA TAJNE! U nju, kad god želite, možete ubaciti neku
svoju tajnu ispisanu ili nacrtanu na papiru.
Svi u razredu izaberite po nekoga kome ćete biti TAJNI PRIJATELJ. Napišite
njegovo/njeno ime na papir i ubacite ga u KUTIJU ZA TAJNE. Ponašajte se prema
njemu/njoj kao pravi prijatelj/prijateljica. Neka ime vašeg tajnog prijatelja/prijateljice
ostane TAJNA.
Razgovarajte o dobrim djelima koja ste učinili. Kako vas ona obogaćuju?
Šta znači riječ empatija? Razgovarajte s nastavnikom o značenju te riječi, a ako je
potrebno potražite njeno značenje u rječniku.
Glavni dio sata:
Najava teksta: LAMPA U PROZORU (Enes Kišević)
→ Ova kratka pjesma vjerna je slika svevremenih teških uvjeta u kojima ljudi žive.
Ona je posvećena tračku svjetlosti koju pruža ljudska dobrota i humanost.
63
bunovan – sanjiv
Šta sve u pjesmi predstavlja majka (odaberite između ponuđenih odgovora):

– brižnost; – ravnodušnost;
– ljubavi; – mudrost;
– utjehu; – sebičnost?
– dobrotu;
Šta u pjesmi predstavlja beskućnik:

– nesebičnost; – ljubav;
– siromaštvo; – težak život?
– sebičnost;
→ Objasnite zašto tako mislite?
Razmislite: Zašto je zajednička imenica majka u pjesmi napisana velikim slovom?

Prisjetite se još neke pjesme ili priče koja slika majčinsku dobrotu, njenu brigu za
druge. Odredite osnovni motiv u pjesmi.
Šta nam o majčinskoj dobroti govore njene riječi u završnim stihovima pjesme:
“Po ovom mraku beskućnik, sine,
bolje vidi lampu od cvijeća.”
Veliki hrvatski pjesnik Tin Ujević kaže: “Ja svejedno mislim da je dobrota, duševnost,
samilost, prva ljudska vrlina.”
Može li se ova misao dovesti u vezu s poentom ove pjesme? Zašto tako mislite?
Sinteza:
Pjesma Lampa u prozoru slika majčinsku dobrotu, njenu brigu za druge. Dobrota,
duševnost i samilost su ljudske vrline.
Završni dio sata:

Ispitajte dužinu stiha i rimu; kažite kako zovemo takav stih.
Ispitajte rimu u pjesmi. Koji se stihovi rimuju?
Domaća zadaća:
Naučite pjesmu napamet i pripremite se za malo takmičenje u izražajnom
recitovanju.
Ispitajte dužinu stiha i rimu; kažite kako zovemo takav stih.
Ispitajte rimu u pjesmi. Koji se stihovi rimuju?
Prisjetite se i odgovorite: koje su glasovne promjene izvršene u ovim riječima: snijezi,
majčin, cvijeće?
64

1
„Dažd“ , Tin Ujević (Tin Ujević)
Nastavna jedinica: „Dažd“ Tin Ujević

vrijednosti u književnom djelu, razvijanje empatije,dobrote i humanosti

strofa, stilske figure, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, stih, rima,
ritam, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje
pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih
osobenosti lirske pjesme, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja
pjesme,


oluja mozga,

rad, oluja mozga, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica,

grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, flip čart – paukova mreža
Tematska korelacija
65
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura,
Didaktička igra: Šta sve kiša može?
Koje su vaše prve asocijacije na riječ kiša? Zapišite svoje ideje u obliku paukove
mreže. Na osnovu njih zaključite kakva kiša može biti, kako utječe na čovjeka, a kako
na prirodu.
Kakvoj se kiši radujemo? Koliko vas voli šetati po kiši?
Ko voli slušati dobovanje kiše po krovovima? Zašto?
Glavni dio sata:
Najava teksta
→ Pjesnik čini se svakoj kapi kiše daje neko ime i u svakoj kapi kiše pronalazi neko
značenje za čovjeka.
dažd – kiša
66
kabao – drvena posuda za vodu

čehulja – dio grozda, nekoliko zrna grožđa na peteljci
mlaka – lokva, voda koja ne otječe, barica
bugariti – jadikovati
lučac – gudalo
→ Pjesnik kaže: “Slatko je pisati uz romon dažda.”

Pjesnik u ovoj pjesmi živi svaku kap kiše. Šta nam o tom doživljaju kiše govore
stihovi: “I zvuči, / i svira, / u svim jezicima, / u čudnim narječjima, / nasilna, /
sveplodna kiša”?
Kakvu promjenu atmosfere unose stihovi koji slijede: “A njen je zvuk / sladak sluhu /
kao čehulja grožđa / usnicama”?
→ Stihovi pjesme Dažd kao da niču iz kiše, kao da im kiša daje život kao što ga daje
zemlji, voćnjacima, pašnjacima. Kiša u pjesmi istovremeno i “...kuca na naša vrata...”,
“jednolično svira”, kiša udara po “živcima i srcima”. Kiša i čovjek, dakle, oduvijek
zajedno, svevremeni, stopljeni jedno s drugim.
Kako kiša (“sveplodna”) utječe na život čovjeka?
→ Možeš li čuti zvuk kišnih kapi u stihovima: “Kiša rominja, / grgolji, / žamori; / kiša
jadikuje; / mijenja pravac, / vraća se, / bugari, / i opet sipi i sipi”?
Kakva je to kiša koja grgolji ili žamori? Kakva je kiša koja jadikuje, sipi?
Kako kiša djeluje na čovjekovo raspoloženje? Šta nam o tome govore stihovi: “Budi /
kiša sve što u nama drijema; / draga / kiša sve što u nama plače; / tješi / kiša sve što
u nama cvili.”?
→ Pjesnik čini se svakoj kapi kiše daje neko ime i u svakoj kapi kiše pronalazi neko
značenje za čovjeka.
Jedan drugi pjesnik pjeva o “daždu riječi” u kojima ne može prepoznati značenje,
smisao:
DAŽD RIJEČI
Svaki bih ton ponoviti mogao Evo kao dijete u tebe gledam
od dažda tvojih riječi, koje govoru uče.
ali da me pitaš za njihov smisao, Gledam kako iz tvojih usta
ni slova ne znam reći. moj glas u tebi guče.
Enes Kišević
→ Kakvo značenje u ovoj pjesmi ima riječ “dažd”, pravo ili preneseno?
Koja su svojstva kiše ugrađena u ovo novo značenje riječi “dažd”?
Mogu li i riječi “rominjati”, “grgoljiti”, “žamoriti”, “jadikovati”, “mijenjati pravac”, “vraćati
se”...?
Kakve su riječi koje „rominjaju“, „žamore“, „jadikuju“...? Po kojoj osobini je pjesnik
doveo u blisku vezu kišu i riječi u stihovima: „Svaki bih ton ponoviti mogao / od dažda
tvojih riječi“?
67
→ Kako se zove stilsko sredstvo prenesenoga značenja koje nastaje zamjenjivanjem

jednoga pojma drugim na temelju neke zajedničke osobine?
→ Kako zovemo ovakav raspored stihova u pjesmi:

“Budi
kiša sve što u nama drijema;
draga
kiša sve što u nama plače;
tješi
kiša sve što u nama cvili”?
Sinteza:
→ Pjesnik kaže: “Slatko je pisati uz romon dažda.” Pjesnik u ovoj pjesmi živi svaku
kap kiše. Ritam pjesme je usklađen s ritmom dobovanja kišnih kapi. Stihovi pjesme
Dažd kao da niču iz kiše, kao da im kiša daje život kao što ga daje zemlji,
voćnjacima, pašnjacima.
Završni dio sata:
Po čemi je zanimljiv ritam pjesme Dažd?

Pjesmu pročitaj glasno. Pazi na znake interpunkcije (tačku, zarez, dvotačku),
opkoračenja, ponavljanja riječi... Prilagodi i intonaciju i boju glasa određenim
riječima, stihovima. Kada to uradiš, primijetit ćeš da je ritam pjesme usklađen s
ritmom dobovanja kišnih kapi.
Domaća zadaća:
U svojim bilježnicama napravite paukovu mrežu, u sredini napišite riječ KIŠA. U
mrežu upišite sve glagole iz pjesme kojima je iskazano padanje kišnih kapljica.
Naprimjer, KIŠA: liva se, toči, lupa, kuca, bije, zvuči, svira... Koja je to stilska figura?
Pjesma je bogata epitetima, poređenjima, personifikacijama, onomatopejama.
Pronađite neke od njih.
Na času likovne kulture nacrtajte grafičkom olovkom ritmički doživljaj padanja kiše
motiviran pjesmom Dažd Tina Ujevića.

68
69
70
„U nama vrije vrutak vruće lave“, Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (1893–1981) je jedan od najplodnijih i najsvestranijih hrvatskih

književnika. Rodio se u Zagrebu, a ostvario je vrhunske domete u svim književnim
vrstama. Tri puta nominovan je za Nobelovu nagradu.
Glavni dio sata:
Najava teksta
→ U kome pjesnik otkriva “vrutak vruće lave”?

Kolika je moć meteora ili vulkana?
Možete li zamisliti užarenu lavu u utrobi Zemlje prije nego što izbije na površinu?
vrutak – vrelo, izvor

lava – tečna, usijana masa koja se probija iz velikih dubina Zemljine unutrašnjosti
usljed visokih temperatura i pritisaka; tek kada izbije na površinu Zemlje zove se
lava
meteor – komad stijene koji iz nebeskog prostora pada na Zemlju
→ Kako tumačite pjesnikovu misao:

“U mesu našem ima meteorskog vrutka,
i čovjek je lava, a nije voštana lutka.”
Kolika je moć čovjeka? Šta čovjek ne može biti?
→ U čemu pjesnik nalazi potvrdu da čovjek “nije voštana lutka”?

Potražite odgovor u sljedećim stihovima:
“Čovjek je sazdan od trideset i tri luka,
ko tetiva je laka svaka naša ruka,
a glava nam je puna snova ko lađama bogata luka.”
71
Sinteza:
Metafora je stilsko sredstvo prenesenoga značenja, ona nastaje zamjenjivanjem
jednoga pojma drugim na temelju neke zajedničke osobine. Kada pjesnik kaže
“čovjek je lava”, on poredi čovjeka i lavu na temelju njihove zajedničke osobine –
unutrašnje energije koja pokreće čovjeka kao što lava pokreće vulkan.
Završni dio sata:

→ Pročitajte sada i Krležinu pjesmu u prozi Nemiri i pokušajte odgonetnuti koji je
motiv povezuje s pjesmom U nama vrije vrutak vruće lave:
NEMIR
“Nemir je u čovjeku. Glasovi. Događaji. Boje. Dolaze pojave i prolaze kroz čovjeka u
velikom gibanju, bruje zbivanja kao zvonjava. Čovjek je uznemiren trajno. I postoji
duboko negdje u nama slika, zakopana, potopljena, kao ikona srebrom okovana, u
zdencu. Ta slika tiha je kao svitanje na moru kada je sve sivo i kada se ne čuje ništa
nego gdjegdje klokotanje vode. To je vrijeme šutnje, kada se čovjek pere od nemira i
roni u tišinu.”
Stećak sa područja Gornjeg Vakufa

Lov je čest motiv na stećcima Stećak Radimlja
Domaća zadaća:
Ovo je jedan od Krležinih zapisa u kojem on iskreno i s mnogo poštovanja piše o
bosanskohercegovačkim stećcima:
BOSNA I STEĆCI...
“...Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje,
nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči i moli. Na kom je
prikazan kao sužanj.”
Kako Krleža doživljava bosanskog čovjeka sa stećka?
Šta o snazi bosanskog čovjeka možete saznati sa stećaka?

72
2
Mali princ (Egziperi)
Nastavna jedinica: „Mali princ“ Egziperi

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva i starosti kao

faza u životu čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje
empatije prema ljudima, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka,
razvijanje sopstvenog mišljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti
svijeta
Obrazovni: umjetnička fantastična priča, slikovitost opisa, bliskost/različitost

priče s bajkom, sadržajna analiza, motivi u priči, kompozicija proznog djela
73
(tema, fabula, likovi), uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči, oblici

piščevog kazivanja (opisivanje, pričanje, dijalog)

manuelnih i komunikativnih sposobnosti

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda slušanja,
monološka metoda, dramatizacija teksta

rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, vođena
fantazija
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, „Mali princ“ (Antoine de Saint

Exupéry), flip čart sa ilustracijom, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz
Čitanke 7
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura,
Didaktička igra: Šta ko vidi?
1. Na flip chartu nacrtati ogromni crni šešir (kopirati crtež iz Malog princa A. S.
Exupéryja).
2. Šta crtež predstavlja i da li nekoga crtež plaši?
Pročitajte odlomak iz Malog princa: “Kad mi je bilo šest godina, vidio sam jednu
veličanstvenu sliku u nekoj knjizi o prašumi koja se zvala Istinite priče. Slika je
predstavljala zmijskog cara kako guta neku zvijer. (...) Mnogo sam tada razmišljao o
pustolovinama u prašumi i uspio sam olovkom u boji nacrtati svoj prvi crtež koji je
izgledao ovako: (slika na flip chartu)
Pokazivao sam svoje remek-djelo odraslima i pitao ih da li se plaše. Oni su mi
odgovarali: ‘Zašto bi se plašili jednog šešira?’ Moj crtež nije predstavljao šešir. On je
predstavljao zmijskog cara koji je progutao slona.”
Antoine de Saint Exupéry
74
(Francuski pisac Antoine de Saint Exupéry (Antoan de Sent Egziperi) rođen je u

Lionu 1900. godine. Želio je upisati pomorsku školu, ali pošto nije uspio na
prijemnom ispitu, odlučio je pohađati tečajeve u školi lijepih umjetnosti. Slučaj je,
međutim, htio da ne postane ni to što je želio, već nešto sasvim drugo – posvećuje
se pilotskom poslu. Tako 1944. godine uzlijeće na svoj posljednji let, s kojega se
nikada nije vratio. Njegova je pogibija i do danas ostala tajna. Njegova najpoznatija
djela su: Pošta Jug, Noćni let, Zemlja ljudi, Ratni pilot, Pismo jednom taocu, i
naravno, Mali Princ.)
Glavni dio sata:
Najava teksta: MALI PRINC (Antoine de Saint Exupéry)
→ Razmislite o ovim riječima jednog velikog pisca: “Sve buduće sklonosti ili
nadarenosti obično progovaraju već u dječijim igrama.” (Miroslav Krleža)
→ Koje su sklonosti “progovorile” u piščevom ranom djetinjstvu?

Zašto je pisac kao šestogodišnji dječak teško pronalazio sagovornika?
→ Kada je pisac pronašao sagovornika s kojim je mogao “istinski razgovarati”?

Gdje se to dogodilo? Šta je zbližilo pisca s malim princom?
A šta je zbližilo malog princa i lisicu?
→ Šta za vas znači “pripitomiti” nekog? Jeste li nekoga “pripitomili”?

Šta misli lisica kada kaže: “Čovjek samo srcem dobro vidi. Važno je očima
nevidljivo”?
Šta ružu čini tako dragocjenom za princa?
Zašto je mali princ odgovoran za ružu koju je pripitomio?
→ Kako zamišljate odgovornost prema prijateljstvu i/ili ljubavi?

Kako to pokazujete?
Sinteza:
75
Fantastična priča (pripovijest) temelji se na čudesnim i nestvarnim događajima i isto

tako čudesnim i nestvarnim likovima. Umjetnička fantastična priča/pripovijest
(naprimjer, Mali princ), za razliku od narodne, ima poznatog autora.
Završni dio sata:

→ Što je neobično i iznenađujuće u ovoj priči? Šta je u njoj moguće, a šta
nemoguće?
Domaća zadaća:
Učinite priču mogućom tako što ćete ispričati kako ste vi nekoga učinili “jedinstvenim
u svijetu”. Prije toga prisjetite se riječi kojima se mali princ obratio ružama: “Vi uopšte
ne ličite na moju ružu, vi još niste ništa – reče im on. Niko vas nije pripitomio, a ni vi
niste nikoga pripitomile. Vi ste kao što je bila moja lisica. Bila je to obična lisica slična
stotinama hiljada drugih lisica. Ali ja sam je napravio svojom prijateljicom, i ona je
sada jedinstvena u svijetu.”

2
Hrt (Ćamil Sijarić)
Nastavna oblast: književnost
Nastavna jedinica: „Hrt“ Ćamil Sijarić
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojni: razvijanje ljubavi i empatije prema životinjama, razumijevanje

prijateljstva između čovjeka i životinja, razumijevanje normi ljudskog
ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti
Obrazovni: umjetnička priča, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi),

hronološki način kazivanja, retrospekcija, likovi, sadržajna analiza, elementi
76
izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči, naracija,

deskripcija

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda,


grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7,
Tematska korelacija
Međupredmetna: TiZO, biologija, geografija
Gosti u školskom dvorištu: lovac i lovački pas
→ Prisjetite se: Kinologija je nauka koja izučava nastanak i evoluciju pasa, zdravlje,
ishranu, uzgoj, karakter, dresuru... Zamolite nekog lovca da vam održi kratak čas iz
kinologije. Neka dovede u školsko dvorište svog lovačkog psa, a ako to nije hrt –
neka donese i fotografije hrta. Pokušajte saznati odgovore na sljedeća pitanja:
1. Koliko su hrtovi kao rasa stari i čemu su sve služili?
2. Kada hrtovi sazrijevaju za lov?
3. Kako se hrtovi potčinjavaju naredbama lovaca?
4. Koje je hrtu glavno osjetilo za lov?
5. Kakvi su mu pokreti, snažni ili lagani poput pera?
6. Kakve su mu skakačke mogućnosti i mogućnosti za galop?
7. Kako sokoli pomažu hrtovima u lovu?
77
Glavni dio sata:
Najava teksta: HRT (Ćamil Sijarić)
→ Hrtovi su najsretniji kada trče “širokim poljima i beskrajnim dolinama”. Ponekad se
znaju toliko zanijeti trčanjem da sve zaborave.
hrt – vrsta lovačkg psa

gunj – bunda od ovčijeg krzna
halak – jurnjava, graja
kočet – debela i oštra dlaka, čekinja
→ Kako je hrt iz naše priče doživio nepoznati, “goroviti i lomoviti” Bihor?
→ Hrt je pas izuzetne ljepote i elegancije. Kako ga je opisao naš pisac? Kako
zamišljate njegovo “carsko držanje” opisano u ovom odlomku? Šta je zajedničko hrtu
i tek dovedenoj nevjesti?
“Stajao je na svojim tankim nogama, a tanak i sav, tako da je ličio na živ, zategnut
luk, koji se nema kuda odapeti, jer je svud tijesno. Nešto carsko, što mogu da imaju
samo dobri konji, lavovi i hrtovi, imao je u svome držanju, ali i nešto što imaju
nevjeste kad se tek dovedu.”
→ Koje je slike hrt čuvao u svojim očima?

Šta o tome saznajemo iz ovog odlomka: “Da je govorio, rekao bi: – Nijesam više onaj
koji lovi, nego ulovljeni. I činio je ono što je dato i hrtovima: pustio bi suzu; kao što i
hoće to biti sa strancem kad se nađe u tuđini”?
→ S vremenom se hrt pretvarao u “nešto sasvim drugo od onog što je nekad bio”.
Pronađite odlomak u priči koji to opisuje!
→ O čemu je hrt sanjao noću dok je gledao u nebo i mjesec?
78
Pročitajte još jednom završni dio pripovijetke: “Niko nije mogao vidjeti taj lov – a da je
mogao, vidio bi u očima hrtovim ulovljen mjesec, i njega, bijelog od mjesečine kao
kad je nekad bio mladi hrt – mrtvog.”
Ko je kriv za tako okrutnu sudbinu hrta iz naše priče?
Rad u grupama:
1. grupa – Radnja pripovijetke veoma je oskudna. Iskažite je u nekoliko rečenica.

2. grupa – Pripovijetka se sastoji od nekoliko užih cjelina. Uočite ih i dajte im naslove.
3. grupa – U pripovijeci preovlađuje hronološki slijed pričanja događaja. Pronađite
dijelove pripovijetke u kojima se hronološki slijed prekida i javlja se retrospekcija. Šta
se ističe retrospektivnim dijelovima pripovijetke?
4. grupa – U kakvom su odnosu stvarni položaj hrta i njegovi snovi? Kako zovemo
takvu stilsku figuru?
Sinteza:
Psihološka karakterizacija lika može se, kao u priči Hrt, ostvariti i razvijenim
opisima ponašanja i bogatim slikama psihičkog stanja lika.
Završni dio sata:

Mislite li:
– da su ljudi trebali razumjeti prirodu i karakter hrta, ili
– da je hrt trebao razumjeti postupke ljudi?
→ Smatra se da kultura i karakter jednog naroda ima veliki utjecaj na prirodu i

karakter rase psa koju je taj narod uzgojio. Šta smo o prirodi i karakteru hrta saznali
iz ove priče? Kako taj opis možemo dovesti u vezu s prirodom i karakterom
bosanskohercegovačkih ljudi?
Domaća zadaća:
U pripovijeci je prikazan samo jedan glavni lik. Izdvojite opise hrta po dolasku u
Bihor. Prepoznajte neke epitete, poređenja i metafore.

79
2
Naza vezilja (Zija Dizdarević)

Nastavna jedinica: „Naza vezilja“ Zija Dizdarević
Odgojni: razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih

osobina ličnosti, razvijanje ljubavi prema knjizi, izgrađivanje pozitivnih osobina
ličnosti, razumijevanje empatije prema ljudima, prihvatanje i razumijevanje
ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava, ljubav kao temeljni
princip opstojnosti svijeta
Obrazovni: umjetnička priča, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi),

hronološki način kazivanja, likovi, sadržajna analiza, elementi izražajnog
čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči, monolog, dijalog, naracija,
deskripcija, arhaizmi, statični i dinamični motivi
80


razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, raspravljanje,
ilustrativna metoda


grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, kasetofon, audiozapis sevdalinke
Snijeg pade na behar na voće, đerđef
Tematska korelacija

Međupredmetna: muzička kultura,
„Od nameta nema selameta.“

→ Poslušajte audiozapis sevdalinke Snijeg pade na behar na voće.
Na tabli istaknite stihove:
“Snijeg pade na behar na voće,
neka ljubi ko god koga hoće.
Ako neće nek’ se ne nameće,
od nameta nema selameta.”
→ Razgovarajte o vremenu iz kojeg pjesma potječe, o muzici i o poruci koju nose

istaknuti stihovi.
Glavni dio sata:
Najava teksta: NAZA VEZILJA (Zija Dizdarević)
81
→ Zija Dizdarević pisac je kratkih priča koje po umjetničkoj snazi i ljepoti jezika s
pravom zauzimaju posebno mjesto u našoj književnosti. Naza vezilja potvrda je
njegova umijeća.
đerđef – drveni ram na koji se zateže platno za vezenje

kanat –drveno krilo na prozoru ili vratima
nićah – vjenčanje prema Šerijatu
kadija – sudija
→ Djevojka Naza u svom srcu hrani jednu snažnu želju. Koja je to želja?
Pošto Naza “nije umjela kazati” svoja osjećanja, gdje ih je odlučila ugraditi/prenijeti?
→ Svakog proljeća Naza se budila i iznova oživljavala staru želju – Nezira. Šta vam
to govori o snazi ljubavi, o ljubavi kao stvaralačkom pokretaču?
→ Čemu se Naza nadala? Šta joj je davalo snagu za dugi noćni vez na đerđefu?
Šta je očekivala da bi se moglo dogoditi kada završi svoj vez na đerđefu?
→ Jedan je slavni pjesnik ljubavi rekao: “Nije se teško zaljubiti, nego je to teško reći.”
(Alfred de Musset) Prokomentirajte riječi slavnog pjesnika nakon što pročitate ovaj
odloma iz naše priče: “Najednom, bilo je tiho, tako tiho da se prepala. Onaj veliki
događaj lebdio je u vazduhu i trebalo ga je dohvatiti, a nju je obuzeo strah pred
Nezirovim smrknutim pogledom.
– Šta je?
Prisiljena da počne ona se najzad oslobodila:
– Ja ne mogu više čekat’ ... vo-vodi me ... i ... vjenčaj, ako ‘š sad, namah!...”
→ Kako je reagirao Nezir na Nazine riječi ljubavi?

Prokomentirajte Nezirove riječi: “Ama šta ti je, iđi dovraga! Đe si ti za me i šta mi se,
kog belaja, namećeš! Neću te! Dosta je šale, skini mi se s vrata, budalo budalasta,
sikter!”
82
→ Opišite Nazu vezilju u trenutku kada joj se ruše snovi, kada se ruši svijet koji je
dugo gradila.
→ Šta je Nazu moglo više povrijediti:

– Nezirovo odbijanje ili
– način na koji ju je ponizio?
→ Pokušajte pronaći đerđef u nečijoj riznici starina. Ako ne uspijete, zamolite starije
da vam ga naprave ili da vam pokažu kako se pravi. Podijelite se u dvije
grupe: jedna grupa neka pravi đerđef, a druga neka pokuša vesti. Vez na
đerđefu u neko starije vrijeme bio je veoma skupocjen. Djevojke su na đerđefu
vezle svoje ruho za udaju.
Sinteza:
→ U prvom dijelu priče radnja je statična, mirna, ispunjena djevojačkim snovima.

Takvi se motivi u priči zovu statični motivi.
→ Radnja postaje dinamična kada je “U treći svijetao proljetni dan (baš kad su Iliju
Rezikinog nosili na groblje) Naza (je) pošla u susret događaju vođena svojim ludim
nadanjem.” Takvi motivi koji pokreću radnju, motivi koji radnju čine dinamičnom, zovu
se dinamični motivi.
Završni dio sata:
→ Jedna latinska poslovica veli: “Nije srećan onaj ko ima što želi, već onaj koji ne
želi ono što ne može imati.” Povedite raspravu o ovoj temi. Kako ovu latinsku
poslovicu možete dovesti u vezu s našom pričom?
Domaća zadaća:
Izaberite zadatak:
→ Pronađite u tekstu arhaizme (zastarjele riječi i izraze) i zamijenite ih standardnim

riječima. Čemu doprinosi upotreba arhaičnih riječi u tekstu?
→ I u vašem mjestu sigurno postoje riječi koje su karakteristične za vaš kraj, a ne

pripadaju standardnom jeziku. Otvorite rječnik karakteristične leksike/riječi i potražite
u njemu standardni oblik nekih riječi iz svog kraja.
83

2
Vanjka (Anton Pavlovič Čehov)
Nastavna jedinica: „Vanjka“ Anton Pavlović Čehov

odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti/etičnost,
dobročiniteljstvo, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim
trenucima, razvijanje vjerske i rasne tolerancije, razvijanje empatije
84
Obrazovni: umjetnička priča, slikovitost opisa, stilske figure, sadržajna analiza,

motivi u priči, kompozicija proznog djela (tema, ideja, fabula, likovi), hronološki
i retrospektivni slijed pričanja


razgovora, heuristička metoda, poredbena metoda, raspravljanje;

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, Konvencija o pravima djeteta, kreda,

bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7,
kasetofon, tonski zapis „Vanjke“,
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura;
Međupredmetna: likovna kultura, historija, geografija
Dječija prava!
→ U Ujedinjenim je narodima 29. i 30. septembra 1990. godine održan Svjetski skup
za zaštitu dječijih prava. Član 37. Konvencije o pravima djeteta kaže: “Nijedno dijete
ne smije biti podvrgnuto mučenju ili drugom okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem
postupku ili kazni.”
→ Znaš li neki slučaj kršenja dječijih prava u tvojoj okolini?
Glavni dio sata:
Najava teksta: VANJKA (Anton Pavlović Čehov)
85
→ Djetinjstvo, najčešće nesrećno i rano prekinuto česta je tema Čehovljevih priča.
Šta od ovoga možete prepoznati u njegovoj priči Vanjka?
filc – presovani materijal od vlakana za izradu cipela, šešira i sl.

kadril – vrsta plesa
pud – mjera za težinu
burmut – posebno priređen duhan da se može nosom ušmrkavati
praporci – maleno okruglo zvonce
ledana – ostava
→ Vanjka, devetogodišnji dječak, živi dva svijeta: jedan je svijet njegova sadašnjost,
to je svijet velikog grada Moskve i okrutnog obućara Aljahina, svijet iz koga dječak
želi pobjeći, a drugi svijet jeste svijet koji je morao napustiti, svijet rodnog sela iz
kojeg nosi pregršt nježnih i dragih uspomena. Kome Vanjka povjerava tu svoju
beskrajnu tugu?
→ Zašto su Vanjki tako drage slike sela u njegovom sjećanju? Kako one kontrastiraju
njegovom životu kod obućara Aljahina?
→ Uporedite te dvije slike, uporedite dječakova zapažanja o Moskvi i sjećanja na

selo. Čemu pisac posvećuje veću pažnju u ovoj priči: radnji ili prikazivanju lika i
njegovih preživljavanja? Pronađite dijelove teksta koji to potvrđuju.
→ Ima li u priči lirskih raspoloženja? Za čim čezne dječak? U čemu vidi spas iz
košmara u kojem se našao?
→ Pisac može graditi priču hronološki i retrospektivno. Kako su ispričani događaji u

ovoj priči?
→ Koliko je položaj dječaka Vanjke odredilo vrijeme u kojem je živio, a koliko su tome
doprinijele obiteljske tragedije (gubitak majke i oca)?
Razgovarajte o brizi društva o onima koji nisu dovoljno odrasli da se sami brinu o
sebi.
86
→ Vanjka je napisao pismo. “Uljuljan slatkim nadanjima” da će ono stići do djeda, “za
čas je tvrdo zaspao... sanjao je peć. Na peći sjedi djed, spustivši bose noge, i čita
pismo kuharicama. Oko peći hoda Vjun i maše repom...”
→ Je li vas pisac ostavio u uvjerenju da će se nešto promijeniti u Vanjkinom životu

nakon što je poslao pismo djedu? Zašto tako mislite?
→ Za osobu čiji su stavovi prema svijetu ispravni, dobronamjerni, istinoljubivi i

pravedni – kažemo da je moralna/etički ispravna.
→ Koje moralne osobine “krase” obućara Aljahina? Je li njegovo ponašanje

etično/moralno? Kako bi on mogao promijeniti Vanjkinu sudbinu?
Sinteza:
Anton Pavlović Čehov je s posebnom predanošću pisao o neveselom, često i

tegobnom životu kojim su živjela mnoga djeca. Životne sudbine ljudi opisivao je s
mnogo topline i iskrenog suosjećanja za njihove patnje.
→ Psihološki portret lika nastaje njegovom psihološkom karakterizacijom. Pisac
prati i otkriva preživljavanje u duši svog junaka, načine njegova razmišljanja, otkriva
nam njegove osobine i njegov karakter.
→ Kada pisac u književnom djelu slika lik posvećujući posebnu pažnju njegovim
moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etičkoj karakterizaciji
lika.
Završni dio sata:
→ Pročitajte još jednom odlomak u kojem je prikazan odnos gazde, gazdarice i

pomoćnika prema dječaku Vanjki: “A večeras su me tukli. Gazda me je izvukao za uši
u dvorište i izdevetao kaišem zato, što sam njihao njihovo dijete u kolijevci i slučajno
zaspao. A u nedjelju mi je gazdarica naredila da očistim haringu, a ja počeo s repa a
ona uzela haringu pa mi njenu glavu počela turat u lice. Pomoćnici mi se rugaju, šalju
me u gostionicu po votku i naređuju, da kradem od gazde krastavice, a gazda tuče
čim stigne. A jesti ne daju skoro ništa.”
Kako biste okarakterizirali ovakvo ponašanje?
Neka vam ovo bude motiv za razrednu raspravu o temi “(Ne)poštovanje dječijih
prava”.
Domaća zadaća:
→ Vanjkinu sudbinu, nažalost, dijelilo je još mnogo ruske djece Čehovljevog
vremena. Saznajte gdje i kako danas žive djeca bez roditeljskog staranja – dakle,
djeca čija je sudbina bliska Vanjkinoj. Posjetite ih, razgovarajte s njima, budite im
prijatelji! Napišite sastav na ovu temu.
87

2
Ibrahim-begov ćošak (Ćamil Sijarić)
Nastavna jedinica: „Ibrahim-begov ćošak Ćamil Sijarić
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgrađivanje pozitivnih osobina

ličnosti/etičnost, dobročiniteljstvo, prihvatanje i razumijevanje ljudskog
ponašanja u teškim trenucima, razvijanje empatije,
Obrazovni: vremenska i prostorna lokalizacija, historijske značajke vremena,

aga i begova, umjetnička priča, kompozicija proznog djela (tema, ideja, fabula,
88
likovi), hronološki i retrospektivni slijed pričanja, sadržajna analiza, motivi u

priči,


razgovora, heuristička metoda, poredbena metoda, raspravljanje;


grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, ilustacija mađarskog umjetnika Filipa
Kanitza iz 1858. godine: Bosanski begovi
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura;
Gost u razredu: Beg (glumac odjeven u begovsko odijelo)
Saznajte od vašeg gosta ponešto o vremenu aga i begova, o njihovom položaju u

društvu, načinu života, bogatstvu, ugledu...
Ilustacija mađarskog umjetnika Filipa Kanitza iz 1858. godine: Bosanski begovi
Glavni dio sata:
Najava teksta: IBRAHIM-BEGOV ĆOŠAK (Svetozar Ćorović)
89
Potomak moćne begovske porodice, Ibrahim-beg, postao je plašljiv, nesiguran.
Zašto?
seiz – konjušar
Pripovijetka počinje razgovorom aga u berbernici o Ibrahim-begovom životu,

bogatstvu koje je imao njegov otac, o životu kojim su živjeli dok je Ibrahim-begov
otac bio živ.
→ Uporedite Ibrahim-begov izgled, posao od kojeg živi i njegovo porijeklo?

Zašto se Ibrahim-beg boji inžinjera?
Kako odgovara na njegova pitanja?
Šta inžinjer traži od njega?
Je li se Ibrahim-beg s tim složio?
Šta Ibrahim-beg misli kada kaže: “Ne može mi niko ono platit’”?
→ Ćorović je u kontrastima prikazao Ibrahim-begov položaj upoređujući njegov život i

život njegovog oca. Dok Ibrahim-beg čisti ulice i gasi varoške fenjere, oca su mu
“carem zvali”. Kako se Grga i inžinjer odnose prema Ibrahim-begu? Kako se to
ponašanje može dovesti u vezu s Ibrahim-begovim trenutnim položajem u društvu, s
poslom koji obavlja...?
→ Književno portretiranje lika obuhvata vanjski opis (opis fizičkih osobina) i

unutrašnji opis (opis psihičkih osobina). Vanjski opis može sadržavati uzrast,
pojedinosti izgleda, način hoda, odjeću, bilo koje karakteristične pojedinosti.
Unutrašnji opis sadrži osjećanja, preživljavanja, karakterne osobine lika, odnos
prema drugim likovima, način govora, boju glasa... I unutrašnji i vanjski portret
oblikovani su u skladnu cjelinu na osnovu koje stječemo predodžbu o liku. Opis lika
je potpun ako nam pisac predstavlja sredinu i vrijeme u kojem njegov junak živi.
→ U priči Ibrahim-begov ćošak glavni lik predstavljen je vanjskim i unutrašnjim

opisom:
– vanjski opis: “Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku, šipkovu
metlu, kojom čisti čaršiju, i dugačke merdevine, po kojima se penje da utrne varoške
90
fenjere. Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po koljenima... Čak

mu ni fes nije čitav! Na jednoj ga strani miš nagrizao, te tuda provirivaše bič kose...”
– unutrašnji opis: “Ibrahim-begu poklecnuše noge... Ime inžinjerovo prestraši ga...
Šta će, upravo, inžinjer s njime? Inžinjer, onaj visoki, mrgodni čovjek, što samo na
biciklu doleti radnicima i, tek malo pogledavši, ruži i otpušta svakoga!”
Sinteza:
Svetozar Ćorović u svojim je djelima opisivao život mostarske čaršije. Česte su mu

teme siromašni, poniženi i uvrijeđeni ljudi.
oblikovani su u skladnu cjelinu na osnovu koje stječemo predodžbu o liku. Opis lika
je potpun ako nam pisac predstavlja sredinu i vrijeme u kojem njegov junak živi.
Završni dio sata:
Svetozar Ćorović u svojim je djelima opisivao život mostarske čaršije. Česte su mu

teme siromašni, poniženi i uvrijeđeni ljudi.
Šta je tema ove pripovijetke?
Domaća zadaća:
→ U nastavku pripovijetke Ibrahim-beg se vratio kući, ušao u svoj begovski ćošak i
tugovao. Sutradan dolazi Grga s još nekoliko ljudi da obore Ibrahim-begov ćošak:
“Strašan tresak zaori se. Zapucaše grede, zazvečaše pendžeri i sa silnom hukom
ćošak se sruši na zemlju. Gust, zagušljiv oblak prašine podiže se ne dopuštajući
nikome da se približi...”
→ Kako Ibrahim-beg rješava ovu svoju životnu dramu? Ako je izgubio svoje porijeklo,
da li je s njim nestao i Ibrahim-begov ponos?
→ Da biste odgovorili na ova pitanja potražite pripovijetku Ibrahim-begov ćošak i

pročitajte je u cjelosti.

91
2
Sadako hoće živjeti (Karl Bruckner)
Nastavna jedinica:“Sadako hoće živjeti“ Karl Bruckner
Odgojni: osuda rata, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i

vrijednosti u književnom djelu, uvažavanje snage ljubavi, snage vjerovanja i
molitve, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti/etičnost, dobročiniteljstvo,
prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje
empatije,
92
Obrazovni: historijski/povijesni roman, sadržajna analiza, kompozicija (tema,

ideja, karakterizacija likova), oblici kazivanja, cjeline u tekstu, statični i
dinamični motivi

komunikativnih, stvaralačkih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja,

dijaloška metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonica-
maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, flip čart, kreda, bilježnica, olovke,
grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7.
Tematska korelacija
Međupredmetna: historija, fizika, likovna kultura
Gosti u razredu: nastavnik historije, nastavnik fizike
Razgovarajte s vašim gostima o svemu što vas zanima o temi “nuklearni rat”.
1. Šta je to “nuklearni rat”?
2. Šta je to atomska bomba?
3. Kolika je njena razorna moć?
4. Kada je pala atomska bomba na japanski grad Hirošimu?
5. Kako sve ubija nuklearna bomba?
6. Kakve su posljedice njene eksplozije?
Na flip chartu ispišite ta saznanja i izložite ga na neko vidljivo mjesto u učionici.
Glavni dio sata:
93
Najava teksta: SADAKO HOĆE ŽIVJETI (Karl Bruckner)
→ Atomska bomba na Hirošimu pala je 6. augusta 1945. godine. Američki
bombarder poletio je noseći u svom trupu atomsku bombu tešku četiri tone koju je
ispustio po dolasku nad japanski grad Hirošimu.
jola – vrsta čamca preklopne građe

rekvirirati – prisilno oduzeti materijalna dobra (najčešće za potrebe vojske u ratu)
ždral – vrsta ptice
→ Kako je stanovništvo Hirošime živjelo uoči napada na grad?

Zašto se komanda odbrane oglušila na upozorenja promatračke stanice?
→ Na početku priče pisac nam daje sliku života jednog japanskog ribara. Koga
starac Kenji Nišioka krivi za svoj tegoban život?
Nišoka kaže: “Nisam nikome učinio ništa nažao pa zašto bi me onda stranac htio
ubiti?”
Razgovarajte o njegovom pitanju.
→ Kako japanski vojnici reagiraju na zvuk bombardera?

Šigeo Sasaki pokušava “držati korak sa vojnicima”. Zašto mu to “nije bilo lako”?
Je li Sadako uspijevala “uhvatiti korak” s bratom?
Kako se ponaša desetogodišnji Šigeo Sasaki prema mlađoj sestri Sadako?
Koja osjećanja iskazuje, kako je pokušava umiriti?
→ Sluti li ko (stari ribar, vojnici, djeca) kakva opasnost vreba iz zraka? Po čemu to
zaključujete?
94
→ Vjetar što ga je prouzročila atomska bomba srušio je četverogodišnju Sadako na

tlo, ali je ona nekim čudom preživjela. Njen brat Šigeo uvjerio ju je prilikom posjete u
bolnici da će ozdraviti kada od papira napravi hiljaditog ždrala. To se, nažalost, nije
obistinilo jer je Sadako umrla nakon što je uspjela načiniti čak 990 ždralova.
→ Šta je tema ovog romana?

Koju nam poruku pisac šalje? Šta je ideja romana?
Prokomentirajte naslov romana Sadako hoće živjeti?
Sinteza:
Roman u kojem pisac temom, fabulom i likovima prikazuje neki historijski događaj iz
bliže ili dalje prošlosti zove se historijski/povijesni roman. On daje povijesnu sliku
jednog vremena, a tome doprinose i povijesne ličnosti kao likovi, povijesni događaji,
povijesna mjesta...
Završni dio sata:

→ Razmislite i kažite kako bi izgledala priča da su ljudi naslutili zračni napad na
njihov grad i otišli u skloništa? Vašu priču možete i ilustrirati.
Domaća zadaća:
→ Napišite ili nacrtajte antiratne poruke svijetu. Iskažite svoje stavove, mišljenja,
napišite poruke za sva ratišta za koja ste saznali.
Svoje poruke okačite na zidove učionice, školskog hodnika, na oglasne ploče u
vašem mjestu. Pošaljite ih u neke dječije novine, a i u neke novine za odrasle, jer
odrasli i vode ratove.

95
2
Prva plovidba Džejmsa Kuka (Nikolaj
Čukovski)
Nastavna jedinica: „Prva plovidba Džejmsa Kuka“ Nikolaj Čukovski
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doživljaja prirode
kao vrijednosti, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanju
doživljaja prirode riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za uočavanje ljepote

žanrovskih i strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi
u opisivanju, uloga naracije, deskripcije i dijaloga, važnost putopisnih
podataka

komunikativnih sposobnosti, izgrađivanje estetskih vrijednosti,

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,rad u

grupama
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, flomasteri,

boje, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop, atlas
Tematska korelacija
Međupredmetna: geografija, historija, likovna kultura,
96
Didaktička igra: Skrivena poveznica!

→ Otkrij vezu među ovim imenima: Vasco da Gama, Cristoforo Colombo, Vasco
Núñez de Balboa, Ferdinand Magellan, Vitus Jonassen Bering, James Cook (Džejms
Kuk), Jean-François de La Pérouse (La Peruzo), Dumont d'Urville (Dimon Dirvil) i
Abel Tasman.
Šta im je zajedničko?
Glavni dio sata:
Najava teksta: Prva plovidba Džejmsa Kuka (Nikolaj Čukovski)

(odlomak iz putopisa Slavni moreplovci)
→ Kapetan Džejms Kuk jedan je od tri slavna moreplovca o čijim je otkrićima i
pustolovinama pisao Nikolaj Čukovski u svojoj knjizi Slavni moreplovci. U ovom
odlomku prikazan je početak velikih avantura slavnog moreplovca.
gat – posebno izgrađeni dio u luci za pristajanje brodova
Ko je taj “slijepi putnik” na brodu braće Uoker?
97
→ Koje se osobine budućeg slavnog kapetana Kuka mogu naslutiti iz držanja ovog
četrnaestogodišnjaka?
Gdje je zapravo dječak želio ploviti?
Kako je uspio odobrovoljiti braću Uoker da ga zadrže na brodu?
→ Koje dječakove osobine prepoznaješ iz ove izjave Henrija Uokera: “Zaprijetio sam
mu da ću ga baciti u more, ali on se nije nimalo uplašio. Odgovorio mi je da više voli
ležati na morskom dnu i gledati kako nad njim plove lađe nego da se vrati u Stejt
suknaru Sendersonu”?
→ Prepoznajte u tekstu različite načine putopisnog izražavanja: pripovijedanje

(pričanje), opise i dijaloge (razgovor).
Putopis je prozna književna vrsta koja za temu ima putovanje i izgled proputovanih
predjela ili zemalja. Putopis može biti napisan različitim stilovima: književnim,
naučnim ili novinarskim. Putopisi se obično dijele na poučne i zabavne.
Morske putanje kojima su se kretali brodovi slavnog kapetana Kuka
Rad u grupama:
1. grupa
Godine 1768. Džejms Kuk je brodom Endeavour poveo znanstvenu ekspediciju sa
zadatkom da odjedri do Tahitija i promatra prijelaz Venere preko Sunca, a kako bi se
mogla odrediti udaljenost između Zemlje i Sunca. Na tom svom putovanju Kuk je
oplovio Novi Zeland utvrdivši da se sastoji od dva otoka. Prolaz između ta dva otoka
nazvan je Kukov prolaz. Kapetan Kuk je istražio i do tada nepoznatu istočnu obalu
Australije i utvrdio da je Nova Gvineja samostalan otok.
U atlasu utvrdite putanju kojom se Džejms Kuk kretao na svom prvom putovanju.
2. grupa
Godine 1771. Džejms Kuk kreće brodovima Resolution i Adventure na put oko
svijeta. Ovim je putovanjem obuhvatio najveći dio otočnih skupina (jedna od njih
kasnije je nazvana Cook Islands) u Tihom okeanu između Nove Kaledonije i Uskrsnih
otoka. Pronađite otočnu skupinu Cook Islands u Tihom okeanu, Novu Kaledoniju i
Uskrsne otoke. U atlasu utvrdite putanju drugog Kukovog putovanja.
Sinteza:
Putopis je prozna književna vrsta koja za temu ima putovanje i izgled proputovanih
predjela ili zemalja. Putopis može biti napisan različitim stilovima: književnim,
naučnim ili novinarskim. Putopisi se obično dijele na poučne i zabavne. Različiti su
načini putopisnog izražavanja: pripovijedanje (pričanje), opise i dijaloge (razgovor).
Završni dio sata:

Utvrdite sličnosti i razlike između putopisa „Oslo pod snijegom“ Isidore Sekulić i
ovoga putopisa.
98
Domaća zadaća:
Na treće putovanje Džejms Kuk kreće 1776. godine brodovima Resolution i

Discovery. Zadatak mu je bio otkriti sjeverni morski put između Atlantskog i Tihog
okeana. Tada je Kuk doplovio do Južnoga mora, zatim do Aljaske, otkrio Havajske
otoke i istražio Beringov prolaz.
Pronađite u atlasu putanju kojom se Kuk kretao i otoke koje je otkrio. Nacrtajte to u
svoje bilježnice.

99
2
Čistač obuće (Ranko Pavlović)
Nastavna jedinica: „Čistač obuće“ Ranko Pavlović


odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje empatije
prema ljudima, prepoznavanje i razvijanje etičnosti, prihvatanje i razumijevanje
ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava
Obrazovni: umjetnička priča, sadržajna analiza, socijalni motivi u priči,

kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), karakterizacija likova, pričanje
u prvom i trećem licu, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči


razgovora, monološka metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda

rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica,
igraonica-radionica, vođena fantazija
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke

7,
grafoskop, kasetofon, audiozapis teksta, kreda, bilježnica, olovke,
Tematska korelacija

Međupredmetna: muzička kultura, kultura življenja
100
Didaktička igra: Kutak za maštanje!
Zatvorite oči i maštajte!

Šetate širokom gradskom ulicom. Oko vas užurbani prolaznici, žamor. Jedan se glas
izdvaja i privlači vam pažnju. Piskav je to, dječiji glas koji poziva prolaznike: “Čistimo
obuću, čistimo obuću!” Osvrćete se i ugledate dječaka kako sjedi na maloj stolici,
ispred njega je veliki drveni sanduk iz kojeg vire četke, laštila. Lice zamazano
laštilom, komad hljeba u ruci, iskrzani slamnati šeširić.
Ko je taj dječak? Tako je sićušan, a doziva vas tako prodornim glasom!
→ Čini li to uzalud?
Biste li se rado zaustavili i porazgovarali s njim?
Šta biste o njemu željeli znati?
Glavni dio sata:
Najava teksta: ČISTAČ OBUĆE (Ranko Pavlović)
→ U priči upoznajemo dva dječaka: dječaka pripovjedača i Bajru, malog čistača
obuće.
Uporedite njihove živote.
101
laštilo – sredstvo za mazanje obuće
→ Jedan mudar čovjek je rekao: “U životu možemo ostvariti sve što želimo, ako
dovoljnom broju ljudi pomognemo da oni ostvare što žele.” (Zig Ziglar)
→ Kome je dječak pripovjedač pomogao da ostvari svoju želju?

Kakva je to želja? Koliko bi djece poželjelo to isto?
Zašto je ta mala želja bila za Bajru tako teško ostvariva?
Po čemu se još Bajrin život razlikovao od života njegovih vršnjaka?
Kakvo je bilo Bajrino djetinjstvo?
Po čemu se život Bajrine porodice razlikovao od života porodice dječaka
pripovjedača? Kakav je njihov društveni (socijalni) položaj?
→ Pronađite socijalne motive u priči Čistač obuće i elemente socijalne karakterizacije

likova.
→ Dio priče ispričan je u 1. licu, a dio u 3. licu. Prepoznajte te dijelove u priči i kažite
koje je pričanje subjektivnije.
→ U proznim tekstovima može se pričati u prvom licu ili ih-form (od njemačke riječi
ich, što znači ja) i u trećem licu ili er-form (od njemačke riječi er, što znači on).
→ Priča Čistač obuće ima socijalnu tematiku. Socijalna tematika jeste izbor tema i
motiva koji prikazuju socijalne ili društvene pojave i probleme: društvene nepravde,
odnos bogatih i siromašnih, odnos društva prema siromaštvu... Kada pisac
karakterizira lik na temelju socijalnog stanja, onda se to zove socijalnom
(društvenom) karakterizacijom lika.
Sinteza:
→ Priča Čistač obuće ima socijalnu tematiku. Socijalna tematika jeste izbor tema i
motiva koji prikazuju socijalne ili društvene pojave i probleme: društvene nepravde,
odnos bogatih i siromašnih, odnos društva prema siromaštvu... Kada pisac
karakterizira lik na temelju socijalnog stanja, onda se to zove socijalnom
(društvenom) karakterizacijom lika.
→ U proznim tekstovima može se pričati u prvom licu ili ih-form (od njemačke riječi
ich, što znači ja) i u trećem licu ili er-form (od njemačke riječi er, što znači on).
Dio ove priče ispričan je u 1. licu, a dio u 3. licu.
Završni dio sata:
→ Priča je sastavljena od tri cjeline u okviru kojih su ispričani glavni događaji. Te su

cjeline:
1. dječak pripovjedač kao čistač obuće;
2. dječakovo prisjećanje toga kada je uvjerio Bajru, čistača obuće, da ga nakratko
zamijeni;
3. čiščenje očevih cipela i dječakovo zadovoljstvo zbog bogate napojnice.
102
Koji su dijelovi priče ispričani hronološkim slijedom pričanja, a koji

retrospektivnim?
Ispričajte cijelu priču hronološkim slijedom pričanja.
Retrospektivan slijed radnje čini priču zanimljivijom i dinamičnijom.
Domaća zadaća:
→ Ispričajte cijelu priču retrospektivnim slijedom pričanja! Možete započeti ovim

redom:
1. očev smijeh i dječakovo zadovoljstvo zbog pomoći vršnjaku Bajri;
2. dječak pripovjedač prisjeća se susreta s Bajrom;
3. poziv na zajedničku igru...

103
2
Komanči (Zane Grey)
Nastavna jedinica: „Komanči“ Zane Grey

Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje i razvijanje pozitivnih

osobina ličnosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje i
razumijevanje kategorija estetskog u književnom djelu i općenito
Obrazovni: filmski žanrovi, vestern roman, vestern film, sadržajna analiza,

vremenska i prostorna lokalizacija, slikovitost opisa, vestern motivi,
kompozicija odlomka (tema, fabula, likovi), uočavanje i imenovanje pojedinosti
u odlomku


razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda;
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonica-

maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kasetofon, bim-projektor ili

videorekorder, videozapis/insert iz nekog vestern filma, grafoskop, grafofolija
ilustracije teksta iz Čitanke 7,
Tematska korelacija
Međupredmetna: geografija, informatika
104
Filmovi koji su osvojili svijet!
Pogledajte insert iz filma Grmljavina stada ili insert iz bilo kojeg kaubojskog filma.
Saznajte tokom razgovora:
Kojem žanru pripada film?
Gdje se radnja događa?
Ko su glavni likovi?
Opišite njihovu odjeću, obuću, oružje...
Pearl Zane Grey (1872–1939) američki je romanopisac koji je stekao široku

popularnost svojim pustolovnim romanima o svijetu kauboja i Divljeg zapada.
Napisao je 50 romana, a po mnogima od njih snimljeni su i filmovi. Trudio se objaviti
otprilike po jedan roman godišnje, a ovo su neki od njih: Tajanstveni jahač,
Grmljavina stada, Jahači rumene kadulje, Sjaj zapadnih zvijezda, Dva sombrera...
Glavni dio sata:
Najava teksta: Komanči (odlomak iz romana Grmljavina stada Zane Greya)
Ovo je priča o jednom od posljednjih velikih lovova na stada bizona niz beskrajne
ravnice američkog Divljeg zapada početkom 20. stoljeća...
105
kridmurka i vinčesterka – vrste pušaka američke proizvodnje

mustang – poludivlji konj u američkim prerijama
groteskno – prikazivanje nečega u iskrivljenom obliku
→ Po američkom zapadu često je prašila i treštala grmljavina stada bizona, krava,

divljih konja. Ta su stada za Indijance predstavljala život.
→ Ko je postao prijetnja bizonima?

Ko je bio vodič bijelaca u praćenju Komanča?
Šta misli Pilchuck, lovac na bizone, kada kaže: “Držim da se moramo pouzdati u
naše dalekozore, da bismo ih ugledali prije nego oni ugledaju nas”?
→ Zašto se lovci boje Komanča? Kakvi su oni ratnici?

Lovci na bizone, na čelu s Indijancem Medvjeđom Pandžom, s obronaka planina tiho
promatraju logor Komanča. Opišite kako se ponašaju, čega se plaše.
S koje udaljenosti ih posmatraju?
→ Šta su lovci ugledali kada se razdanilo? Kako u zoru oživi logor Komanča?
→ Šta je uznemirilo lovce? Pročitajte ovaj odlomak i odgonetnite: “Ali jači od svega
toga bio je prodorni i sablasni zvuk – bojni krik Komanča. Stresavši se pod dojmom
toga krika, pomisli Tom da sad shvaća lovce koji su mu pričali o tom najgroznijem i
najzloglasnijem od svih indijanskih bojnih poklika.”
→ Lovci su bili otkriveni. Brzinom vjetra zapucale su vinčesterke iz logora. I lovci su

uzvratili na vatru. Opišite događanja u logoru.
Kako se u ovim okolnostima, kada logoru prijeti opasnost, mijenja njegova jutarnja
slika? Pronađite dio teksta koji to opisuje!
→ Za romane Zane Greya tvrdi se da su puni autentičnih detalja iz života na Divljem

zapadu Sjedinjenih Američkih Država. Šta saznajemo o prirodi i karakteru indijanskih
plemena iz ovog odlomka: “Prvi od četiri Indijanca, suhonjav, divlji ratnik, sjajan
jahač, pružao je u svom izazovnom držanju i svojoj umjetnosti jahanja tako divan cilj,
da je na sebe privukao takoreći svu vatru. Odjahao je u smrt, ali su njegova tri druga
pojurila kroz ulaz u sigurnost”?
Sinteza:
→ Zane Greyu pripisuje se utemeljenje vestern romana 20. stoljeća. On nije bio taj
koji je izumio vestern roman, bio je to čovjek po imenu Owen Wister iz Pennsylvanije
koji je neko vrijeme živio u zapadnoj državi Wyoming, a kasnije o svojim iskustvima
pisao u romanu Čovjek iz Virginije. Ali, Zane Grey proslavio je vestern roman, te dao
doprinos američkoj književnosti svojom sposobnošću da opisima jednog već nestalog
svijeta veže za sebe ogroman broj čitalaca širom svijeta.
106
→ Pošto se radnja vestern romana smješta u dramatična i opasna mjesta (prerije,

krajeve udaljene od civilizacije...), a događaji su neobični, nesvakidašnji, uzbudljivi i
pustolovni – ovaj roman možemo svrstati u pustolovni, avanturistički roman.
Završni dio sata:

→ Komanči su sinonim za “divlje Indijance”. Komanči su sami sebi, tokom godina,
mijenjali imena. Šta vam o Indijancima govore njihova imena: Deset Medvjeda,
Crveni Rukav, Zeleni Rog, Gvozdena Košulja, Kožni Ogrtač, Bizonova Grba,
Medvjed Pandža...
Domaća zadaća:
U svom romanu Jahači rumene kadulje Zane Grey uvodi nekoliko scena koje postaju
tipične za vestern filmove: potjera na konjima gotovo natprirodne brzine i izdržljivosti,
zagonetni stranac koji stiže niotkuda, konjanik čija se pojava ocrtava na zapadnom
nebu, odjeven u crno, s dva revolvera postavljena nisko kako ih niko ne bi vidio, a
bori se za ono što je ispravno i časno...
Pogledajte neke vestern filmove (Tačno u podne, Dobar, loš, zao, Za šaku dolara,
Vinety...) i pokušajte raspoznati tipične scene, junake... Opišite ih u svojim
bilježnicama.

107
2
Iz velegradskog podzemlja (Vjenceslav
Novak)
Nastavna jedinica: „Iz velegradskog podzemlja“Vjenceslav Novak

odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, prihvatanje i
razumijevanje ljudskog ponašanja: ljudske vrline i poroci, alkoholizam kao
porok
Obrazovni: umjetnička priča, sadržajna analiza, motivi u priči, kompozicija

proznog djela (tema, fabula, likovi), retrospektivni slijed pričanja, uočavanje i
imenovanje pojedinosti u priči slikovitost opisa, statični i dinamični motivi

komunikativnih sposobnosti, razvijanje realnog prosuđivanja,

razgovora, monološka metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda,
rasprava

rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, oluja
mozga
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, flip čart, kreda, bilježnica, olovka,

Tematska korelacija
Međupredmetna: biologija-alkoholizam i narkomanija
108
Didaktička igra: Alkohol i nasilje
1. U centar paukove mreže napišite ALKOHOL.

Koje su vaše asocijacije na riječ alkohol?
(tuča, psovke, siromaštvo, besparica, prazne flaše, maltretiranje, bolest, liječenje...)
2. U centar paukove mreže napišite NASILJE.
Koje su vaše asocijacije na riječ nasilje?
(tuča, psovke, krv, maltretiranje, djeca, jači, slabiji, siromaštvo, besparica...)
Koliko je istovjetnih asocijacija u ovim dvjema paukovim mrežama?
Šta nam to govori o odnosu alkohola i nasilja?
Glavni dio sata:
Najava teksta: IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA (Vjenceslav Novak)
→ Ova nas priča upoznaje s okrutnim i ružnim, drugim licem velegrada. U njegovom
središtu je Mika, siromašni radnik koji jedva prehranjuje svoju obitelj i pokušava u
alkoholu zaboraviti svoj bijedni život. Uspijeva li?
škatulja – škatula, kutija
109
→ Jedan slavni pisac je rekao: “Uzrok mnogih nesreća leži na dnu vinske čaše.” (Lav
Nikolajevič Tolstoj) Prokomentirajte ovu misao!
Šta vam o tome govori ovaj odlomak: “A, doduše, dosjećao se i pijan u tom strahu –
bogzna je li imala s djecom i kruha za večeru? Jer trgovac gdjekada uduži, a
gdjekada je zle volje pa se otrese na djecu: ‘Ne dam... Nisam ja tu da fukaru
hranim...’”?
→ Kako Mika pokušava opravdati svoje pijanstvo? Pronađite odgovor u sljedećem

odlomku: “Ali kao što obično u takovim zgodama, pored sve zamračene svijesti u
njem se i sinoć stao javljati ponos i svijest o pravu gospodara koji je tu glava svemu
pa smije da radi što hoće.”
→ Ko se našao na udaru Mikinog pijanstva?

U Mikinom životu bila je jedna svijetla tačka – njegova “pametna mezimica” Evica.
Šta se dogodilo Evici?
→ Pisac kaže da “tu prestaje posve njegovo pamćenje”.

Šta je Mika saznao sljedećeg jutra? Je li bio svjestan onoga što je uradio?
Kćerka Evica bila je pretučena nasmrt. Tek tada Mika postaje svjestan svojih
postupaka.
Šta se tada zbiva u njegovoj duši?
→ U jednom dijelu priče Mika kaže: “Odnio vrag i siromaštvo! Svi govore i uče da
siromaštvo nije sramota, a bježe od tebe kad si siromašan, da ti je oko srca i gore
nego da si sramotan...” Kako se ova Mikina misao odnosi prema narodnoj poslovici:
“Neka me bije šteta, nek me ne bije hrđa!”?
→ Istaknite flip chart s postavljenom tvrdnjom: “Čovjek čovjeku treba praštati.”

Svi učenici koji se slažu s ovom tvrdnjom neka stanu na desnu stranu učionice, a svi
oni koji ne misle tako neka pređu u lijevu stranu učionice. Na papirima napišite
razloge zašto tako mislite, potkrijepite svoju tvrdnju dokazima.
→ Vođe grupa ili dva učenika neka prezentiraju dokaze za tvrdnju vaše grupe.
Uvažavajte mišljenje drugih, ali i branite dokazima svoju tvrdnju.
Neka vaša rasprava bude fer i korektna.
Sinteza:
→ Ova nas priča upoznaje s okrutnim licem velegrada. U njegovom središtu je Mika,
siromašni radnik koji jedva prehranjuje svoju obitelj i pokušava u alkoholu zaboraviti
svoj bijedni život. Tek će Evicina tragična smrt navesti Miku da spozna svoju
okrutnost i surovost u alkoholiziranom stanju.
Završni dio sata:

→ Tek će Evicina tragična smrt navesti Miku da spozna svoju okrutnost i surovost u
alkoholiziranom stanju. Kakav bi tok događaja promijenio Evicinu sudbinu?
110
Promijenite priču!
Domaća zadaća:
→ U priči imamo statične motive (već smo se upoznali s njima), i dinamične,
pokretačke motive. Pronađite statične motive u priči.
Kada fabula postaje življa, dinamičnija? Što je pokreće?
Pronađite u tekstu dinamične motive. Prepišite u svoje bilježnice dio teksta u kojem
ste pronašli neki dinamični motiv.

111
3
Priča kapetana Frana Porporelosa (Feđa
Šehović)
Nastavna jedinica: „Priča kapetana Frana Porporelosa”Feđa Šehović
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze

odrastanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje smisla za humor,
razvijanje slobode govora,
Obrazovni: humoristična/šaljiva priča, motivi, ugođaj/raspoloženje u pjesmi,

upoznavanje s elementima izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje
pojedinosti u priči, uočavanje i doživljavanje ljepote jezika/lokalni govori,
nepoznate riječi, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti humoristične
priče


razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, poredbena metoda,
igra uloga/dramatizacija
rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, oluja
mozga
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, flip čart,

grafoskop, grafofolija ili bim- projektor (ili flip čart) sa ilustracijom, kasetofon i
audiozapis teksta uz vedru muziku, plakati, pozivnice
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura
112
Didaktička igra: Kutak za SMIJEH!

Jedna kineska poslovica nas uči kako „svaka minuta smijeha produžava život za
jedan sat“.
Na flip chartu pišite i/ili crtajte asocijacije na riječ SMIJEH!
Čime se sve smijeh može izazvati?
Može li se kroz smijeh govoriti o ozbiljnim stvarima?
Glavni dio sata:
Najava teksta: PRIČA KAPETANA FRANA PORPORELOSA (Feđa Šehović)
Likovi iz ove komedije nas žele prije svega nasmijati. Da li su to postigli? Šta je vas
razveselilo?
sikuro – sigurno
štiva – brodsko spremište
doika – dolje
subito – odmah
adios senjor – zbogom gospodine
perfeto – potpuno, savršeno
bursa – torba
kučak – pas
113
lardo – vrsta jela, kupus sa slaninom

špek – slanina
oli – ili
afitavati – iznajmiti
imađinati se – zamisliti se
ćeraju – tjeraju
okupator – onaj koji zauzme tuđu zemlju
→ Koje je preneseno značenje riječi Pjesnika iz ovog odlomka: “Stavili su mi ovaj

katanac na usta da mučim i mučeći da umrem!”?
→ Koji je ozbiljan način na koji možemo razmišljati o “katancu na ustima”?
→ Koju slobodu oduzimamo čovjeku kojem stavljamo “katanac na usta”?

Šta o tome misli Kapetan?
Ko zna “tajnu otvaranja sramotnog katanca”?
→ Jedan filozof je rekao: “U slobodnoj zemlji svima je dozvoljeno misliti što hoće i
govoriti što misle.” (Spinoza)
Protumačite njegove riječi.
→ Ipak, lica ove komedije žele nas prije svega nasmijati. Pronađite riječi i izraze
kojima to i postižu! Ta lica govore jezikom grada Dubrovnika i njegove okolice u
kojem je velikih broj riječi italijanskog porijekla. Pronađite te riječi.
Jedan je znanstvenik rekao: “Mašta je važnija od znanja!” (Albert Einstein)

Jedan je vrhunski sportista rekao: “Čovjek bez mašte je čovjek bez krila.”
(Muhammad Ali)
Jedan je pisac rekao: “Svaka je zamisao laka kad se ne uzme u obzir stvarnost.”
(Marcel Proust)
Razgovarajte o ovim izrekama.
Sinteza:
Fehim Feđa Šehović, dramski i prozni pisac, rođen je u Bileći 1930. godine. Živi i radi
u Dubrovniku. Svojom komedijom Priča kapetana Frana Porporelosa nas je želio
prije svega nasmijati, ali i poručiti, kako je “U slobodnoj zemlji svima (je) dozvoljeno
misliti što hoće i govoriti što misle.” (Spinoza)
Završni dio sata:

U šestom razredu naučili ste šta je scenografija (pripremanje pozornice za pozorišnu
predstavu), a šta je kostimografija (priprema kostima za predstavu). Podijelite se u
grupe:
1. scenografkinje/scenografi
2. kostimografkinje/kostimografi
3. glumice/glumci
→ Ulogu reditelja neka preuzme nastavnik/nastavnica. Svaka grupa neka pripremi

svoj zadatak. Maštajte, igrajte se. Ne zaboravite: Svačije mišljenje je dobro, što više
ideja, sadržaj će biti raznolikiji. Slobodno možete u predstavu dodati i nešto što nije
navedeno u igrokazu.
114
→ A onda... šta vam još nedostaje? Publika. Bez nje vaše djelo neće biti zapamćeno.
Napravite pozivnice na času likovne kulture, kreirajte plakate i postavite ih na vidno
mjesto. Pozovite na svoju prvu pravu predstavu roditelje, nastavnice/nastavnike,
drugarice/drugare.
Domaća zadaća:
→ Šta za vas znači “smijeh kroz suze”? Opišite neki doživljaj u kojem ste to
prepoznali.

115
3
Jazavac pred sudom (Petar Kočić)
Nastavna jedinica: Petar Kočić: „Jazavac pred sudom”
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgrađivanje pozitivnih osobina

ličnosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima,
razvijanje ljubavi prema domovini, razvijanje smisla za humor
Obrazovni: vremenska i prostorna lokalizacija, komedija/satira, sadržajna

analiza, motivi, kompozicija dramskog djela (fabula, tema, ideja), karakterizacija
likova, upoznavanje sa historijskim okolnostima na koje drama referira, ironija,

komunikativnih i stvaralačkih sposobnosti

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, rasprava, igra
uloga/dramatizacija

rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica

grafofolija sa ilustracijom iz Čitanke 7, oprema za glumce
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, historija, geografija
116
Didaktička igra: Nakloni se i počni!
→ Na času dramske sekcije uvježbajte jedan kraći odlomak iz komedije Jazavac

pred sudom i prezentirajte ga razredu na početku časa. Neka to bude iznenađenje za
ostale učenike!
Zamolite nastavnika historije da vam približi običaje i život u vrijeme austrougarske
okupacije Bosne i Hercegovine.
Glavni dio sata:
Najava teksta: JAZAVAC PRED SUDOM (Petar Kočić)
→ Kako doživljavate to što je David Štrbac donio jednog jazavca u sudnicu da mu
sudi carski sud?
Šta o tome misle “carski gospodini”?
paligrap – paragraf, član zakona

zeman – vrijeme
117
→ Razmislite: Da li David zaista misli da jazavcu treba suditi što je “izio čitavu njivu
kuruza”?
Ko zapravo Davidu čini nepravdu? Prije nego što odgovorite pročitajte i ove njegove
riječi:
“Bože moj, Bože, čudne ljepote u vašeg cara! Bože moj, Bože, al’ vi usrećiste našu
zemlju! Svijet se lijepo umrtvio od nekakva dobra i miline, pa jedva diše. Svak vesô,
zadovoljan, svak pjeva, samo se pjesma niđe ne čuje. Jedini sam ja (plače)
nezadovoljan, jadan i čemeran.”
→ Da li David zaista misli da je austrougarska vlast “usrećila našu zemlju”?

Da li je narod koji “jedva diše” od “dobra i miline” – srećan narod?
Može li narod pjevati od zadovoljstva a da se “pjesma niđe ne čuje”?
David Štrbac jedno govori, a misli nešto sasvim drugo. Koji je drugi smisao njegovih
riječi?
→ Davidove riječi su, dakle, dvosmislene. Ima li u njegovim riječima srdžbe i/ili
podsmijeha?
Zašto David tim dvosmislenim riječima prikriva svoje prave namjere?
Šta mislite, šta bi se dogodilo da David počne otvoreno kuditi austrougarsku vlast i
cara?
→ Da li je Davidov postupak:
– postupak neukog, naivnog i luckastog, ili
– postupak mudrog i odvažnog seljaka?
→ Davidove riječi, dakle, imaju preneseno, ironično značenje, i to potpuno suprotno

od njihova pravog značenja. On ismijava carski sud, njegove “paligrape”, i
austrougarsku vlast u cijelosti. O Kočićevom jeziku dosta je pisano, a u namjeri da se
ukaže na čvrstu povezanost pisca s jezikom rodnoga tla. U tom jeziku postoji
mnoštvo riječi čije značenje nećete pronaći u rječnicima. Potražite te riječi!
→ U Davidu Štrpcu Kočić je uobličio tip lukavog bosanskog seljaka koji je svjestan
svoga teškog položaja i traži pravdu. Iako je on prikazan na komičan način, on ipak u
nama izaziva duboko saosjećanje. Za Kočićev smijeh kaže se da je to “smijeh kroz
suze”. Pokušajte odgonetnuti zašto?
Ironija je humoristično izražajno sredstvo kojim se riječima daje suprotan smisao od

onog koje one imaju u svom osnovnom značenju. Ironija služi piscu da na
humorističan način izrazi svoj kritički stav prema određenim pojavama. U ironiji se
uvijek govori nešto pozitivno, a misli se na nešto negativno. Naprimjer, “Bože moj,
Bože, al’ vi usrećiste našu zemlju!”
Komedija je dramsko djelo koje ima cilj da nas nasmije, oraspoloži vedrim šalama,
doskočicama. Vrsta komedije koja oštro osuđuje i kritizira neke pojave ili karaktere,
ismijavajući ih i izvrgavajući ih ruglu zove se satira. Stil satire je duhovit, ali ironičan i
zajedljiv. Satiričari se najčešće služe ironijom i hiperbolom (preuveličavanjem).
118
Sinteza:
Petar Kočić je stekao veliku popularnost zbog svog borbenog duha i velike ljubavi
prema bosanskom seljaku. Bio je buntovnik protiv tuđinskog podjarmljivanja,
zagovornik slobode i pravde, zaštitnik siromašnog bosanskog seljaka. Jazavac pred
sudom Petra Kočića je satira. To je vrsta komedije, ona oštro osuđuje i kritizira neke
pojave ili karaktere, ismijavajući ih i izvrgavajući ih ruglu. Satiričari se najčešće služe
ironijom i hiperbolom (preuveličavanjem).
Ironija je humoristično izražajno sredstvo kojim se riječima daje suprotan smisao od

onog koje one imaju u svom osnovnom značenju. Ironija služi piscu da na
humorističan način izrazi svoj kritički stav prema određenim pojavama.
Završni dio sata:

→ Jedan je poznati pisac rekao: “Moj način zbijanja šale jeste da kažem istinu. To je
najsmješnija šala na svijetu.” (George Bernard Shaw)
Koji je Kočićev način “zbijanja šale”?
Domaća zadaća:
→ Prepoznajte sve Davidove nepravilno izgovorene riječi.
Šta na osnovu toga možete zaključiti o njemu?
Šta je to govorna karakterizacija?
Podsjetite se: Na osnovu govora lika upoznajemo se sa sredinom iz koje lik potječe,
s njegovim porijeklom, obrazovanjem, osobinama. Takav pristup zovemo govorna
karakterizacija.
Šta na osnovu govorne karakterizacije možete saznati o Davidu Štrpcu?

119
MEDIJSKA KULTURA
3
Pozorište/kazalište/teatar
Nastavna oblast: medijska kultura
Nastavna jedinica: Pozorište/kazalište/teatar
Odgojni: razvijanje ljubavi prema scenskoj umjetnosti i umjetnosti općenito,

razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju
život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu čitanja književnih djela i djela namijenjenih
scenskom izvođenju
Obrazovni: pozorište ili kazalište, pozornica/ bina, scena, pozorišno gledalište ,

kulise, scenografija, afiša, plakat, reditelj, scenograf, kostimograf,
pozorišna/teatarska izražajna sredstva, glumci, scenska radnja i publika.

manuelnih, stvaralačkih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: ilustrativna metoda, metoda usmenog izlaganja i

razgovora, metoda demonstriranja, monološka metoda, heuristička metoda,
dramatizacija

individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, Naš jezik 7, grafofolije na kojima su

fotografije iz Priručnika 7 ili Čitanke 7 (pozorište, prizori iz opere
Hasanaginica), kreda, bilježnica, olovke, plakati, afiše
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, književnost, kultura izražavanja
Međupredmetna: likovna kultura, muzička kultura, TiZO
120
Učeničko izvođenje prizora iz nekog već obrađenog dramskog teksta (Jazavac pred
sudom...)
Čarolija pozornice: „Daske koje život znače!“
Kako se zove pozorište u koje idete gledati predstave?
Saznajte kada je osnovano i koja je njegova prva predstava?
Koju predstavu trenutno možete pogledati u vašem pozorištu, a koja je posljednja
koju ste gledali?
Glavni dio sata:
Najava nastavne teme: Pozorište/kazalište/teatar
Prikazati grafofolije fotografija iz Čitanke 7:
Zgrada Narodnog pozorišta u Sarajevu
Prizor iz prve bošnjačke opere Hasanaginica koja je premijerno izvedena u Sarajevu

2000. godine. Kompozitor je Asim Horozić, a kostimografkinja Vanja Popović odlučila
se da u kostimima za operu preovladava bijela boja.
121
O pozorištu/kazalištu/teatru:
→ Pozorište kazalište ili teatar zajednički je naziv za sve vrste scenske umjetnosti
koje se izvode na pozornici u prisustvu publike. U scenske umjetnosti spadaju:
drama, opera, balet... U savremenoj podjeli razlikujemo dramsko, plesno, muzičko i
lutkarsko pozorište.
→ Najveća pozorišna kuća u Bosni i Hercegovini jeste Narodno pozorište Sarajevo

koje je otvoreno 1921. godine.
→ Sarajevska opera započela je svoju umjetničku djelatnost 1946. godine svečanom

premijerom predstave Prodana nevjesta Bedřicha Smetane (Bedžiha Smetane). Iste
godine osnovan je i Sarajevski balet, ali je on svoju prvu samostalnu predstavu Žetva
Borisa Papandopula izveo tek 1950. godine.
O pozorištu/kazalištu/teatru sjenki:
→ Pozorište/teatar sjenki vrsta je lutkarskih predstava koje svoju izražajnost postižu

putem lutaka koje se ne vide, već se njihov odraz pod snopom svjetla odslikava na
platnu. U teatru sjenki ispruženi prsti ili rupčić u ruci često su model za lutku. Obično
igrač uz svaku lutku uzme jedan rupčić pa se smjesti između lampe i zida tako da
sjene rupčića padaju po zidu.
O pozorišnim/teatarskim izražajnim sredstvima:
→ Elementi bez kojih ne može postojati pozorišna predstava su: glumci, scenska
radnja i publika.
→ Glumci i glumice umjetnici su koji se iskazuju kroz scensku radnju i umjetničko

predstavljanje lika. Oni svoj umjetnički talent, znanje i vještinu koriste u pozorišnim
predstavama kako bi što vjerodostojnije dočarali neki lik.
→ Gluma je oblik umjetničkog scenskog izražavanja. Pomoću glume glumci

izražajnim sredstvima (govor, pokret, mimika...) tumače različite likove iz dramske
književnosti.
→ Govor je jedno od osnovnih izražajnih sredstava scenskih izvođača (glumica i

glumaca). Kada se glumice/glumci scenski izražavaju putem govora, oni svoju pažnju
posebno usredsređuju na govor likova.
→ Kostimografija je umjetnička disciplina koja se bavi scenskim kostimom za

potrebe filma, kazališne predstave i ostalih scenskih umjetnosti. Kostimografijom se
bave kostimografkinje/kostimografi. Oni istražuju osnovne podatke o zemlji,
ljudima, stilu odijevanja i općenito načinu života u vremenu kojim se bave pojedina
scenska djela, i na osnovu tih saznanja pokušavaju dočarati sadržaje djela.
→ Scenografija je, zapravo, likovno osmišljavanje prostora pojedinih činova (u

pozorištu), ili kadrova (na filmu). Scenografkinje/scenografi vode brigu da taj prostor
bude u skladu sa zahtjevima djela koje treba prenijeti na scenu. Danas se pojam
122
scenografije proširio na svako osmišljavanje prostora namijenjenog nekoj javnoj

izvedbi (izložbe, priredbe i druga kulturna događanja).
Sinteza:
Pozorište ili teatar zajednički je naziv za sve vrste scenske umjetnosti koje se izvode
na pozornici u prisustvu publike. U scenske umjetnosti spadaju: drama, opera,
balet... U savremenoj podjeli razlikujemo dramsko, plesno, muzičko i lutkarsko
pozorište.
Elementi bez kojih ne može postojati pozorišna predstava su: glumci, scenska
radnja i publika.
Glumci i glumice umjetnici su koji se iskazuju kroz scensku radnju i umjetničko
predstavljanje lika. Gluma je oblik umjetničkog scenskog izražavanja. Govor je jedno
od osnovnih izražajnih sredstava scenskih izvođača (glumica i glumaca).
Scenografija je likovno osmišljavanje prostora pojedinih činova (u pozorištu), ili
kadrova (na filmu).
Završni dio sata:

Razgovarajte o nekoj pozorišnoj predstavi kojoj ste prisustvovali, prepoznajte
elemente bez kojih pozorišne predstave ne bi bilo.
Domaća zadaća:
Kao što smo naučili - pojam scenografije se proširio na svako osmišljavanje prostora
namijenjenog nekoj javnoj izvedbi (izložbe, priredbe i druga kulturna događanja).
Opišite scenografiju neke scene u pozorišnoj predstavi koju ste gledali ili neke
izložbe, priredbe....

123
3
Strip
Nastavna oblast: medijska kultura
Nastavna jedinica: Strip
Odgojni: razvijanje ljubavi prema strip-književnosti i književnosti uopće,

razvijanje navika čitanja, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju
motiviranje na čitanje stripovanih sadržaja
Obrazovni: strip, slika i tekst, poenta, strip i onomatopeja, strip i književno

djelo, strip i film, izražajna sredstva stripa, crtež i fabula

stvaralačkih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda,
dramatizacija

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, različiti stripovi, kreda, bilježnica,

olovka, boje
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, jezik, kultura izražavanja, književnost
124
Književnost i strip!
Na času likovne kulture ilustrirajte nekoliko zanimljivih scena iz komedije „Jazavac
pred sudom“ Petra Kočića, ali tako što ćete u oblačiće/balončiće ispisati i dijaloge.
Najuspjelije radove izložite na zidu učionice.
Izložiti stripove i razgovarati o sadržajima, dizajnu, pratećim tekstovima u
oblačićima...
→ Po čemu su slični strip i dramsko djelo, a po čemu se razlikuju?
Glavni dio sata:
Najava nastavne teme: Strip

Prikazati grafofoliju sa stripom Miralema Brkića „Mali princ“ iz Čitanke 7
Interpretativno čitanje stripa po ulogama:
Čitaju učenici po ulogama ili nastavnik
Čitanje stripa, razgovor o sadržaju, ilustracijama i tekstu u oblačićima, o pouci,

o razlici i sličnostima umjetničke priče i priče u obliku stripa, o onomatopejama
u stripu.
Naučio/la si da je strip likovno-tekstualno djelo u kojem se priča ostvaruje

pomoću slike i teksta.
Strip i onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG! BIIP! BLAM!

Strip može kao podlogu imati i neko poznato književno djelo. Tada se u tekst
stripa uzimaju samo najbitniji momenti iz književnog djela.
Tako je stripovan roman »Robinzon Kruso» Danijela Defoa, pripovijetka
«Majka» Zije Dizdarevića, i još mnoga književna djela.
Naučimo još ponešto o stripu:
→ Što je neobično i iznenađujuće u ovoj priči? Šta je u njoj moguće, a šta

nemoguće?
Priča koju nam priča ovaj strip – već nam je poznata. Ali, kako nam je ovaj put
ispričana?
Strip je priča predstavljena nizom slika propraćenih tekstualnim dijalogom ili
pojašnjenjima.
→ Strip dolazi od američkog naziva Comic Strip što doslovno znači komična traka.
Prvim stripom smatra se Max i Moritz iz 1859. godine. To je humoristički strip
Wilhelma Buscha koji predstavlja nestašluke dvojice dječaka. Najpoznatiji su stripovi
125
Walta Disneya čiji su glavni likovi (Miki, Šilja, Paja Patak...) stekli veliku popularnost
među djecom cijelog svijeta.
→ Izražajna sredstva stripa su crtež i fabula prikazana u nacrtanim kvadratićima.
→ Neki od poznatih autora stripa su: Harold Foster sa svojim Princeom Valiantom i
Hugo Pratt sa svojim Cortoom Malteseom.
Film i strip:
→ Kada govorimo o povezanosti stripa i likovne umjetnosti, neophodno je ponešto

reći i o odnosu stripa i filma. Ova dva vida umjetnosti povezuju slični pripovjedni i
slikovni oblici. Treba imati na umu da je strip spoj slike i riječi, a film spoj slike i
zvuka, dakle strip i film razlikuju se, prije svega, u načinu izražavanja.
→ S druge strane, i u stripu kao i u filmu imamo kadar, okvir (kvadrat), plan, ugao
posmatranja, osvjetljenje, montažu i druga filmska izražajna sredstva.
Max i Moritz
Max i Moritz u akciji!
126
Slavni stripovi:
Naslovnice slavnih stripova: Prince Valiant Harolda Fostera i Corto Maltese Hugoa
Pratta
Jezik stripa:
Jezik stripa sličan je jeziku filma. Strip je sastavljen od sekvenci koje se najčešće
sastoje od četiri slike/kvadrata. Slike su međusobno povezane dinamičnom radnjom
u vremenskom slijedu. Tekst stripa smješten je u okvir slike, a dijalog i monolog u
oblačiće/filaktere.
Strip naprosto vrvi onomatopejama.
S obzirom na sadržaje koji se stripuju, strip može biti: historijski, naučno-
fantastični, kriminalistički, pustolovni/avanturistički...
Sinteza:
Strip je priča predstavljena nizom slika propraćenih tekstualnim dijalogom ili
pojašnjenjima.
→ Strip dolazi od američkog naziva Comic Strip što doslovno znači komična traka.
Najpoznatiji su stripovi Walta Disneya čiji su glavni likovi (Miki, Šilja, Paja Patak...)
stekli veliku popularnost među djecom cijelog svijeta.
→ Izražajna sredstva stripa su crtež i fabula prikazana u nacrtanim kvadratićima.
→ Strip i film povezuju slični pripovjedni i slikovni oblici. Strip spoj slike i riječi, a
film spoj slike i zvuka. I u stripu kao i u filmu imamo kadar, okvir (kvadrat), plan,
ugao posmatranja, osvjetljenje, montažu i druga filmska izražajna sredstva.
S obzirom na sadržaje koji se stripuju, strip može biti: historijski, naučno-

fantastični, kriminalistički, pustolovni/avanturistički...
127
Završni dio sata:

→ Vratimo se stripu „Mali princ“ i uporedimo ga s književnim predloškom.
Kako nam priča priču strip, a kako književni tekst? Koje su sličnosti, a koje razlike?
U stripu nam je priča predstavljena nizom slika propraćenih tekstualnim dijalogom ili
pojašnjenjima, a u književnom djelu – samo tekstom.
Domaća zadaća:
Stripujte početak neke priče. Nacrtajte jednu sekvencu koja će se sastojati od četiri
slike/kvadrata.

128
3 3
4 5 Uzorak obrade nastavne jedinice:
Film
Nastavna oblast: Medijska kultura
Nastavna jedinica: Film
Struktura i tip časa: ponavljanje i usvajanje novih znanja
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti općenito,
motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti,
Obrazovni: počeci filma, film kao umjetnost, filmska izražajna sredstva,

kamera, kadar, izražajne mogućnosti kamere, plan i ugao snimanja

stvaralačkih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda

demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda

igraonica-radionica;
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, grafoskop, grafofolije, ilustracija,

fotografije, kreda, bilježnica, olovke
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, književnost
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura
129
Grafofolija ili ilustracija iz Čitanke 7

Ponovimo:
Zašto je film elektronski medij? Kako nastaje ta čarolija?

O filmu već znamo...
→ Otac filma: Louis Lumiere.
→ Datum rođenja filma: 28. decembar 1895. godine.

→ Mjesto rođenja filma: Pariz, Boulevard des Capucines, Grand Caffe.
→ Nabrojte neke filmske naslove braće Lumiere!
→ Kada je film „progovorio“? Kako se zvao prvi zvučni film?
Otac filma: Luis Lumiere
130
Luis Lumiere s bratom Augustom u svom laboratoriju
Mjesto rođenja filma: Paris, Boulevard des Capucines, Grand Caffe, 28. decembar
1895. godine
Glavni dio sata:

Najava nastavne teme:
→ Ko je najodgovornija osoba u nastajanju filma?
→ Režiser je najodgovornija osoba pri nastajanju filma. On rukovodi snimanjem. Za

snimanje mu je potrebno više kamera.
→ Kamera:
Svaka od njih ima svoj broj kao i svoju zadaću pri snimanju. Tokom snimanja, kamera
miruje ili se kreće u raznim pravcima:
1. far – kamera se pri snimanju kreće u pravcu predmeta koji snima;
2. švenk – kamera se pri snimanju kreće oko svoje osi;
3. kran – kamera ide gore-dolje, kreće se po vertikalnoj osi.
Prva kamera Luisa Lumierea
131
Kadar
→ Kadar (francuska riječ le cadre – znači okvir) je jedan neprekinuti čin snimanja; za
gledaoca to je jedna neprekinuta filmska snimka. Svaki kadar ima poseban prostorni i
vremenski okvir prikazivanih sadržaja. Film se snima kadar po kadar, a onda se ti
kadrovi montažom spajaju u cjelinu.
→ Kompozicija kadra jeste način slaganja, razmještanja njegovih sadržaja. Od

snimatelja se očekuje da sadržaj slike prikaže jasno i skladno. No za jasnoću prikaza
iznimno je važan i izbor tačke promatranja sadržaja. To je i razlog zbog kojega
snimatelja možemo vidjeti kako prije snimanja pažljivo traži tačku promatranja –
gledajući kroz kameru, ili bez nje, mijenja položaje, uzdiže se na prste, saginje se,
približava se i udaljava, a onda ide pogledati prizor s nekog posve drugog mjesta.
Promjenom pozicije s koje se nešto snima mijenja se i raspored sadržaja slike,
odnosno mijenja se kompozicija. Dakle, kompozicija je način na koji je sadržaj
raspoređen unutar okvira kadra (kvadrata).
→ Što sve predstavlja sadržaj kadra? To nije samo glavni motiv snimanja, odnosno
likovi i predmeti koje snimamo, nego i njihova pozadina i okolica, sve što se vidi, a
omeđeno je okvirom.
Izražajne mogućnosti kamere:
→ Kompozicija jednog kadra zavisi prije svega od snimanih sadržaja (njihovog

oblika, rasporeda...), ali i od pozicije kamere u prostoru koji se snima, i to:
1. udaljenosti kamere od snimanog sadržaja (plan snimanja);
2. položaja kamere prema snimanim sadržajima (ugao snimanja);
3. stanja kamere u prostoru (kamera je statična ili dinamična/pokretna).
Planovi snimanja...
→ Plan označava udaljenost kamere od snimanog sadržaja. S obzirom na tu
udaljenost, razlikuju se sljedeće vrste plana:
1. opći ili total – kada se iznad glave i ispod nogu u kadru nalazi još malo
prostora;
2. srednji – kada se u kadru nalazi čovjek u cijeloj visini;
3. krupni – kada sliku (kadar) ispunjava glava do prsa.
4. polukrupni ili američki – kada je u filmskoj slici čovjek do pojasa.
Ove vrste plana mogu imati i svoje varijante, pa tako plan može biti i vrlo krupan
(samo glava do ramena), total daleki (mnoštvo ljudi u sceni, cijeli pejzaž)...
132
Vrlo krupni plan: Prizor iz filma „Kroz pustinju i prašumu“ (režiser: Gavin Hood)
Srednji plan: Prizor iz filma „Kroz

pustinju i prašumu“ (režiser: Gavin Hood)
Opći plan ili total: Prizor iz filma „Kroz

pustinju i prašumu“ (režiser: Gavin Hood)
133
Krupni plan: Prizor iz filma „Kroz pustinju i

prašumu“ (reţiser: Gavin Hood)
Total daleki: Prizor iz

filma „Kroz pustinju i
prašumu“ (reţiser:
Gavin Hood)
Uglovi snimanja (rakursi)...
→ Ugao ili rakurs snimanja određuje položaj kamere prema snimanom objektu. Tri
su osnovna ugla (rakursa) snimanja:
1. gornji – kada se kamera nalazi iznad objekta snimanja (ptičija perspektiva);
2. donji – kada se kamera nalazi ispod objekta (žablja perspektiva);
3. u visini kamere (pogleda).
→ Stanje kamere u prostoru određuje se prema tome da li se kamera pomjera tokom

snimanja, pa tako kamera može biti statična (miruje) ili dinamična (kreće se).
134
Gornji ugao snimanja (ptičija Donji ugao snimanja (žablja

perspektiva): Prizor iz filma perspektiva): Prizor iz filma
„Kroz pustinju i prašumu“ „Kroz pustinju i prašumu“
(režiser: Gavin Hood) (režiser: Gavin Hood)
135
Plan u visini kamere (pogleda): Prizor iz filma „Kroz pustinju i

prašumu“ (režiser: Gavin Hood)
Sinteza:
→ Snimanjem filma rukovodi režiser. Za snimanje mu je potrebno više kamera.
Tokom snimanja, kamera miruje ili se kreće u raznim pravcima (far, švenk, kran).
→ Film se snima kadar po kadar, a onda se ti kadrovi montažom spajaju u cjelinu.
Kadar je jedan neprekinuti čin snimanja. Kompozicija kadra jeste način slaganja,
razmještanja njegovih sadržaja.
→ Kompozicija jednog kadra zavisi prije svega od snimanih sadržaja (njihovog
oblika, rasporeda...), ali i od pozicije kamere u prostoru koji se snima, i to:
udaljenosti kamere od snimanog sadržaja (plan snimanja); položaja kamere prema
snimanim sadržajima (ugao snimanja); stanja kamere u prostoru (kamera je
statična ili dinamična/pokretna).
→ Plan može biti opći ili total, srednji, krupni, polukrupni ili američki...
→ Tri su osnovna ugla (rakursa) snimanja: gornji (ptičija perspektiva), donji (žablja
perspektiva) i ugao u visini kamere (pogleda).
Završni dio sata:

O dobrim snimateljima:
→ Želite li biti dobar snimatelj, povedite računa i o:

– prepoznatljivosti – motiv se snima s tačke koja omogućava najjasniji pogled;
– udaljenosti – motiv se snima s udaljenosti koja omogućava njegovu dovoljnu
veličinu u kadru;
– izdvajanju od pozadine – motiv se snima tako da je raspoznatljiv u odnosu na
pozadinu koja ne smije postati zanimljivija od motiva;
– osvjetljenju – snimatelj će odabrati osvjetljenje koje pomaže skladnom
smještanju svih sadržaja u okvir kadra.
→ Sada snimljene kadrove prepustite montažeru. Montaža je postupak povezivanja,

spajanja kadrova.
136
Domaća zadaća:
→ Budite dobar snimatelj, snimite kamerom ili fotoaparatom neki prizor. Odlučite se
za različite planove i uglove snimanja, ali povedite računa o onome što smo naučili:
– prepoznatljivosti – motiv se snima s tačke koja omogućava najjasniji pogled;
– udaljenosti – motiv se snima s udaljenosti koja omogućava njegovu dovoljnu
veličinu u kadru;
– izdvajanju od pozadine – motiv se snima tako da je raspoznatljiv u odnosu na
pozadinu koja ne smije postati zanimljivija od motiva;
– osvjetljenju – snimatelj će odabrati osvjetljenje koje pomaže skladnom
smiještanju svih sadržaja u okvir kadra.

3
Film i književnost
Nastavna jedinica: Film i književnost

Obrazovni: film kao umjetnost, film i književnost, filmska i književna izražajna

sredstva, poveznice umjetnosti riječi i filmske umjetnosti, filmska adaptacija,
filmski jezik, filmska maska

137



fotografije, kreda, bilježnica, olovke, projektor ili bim-projektor
Tematska korelacija

→ Čitanje odlomka iz romana Kraljević i prosjak Marka Twaina i gledanje inserta iz
filma Kraljević i prosjak (režiser: William Keighley, 1937).
Književnost i film: Prizor iz

filma „Kraljević i prosjak“ (režiser:
William Keighley, 1937)
→ Koja je osnovna poveznica umjetnosti riječi (književnosti) i filmske umjetnosti?
Glavni dio sata:
Film i književnost:
138
→ Film je spoj niza umjetnosti (likovne umjetnosti, fotografije, književnosti,

pozorišta, muzike...). Tako je film od književnosti preuzeo tehniku pripovijedanja, od
scenskih umjetnosti scenografiju, kostimografiju i glumu, od opere i baleta pokret i
muziku, iz likovne umjetnosti i fotografije okvir, kompoziciju i planove...
→ Osnovna poveznica umjetnosti riječi (književnosti) i filmske umjetnosti jest

naracija (pričanje priče). I romanesknu i filmsku priču pričaju autori (pisac i režiser).
→ Filmska obrada nekog književnog djela nije jednostavan posao. Jedan teoretičar
filma o tome kaže: “Nemoguće je izraziti istu stvar, stvoriti identična značenja u dva
različita medija.” (Jean Mitry)
→ Tako originalni književni tekst postaje samo inspiracija za filmsku obradu, on se

mora adaptirati (prilagoditi) izražajnim sredstvima filma. Adaptacija je postupak
kojim se roman ili drama prilagođavaju izražajnim sredstvima filma, tj. “prevode se”
na filmski jezik.
Filmska adaptacija romana: Kraljević i prosjak Marka Twaina
→ Priča iz romana Kraljević i prosjak američkog književnika Marka Twaina

pretvorena je u zanimljivu filmsku avanturu.
→ Priča je to o dva dječaka koji su slični kao jaje jajetu, ali se ipak po nečemu
razlikuju: jedan je kraljević željan pustolovine i dječačke igre, a drugi je napušteni
dečak željan blagostanja... Nakon slučajnog susreta njih će se dvojica dogovoriti da
zamijene mjesta na jedan dan...
→ Pročitajte knjigu, a potom pogledajte i film Kraljević i prosjak. Zapažajte sličnosti i

razlike.
Filmska adaptacija romana: Kroz pustinju i prašumu Henryka Sienkiewicza
→ U romanu Kroz pustinju i prašumu poljskog književnika Henryka Sienkiewicza

(Henrika Sjenkjeviča) pratimo uzbudljivu priču o putovanju dvoje mladih kroz Afriku.
U afričkim pustinjama i prašumama događaju im se uzbudljive avanture:
pripitomljavaju slona, vode ratove protiv afričkih plemena...
139
Književnost i film: Prizor iz filma Kroz pustinju i prašumu (režiser: Gavin Hood, 2001)
→ Prepoznajte i u ovom prizoru plan snimanja!
Filmska maska...
Naučili smo da je adaptacija postupak u kojem se književno djelo prilagođava

izražajnim sredstvima filma, “prevodi” na filmski jezik. Kako predstaviti nekog
književnog junaka filmskim jezikom? To je posao glumice/glumca,
kostimografkinje/kostimografa, šminkerica/šminkera... Kakvu preobrazbu glumac
može postići kako bi dočarao neki lik, uvjerite se i sami. Pogledajte “filmske
maske” poljskog glumca Krzysztofa Kowalewskog (Kšištofa Kovalevskog) u filmu
Kroz pustinju i prašumu.
Krzysztof Kowalewski
140
Filmska maska: Prizori iz filma Kroz pustinju i prašumu (režiser: Gavin Hood, 2001)
Sinteza:
→ Film je spoj niza umjetnosti (likovne umjetnosti, fotografije, književnosti,
pozorišta, muzike...). Tako je film od književnosti preuzeo tehniku pripovijedanja, od
scenskih umjetnosti scenografiju, kostimografiju i glumu, od opere i baleta pokret i
muziku, iz likovne umjetnosti i fotografije okvir, kompoziciju i planove...
→ Osnovna poveznica umjetnosti riječi (književnosti) i filmske umjetnosti jest

naracija (pričanje priče). I romanesknu i filmsku priču pričaju autori (pisac i režiser).
Završni dio sata:
→ Originalni književni tekst postaje samo inspiracija za filmsku obradu, on se mora

adaptirati (prilagoditi) izražajnim sredstvima filma. Adaptacija je postupak kojim se
roman ili drama prilagođavaju izražajnim sredstvima filma, tj. “prevode se” na filmski
jezik.
Domaća zadaća:
→ Pročitajte knjigu, a potom pogledajte i film Kroz pustinju i prašumu.

Kojim vam je “jezikom” na zanimljiviji način ispričana priča, književnim ili filmskim?
Objasnite zašto tako mislite.
141

142
3
Klasici bosanskohercegovačke
kinematografije
Nastavna jedinica: Film- klasici bosanskohercegovačke kinematografije
Struktura i tip časa: proširivanje i usvajanje novih znanja

razvijanje patriotizma
Obrazovni: film kao umjetnost, filmska i književna izražajna sredstva,

bosanskohercegovački film, klasici bosanskohercegovačke kinematografije,
bosanskohercegovački filmski spektakli, „partizanski vestern“




fotografije, kreda, bilježnica, olovke, projektor ili bim-projektor
Tematska korelacija
143

Gledanje inserta iz bosanskohercegovačkog filma Crni biseri (1958), režisera Tome
Janića.
Glavni dio sata:
Najava nastavne teme: Klasici bosanskohercegovačke kinematografije

Prikazati grafofoliju:
Prizor iz filma Crni biseri (1958) režisera Tome Janića (Čitanka 7)
Prepoznajte u ovom prizoru plan i ugao snimanja!

→ Film je u Bosnu i Hercegovinu stigao već 1897. godine, kad je u Sarajevu održana
prva filmska projekcija. Jedan od najznačajnijih prvih napora da se na našim
prostorima snimi neki film bili su snimci koje je Antun Volić zabilježio u svom filmu
Sarajevski atentat na Franju Ferdinanda iz 1914. godine. Ovaj je film obišao svijet.
→ Među prvim bosanskohercegovačkim filmovima jeste film Crni biseri (1958),

režisera Tome Janića. Ovaj film priča priču o maloljetnim prijestupnicima.
→ Bosanskohercegovački igrani film proslavili su filmovi sa temama iz Drugog

svjetskog rata, veliki filmski spektakli kakvi su filmovi Kozara (1962) i Bitka na Neretvi
(1969), koje je režirao Veljko Bulajić.
→ Posebno su zanimljivi filmovi koji pripadaju vrsti takozvanog “partizanskog
vesterna”: Valter brani Sarajevo (1972) i Partizanska eskadrila (1979) koje je režirao
Hajrudin Krvavac, te film Sutjeska (1973) Stipe Delića.
144
Prepoznajte u ovom prizoru plan i ugao snimanja! Da li je ovo gornji, donji ili ugao u
ravni kamere/pogleda?
Prizor iz filma Valter brani Sarajevo (1972) režisera Hajrudina Krvavca
Sinteza:
→ Film je u Bosnu i Hercegovinu stigao već 1897. godine, kad je u Sarajevu održana
prva filmska projekcija.
→ Među prvim bosanskohercegovačkim filmovima jeste film o maloljetnim
prijestupnicima Crni biseri (1958), režisera Tome Janića.
→ Bosanskohercegovački igrani film proslavili su filmovi sa temama iz Drugog
svjetskog rata: Kozara (1962) i Bitka na Neretvi (1969), koje je režirao Veljko Bulajić.
→ Posebno su zanimljivi filmovi koji pripadaju vrsti takozvanog “partizanskog
vesterna”: Valter brani Sarajevo (1972) i Partizanska eskadrila (1979) koje je režirao
Hajrudin Krvavac, te film Sutjeska (1973) Stipe Delića.
Završni dio sata:

Promatrajmo i planove i uglove snimanja u insertu iz filma Crni biseri, odaberimo one
koji nam se čine posebno uspjelim i prokomentirajmo svoj izbor.
Domaća zadaća:
Pogledajte cijeli film Crni biseri (1958) režisera Tome Janića i napišite sastav o temi
kojom se bavi.

145
JEZIK
3
Temeljno i preneseno značenje riječi
Nastavna oblast: jezik

Nastavna jedinica: Temeljno i preneseno značenje riječi
Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje

govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u
izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke
radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji
poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda,
upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: leksika, rječnici/leksikoni, izgovorena
rečenica, napisana rečenica, riječ, temeljno/osnovno značenje riječi,
preneseno značenje riječi, polisemija
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje

smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja,
samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici

poredbena metoda, oluja mozga

Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop,
grafofolije, rječnik
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura
146
Motivacioni dio sata
RIJEČ
Riječ je slika svega onoga što okolo sebe

Vidimo
I ne vidimo
Riječima se nekim divimo a nekih se
Riječi opet stidimo
Neka krhka riječ se penje veoma smjelo
Zracima tankim i zlatnim
Kao sićušna puzavica
Ona se vješto propinje
Od posnog kamena
Do sunčanog grma
I samog
Sunca.
A neka se glavato i glasito

Šepuri do navrh bunjišta
A znamo da njome je
Zauzet prostor
I više
Ništa
Riječ je tek tada riječ ako
Za nju i čulo steknemo
Najgolemija je nekada davno ona
Koju i ne
Reknemo
Mehmedalija Mak Dizdar
Razgovor o sadržaju pjesme: Svaka riječ ima svoje značenje.
147
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice
Grafofolija 1 (strip iz Čitanke 7)
Strip u 4 slike: dječak (tip štrebera sa naočarima i enciklopedija u rukama, i djevojčica, psić
1. Djevojčica se obraća psiću koji joj se mota oko nogu: Sunce malo!; dječak govori: Geografija
opisuje Sunce kao ogromnu usijanu loptu oko koje se okreću planete.
2. Djevojčica pravi zvijezdu na travi i obraća se dječaku: Vidi, pravim zvijezdu!; Dječak: Zvijezda je
nebesko tijelo sa sopstvenom svjetlošću.
3. Dječak: Ova enciklopedija je pravo zlato!
4. Djevojčica: U hemiji se proučava zlato kao dragocjen metal.
Šta u pojedinim kvadratima stripa označavaju istaknute riječi?
Ljubavni rastanak
Dva su cvijeta u bostanu rasla:

Plavi zumbul i zelena kada.
Plavi zumbul ode na Doljane,
Osta kada u bostanu sama.
Poručuje zumbul sa Doljana:
- Dušo moja, u bostanu kado,
Kako ti je u bostanu samoj?
Lirska narodna pjesma
Koje osobine posjeduju zumbul i kada u ovoj pjesmi? Mogu li ih doista posjedovati
cvjetovi?
Svaka riječ ima svoje značenje. Riječima imenujemo bića, predmete, pojave,
riječima označavamo radnju, osobinu. Takva značenja riječi nazivamo prava
(osnovna, leksička) značenja.
Što se jezik više razvijao i usavršavao, utoliko su riječi dobijale više značenja, a
jezik se bogatio i uljepšavao.
Pored glavnog (pravog) značenja, riječi su dobijale i sporedno (preneseno)
značenje, tako da je upotreba riječi s prenesenim značenjem postala opća
osobina našeg standardnog jezika i svakidašnjeg (svakodnevnog) govora.
Ilustracija: Dobra vila zlatne kose, u ruci joj svežanj zlatne pšenice i ćup sa zlatnicima, a na
ruci veliki sjajni - zlatan prsten.
148
Koje je pravo a koje preneseno značenje riječi zlato?
4 ilustracije: dječaci i djevojčice u dvorištu škole na nogometnom igralištu, dječaci igraju nogomet,
djevojčice promatraju:
U prvom kvadratu jedna djevojčica ih posmatra i kaže: Ponašaju se kao nogometne zvijezde!
U drugom kvadratu dječaci se sudaraju glavom skačući za loptom u zraku i padaju , jedan se hvata za glavu i
kaže: Jooooj! Vidio sam sve zvijezde!
U trećem kvadratu djevojčici iz prvog kvadrata prilazi „štreber“ iz ranijeg stripa i kaže: „Da bi on zaista vidio
zvijezde,,potreban mu je optički instrument koji se zove teleskop! Djevojčica ga iznenađeno gleda
Prenesena značenja riječi dobijamo kada uporedimo dvije pojave u životu jednu sa
drugom. Tada riječi ne mijenjaju svoj oblik, ali mijenjaju značenje. Prenesena
značenja su subjektivna. Pravo značenje riječi nalazimo najčešće u naučnim, a
preneseno u književnim djelima. I pravim i prenesenim značenjem riječi se koristimo i
u svakodnevnom govoru.
Zbog prenesenih značenja riječi imamo polisemiju (višeznačnost), pojavu da

jedna riječ može imati više značenja.
Sinteza:
Svaka riječ ima svoje značenje. Riječima imenujemo bića, predmete, pojave, riječima
označavamo radnju, osobinu. Takva značenja riječi nazivamo prava (osnovna,
leksička) značenja. Što se jezik više razvijao i usavršavao, utoliko su riječi dobijale
više značenja, a jezik se bogatio i uljepšavao. Pored glavnog (pravog) značenja,
riječi su dobijale i sporedno (preneseno) značenje, tako da je upotreba riječi s
prenesenim značenjem postala opća osobina našeg standardnog jezika i
svakidašnjeg (svakodnevnog) govora. Zbog prenesenih značenja riječi imamo
polisemiju (višeznačnost), pojavu da jedna riječ može imati više značenja.
Završni dio sata:

Nacrtati veliku zvijezdu i unutar nje napisati «ZVIJEZDA»!
Zadatak:
Na krakove zvijezde ispišite zvijezde koje znate. Mogu to biti i prava i prenesena
značenja riječi. (morska zvijezda, zvijezda Danica, rok-zvijezda...)
Domaća zadaća:
Odgonetnite značenje riječi (nacrtati ruku)!
Admir joj je u životu desna (nacrtati ruku).

Elvira je pružene (nacrtati ruku).
Svugdje se osjeća njezina vrijedna (nacrtati ruku).
Bato je čovjek na svoju (nacrtati ruku).
Dočekali su nas raširenih (nacrtati ruku).
149

3
Naglasnice i nenaglasnice,
čestice/riječce
Nastavna jedinica: Naglasnice i nenaglasnice, čestice/riječce

Struktura i tip časa: ponavljanje usvojenih znanja

kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: naglasnice i nenaglasnice, naglasne
cjeline, enklitike i proklitike, riječce/čestice, akcenat


metoda diskusije

grafofolije
Tematska korelacija
150
Međupredmetna: likovna kultura, geografija

Grafofolija (Naš jezik 7)
Ilustracija: strip: mačka kao dama, govori :
Neću dom od pliša,
Ponovimo naglašene i nenaglašene riječi!
želim samo miša!
Neću dom od pliša,
želim samo miša!
Koje biste riječi posebno naglasili u ovim stihovima?
Glavni dio sata

Naglasnice i nenaglasnice
Slog može biti naglašen i nenaglašen.

Naglašen slog je onaj u kome je naglašen samoglasnik.
Riječi koje imaju naglašeni slog/samoglasnik su naglašene riječi ili

naglasnice. Izdvojimo ih: Neću dom od pliša,
želim samo miša!
A šta je sa riječju koju nismo označili bojom, riječju od?
To je riječ koja nema svoj naglasak/akcen(a)t, pa kažemo da je to zovemo

nenaglašena riječ ili nenaglasnica.
Ova riječ se akcenatski oslanja na riječ iza sebe, i izgovara se s njom kao
jedna naglasna cjelina: od pliša → izgovara se: otpliša.
Riječi koje se javljaju bez svog naglaska (akcenta) i koje se akcenatski

oslanjaju na riječi ispred ili iza sebe, izgovaraju se s njom kao jedna naglasna
cjelina.
Šta smo još naučili o nenaglasnicama?
Nenaglasnice se još zovu i klitike.

Razlikujemo dvije vrste klitika: proklitike (prislonjenice) i enklitike
(naslonjenice).
Proklitike su nenaglašene riječi koje se nalaze ispred naglašene riječi i s
njom čine izgovornu cjelinu: od kuće, do škole, na stolici, u kući → izgovara se:
odkuće, doškole, nastolici, ukući). Proklitike su najčešće prijedlozi (na, po, u,
pri, za, kod,...) i neki veznici: (a, i, ni, da, kad...).
Enklitike su nenaglašene riječi koje se nalaze iza naglašene riječi i s njom
čine jednu izgovornu cjelinu. (pogledaj me, smijem se, došao sam, ja bih,vidim
te → izgovara se: pogledajme, smijemse,došaosam, jabih,vidimte). 151
Enklitike su oblici pomoćnih glagola biti i htjeti ( je, neke zamjenice: me ti, mu,
nam, nas, vam, se, riječca li...
A šta su riječce/čestice?
Ponovimo!
Grafofolija
Učionica, u svakoj klupi po dječek i djevojčica, ispred učo postavlja pitanje: Mislite
li da su riječce važne za iskazivanje stava govornika?
Klupa: Dječak: Sigurno!; djevojčica: Možda!
Klupa: Dječak: Ne!; djevojčica: Vjerovatno!
Klupa: Dječak: Da!; djevojčica: Zar?
Klupa: Dječak: Dakako!; djevojčica: Da li?
Klupa: Dječak: Svakako!; djevojčica: Valjda!
Klupa: Dječak: Jedva!; djevojčica: Zaista?
Riječce (partikule, čestice) su nepromjenljive riječi kojima se iskazuje stav

govornika prema onome o čemu govori. Služe za oblikovanje iskaza, za
davanje drugačijeg značenja dijelovima rečenice, te za isticanje pojedinih
riječi. U iskaz unose emotivnu obojenost.
Ovo su prečice uz pomoć riječce...

Grafofolija
Strip: majka i djevojčica, djevojčica na balkonu promatra nebo, majka na
vratima:
majka: Zar misliš cijelu noć posmatrati nebo?
Djevojčica: Ne, ne mislim. Samo želim vidjeti noćas na nebu Sjevernjaču. Valjda će se
pojaviti.
Majka: Sigurno hoće. Međutim, ti gledaš na zapad. Tamo se svakako neće pojaviti.
Djevojčica: Gle, eno je, opet sam se zbunila. Baš mi se ne da upamtiti strane svijeta.
Naučili smo i ovo!
sigurno – iznosimo osobni stav;

zar – pitamo se ili sumnjamo u istinitost nečega;
ne – negiramo (odrična riječca);
možda, valjda – sumnjamo, ali niti negiramo niti potvrđujemo;
svakako – pojačavamo tvrdnju;
samo – isključujemo nešto; 152
baš - ističemo ono što znači riječ uz koju riječca dolazi;
gle, eno - upućujemo na nešto, pokazujemo.
A šta smo naučili o riječci LI?

Da li znate kako se piše riječca LI?
Riječca li se u upitnom, pogodbenom i namjernom značenju piše odvojeno od

riječi ispred sebe:
→ Koliki
Koliki lili je
je ovaj
ovaj svijet?
svijet? (pitanje)
(pitanje)
→ Budem
Budem li pio mnogo mlijeka, moći
li pio mnogo mlijeka, moći ću
ću uskoro
uskoro trčati!
trčati! (pogodba)
(pogodba)
→ Stignem li, posjetit ću te! (namjera)
Sinteza:
Slog može biti naglašen i nenaglašen.
Naglašen slog je onaj u kome je naglašen samoglasnik.
Riječi koje imaju naglašeni slog/samoglasnik su naglašene riječi ili naglasnice.

Nenaglasnice se još zovu i klitike.
Razlikujemo dvije vrste klitika: proklitike (prislonjenice) i enklitike
(naslonjenice).Riječce (partikule, čestice) su nepromjenljive riječi kojima se
iskazuje stav govornika prema onome o čemu govori.
Riječca li se u upitnom, pogodbenom i namjernom značenju piše odvojeno od riječi
ispred sebe:
Završni dio sata:

Grafofolija
Strip na temu Pjesme o kuji : Kuja i 7 kučića sanjivih – leže jedno preko drugog i
razmišljaju, neki šareni (bijele i crne pjedice), a neki ne, kiša:
Domaća zadaća:
Kuja zamišlja ljutitog gazdu, a kučići razmišljaju o:
Kučić: Koliki li je ovaj svijet?
Kučić: Ne prestane li kiša padati, ja ću početi na nju lajati!
Kučić (jednobojni): Da li ću i ja imati bijele pjegice?
Kučić: Budem li pio mnogo mlijeka, moći ću uskoro trčati!
Kučić (šareni): Hoće li mi ove šare nestati?
Kučić: Hoću li biti veliki kao mama?
Kučić: Može li se oblak na nas srušiti?
153

4
Glagoli: leksičko značenje
Nastavna jedinica: Glagoli – leksičko značenje

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: leksičko značenje glagola, glagoli kao
promjenljiva vrsta riječi


metoda diskusije

grafofolije
154
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, kultura izražavanja
Međupredmetna: likovna kultura, biologija

Grafofolija:
Velika ilustracija: Indijanci postavljaju logor

Odrasli i dječaci režu suho drveće, dječak i djevojčica voze travu u kolicima i daju je konjima,
nekolicina dječaka premjerava razdaljinu između stabala špagom i pomažu u postavljaju
šatora, djevojčica i dječak pomažu odraslima da posijeku travu nekim oruđem (kao srp), na
panju poglavica sjedi, vjetar – grane drveća se njišu, kišne kapi počinju padati, iz oblaka se
vidi munja, jedno dijete spava u ljuljašci, manje djece stoje ..., žene kuhaju ručak...
Ovo bi mogli biti Komanči iz istoimene priče Zane Greya čiji odlomak imate u vašoj
čitanci! Žele nam otkriti tajnu kako se postavlja indijanski logor! Kako im u tome
pomažu mali Komanči?
Glavni dio sata

Leksičko značenje glagola
Naučili smo!
Glagoli koji uglavnom označavaju radnju koju neko vrši svjesno, namjerno,
zovu se glagoli radnje. Odgovaraju na pitanje: šta neko ili nešto radi ili koja
se radnja nekome pripisuje.
Leksičko značenje glagola je njihovo osnovno značenje koje dobijaju iz stvarnosti.

Ono se sastoji u imenovanju radnji, stanja ili zbivanja.
Mali Komanči režu suhe grane, kose travu i odvoze je, hrane konje...
U kakvom stanju se nalaze poglavica na panju, djevojčica u ljuljašci?
Poglavica sjedi na panju, njegova unuka spava u ljuljašci.
Glagoli koji označavaju stanje u kojem se neko ili nešto nalazi a u kojem se ništa ne
radi niti se zbiva, zovu se glagoli stanja. Odgovaraju na pitanje: u kakvom se stanju
nalazi neko ili nešto? Glagoli stanja ne podrazumijevaju nikakav proces.
155
A šta se u to vrijeme zbiva u prirodi?

Može li čovjek utjecati na ta zbivanja?
Vjetar puše, kišne kapi padaju, grmi i sijeva.
Kakav je poglavica, mlad ili je ostario?
Poglavica je ostario.
Zbivanja ili procesi u prirodi su uvjetovani djelovanjem prirodnih sila. Odvijaju se mimo
naše moći, mi na njih ne možemo utjecati. Saznajemo o njima iz odgovora na pitanja:
šta se događa ili zbiva, kakav proces se odvija?
Glagoli označavaju radnju, stanje i zbivanje, proces.

To je njihovo osnovno /leksičko značenje.
S obzirom na to šta označavaju, glagoli mogu biti:
1.Glagoli radnje
2.Glagoli stanja
3.Glagoli zbivanja
Glagoli imaju značajnu ulogu u jeziku. U funkciji predikata oni učestvuju u formiranju
iskaza, odnosno rečenice.
Glagoli su promjenljive riječi. Mogu se javiti u velikom broju oblika – blizu tri stotine.
Sinteza:
Glagoli označavaju radnju, stanje i zbivanje, proces.
To je njihovo osnovno /leksičko značenje.
1.Glagoli radnje
2.Glagoli stanja
3.Glagoli zbivanja
Glagoli su promjenljive riječi. Mogu se javiti u velikom broju oblika – blizu tri stotine.
Završni dio sata:

Može li rečenica postojati bez glagola?
Bez glagola nema predikata, a bez predikata nema uobičajene rečenice.
Domaća zadaća:
Odaberite zadatak:
1. Ispišite po jednu rečenicu u kojoj ćete upotrijebiti glagole radnje u sva tri lica
jednine i množine.
2. Ispišite po jednu rečenicu u kojoj ćete upotrijebiti glagole stanja u sva tri lica
jednine i množine.
156
3. Ispišite po jednu rečenicu u kojoj ćete upotrijebiti glagole zbivanja u sva tri lica
jednine i množine.
4
Glagoli: gramatičko značenje
Nastavna jedinica: Glagoli – gramatičko značenje


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: gramatičko značenje glagola, kategorije
vida, prijelaznosti i stanja


metoda diskusije, paukova mreža

grafofolije
Tematska korelacija
157
RODITELJSKA
Treba da znaš i da sva djeca znaju

biće to mnogo važno u životu:
čuvaj roditelje da ti duže traju,
oni su tebi podarili ljepotu.
I kada te grde i kada si ljuta

i kada ti od bijesa srce zazebe,
ponovi u sebi hiljadu puta:
oni su s ljubavlju smišljali tebe.
I kad porasteš i igre prestanu,

kad ćeš se drugim brigama okružiti:
Čuvaj roditelje da ti ne nestanu,
Samo će ti oni djetinjstvo produžiti.
Pero Zubac
Koje je osnovno značenje glagola?

Glavni dio sata

Gramatičko značenje glagola
Naučili smo da je leksičko značenje glagola njihovo osnovno značenje.

Kad se glagoli upotrijebe u rečenici, tada oni, uz leksičko značenje, dobivaju i
gramatička značenja:
„Oni su tebi podarili ljepotu.“
Iz ovog stiha ne saznajemo samo koja se radnja vrši (leksičko značenje), nego i ko
vrši tu radnju i kad se vrši radnja (gramatička značenja glagola).
A koje su gramatičke osobine glagola?
Glagoli se odlikuju gramatičkim kategorijama vida (aspekta), prijelaznosti i

stanja.
Vid i prijelaznost su leksičko-gramatičke osobine glagola.
Gramatičke su osobine glagola:
- lice
- vrijeme
- način, 158
- rod
- broj.
Grafofoljia: KO ZNA, ZNA!
Ilustracija: Pauk plete mrežu, na pauku piše glagol „ZNATI“, u mreži ispisani različiti oblici
glagola:
ZNAŠ; ZNAJU; ZNAMO; ZNAT ĆEMO; ZNA; ZNALO; ZNAJ; ZNANO; ZNALI SMO;
BILI SMO ZNALI; ZNAM; BUDEM ZNAO, ZNAO SAM...
Šta možemo saznati iz ovih oblika glagola?
Grafofolija
Znaš! Znat ćemo! Znao sam!

LICE Ko? TI! Ko? Mi! Ko? JA!
VRIJEME Kad? SAD! Kad? U BUDUĆNOSTI! Kad? U PROŠLOSTI!
BROJ Broj? JEDNINA! Broj? MNOŽINA! Broj? JEDNINA!
Sinteza:
gramatička značenja
Glagoli se odlikuju gramatičkim kategorijama vida (aspekta), prijelaznosti i stanja.
Vid i prijelaznost su leksičko-gramatičke osobine glagola.
Gramatičke su osobine glagola:
- lice
- vrijeme
- način,
- rod
- broj.
Završni dio sata:

Iz glagolskih oblika saznajemo:
159
LICE ko vrši radnju, ko sudjeluje u procesu ili ko se nalazi u nekom stanju;

VRIJEME kad se vrši radnja, proces, zbivanje;
NAČIN kako se vrši radnja, da li je to proces ili stanje;
ROD je li vršilac radnje muškog, ženskog ili srednjeg roda;
BROJ koliko vršilaca vrši radnju, koliko osoba sudjeluje u procesu, koliko se
osoba nalazi u nekom stanju.
Domaća zadaća:
Glagolima u pjesmi Roditeljska Pare Zupca odredite njihove gramatičke osobine:
lice, vrijeme, način, rod i broj.

160
4
2
Glagolski vid/aspek(a)t

Nastavna jedinica: Glagolski vid/aspek(a)t

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski vid/aspek(a)t, svršeni i
nesvršeni glagoli, dvovidni glagoli


metoda diskusije

grafofolije
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, TIZO
161

Grafofolija:
Ilustracija: 2 kvadrata
Telefonski razgovor
dječak: «Jesi li dobila pisamce koje sam ti poslao po Ajli?»
djevojčica: «Jesam, upravo ga i čitam.»
dječak:»I?! Pa hoćemo li skupa gledati film «Kraljević i prosjak»?»
djevojčica: «Voljela bih, ali nisam sigurna želim li pogledati film prije nego pročitam knjigu!
Koja je razlika između glagola dobiti, poslati i pročitati i glagola gledati, voljeti, željeti?
Koliko traje radnja glagola dobiti? Da li je trajanje radnje ograničeno, završeno?
A da li je radnja glagola gledati ograničena u trajanju? Koliko može da traje ova
radnja?
Glavni dio sata

Sadržaj glagolske radnje vezan je za vremenski tok. Trajanje radnje, stanja ili
zbivanja može biti vremenski ograničeno (pokazuje svršenost radnje, stanja ili
zbivanja) i neograničeno (pokazuje nesvršenost radnje, stanja ili zbivanja). To
trajanje glagolske radnje izražava se glagolskim vidom.
Glagolski vid ili aspekt je, osobina glagola da oblikom mogu izreći razlike u trajanju
radnje, odnosno njihovu ograničenost ili neograničenost.
A kakvi mogu biti glagoli po glagolskom vidu?
Po glagolskom vidu glagoli mogu biti:

1. svršeni → Svršeni glagoli označavaju radnju ograničenog trajanja, radnju
koja je prestala trajati.
2. nesvršeni → Nesvršeni glagoli označavaju radnju koja nema ograničenja
u trajanju. Pogledajte tabele!
162
Grafofolije
Glagoli svršenog vida iskazuju vremenski ograničeno trajanje sadržaja glagola,

odnosno, radnja, stanje ili zbivanje je završen proces: dahnuti, dreknuti, izbrisati,
namignuti, pogledati, pročitati, zatvoriti, otkazati, zavoljeti, napisati...
Glagoli svršenog vida mogu biti:
1. početno svršeni – označavaju izvršen početak radnje: pojuriti...
2. završno svršeni – označavaju završen svršetak radnje: dojuriti...
3. trenutno svršeni – označavaju izvršenost samo jednog trenutka: jurnuti...
4. potpuno svršeni – označavaju izvršenost od početka do kraja: odjuriti...
Glagoli nesvršenog vida iskazuju neograničeno trajanje sadržaja glagola, znači da

je proces radnje, stanja ili zbivanja u razvoju (ili toku): brisati, čitati, pisati, graditi,
kovati, radovati se,čuvati, drhtati, vehnuti, voljeti...
Kod nesvršenih glagola razlikujemo:
1. trajne glagole –nesvršena radnja traje duže vrijeme bez prekida: spavati, pisati,
crtati...
2. učestale glagole – nesvršena radnja traje duže vrijeme sa prekidima: kuckati,
lupkati, skakutati, sjedati, lijegati...
Šta mislite mogu li se od nesvršenih glagola dobiti svršeni i obrnuto?
Od nesvršenih glagola se mogu dobiti svršeni i obrnuto, od svršenih nesvršeni, uz

pomoć tvorbenih nastavaka koji dolaze na kraju osnove, ili se dodaju kao prefiksi
ispred određene osnove:
gledati → pogledati, ugledati;
voljeti → zavoljeti;
ljubiti → poljubiti...
Mogu li glagoli istim oblikom iskazivati oba vida?
Često vid glagola u tekstu određuju riječi: redovno, često, uvijek, ponekad...
(Redovno čujem vijesti o tebi.)
Takvi glagoli se zovu dvovidni glagoli. Dvovidni glagoli su oni koji istim oblikom
mogu iskazivati oba vida, mogu biti svršeni i nesvršeni.
163
Mali savjet:
Događa se da učenici svaki glagol koji označava radnju koja se izvršila u prošlosti
označe kao glagol svršenog vida. Najsigurnije je odrediti vid glagola u
infinitivu.
Sinteza:
1. svršeni → Svršeni glagoli označavaju radnju ograničenog trajanja, radnju koja je
prestala trajati.
2. nesvršeni → Nesvršeni glagoli označavaju radnju koja nema ograničenja u
trajanju.
Završni dio sata:
1. Od glagola nesvršenog vida konstruiraj glagole svršenog vida:

pjevati
šetati
crtati
govoriti
raditi
češljati
Domaća zadaća:
1. Koju radnju (stanje ili zbivanje) možeš uraditi na leđima druga /drugarice s
kojim sjediš?
U svesku nacrtaj leđa i ramena svog druga.
Ispiši sve radnje koje možeš raditi na njegovim leđima i iskaži ih u svršenom i
nesvršenom vidu. Evo nekih mogućnosti:
potapšati
pomilovati
udariti
spustiti (ruku, glavu)
lupkati
kuckati
šarati
pisati
masirati
odmarati (glavu, ruku)

164
4
Glagoli po predmetu radnje,
glagolsko stanje

Nastavna jedinica: Glagoli po predmetu radnje, glagolsko stanje

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagoli po predmetu radnje, glagolsko
stanje, prijelazni, neprijelazni i povratni glagoli


metoda diskusije

individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-
pričaonica
grafofolije
Tematska korelacija
165

Grafofolija:
Ilustracija: ulica, dječak- čistač obuće poziva prolaznike, na ulici neki dječak jede sladoled,
neki prolaznik čita novine, prodavac nudi novine, u izlogu prodavačica oblači lutku
Ko vrši radnju?
Šta je predmet radnje?
Na što prelazi radnja?
Glavni dio sata

Glagoli po predmetu radnje i glagolsko stanje
1. Prijelazni glagoli
„Čistač obuće“ (odlomak)

Uzalud sam pozivao prolaznike i objašnjavao im da za samo nekoliko novčića mogu
imati čistu obuću. Beskorisno sam nespretno udarao četkama po sanduku i
kreštavim glasom molio svakog ko je naišao da mu makar iščetkam cipele. Izgledalo
je kao da me uopće i ne čuju i ne vide. A ja sam ih pažljivo gledao, iskrivljujući glavu
da mi ne bi smetao široki obod slamnatog šešira.
Ranko Pavlović
Koga je dječak pozivao? → Prolaznike.

Šta prolaznici mogu imati za samo nekoliko novčića? → Čistu obuću.
Koga je dječak molio? → Svakog.
Šta je dječak četkao? → Cipele.
U kojem padežu se nalaze riječi koje su predmet radnje? → U akuzativu!
Glagoli su nesamostalne riječi. Za realiziranje radnje obilježene glagolom

nekada je potreban predmet - objek(a)t. Takve glagole nazivamo prijelaznim
glagolima.
Prijelazni glagoli su oni uz koje može stajati imenica ili neka druga riječ u
akuzativu bez prijedloga kao bliži objek(a)t. Oni s tom imeničkom riječju čine
jednu cjelinu: Uzalud sam pozivao prolaznike.
166
2. Neprijelazni glagoli
Grafofolija
Ilustracija: Plivač pliva, ptica leti iznad njegove glave,

djevojčica joj maše.
Odredi subjekte u rečenicama. Da li radnja subjekta prelazi na neki objekt?
1. Plivač pliva.
2. Ptica leti.
3. Djevojčica maše.
Neprijelazni glagoli su oni uz koje ne može stajati imenica ili neka imenska riječ u
akuzativu bez prijedloga na koju bi prelazila radnja. Radnja neprelaznih glagola ne
prelazi na objek(a)t.
3. Povratni glagoli
Grafofolija/ilustracija
Ilustracija: dječak Eskim u kratkim hlačama s šubarom na glavi, na snijegu,
govori majci koja ga gleda prijekorno: „Obukao sam se za tople proljetne
dane!“
Obukao sam se za tople proljetne dane.

Obukao sam sebe za tople proljetne dane.
Ko vrši radnju? → Dječak Eskim.

Na kome se radnja vrši, odnosno, ko je objekt na kojem se radnja vrši? → Dječak
Eskim.
Subjekat je istovremeno i objekat u rečenici.
167
Neprijelazni su i povratni glagoli. Njihova radnja prelazi na objekt, ali je objekt

istovremeno i subjekt rečenice, pa se radnja, dakle, vraća na subjekt.
Povratne glagole koji uza se imaju povratnu zamjenicu SE, koja se uvijek može
zamijeniti punim oblikom SEBE, (Čuvam se. Čuvam sebe.) zovemo pravi povratni
glagoli.
Nepravi povratni glagoli označavaju stanje u kojem se subjekt nalazi i kod njih riječ
SE ne možemo zamijeniti punim oblikom SEBE. Npr. nasmijao se, zamislio se, budio
se, nalazio se, vedrilo se, smijao se... Kod ovih glagola SE je povratna riječca, a ne
povratna zamjenica.
Uzajamno povratni glagoli označavaju radnju koju vrše najmanje dva subjekta (ili
više njih)jedan na drugom. Subjekt i objekt nisu isti. Npr. hrvati se, potući se, natjecati
se, družiti se... I kod uzajamno povratnih glagola SE ne možemo zamijeniti oblikom
SEBE jer je to povratna riječca.
4. Glagolsko stanje
Grafofolija
Ilustracija:
Tri ilustracije po dva kvadrata:
na prvoj dva dječaka i dvije djevojčice popeli se na krušku i beru kruške i stavljaju u njedra. Stablo
kruške obrano. Ispod kruške djed i baka, djed kaže baki: Moramo kruške obrati.!
Jedan dječak s kruške kaže: «Ne brini djede, mi smo sve kruške obrali!» Djed iznenađen diže glavu,
pomalo ljut.
Djeca ispod kruške s punim njedrima, baka razočarana kaže:
Šta je to glagolsko
«Zar stanje?
je cijela kruška obrana!» A moj džem od krušaka?
Djevojčica se obraća baki: «Strpite se, rodit će kruške opet.“
Glagolsko stanje podrazumijeva odnos subjekta prema radnji (stanju ili

zbivanju).
«Ne brini djede, mi smo sve kruške obrali!»
Šta je izrečeno predikatom «smo obrali»?

Da li djeca namjerno, svojom voljom beru kruške?
U ovoj rečenici je iskazano da subjekat svojom voljom vrši radnju i takvo stanje
zovemo radno (aktivno) stanje, tj. aktiv. Subjekt vrši radnju predikata.
«Zar je cijela kruška obrana!»
Da li je i u ovoj rečenici subjekt aktivan?
168
U ovoj rečenici subjekt trpi radnju koju neko drugi na njemu vrši, ili je obuhvaćen
radnjom kao objekt, pa takvo stanje zovemo trpno (pasivno) stanje tj. pasiv.
«Strpite se, rodit će kruške opet.“

Kako je djevojčica reagovala na bakine riječi?
Ovo stanje (rodit će) dešava se bez voljne aktivnosti subjekta (krušaka), pa ga
zovemo medijalno stanje (medij).
Sinteza:
Glagoli su nesamostalne riječi. Za realiziranje radnje obilježene glagolom nekada je
potreban predmet - objek(a)t. Takve glagole nazivamo prijelaznim glagolima.
Neprijelazni glagoli su oni uz koje ne može stajati imenica ili neka imenska riječ u
akuzativu bez prijedloga na koju bi prelazila radnja.
Neprijelazni su i povratni glagoli.
Odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju) može biti trojak:
- radno (aktivno) stanje tj.aktiv
- trpno (pasivno) stanje tj. pasiv
- medijalno stanje tj.medij
Završni dio sata:

Izdvojimo glagole u ovom odlomku i odredimo im prijelaznost i glagolsko stanje.
„Čistač obuće“ (odlomak)

Uzalud sam pozivao prolaznike i objašnjavao im da za samo nekoliko novčića mogu
imati čistu obuću. Beskorisno sam nespretno udarao četkama po sanduku i
kreštavim glasom molio svakog ko je naišao da mu makar iščetkam cipele. Izgledalo
je kao da me uopće i ne čuju i ne vide. A ja sam ih pažljivo gledao, iskrivljujući glavu
da mi ne bi smetao široki obod slamnatog šešira.
Ranko Pavlović
Domaća zadaća:
Odredite prijelaznost i glagolsko stanje glagolima u stripu o Malom princu u Čitanci 7.

169
4
Glagolsko lice, rod i broj

Nastavna jedinica: Glagolsko lice, rod i broj


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolsko lice, rod i broj


metoda diskusije

grafofolije
Tematska korelacija
170

Grafofolija:
Ilustracija: dječaci na tajnom sastanku , svi u

crvenim košuljama.
(„Junaci Pavlove ulice“ je pustolovni roman koji govori o dvije grupe dječaka koje se bore za
prostor u Pavlovoj ulici koji im je služio za beskrajnu slobodu igre. Ovo je kratki odlomak iz tog
romana.)
Junaci Pavlove ulice
...
Vođa im je dao znak da se umire.
-Treba još nešto da te pitam. Ne misliš li možda da oni iz Pavlove ulice slute da ti
pripadaš nama.
- Ne vjerujem – odgovorio je novi potporučnik. – Čak da je i bio neko od njihovih
ovdje onoga dana, kada su izvjesili crvenu cjedulju, ni onda me niko nije mogao
vidjeti u mraku. (...)
Šta iskazuje glagolsko lice?
Ferenc Molnar
Glavni dio sata

1. Glagolsko lice
Odredite lica u ovom odlomku!

Koliko lica imaju glagoli?
Glagolsko lice iskazuje odnos subjekta i ostalih učesnika u razgovoru.
Jednina:
- Prvo lice je lice koje govori - govornik: Ne vjerujem! (Ko? – Ja!);

- Drugo lice je lice kojem se govornik obraća - sagovornik: Ne misliš li da pripadaš
nama? (Ko? – Ti!);
171
- Treće lice predstavlja osobu o kojoj se govori: Vođa je dao znak. (Ko? – On.).
Množina
- Prvo lice predstavlja skupinu kojoj govornik pripada: Ne vjerujemo vam!

(Ko? – Mi!);
- Drugo lice predstavlja skupinu kojoj pripada sagovornik: Vjerujete li?
(Ko? – Vi.);
- Treće lice predstavlja osobe o kojima se govori – Dječaci slute da nam
pripadaš! (Ko? – Oni!).
Glagolsko lice!
Glagoli imaju tri lica jednine i tri lica množine.

Glagolsko lice može biti: biće, predmet, pojava.
2. Glagolski rod
Ilustracija
Ilustracija: Džejms Kuk i njegov otac posmatraju lađe

na moru
Potražimo u ovom odlomku iz putopisa o Džejms Kuku glagolski gramatički rod.
„Tako mu je prije dvije godine rekao njegov otac, nepismen težak. Džejms, koji je
prvi dospio u grad bio je zadivljen mnoštvom lađa u luci. – Kuda plove sve te lađe ? –
upita. – U Indiju, sine – bez premišljanja odgovori otac. Odonda je dječak uvijek
sanjario o putu u Indiji na jednoj od takvih lađa. Topla tiha večer spustila se nad
morem. Henri je nagovarao Džona da primi dječaka u službu.“
Uočimo glagole istaknute u rečenicama.

Kojeg roda su subjekti na koje se ti glagoli odnose?
Koji rod mogu iskazivati glagoli?
Gramatički rod!
Gramatički rod kod glagola ograničen je na glagolske pridjeve, radni i trpni (o njima
ćemo nešto više naučiti na sljedećim stranicama udžbenika).
3. Glagolski broj
172
Ilustracija
Ilustracija: Džejms Kuk i kapetani Džon i Henri
Gramatičkim brojem, odnosno razlikovanjem jednine i množine, odlikuje se većina

glagolskih oblika. Gramatičkim brojem razlikujemo broj vršilaca radnje.
Potražimo u jednom drugom odlomku iz putopisa o Džejms Kuku glagolski gramatički

broj.
(...)
–Ti, kako vidim, želiš da jedeš tuđi kruh, gospodine Džejms Kuk?
– Ne, gospodine, ja hoću da radim. – Da radiš? A što bi ti radio?
– Hoću da postanem mornar! - Nama je potreban mornarski naučnik, upadne Henri,
ali ga Džon tako pogleda da se on odmah ugrize za jezik. – Ta zar su takvi žutokljunci
sposobni za mornare? - nastavi Džon još strože...
Samo infinitiv i glagolski prilozi (sadašnji i prošli), o kojima ćemo učiti na sljedećim
stranicama ovog udžbenika, nemaju gramatičke osobine lica, roda i broja.
Sinteza:
Glagolsko lice iskazuje odnos subjekta i ostalih učesnika u razgovoru.
Glagoli imaju tri lica jednine i tri lica množine.
Glagolsko lice može biti: biće, predmet, pojava.
Gramatički rod kod glagola ograničen je na glagolske pridjeve, radni i trpni
Gramatičkim brojem razlikujemo broj vršilaca radnje.
Završni dio sata:
Odredimo glagolima u ovom odlomku lice, rod i broj:
–Ti, kako vidim, želiš da jedeš tuđi kruh, gospodine Džejms Kuk?
– Ne, gospodine, ja hoću da radim. – Da radiš? A što bi ti radio?
– Hoću da postanem mornar! - Nama je potreban mornarski naučnik, upadne Henri,
ali ga Džon tako pogleda da se on odmah ugrize za jezik. – Ta zar su takvi žutokljunci
sposobni za mornare? - nastavi Džon još strože...
Domaća zadaća:
Odredite lice, rod i broj glagolima u stripu o Malom princu u Čitanci 7.
173

4 4
Glagolska vremena i glagolski oblici
(2 časa)

Nastavna jedinica: Glagolska vremena i glagolski oblici

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolska vremena i glagolski oblici,
konjugacija


metoda diskusije

grafofolije
Tematska korelacija
174

Grafofolija:
Pročitajte ovaj tekst o egipatskoj kraljici Nefertiti i obratite pažnju na glagole istaknute
u tekstu!
Nefertiti je bila kraljica Egipta. Na

egipatskim spomenicima njen portret
prikazuje ženu izuzetne ljepote, izdužena
lica, dugog vrata, pravilnog nosa i krupnih
očiju. Kraljica Nefertiti će roditi tri kćeri i,
neko vrijeme će vladati Egiptom. Od
nekolicine fantastičnih kamenih bisti
kraljice Nefertiti, najljepša će se čuvati u
Berlinu. Jednom oku na ovoj bisti
nedostaje zjenica, pa se smatra da je autor
nije završio.
Kraljica Nefertiti
Glavni dio sata

Glagolska vremena i glagolski oblici
1. Glagolska vremena
Koja je temeljna odlika glagola?
175
Portreti kraljice Nefertiti prikazuju ženu izuzetne ljepote. → sadašnjost

Drevni faraoni su pisali pjesme posvećene bogu Sunca. → prošlost
Sunce će uvijek biti inspiracija pjesnicima i slikarima. → budućnost
Temeljna odlika glagola je određivanje glagolskog vremena. Glagolsko vrijeme je

vremenski odnos glagolskog sadržaja u odnosu na trenutak govora.
Glagolski se sadržaj, u odnosu na trenutak govora, može ostvarivati u sadašnjem,
prošlom i budućem vremenu.
Sadašnje vrijeme označava radnju (stanje ili zbivanje) koja se vrši u trenutku kada
se o njoj govori. (Npr. pjevam, smijem se, odgovaram...)
Prošlo vrijeme je ono koje prethodi trenutku govora. Njime su iskazane radnje
(stanja ili zbivanja) koje su izvršene u prošlosti, prije vremena govorenja.
(Npr. pjevao sam, smijah se, odgovarao je...)
Buduće vrijeme je ono koje dolazi poslije trenutka govora. Njime su iskazane
radnje koje će se desiti u budućnosti, poslije vremena kada se o njima govori.
(Npr. pjevat ću, doći ću, ću odgovarati ...)
2. Glagolski oblici
Zašto kažemo da se glagoli mijenjaju po vremenima?
Ilustracija: strip u 2 kvadrata:

dječak pred ogledalom cvijet u ruci, zamišlja djevojčicu u oblačiću, kaže: Oduvijek sam
volio, volim sada i uvijek ću voljeti - tebe!
Isti dječak i djevojčica iz oblačića s knjigom u ruci, dječak joj pruža cvijet i kaže: Oduvijek
sam volio, volim sada i uvijek ću voljeti – da čitam knjige!
Za glagole kažemo da se mijenjaju po vremenima zbog toga što glagoli mogu u

cjelosti izraziti vremenske razlike prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Šta je to konjugacija?
Naučili smo da su glagoli promjenljive riječi i da se mogu javiti u velikom broju

raznovrsnih oblika. Promjena glagola se razlikuje od promjene imenskih riječi
(imenica, zamjenica, pridjeva, brojeva).
Promjena glagola po licu, vremenu ili načinu zove se konjugacija
(čitaj N i J kao zasebne glasove).
176
Kako dijelimo glagolske oblike?
Glagolski se oblici u bosanskome jeziku mogu podijeliti na:
1. glagolska vremena (iskazuju vrijeme vršenja radnje);

2. glagolske načine (iskazuju lični stav govornog lica prema vršenju glagolske
radnje);
3. glagolske pridjeve (glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni);
4. glagolske priloge (glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli);
5. neodređeni glagolski oblik – infinitiv.
1. Lični i nelični glagolski oblici
Poznaju li svi glagolski oblici kategoriju lica?
Ilustracija: 2 kvadrata
Rasejani pjesnik s olovkom i sveskom, sjedi naslonjen na drvo pored vode, oko njega lete ptičice
kojima se obraća: Pjevajte pjesmu da bih i ja pjevao!“
Iz rijeke izviruju žabe i uglas krekeću: kre, kre..., pjesnik zatvara uši
Svi glagolski oblici ne poznaju kategoriju lica pa ih dijelimo na lične i nelične.

Lični glagolski oblici su: prezent, aorist, perfek(a)t, pluskvamperfek(a)t, futur I,
futur II, imperativ, potencijal (kondicional) I i II.
Naučili smo da je osnovna služba glagola predikatska.
Samo lični glagolski oblici se mogu javiti u rečenici kao predikati.
To su glagolska vremena i glagolski načini: Pjevajte pjesmu! Ja bih pjesmu

pjevao. Pjesnik piše pjesmu.
Nelični glagolski oblici su: infinitiv, glagolski pridjevi i glagolski prilozi.

Nelični glagolski oblici služe za tvorbu ličnih glagolskih oblika pa se u rečenici
mogu javiti kao dio predikata u nekim složenim glagolskim oblicima, ili kao atributi i
priloške odredbe.
Pjesnik je želio pjevati pjesmu.
2. Glagolski oblici prema tipu tvorbe
Kako se dijele glagolski oblici prema tipu tvorbe?
Prema tipu tvorbe svi se glagolski oblici mogu podijeliti na:

proste
složene
Prosti glagolski oblici se sastoje od jednog glagola, a složeni od više.
Prosti glagolski oblici su: infinitiv, prezent, aorist, imperfek(a)t, imperativ,
glagolski pridjevi i glagolski prilozi.
Proste glagolske oblike tvorimo tako što na glagolsku osnovu dodajemo
odgovarajuće nastavke.
177
A šta je glagolska osnova?
Glagolska osnova je dio koji ostaje nepromijenjen pri mijenjanju oblika glagola.
(Npr. pjeva-ti; pjeva-m; pjeva-lo...)
Glagolska osnova može biti infinitivna i prezentska.

Infinitivnu osnovu dobijamo odbijanjem infinitivnog nastavka – ti.
Prezentsku osnovu dobijamo tako što od oblika za 3. lice množine glagola u

prezentu odbijemo nastavak - u, - ju, - e. (Npr. vući – oni vuk-u, loviti – oni lov-e...)
Kako se tvore složeni glagolski oblici?
Složeni glagolski oblici tvore se pomoću ličnih glagolskih oblika pomoćnih

glagola jesam, biti (bivati) i htjeti uz koje se javljaju glavni glagoli u nekom
bezličnom obliku.
U složene glagolske oblike spadaju: perfek(a), pluskvamperfek(a)t, futur I,
futur II, potencijal (kondicional) I i II.
Sinteza:
Temeljna odlika glagola je određivanje glagolskog vremena. Glagolsko vrijeme je

vremenski odnos glagolskog sadržaja u odnosu na trenutak govora. Glagolski se
sadržaj, u odnosu na trenutak govora, može ostvarivati u sadašnjem, prošlom i
budućem vremenu.
Promjena glagola po licu, vremenu ili načinu zove se konjugacija.
Završni dio sata:

Prepoznajte glagole i odredite vrijeme
vršenja radnje u ovom tekstu.
Faraoni su pisali pjesme posvećene

bogu Sunca, a na kamenju su klesali
njegov lik. Upravo kao drevnim
Egipćanima, sunce će uvijek biti
inspiracija pjesnicima, slikarima i
mnogim drugim umjetnicima.
178
Egipatska kraljica Nefertiti obasjana zrakama egipatskog sunca

4 4
Sistematizacija: Naučili smo o glagolima
(2 časa)
Nastavna jedinica: glagoli
Struktura i tip časa: ponavljanje i sistematizacija nastavnih sadržaja


sticanje novih znanja iz oblasti jezika, sistematizacija znanja o glagolima


metoda diskusije
179

grafofolije
Tematska korelacija
Glagoli označavaju radnju, stanje i zbivanje.

To je njihovo osnovno / leksičko značenje.
1.Glagoli radnje
2.Glagoli stanja
3.Glagoli zbivanja.
Glavni dio sata

Glagoli: ponavljanje i sistematizacija
1. Leksičko značenje glagola
Leksičko značenje glagola

Glagoli stanja
Glagoli radnje Glagoli zbivanja
2. Gramatičke osobine glagola

Kojim se gramatičkim kategorijama odlikuju glagoli?
a) Gramatičke kategorije
180

gramatička značenja.
Glagoli se odlikuju gramatičkim kategorijama vida (aspekta), prijelaznosti i stanja.
Gramatičke kategorije
stanje
vid prijelaznost
Šta je to glagolski vid?

→ Glagolski vid/aspekt
Glagolski vid ili aspekt je, osobina glagola da oblikom mogu izreći razlike u
trajanju radnje, odnosno njihovu ograničenost ili neograničenost.
1. SVRŠENI
2. NESVRŠENI.
→ Prijelaznost glagola
Kakvi glagoli mogu biti po predmetu radnje?
Glagoli po predmetu radnje mogu biti:

→ prijelazni: glagoli čija radnja prelazi direktno na objek(a)t (čitati knjigu...);
→ neprijelazni: glagoli uz koje ne može stajati imenica ili neka imenska riječ u
akuzativu bez prijedloga - na koju bi prelazila radnja (maštati...).
Neprijelazni su i povratni glagoli (smijati se...). Njihova radnja prelazi na objekt,
ali je objekt istovremeno i subjekt rečenice, pa se radnja, dakle, vraća na subjekt.
Šta je to glagolsko stanje?

→ Glagolsko stanje
Glagolsko stanje podrazumijeva odnos subjekta prema radnji (stanju ili
zbivanju), odnosno, govori nam da li subjekt vrši radnju ili je trpi.
Odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju) može biti trojak:
→ RADNO (AKTIVNO) STANJE tj. AKTIV
→ TRPNO (PASIVNO) STANJE tj. PASIV
→ MEDIJALNO STANJE tj. MEDIJ
181
Gramatičke osobine glagola

stanje
vid/aspekt prijelaznost
svršeni prijelazni aktiv
nesvršeni neprijelazni pasiv
povratni medij
A koje su još gramatičke osobine glagola?
To su:
→ glagolsko lice
→ glagolski broj
→ glagolski rod
→ glagolsko vrijeme
→ glagolski način
Gramatičke osobine
glagola
glagolsko glagolski glagolski glagolsko glagolski
lice broj rod vrijeme način
→ Glagolsko lice
Glagolsko lice je kategorija kojom se iskazuje odnos između subjekta i ostalih

učesnika u komunikaciji (→ jednina: 1. lice: JA; 2. lice: TI; 3. lice: ON/ONA/ONO;
→ množina: 1. lice: MI; 2. lice: VI; 3. lice: ONI/ONE/ONA)
182
LICE JEDNINA MNOŽINA

1. lice: JA MI
2. lice: TI VI
3. lice: ON/ONA/ONO ONI/ONE/ONA
→ Glagolski broj
Gramatičkim brojem, odnosno razlikovanjem jednine i množine, odlikuje se većina

glagolskih oblika. Gramatički broj određuje broj vršilaca radnje.
Neki glagolski oblici nemaju gramatičke osobine lica, roda i broja.
Glagolski broj
jednina množina
→ Glagolski rod
Gramatički rod (muški, ženski, srednji) kod glagola ograničen je na glagolske

pridjeve (radni i trpni), s kojima ćemo se upoznati i na sljedećim stranicama
udžbenika.
→ Glagolsko vrijeme
Koja je temeljna odlika glagola?
Temeljna odlika glagola je određivanje glagolskog vremena. Glagolsko vrijeme

je vremenski odnos glagolskog sadržaja u odnosu na trenutak govora.Glagolski
se sadržaj, u odnosu na trenutak govora, može ostvarivati u sadašnjem, prošlom
i budućem vremenu.
Glagolsko vrijeme
prošlo vrijeme
sadašnje vrijeme buduće vrijeme
183
→ Glagolski načini
Glagolski načini iskazuju stav govornog lica prema radnji, a ne njeno ostvarenje
u vremenu. Upoznat ćemo se sa dva osnovna glagolska načina:
- imperativom, kojim se izriče poticaj na aktivnost, molba, želja, naredba,
- potencijalom I i II (kondicionalom I i II), kojim se izriče mogućnost vršenja
glagolske radnje, želja, blaga tvrdnja.
3. Glagolski oblici
Kako dijelimo glagolske oblike?
Glagolski se oblici u bosanskom jeziku mogu podijeliti na:

1. glagolska vremena (iskazuju vrijeme vršenja radnje)
2. glagolske načine (iskazuju lični stav govornog lica prema vršenju
glagolske radnje)
3. glagolske pridjeve ( glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni)
4. glagolske priloge ( glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli)
5. neodređeni glagolski oblik -infinitiv
→ Lični i nelični glagolski oblici
Svi glagolski oblici ne poznaju kategoriju lica pa ih dijelimo na lične i nelične.

Lični glagolski oblici su: prezent, aorist, perfek(a)t, pluskvamperfek(a)t, futur
I, futur II, imperativ, potencijal (kondicional) I i II.
Samo lični glagolski oblici se mogu javiti u rečenici kao predikati.
To su glagolska vremena i glagolski načini.
Nelični glagolski oblici su: infinitiv, glagolski pridjevi i glagolski prilozi.

Nelični glagolski oblici služe za tvorbu ličnih glagolskih oblika pa se u
rečenici mogu javiti kao dio predikata u nekim složenim glagolskim oblicima, ili
kao atributi i priloške odredbe.
184
Glagolski oblici
lični nelični
glagolska vremena glagolski pridjevi
glagolski načini glagolski prilozi
neodređeni glagolski oblik

- infinitiv
→ Glagolski oblici prema tipu tvorbe
Prema tipu tvorbe glagolski oblici se mogu podijeliti na:

proste
složene
Prosti glagolski oblici se sastoje od jedne riječi a to su: infinitiv, prezent,
aorist, imperfek(a)t, imperativ, glagolski pridjevi i glagolski prilozi.
Složeni glagolski oblici se sastoje nekog pomoćnog glagola u ličnom
glagolskom obliku i glavnog glagola u neličnom glagolskom obliku. Npr. ću
trčati, govorio sam, bih pjevao...
U složene glagolske oblike spadaju: perfek(a)t, pluskvamperfek(a)t, futur I,
futur II, potencijal (kondicional) I i II.
185
Završni dio sata:
Glagolski oblici prema tipu tvorbe
prosti složeni
infinitiv perfek(a)t
prezent pluskvamperfek(a)t
aorist futur I
imperfek(a)t futur II
imperativ potencijal (kondicional) I
glagolski pridjevi potencijal (kondicional) II
glagolski prilozi
Domaća zadaća:
Precrtajte tabelu podjele glagolskih oblika prema tipu tvorbe u svoje bilježnice.

186
4
Infinitiv

Nastavna jedinica: Infinitiv


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: infinitiv, značenje, služba i tvorba
infinitiva


metoda diskusije

grafofolije, ilustracija
Tematska korelacija
187

Vjerni pratilac
Ne možeš od njega pobjeći,

ne možeš ga izgubiti,
ne možeš ga posjeći,
ne možeš ga ubiti,
ne možeš ga svaliti,
ne možeš ga niti spaliti,
ne možeš ga istopiti,
jedino ga možeš u mrak utopiti. (zagonetka) SJENA
Grigor Vitez
Možemo li glagolima istaknutim u pjesmi odrediti vrijeme vršenja radnje, lice, rod,
broj?
Glavni dio sata

Infinitiv
A koji je osnovni oblik glagola?

Ilustracija: djeca i njihove sjene na zidu koje prave
različite oblike - igra sjenki
1. Oblik i značenje infinitiva
Infinitiv je osnovni oblik glagola kojim se izriče samo pojam radnje, stanja ili
zbivanja.
Zovemo ga i neodređenim glagolskim oblikom jer ne označava ni lice koje
vrši radnju niti vrijeme kad se radnja vrši, ni rod, ni broj. Ne određuje ni jednu
gramatičku kategoriju. Glagoli u infinitivu se završavaju na -ti ili -ći.
U rječnicima, pravopisima, leksikonima susrećemo glagole u infinitivu,

poredane po abecednom ili azbučnom redu.
188
2. Služba infinitiva
Ilustracija:
djevojčica leđima okrenuta za sudoperom, stoji na klupici kako bi dohvatila vodu i
stavlja jedan oprani tanjir u rešetku za sušenje, majka naslonjena na vrata,raznježeno
se smješka, djevojčica kaže: Željela sam te iznenaditi!
djevojčica i dalje leđima okrenuta za sudoperom, stoji na klupici i okreće glavu prema majci,
istorvremeno stavlja na rešetku za sušenje mobitel i muški ručni sat, majka na vratima hvata
se za glavu, djevojčica kaže: I tatu ću iznenaditi!.
Koje su sastavnice ovih predikata?

Prepoznajte infinitive! Infinitiv služi za tvorbu drugih glagolskih
oblika: prostih i složenih. U rečenici se
→ Željela sam te iznenaditi! nikad ne može samostalno javiti u
→ I tatu ću iznenaditi! predikatskoj službi, nego samo kao dio
predikata.
Ilustracija:
Djevojčica uplakana kaže: Moram se tati izviniti.
Mama suši sat i mobitel fenom za kosu i kaže: U nevolji ne treba plakati, nego lijeka traziti.
Otac u radnom odijelu ulazi na vrata, djevojčica i majka zatečene, otac kaže:
Doći kući je pravo zadovoljstvo!
A koju službu ima infinitiv u ovim rečenicama?
→ Moram se tati izviniti.

→ U nevolji ne treba plakati, nego lijeka tražiti.
Infinitiv se često javlja i kao dopuna nepotpunim glagolima: moći, trebati,

morati, početi...
Mali savjet: Infinitiv bez samoglasnika -i na kraju čest je u narodnom govoru, ali
nije normiran pa nije preporučljiva njegova upotreba u jeziku (pisat, govorit...).
A koju službu ima infinitiv u ovoj rečenici? Subjekta, naravno!

→ Doći kući je pravo zadovoljstvo!
189
Infinitiv se ponekad može naći i u službi subjekta.

Infinitiv, dakle, može imati službu:
- dijela predikata
- dopune nepotpunim glagolima
- službu subjekta.
3. Tvorba infinitiva
Kako se tvori infinitiv?
Infinitiv se tvori od infinitivne osnove i nastavka -ti. Imamo, dakle, i glagole koji
imaju u infinitivu završetak -ći.
Infinitivnu osnovu dobijamo odbijanjem nastavka -ti, a ona nam služi za tvorbu
drugih glagolskih oblika (posmatra-ti, kliza-ti, cvrkuta-ti...)
INFINITIV INFINITIVNA NASTAVAK

OSNOVA ZA INFINITIV
ljubiti ljubi- -ti
Od infinitivne osnove se grade: infinitiv, glagolski pridjev radni i glagolski

prilog prošli.
Sinteza:
Infinitiv je osnovni oblik glagola kojim se izriče samo pojam radnje, stanja ili
zbivanja. Glagoli u infinitivu se završavaju na -ti ili -ći.
Infinitivnu osnovu dobijamo odbijanjem nastavka -ti, a ona nam služi za tvorbu drugih
glagolskih oblika.
Od infinitivne osnove se grade: infinitiv, glagolski pridjev radni i glagolski prilog
prošli.
Završni dio sata:
Kako dobijamo infinitivnu osnovu glagola peći, vući, strići, vrći?

Glagoli čija se osnova završava na zadnjonepčane suglasnike K,G i H (pekti →
pek-oh, strigti → strig-oh, vrhti → vrh-oh) imaju zamjenu t u ć, pa im je infinitivni
završetak -ći (peći, vući, strići, vrći).
Infinitivnu osnovu kod ovih glagola dobijamo kada od 1. lica jednine aorista
(pekoh, rekoh) odbijemo nastavak -oh. O aoristu ćemo učiti na sljedećim stranicama
udžbenika, ali evo kako dobijamo infinitivnu osnovu glagola na -ći: Infinitiv → peći, 190
reći → 1. lice jednine aorista → pekoh, rekoh → infinitivna osnova: pek-, rek-, a
nastavak za 1. lice jednine aorista je -oh.
INFINITIV AORIST INFINITIVNA NASTAVAK

OSNOVA ZA AORIST
reći rekoh rek- -oh
Domaća zadaća:
U pjesmi Vjerni pratilac glagolima u infinitivu odredi glagolski vid.
Vjerni pratilac
Ne možeš od njega pobjeći,

ne možeš ga izgubiti,
ne možeš ga posjeći,
ne možeš ga ubiti,
ne možeš ga svaliti,
ne možeš ga niti spaliti,
ne možeš ga istopiti,
jedino ga možeš u mrak utopiti.

191
5
Glagolski pridjev radni (aktiv)
Nastavna jedinica: Glagolski pridjevi / glagolski pridjev radni


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski pridjevi / glagolski pridjev
radni, značenje, tvorba, služba, glasovne promjene


metoda diskusije


grafofolije, rječnik
192
Tematska korelacija
Pronađi u odlomku pridjeve i prisjeti se nekih njihovih osobina:

Orlovi rano lete
Umjesto svima drage učiteljice «leptiraste plave Lane», u malo selo Lipovo upućen
je, po kazni, novi učitelj, koji je, ubrzo stekao nadimak Paprika. Oštroj učiteljevoj
batini se prvi suprotstavio Jovanče, potomak slavnog hajduka. U Prokin gaj ubrzo su
počeli pristizati i drugi: dugonogi Stric, brzonogi Đoko Potrk, omaleni, prgavi, ali
spretni Lazar Mačak...
Tako je nastala družina, najslavnija u cijelom kraju. Hrabra družina je bila spremna da
se suprotstavi učiteljevom nasilju. ...
Branko Ćopić
Pridjevi:
- stoje uz imenicu;
- imaju isti rod, broj i padež kao i imenica uz koju stoje;
- opisni pridjevi se kompariraju (porede).
Glavni dio sata

Glagolski pridjevi / glagolski pridjev radni
A šta su glagolski pridjevi?
Orlovi rano lete

Upoznajmo značenje riječi!
razrednica – razredna knjiga
(odlomak)
„Učitalj se toliko smijao i smijao da mu najzad udariše četverostruke suze. Dugo ih je

brisao, hohotao i hohotao sve tiše, a kad se konačno potpuno smirio, on začuđeno
pogleda oko sebe kao da se budi iz sna i buljeći zapita: - Kakav je ovo nered? Ko je
srušio tablu, ko je bacio razrednicu?“
193
U tekstu su istaknuti glagoli koji imaju oblik glagolskog pridjeva radnog. A sada
pogledajte kako možemo preinačiti neke rečenice tako da u njima imamo glagolski
pridjev trpni. Možemo reći:
Učitelj je bio razljućen. Njegove suze su bile obrisane. Tabla je bila srušena.
Razredna kniga je bila bačena.
U ovim rečenicama su istaknuti glagoli koji imaju oblik glagolskog pridjeva trpnog.
O glagolskim pridjevima učimo na sljedećim stranicama udžbenika.
Glagolski pridjevi su glagolski oblici koje tvorimo od glagola.

U rečenici se nekad ponašaju kao glagoli, konjugiraju se i imaju službu dijela
predikata. Glagolski pridjevi se nekad ponašaju i kao pridjevi: stoje uz imenicu,
dekliniraju se, imaju isti rod, broj i padež kao i imenica uz koju stoje, a u rečenici
se javljaju kao atributi.
Naš jezik poznaje dva glagolska pridjeva: glagolski pridjev radni i glagolski
pridjev trpni.
Glagolski pridjevi su prosti, nelični glagolski oblici.
Prisjetimo se: Proste glagolske oblike tvorimo od jednog glagola, odnosno od

glagolske osnove i odgovarajućih nastavaka: pjevam, plešeš, pođoh, urađen,
pisao...
Nelični glagolski oblici nemaju kategoriju lica i ne mogu biti samostalni, cjeloviti
predikati.
1. Glagolski pridjev radni
Značenje glagolskog pridjeva radnog
U ovom kratkom odlomku iz romana „Orlovi rano lete“ Branka Ćopića u kojem
djevojčica Lunja ispraća svoje prijatelje u partizane, obratite pažnju na istaknute
riječi.
„Tiha i blijeda Lunja je ćutke gledala za kolonom. S njom su, možda zauvijek, odlazili
oni koje je najviše voljela u životu. Odlazio je dugački Stric, koga je već prežalila, ali
ga nije zaboravila. Odlazio je ponosni hrabri Jovanče, koga će nositi na srcu čak ako
se više nikad i ne vrati.“
- gledala
- odlazili
- voljela
- odlazio
- prežalila
- zaboravila
194
Ovi glagolski oblici označavaju da su subjekti (Lunja, Stric, Jovanče) aktivni!
Glagolski pridjev radni je prost, bezličan glagolski oblik koji razlikuje

kategorije roda i broja. Označava radnju koju je subjekat vršio ili izvršio.
On zapravo, izriče aktivan odnos subjekta prema radnji, pa ga zato zovemo
aktivom.
Tvorba glagolskog pridjeva radnog
Od kojih se glagola može tvoriti glagolski pridjev radni?
Glagolski pridjev radni možemo tvoriti od svih glagola.
Jednina Muški rod Ženski rod Srednji rod

odlazio odlazila odlazilo
rekao rekla reklo
Množina odlazili odlazile odlazila
rekli rekle rekla
Glagolski pridjev radni se tvori od infinitivne osnove i nastavaka za rod

(muški, ženski i srednji) u jednini i množini:
Jednina: o/ao, la, lo
Množina: li, le, la
Ako se infinitivna osnova završava samoglasnikom, u muškom rodu jednine je
nastavak -o (pisa-ti → pisa-o), a ako se završava suglasnikom, nastavak je -ao
(peći → pek-ti → pek-ao →pekao).
Služba glagolskog pridjeva radnog
Koju službu može imati glagolski pridjev radni?
→ Lunja je čekala da učitelj prestane sa smijanjem.

→ Učitelj je jurnuo pored klupa.
→ Pobješnjeli učitelj «Paprika» je lupao šakom po stolu.
→ Pocrvenjele oči su oštro gledale u nas.
Stoje uz imenske riječi: Dio su predikata:

Pobješnjeli (učitelj) je čekala
Pocrvenjele (oči) je jurnuo
195
Glagolski pridjev radni u rečenicama može imati službu atributa ili dijela
imenskog predikata.
Kad je u službi atributa, glagolski pridjev radni se ponaša kao i svi pridjevi,
preuzima rod, broj i padež imenice uz koju stoji (Pobješnjeli učitelj...).
2. Glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom
A kad je glagolski pridjev radni dio predikata, može biti samo u sklopu nekih
drugih složenih glagolskih oblika (Jurnuo je...)
Glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom
Ponovimo: šta je nepostojano a?
Nepostojano a je pojava u kojoj se u nekim oblicima riječi a javi, a u drugim

oblicima te iste riječi se izgubi. Znači, a nije postojano u svim oblicima jedne iste
riječi. A je nestabilno.
a) Kod nekih se glagola u glagolskom pridjevu radnom javlja glasovna promjena

nepostojano a.
Jednina Množina
pekao pekla peklo pekli pekle pekla
sjekao sjekla sjeklo sjekli sjekle sjekla
b) U glagolskom pridjevu radnom dolazi i do glasovne promjene koju nazivamo

prelaz glasa l u o: htjela, ali htio; smjela, ali smio...
htjela → htio → L u O (htel – hteo – htio)

smjela → smio → L u O (smel – smeo – smio)
c) Kod glagola čija se osnova završava na –je, nastalo od jata (živjeti, htjeti...), u
ijekavskom izgovoru u muškom rodu jednine ispred samoglasnika -o, umjesto
očekivanoga -je, javlja se samoglasnik -i ( htje-ti: htio; živje-ti: živio)
U svim ostalim oblicima i jednine i množine čuva se -je (živjela, voljela, smjela).
Šta je onda pravilno (standardno), a šta nepravilno (nestandardno)?
STANDARDNO NESTANDARDNO
volio voljeo
smio smjeo
196
želio željeo
htio htjeo/šćeo
d) O kojoj glasovnoj promjeni je ovdje riječ?

→ pocrvenjela (pocrven + jela) → (n + j = nj), ali pocrvenio;
→ pocrnjela (pocrn + jela) → (n + j = nj), ali pocrnio
Kod nekih glagola u glagolskom pridjevu radnom imamo i glasovnu promjenu koju
smo nazvali jotovanje!
Glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov

glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove). Ta promjena se zove
jotovanje.
Sinteza:
Glagolski pridjevi su glagolski oblici koje tvorimo od glagola.
U rečenici se nekad ponašaju kao glagoli, konjugiraju se i imaju službu dijela
predikata.
Naš jezik poznaje dva glagolska pridjeva: glagolski pridjev radni i glagolski
pridjev trpni.
Glagolski pridjevi su prosti, nelični glagolski oblici.

Glagolski pridjev radni se tvori od infinitivne osnove i nastavaka za rod (muški,
ženski i srednji) u jednini i množini:
Jednina: o/ao, la, lo
Množina: li, le, la
Glagolski pridjev radni u rečenicama može imati službu atributa ili dijela
imenskog predikata.
Kod nekih se glagola u glagolskom pridjevu radnom javljaju glasovne promjene:
nepostojano a, prelaz glasa l u o i jotovanje.
Završni dio sata:
Ilustracija:
1.djevojčica karminom boji ogledalo
2. mama i djevojčica, karmin na ogledalu
Mama: Jesi li ti ovo pocrvenila?
Djevojčica: Nisam!
3. djevojčica (crvena u licu) i mama
Mama: A zašto si onda pocrvenjela?
197
Mali savjet: razlikujte glagole! Crvenjeti ne znači crveniti!
crveniti, crniti → bojiti u crveno/crno, činiti nešto crvenim/crnim

(po)crvenjeti/(po)crnjeti → postajati/biti crven/crn
Domaća zadaća:
Prepoznajte u ovom odlomku glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom i

njegovu službu u rečenici.
„Tiha i blijeda Lunja je ćutke gledala za kolonom. S njom su, možda zauvijek, odlazili
oni koje je najviše voljela u životu. Odlazio je dugački Stric, koga je već prežalila, ali
ga nije zaboravila. Odlazio je ponosni hrabri Jovanče, koga će nositi na srcu čak ako
se više nikad i ne vrati.“

198
5
Glagolski pridjev trpni (pasiv)
Nastavna jedinica: Glagolski pridjev trpni (pasiv)


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski pridjev trpni (pasiv), značenje,
tvorba, služba, glasovne promjene


metoda diskusije, Venov dijagram
199


grafofolije
Tematska korelacija

Grafofolija:
Ilustracija: učionica, polomljena tabla, izgužvan

dnevnik na podu, učitelj Paprika ljut sa šipkom u ruci,
Lunja iskače kroz prozor
Orlovi rano lete

(odlomak)
„Namrštena Lunja i zabezeknuti učitelj stajali su pored oborene table.

Ukoričena razrednica je ležala na podu, sva izgužvana. Izbuljene učiteljeve oči su s
nevjericom posmatrale polomljenu tablu. Učionica je bila rasturena, a učitelj se
spremao za novu osvetu. Lunja se u trenu nađe pored otvorenog prozora i bi
primorana da iskoči kroz prozor. Svi su bili začuđeni njenom hrabrošću. Spretno se
spasila učiteljeve šipke.“
Koja značenja može imati glagolski pridjev trpni?
Glavni dio sata
Značenje glagolskog pridjeva trpnog
1. Glagolski pridjev trpni može stojati uz imenicu kao atribut:
- namrštena Lunja
- zabezeknuti učitelj
- oborene table
- ukoričena izgužvana razrednica
- izbuljene oči
- polomljenu tablu
- otvorenog prozora
200
2. Glagolski pridjev trpni može biti dio predikata:
- je bila rasturena
- bi primorana
- su bili začuđeni
Glagolski pridjev trpni označava da je na subjektu vršena radnja.

Subjek(a)t je pasivno trpio, podnosio tu radnju ili stanje koje mu je nametnuto (tabla
je trpjela radnju obaranja, razrednica, razredna knjiga je pretrpjela radnju
ukoričavanja i gužvanja, tabla je trpjela radnju obaranja, prozor je trpio radnju
otvaranja...) Sve te radnje je neko drugi nad njima vršio.
Glagolski pridjev trpni je prost, bezličan glagolski oblik koji razlikuje kategorije roda i
broja. Izriče radnju koja se vrši na subjektu, koju subjek(a)t trpi. Zbog toga služi za
tvorbu pasivnih glagolskih oblika, a u rečenicama se ne pojavljuje samostalno
kao predikat.
Tvorba glagolskog pridjeva trpnog
Kako se tvori glagolski pridjev trpni?
infinitiv Infinitivna Nastavci za glagolski pridjev trpni: -n,

osnova + -na, -no...
pisati pisa- pisan, pisana, pisano...
Glagolski pridjev trpni se tvori samo od prijelaznih glagola. Tvori ili od infinitivne ili od
prezentske osnove i nastavaka za rod u jednini i množini:
-n, -na, -no; -ni, -ne, -na:

→ infinitivna osnova: pisa-ti → pisa-n; pisa-na; pisa-no; pisa-ni; pisa-ne; pisa-
na;
-en, -ena, -eno; -eni, -ene, -ena:
→ prezentska osnova: plesti → oni plet-u → plet-en; plet-ena; plet-eno; plet-
eni; plet-ene; plet-ena;
-jen, -jena, -jeno; -jeni, -jene, -jena:
→ infinitivna osnova: dobi-ti → dobi-jen; dobi-jena; dobi-jeno; dobi-jeni;
dobi-jene; dobi-jena;
→ prezentska osnova: vidjeti → oni vid-e → vid-jen → viđen; viđena;
viđeno; viđeni; viđene; viđena;
-ven, -vena, -veno; -veni, vene, -vena;
→ infinitivna osnova: izu-ti → izu-ven; izu-vena; izu-veno; izu-veni; izu-vene;
izu-vena;
-t, -ta, -to; -ti, -te, -ta:
→ infinitivna osnova: da-ti → da-t; da-ta; da-to; da-ti; da-te; da-ta; 201
(ali može i dan; dana; dano; dani; dane; dana).
Služba glagolskog pridjeva trpnog

Koju službu u rečenici može imati glagolski pridjev trpni?
Glagolski pridjev trpni u rečenicama može imati službu atributa ili dijela imenskog
predikata.
→ Kad je u službi atributa, glagolski pridjev trpni se ponaša kao i svi pridjevi, preuzima
rod, broj i padež imenice uz koju stoji. (namrštena Lunja, zabezeknuti učitelj).
→ Kad je dio predikata, glagolski pridjev trpni može biti samo u sklopu nekih drugih
složenih glagolskih oblika (bi primorana, su bili začuđeni).
- Glasovne promjene u glagolskom pridjevu trpnom

O kojim je glasovnim promjenama ovdje riječ?
1. začuditi → začudjen → začuđen (d+j = đ)

ispuniti → ispunjen → ispunjen (n + j = nj)
nositi → nosjen → nošen (s + j = š)
U glagolskom pridjevu trpnom se javlja jotovanje, glasovna promjena u kojoj

glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov
glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove).
Pokušajte zapamtiti!
dovezen dovežen
iznesen iznešen
donesen donesen
202
2. peći → oni pek-u → pek + en = pečen ( k → č ) → I palatalizacija
U glagolskom pridjevu trpnom se javlja I palatalizacija, glasovna promjena u

kojoj glas k iz osnove ispred glasa e iz nastavka prelazi u glas č.
3. zamastiti → zamast + jen → zamasćen → zamašćen
Kod glagola čija se osnova završava na st, taj se glasovni skup u glagolskom
pridjevu trpnom ostvaruje obično kao št (pustiti → pušten), ali i kao st/št:
iskoristiti → iskorišten/iskorišćen.
Često u jednoj riječi imamo i više glasovnih promjena.

→ U riječi zamašćen, prvo je došlo do jotovanja (zamast + jen → t + j = ć →
zamasćen), a potom glas s prelazi u glas š ispred ć → zamašćen. Ta
glasovna promjena se zove jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe.
Šta smo naučili o glagolskim pridjevima? Šta im je zajedničko, a po čemu se

razlikuju? Sve to možete pronaći u ovom dijagramu!
Sinteza:
Glagolski pridjev trpni označava da je na subjektu vršena radnja.

Tvori se samo od prijelaznih glagola.
Glagolski pridjev trpni u rečenicama može imati službu atributa ili dijela imenskog
predikata. U glagolskom pridjevu trpnom se javljaju glasovne promjene: I
palatalizacija, jotovanje...
203
Završni dio sata:
Glagolski
pridjev trpni
→ označava
da subjekt trpi
radnju (pasiv);
Glagolski → tvori se od
pridjev radni infinitivne ili
→ prezentske
označava da Glagolski osnove i
subjekt pridjevi nastavaka za
vrši radnju → prosti su i rod u jedini i
(aktiv); nelični glagolski množini: -n, -na,
→ tvori se od oblici; -no; -ni, -ne, -na;
infinitivne → mogu imati -en, -ena, -eno,
osnove i službu predikata -eni, -ene, -ena;
nastavaka za ili atributa; -jen, -jena, jeno,
rod u jednini i → iskazuju rod i -jeni, -jene, -jena;
množini: -o/- broj; -ven, -vena,
ao, -la, -lo;-li, → nemaju -veno; -veni,
-le, la. kategoriju -vene, -vena;
vremena. -t, -ta, -to, -ti, -te,
-ta.
Domaća zadaća:
Precrtajte ovaj Venov dijagram iz Našeg jezika 7 u svoje bilježnice.

204
5
Glagolske imenice

Nastavna jedinica: Glagolske imenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolske imenice


metoda diskusije

grafofolije
Tematska korelacija
205

Grafofolija:
Ležanje, sunčanje, kupanje, ljenčarenje, šetanje, sjedenje, sve
je to odmaranje.
Učenje, čitanje, pisanje, razmišljanje, crtanje, igranje, sve je to
obrazovanje.
Razgovor o riječima istaknutim u tekstu.

Prepoznajte kojoj vrsti riječi pripadaju!
Glavni dio sata

Glagolske imenice
Toga dana
Toga dana rijeka je tekla.

Tekla za pet! Ilustracija: kobila koja snažno „hrže“, pored nje vinjeta
Za pet je cvao cvijet! učo pokazuje joj broj 5 ispisan na kartonu
Ugledao sam u letu pticu
I njoj sam dao peticu!
Peticu je takođe dobila
Iz hrzanja jedna kobila!
Nebo je izvuklo iz vedrine
Trojku!
Zrak je iz svježine dobio dvojku!
Zvonimir Balog
Prepoznajte od kojeg je glagola nastala imenica istaknuta u pjesmi!
→ hrzati → hrzanje
Glagolske imenice su nastale od glagola, a označavaju poimeničenu radnju

(stanje ili zbivanje).
Kako mogu nastati glagolske imenice?

Glagolske imenice mogu nastati od:
a) glagolskog pridjeva trpnog;

b) glagolske osnove i različitih sufikasa.
206
a) Glagolska imenica se tvori tako da se glagolskom pridjevu trpnom doda

nastavak -je:
čitan + je → čitanje
suđen + je → suđenje
pjevan + je → pjevanje
Glagolske imenice se tvore najčešće od nesvršenih glagola (pisanje, govorenje,

farbanje, klicanje, kljucanje, udaranje, građenje, crtanje, razmišljanje...)
Rjeđe se tvore od svršenih glagola. Takve su imenice:
Vjenčanje, svanuće, unapređenje, oslobođenje, stvorenje...
b) Glagolske imenice se tvore i od glagolskih osnova i različitih sufikasa:

Tvoja žurba nigdje ne vodi.
Takve su glagolske imenice: dopuna, kosidba, žalba, plovidba, čežnja, šutnja, najava,
kazna, dobitak, izlazak, užitak, promjena...
Može li se napraviti glagolska imenica od glagola ugledati?
Od nekih svršenih glagola se ne mogu napraviti glagolske imenice.
Sinteza:
Glagolske imenice se tvore najčešće od nesvršenih glagola (pisanje, govorenje,

farbanje, klicanje, kljucanje, udaranje, građenje, crtanje, razmišljanje...), a rjeđe i
od svršenih glagola.
Glagolska imenica se tvori tako da se glagolskom pridjevu trpnom doda nastavak
–je, ili od glagolskih osnova i različitih sufikasa.
Završni dio sata:
Od infinitiva glagola davati, gledati, dobivati, izvlačiti napravi glagolske imenice.
Domaća zadaća:
Prepoznajte i ispišite u svoje bilježnice kako glasi infinitiv glagolskih imenica u tekstu:
Ležanje, sunčanje, kupanje, ljenčarenje, šetanje, sjedenje, sve je to odmaranje .
Učenje, čitanje, pisanje, razmišljanje, crtanje, igranje, sve je to obrazovanje.

207
5
Prezent
Nastavna jedinica: Prezent

ljubavi prema domovini

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: prezent, značenje, tvorba, služba,
glasovne promjene


metoda diskusije

grafofolije
Tematska korelacija
208
Međupredmetna: likovna kultura, historija

Grafofolija:
Vraćanje Bosni Ilustracija:
Ilustracija pjesme :karta BiH, u njoj ljiljani, majka na

pragu kuće, polje žita...
Bosna iz pepela niče.

Hrane je modre kiše.
Putniče namjerniče, -
Koračaj Bosnom tiše.
U Bosni ljiljani cvatu.

Rađaju žita i grožđe.
Zemlja na crnom zlatu –
Kuje čelik i gvožđe.
Ko jednom iz Bosne ode,

Poželi da se vrati,
Staze ga kući vode.
Tamo ga čeka mati.
Ivo Mijo Andrić
Koja osjećanja je pjesnik iskazao u ovoj pjesmi?
Glavni dio sata
Prezent
1. Značenje prezenta
U kojem vremenu se odvija radnja (stanje ili zbivanje) u pjesmi?
Radnja istaknutih glagola se odvija u sadašnjosti, odnosno, istovremeno sa pjesnikovim

govorom o njima.
209
→ Prava sadašnjost
Šta označavamo glagolom u prezentu?
→ Prezent je prost glagolski oblik. On je i lični glagolski oblik jer se iz njegovog oblika
vidi lice koje vrši glagolsku radnju. Osnovna njegova uloga je obilježavanje
sadašnjosti.
→ To znači da se glagolom koji je u prezentu označava radnja (stanje ili zbivanje)
koja se vremenski podudara s trenutkom govora. Dakle, radnja (stanje ili zbivanje)
traje dok se o njoj govori i to je prava sadašnjost.
→ Ovakav prezent mogu imati samo glagoli nesvršenog vida jer podrazumijevaju
trajanje.
Prezentom se mogu iskazati i prošle, buduće ili svevremenske radnje (stanja ili
Naprimjer: „Staze ga kući vode.
zbivanja). Takva sadašnjost se /zove
Tamoprenesena
ga čeka mati.“
ili neprava sadašnjost.
→ Prenesena sadašnjost
A šta označava prezent glagola u sljedećim rečenicama?
→ Neki dan mi idemo kroz šumu, kad iz grma iskoči sivi zec. (→ prošlost)
→ Sutra podižem novu lektiru. (→ budućnost)
→ Sunce sija otkad je svijeta i vijeka. (→ svevremenost)
→ Ko drugom jamu kopa, sam u nju pada. (→ svevremenost)
Ovo je stilska upotreba prezenta, odnosno takozvani preneseni prezent/sadašnjost:

a) Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti,
prije trenutka u kojem se o njoj govori. Takav prezent se naziva historijski
prezent.
b) Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja će se desiti u

budućnosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori. Takav prezent se naziva
futurski prezent.
→ Historijski i futurski prezent često susrećemo u pripovijedanju, pa ih zovemo i

pripovjedačkim prezentom.
c) Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako
vrijeme, pa se takav prezent zove svevremenski.
→ Svevremenski prezent je čest u poslovicama, pa se naziva i poslovični ili

gnomski prezent:
Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada.
Ne pada snijeg da pomori svijet, već svaka zvjerka da svoj trag pokaže.
210
Čemu doprinosi upotreba historijskog prezenta?
→ Preneseni prezent (historijski, futurski i svevremenski) gradi se i od nesvršenih i

od svršenih glagola. Upotreba prenesenog prezenta doprinosi stilskoj vrijednosti
teksta.
2. Tvorba prezenta
Od koje osnove se tvori prezent?
Prezent se tvori od prezentske osnove i trojakih nastavaka:

lice jednina množina
1. lice -m, -em, -im -mo, -emo, -imo,
2. lice -š, -eš, -iš -te, -ete, -ite,
3. lice ø; -e; -i -ju, -u, -e
PREZENT
prezentska osnova: id- idemo Nastavak: -emo
Pokažimo promjenu glagola u prezentu: slikati, jesti i raditi!
Prezentglagola:
Prezent glagola:slikati,
slikati,
jestii iraditi
jesti raditi
-m,-š,
-m, -š,-;-;-mo,
-mo,-te,
-te,-ju
-ju -em,-eš,
-em, -eš,-e;
-e;-emo,
-emo,-ete,
-ete,-u
-u -im,-iš,
-im, -iš,-i;
-i;-imo,
-imo,-ite,
-ite,-e
-e
Jednina:
Jednina: Jednina:
Jednina: Jednina:
Jednina:
1.lice:
1. lice:slikam
slikam 1.lice:
1. lice:jedem
jedem 1.lice:
1. lice:radim
radim
2. lice: slikaš
2. lice: slikaš 2. lice: jedeš
2. lice: jedeš 2. lice: radiš
2. lice: radiš
3.lice:
3. lice:slika
slika 3.l.l.jede
3. jede 3.lice:
3. lice:radi
radi
Množina:
Množina: Množina:
Množina: Množina:
Množina:
1.lice:
1. lice: slikamo
slikamo 1.lice:
1. lice:jedemo
jedemo 1.lice:
1. lice:radimo
radimo
2. lice: slikate
2. lice: slikate 2. lice: jedete
2. lice: jedete 2. lice: radite
2. lice: radite
3.lice:
3. lice:slikaju
slikaju 3.lice:
3. lice:jedu
jedu 3.lice:
3. lice:rade
rade
211
Podsjetimo se: prezentska osnova se dobija kad se od 3. l. množine prezenta odbije

nastavak -ju, -u, -e.
3. Glasovne promjene u prezentu

Koje se glasovne promjene provode u prezentu?
U prezentu nekih glagola provode se određene glasovne promjene.
1. Obratite pažnju na glagolske oblike:

rezati → rez + jem → režem (z + j = ž)
brisati → bris + jem → brišem (s + j = š)
sretati → sret + jem → srećem (t + j = ć)
U prezentu imamo glasovnu promjenu - jotovanje. Prisjetimo se: Glasovna

promjena u kojoj glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove daje
potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove), zove se
jotovanje.
2. U prezentu često dolazi i do I palatalizacije.
→ Pogledajmo prezent glagola moći: ja mogu, ti možeš, on/ona/ono može, mi

možemo, vi možete, oni/one/ona mogu (g je prešlo u ž ispred samoglasnika e);
Tako je i u prezentu glagola: sjeći → ja siječem, ti siječeš, on/ona/ono siječe, mi
siječemo, vi siječete, oni/one/ona sijeku (k je prešlo u č ispred samoglasnika e).
U prezentu imamo i glasovnu promjenu po kojoj zadnjonepčani suglasnici k,g,h,

ispred samoglasnika e prelaze u prednjonepčane suglasnike č, ž i š.
Ovakva glasovna promjena zove se I palatalizacija.
Sinteza:
Prezent je prost glagolski oblik. On je i lični glagolski oblik jer se iz njegovog oblika
vidi lice koje vrši glagolsku radnju. Osnovna njegova uloga je obilježavanje
sadašnjosti.
Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti, prije
trenutka u kojem se o njoj govori (historijski prezent), radnju (stanje ili zbivanje)
koja će se desiti u budućnosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori (futurski
prezent) i radnju (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme, pa se takav
prezent zove svevremenski.
U prezentu imamo glasovne promjene: jotovanje i I palatalizaciju.
212
Završni dio sata:

Objasnite kako su nastali ovi glagolski oblici u prezentu!
Prozori
Sanjam zelene borove u tihoj luci

U kraju neznanu s onu stranu brijega.
Negdje pas laje, vrlo daleko. Cesta čeka
Pred kućom nestrpljivo. Konj zlatne grive rže
U zazidanom dvorištu. Nema vjetra.
Vesna Parun
Domaća zadaća:
Ispišite po jednu rečenicu s glagolom u historijskom, futurskom i svevremenskom
prezentu.

213
5
Prezent pomoćnih glagola

Nastavna jedinica: Prezent pomoćnih glagola


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: prezent pomoćnih glagola jesam, biti
/bivati/ i htjeti


metoda diskusije


Tematska korelacija
214

Grafofolija:
Upoznajte cara JESAM SAM!
Ljubavna pjesma sa tužnim završetkom
Bio jednom jedan car,

baš u Kini, kol'ko znam,
vrlo bogat jasna stvar,
a zvao se JESAM SAM Ilustracija: tužni kineski car JESAM SAM sa svojim
mlađim bratom – okruženi blještavim zlatom
Imao je mnogo zlata,
više nego drugi svi,
imao je mlađeg brata,
mlađeg brata JESI SI.
Imao je mnogo slugu

al' to nije bilo sve,
imao je jednu tugu -
zvala mu se JESTE JE...
Šimo Ešić
Prepoznajte pomoćne glagole u pjesmi.
Glavni dio sata
Šta znate o pomoćnim glagolima?
U bosanskom jeziku postoje tri pomoćna glagola: jesam, biti (bivati) i htjeti.
Zovemo ih pomoćnim jer se pomoću njih grade neki složeni glagolski oblici.
a) Pomoćni glagol jesam ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene

oblike prezenta. Nenaglašeni, kraći oblici prezenta pomoćnog glagola jesam
se zovu i enklitički oblici.
U odričnim oblicima prezenta pomoćnog glagola jesam riječca ne se spaja s
glagolom i daje oblike: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.
215
Ovo je prezent pomoćnog glagola jesam!
Lice Jednina Množina

1. lice ja jesam (sam) mi : jesmo (smo)
2. lice ti jesi (si) vi jeste (ste)
3. lice on/ona/ono jeste (je) oni/one/ona jesu (su)
Napomena: Neki gramatičari pomoćni glagol jesam posmatraju kao prezent

pomoćnog glagola biti.
b) Pomoćni glagol biti (bivati) ima ove oblike prezenta:

1. lice ja budem mi budemo
2. lice ti budeš vi budete
3. lice on/ona/ono bude oni/one/ona budu
c) I pomoćni glagol htjeti ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene

oblike prezenta. Nenaglašeni, kraći oblici prezenta pomoćnog glagola htjeti
također se zovu i enklitički oblici.
U odričnim oblicima prezenta pomoćnog glagola htjeti riječca ne se spaja s
glagolom i daje oblike: neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće.
Ovo je prezent pomoćnog glagola htjeti!

1. lice ja hoću (ću), htjednem mi hoćemo (ćemo), htjednemo
2. lice ti hoćeš (ćeš), htjedneš vi hoćete (ćete), htjednete
3. lice on/ona/ono hoće (će), htjedne oni/one/ona hoće (će), htjednu
Napomena: Pomoćni glagol u upitnom i odričnom obliku uvijek je naglašen:

→ upitni oblik: Jesmo li učili pomoćne glagole? Jesi li znao da smo to učili?
→ odrični oblik: Ja nisam naučio pomoćne glagole! Ja sam mislio da to nismo učili.
Sinteza:
216
U bosanskom jeziku postoje tri pomoćna glagola: jesam, biti (bivati) i htjeti.
Pomoćni glagol jesam ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene oblike
prezenta. Nenaglašeni, kraći oblici prezenta pomoćnog glagola jesam se zovu i
enklitički oblici.
I pomoćni glagol htjeti ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene oblike
prezenta.
Završni dio sata:
217
Prezentpomoćnih
Prezent pomoćnih
glagola
glagola
c)htjeti
c) htjeti
b)biti
b) biti(bivati)
(bivati) Jednina
Jednina
Jednina
Jednina
a) jesam
a) jesam
1.lice:
1. lice:budem
budem 1.lice:
1. lice:hoću
hoću(ću),
(ću),htjednem
htjednem
Jednina
Jednina
1. lice:jesam
1. lice: jesam(sam)
(sam)
2.lice:
2. lice:budeš
budeš 2.lice:
2. lice:hoćeš
hoćeš(ćeš),
(ćeš),
htjedneš
htjedneš
2.lice:
2. lice:jesi
jesi(si)
(si)
3.lice:
3. lice:bude
bude 3.lice:
3. lice:hoće
hoće(će),
(će),htjedne
htjedne
3. lice: jeste (je)
3. lice: jeste (je)
Množina
Množina Množina
Množina Množina
Množina
1.lice:
1. lice:jesmo
jesmo(smo)
(smo)
1.lice:
1. lice:budemo
budemo 1.lice:
1. lice:hoćemo
hoćemo(ćemo),
(ćemo),
2. lice: jeste (ste)
2. lice: jeste (ste) 2.lice:
2. lice:budete
budete htjednemo
htjednemo
3.lice:
3. lice:jesu
jesu(su)
(su)
3. lice: budu
3. lice: budu 2.lice:
2. lice:hoćete
hoćete(ćete),
(ćete),
htjednete
htjednete
Domaća zadaća: 3.lice:
lice:hoće
hoće(će),
(će),htjednu
htjednu
3.
Nacrtajte tabelarni pregled prezenta pomoćnih glagola biti i htjeti u svoje bilježnice.

218
5
Perfek(a)t

Nastavna jedinica: Perfek(a)t

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: perfek(a)t glagola, značenje, tvorba, krnji
perfek(a)t


metoda diskusije

Tematska korelacija
219
Vanjka
(odlomak)
Vanjka je uzdahnuo, umočio pero, te nastavio pisati:

„A večeras su me tukli. Gazda me je izvukao za uši u dvorište i izdevetao kajšem
zato što sam njihao njihovo dijete u kolijevci i slučajno zaspao. A u nedjelju mi je
gazdarica naredila da očistim haringu, a ja počeo s repa a ona uzela haringu pa mi
njenu glavu počela turat u lice.
A. P. Čehov
Šta je jedan dječak pronašao u gomili snijega i kakvi nemiri kidaju njegovu dušu,
saznat ćete ako pronađete i pročitate ovu dirljivu priču.
Obratite pažnju na riječi istaknute u tekstu. Koje vrijeme iskazuju?
Glavni dio sata

Perfek(a)t
1. Oblik i značenje perfekta
Ilustracija: dječak u nametu snijega, raspršuje grudve

snijega šutajući ih!
Nemiri
(odlomak)
(...) Napolju ga je dočekao vihor pahuljica. Pobijeljela ulica blještala je pod već
upaljenim sijalicama. Rijetki prolaznici žurili su po dvjema krivudavim linijama koje su
usjekla vozila. Radosno uzbuđen, zagazio je po najdubljim nametima. Pošto ih je
razrovao uzduž i poprijeko, u tišini, koja je uzbuđivala javi mu se fudbalska navika.
(...)
Boris Bojadžiski
Koje vrijeme iskazuju ovi glagolski oblici?
Kad su se vršile radnje izrečene istaknutim glagolima:

→ je uzdahnuo, → je namočio, → je nastavio, → su tukli, → je izvukao, → je
naredila, → je dočekao, → zagazio je, → blještala je, → je razrovao, → žurili su, → je
uzbuđivala...?
Glagoli istaknuti
Preneseno u tekstu perfekta
značenje nalaze se u glagolskom obliku koji zovemo – perfek(a)t.
Perfektom se iskazuje radnja (stanje ili zbivanje) koja se vršila ili izvršila u prošlosti,
dakle, prije trenutka u kojem se o njoj govori.
220
A koje vrijeme iskazuju ovi oblici perfekta?
Ilustracija: strip u 2 slike

Majka, otac i djevojčica
Otac majci koja ulazi na vrata pretovarena
namirnicama, kuhinja zatrpana prljavim suđem:
„Je li dolazio vodoinstalater? Otac: Nije. Sutra
kad ga vidim, nastradao je.
Majka djevojčici: A jesi li se ti javila zubaru?
Djevojčica: Nisam. Sutra kad me vidi,
nastradala sam.
→ Sutra kad me vidi, nastradala sam.

Ovim perfektom smo iskazali radnju koja će se tek dogoditi. Perfektom se, dakle,
mogu iskazati i buduće radnje (stanja ili zbivanja).
Ovakav perfekt zove se futurski perfekt i on ima u rečenici stilsku vrijednost.
2. Tvorba perfekta
Kako se tvori perfek(a)t?
Glagolski pridjev radni blještala je nenaglašeni oblik prezenta pomoćnog

glagola jesam (3. lice jednine: ona jeste → je blještala);
Glagolski pridjev radni zagazio je nenaglašeni oblik prezenta pomoćnog

glagola jesam (3. lice jednine: on jeste → je zgazio);
Glagolski pridjev radni žurili su nenaglašeni prezent pomoćnog glagola

jesam (3. lice množine: oni jesu → su žurili);
Perfekat je lični i složeni glagolski oblik. Ima oblike za sva tri roda u jednini i
množini.
Tvori se od nenaglašenih (enklitičkih) oblika prezenta pomoćnog glagola jesam i
glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.
Perfek(a)t glagola žuriti!
221
PERFEK(A)T
lice jednina množina
1. žurio sam/sam žurio žurili smo/smo žurili
lice žurila sam/sam žurila žurile smo/smo žurile
žurila smo/smo žurila
2. žurio si/si žurio žurili ste/ste žurili
lice žurila si/si žurila žurile ste/ ste žurile
žurilo si/ si žurilo žurila ste/ste žurila
3. žurio je/je žurio žurili su/su žurili
lice žurila je/je žurila žurile su/su žurile
žurilo je/je žurilo žurila su/su žurila
Ponovimo:
Upitni ili odrični oblik prezenta pomoćnog glagola jesam je uvijek naglašen:
Jesi li žurila ? Nisam žurila u školu.
3. Krnji perfekt
Pažljivo promotrite sljedeću rečenicu i odgonetnite šta nedostaje nekim glagolima u

perfektu:
→ Kiša je lila, natapala suhu zemlju, davala život i ljudima.
Prepoznajmo glagole u perfektu:

→ je lila,
→ natapala, Šta nedostaje glagolima natapala i davala?
→ davala;
Perfekt bez pomoćnog glagola je nepotpun ili okrnjen pa ga i zovemo krnji perfekt.
1. Da bismo izbjegli ponavljanje riječi u rečenici ponekad upotrebljavamo samo
jedan pomoćni glagol uz više glagolskih pridjeva. Kazivanje je tada
dinamičnije.
2. Do gubljenja pomoćnog glagola i nastajanja krnjeg perfekta dolazi i u

rečenicama u kojima se javljaju nenaglašeni oblici ličnih zamjenica ( me, ti, ga,
je, ju...).
→ Ona me (je) mrko pogledala.
→ Majka me (je) povela u pozorište.
3. Pomoćni glagol se ponekad izostavlja i ako se želi postići živost u kazivanju.
222
→ Gledaj ti njega! Došao na vrijeme!
Sinteza:
Perfektom se iskazuje radnja (stanje ili zbivanje) koja se vršila ili izvršila u prošlosti,
dakle, prije trenutka u kojem se o njoj govori.
Perfektom se, dakle, mogu iskazati i buduće radnje (stanja ili zbivanja).
Ovakav perfekt zove se futurski perfekt i on ima u rečenici stilsku vrijednost.
Perfekat je lični i složeni glagolski oblik. Ima oblike za sva tri roda u jednini i
množini. Tvori se od nenaglašenih (enklitičkih) oblika prezenta pomoćnog glagola
jesam i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.
Perfekt bez pomoćnog glagola je nepotpun ili okrnjen pa ga i zovemo krnji perfekt.
Završni dio sata:

Šta je pravilno/standardno?
hrvao se hrvao je se
smijao se smijao je se
tukao se tukao je se
kupao se kupao je se
Zapamtite:
Nenaglašeni (enklitički) oblik prezenta 3. lica jednine (je) nikad se ne upotrebljava
uz glagole koji u svom sastavu imaju riječcu se, ili nenaglašeni oblik povratne
zamjenice se.
Domaća zadaća:
Ispišite nekoliko rečenica u kojima će glagol biti u futurskom perfektu.

223
5
Aorist
Nastavna jedinica: Aorist

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: aorist, značenje, tvorba, glasovne
promjene


metoda diskusije

grafofolije
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, historija
224
Simonov otac
(odlomak)
(...)
Otkuca podne. Školska vrata se otvoriše i djeca pojuriše napolje, gurajući se da
iziđu što prije. Ali umjesto da se brzo raziđu i odu kući na ručak, kao što su činila
svakog dana, ona se zaustaviše na par koraka od kapije, okupiše se u grupice i
stadoše se sašaptavati.
(...)
Gi de Mopasan
Simon je dječak koji svog oca nije nikada upoznao. Ako želite saznati kakva je
poniženja zbog toga trpio i šta se to desilo pa su djeca shvatila da je Simon dječak
kojeg valja poštovati, pročitajte ovu dirljivu priču.
→ U tekstu su upotrijebljeni glagoli: otkuca, otvoriše, pojuriše, zaustaviše, okupiše,

stadoše.
Kojem glagolskom vidu (aspektu) pripadaju ovi glagoli?
Glavni dio sata

Aorist
1. Oblik i značenje
→ Ovi glagoli označavaju radnje koje su trajanjem ograničene, dakle, pripadaju

svršenim glagolima.
→ Pročitajte još jedanput rečenicu: Školska vrata se otvoriše i djeca pojuriše

napolje. U kojem glagolskom vremenu se dešavaju ove radnje?
Značenje aorista: Aorist je glagolski oblik kojim se iskazuju doživljene radnje

(stanja ili zbivanja) ograničenog trajanja, izvršene u nedavnoj (bliskoj,
neposrednoj) prošlosti. Oblik aorista uglavnom imaju svršeni glagoli.
→ Preneseno značenje aorista

Ilustracija: strip
Dječak se obraća papagaju: Ako ne prestaneš kihatii, sutra te odvedoh
otorinolaringologu.
Papagaj drži u ruci otvoren rječnik, razmišlja, u oblačiću riječ „otorinolaringolog“ i
upitnici.
225
→ Aoristom se mogu iskazati i radnje (stanja ili zbivanja) koje će se tek desiti u
budućnosti, dakle, poslije trenutka u kojem se o njima govori. Takav aorist se zove
futurski aorist.: Donesi mi knjigu, ja sutra odoh.
→ Svevremenski ili poslovični (gnomski) aorist se odnosi na bilo koje vrijeme

(prošlo, sadašnje, buduće): Zatrese se gora, rodi se miš.
→ Preneseno značenje aorista:

- futurski aorist
- svevremenski ili poslovični (gnomski) aorist
2. Tvorba aorista
Kako se tvori aorist?
Po tvorbi aorist je prost glagolski oblik.
Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka za lice i broj.
a) kad se infinitivna osnova završava na suglasnik, nastavci su: -oh, -e, -e;
-osmo, -oste, -oše;
→ Kod glagola koji se u infinitivu završavaju na -ći, osnovu dobijamo od 1.
lica aorista: peći → pekoh, leći → legoh...

1. lice ja stadoh, legoh mi stadosmo, legosmo
2. lice ti stade , leže vi stadoste, legoste
3. lice on/ona/ono stade, leže oni/one/ona stadoše, legoše
b) kad se infinitivna osnova završava na samoglasnik, nastavci su: -h, -, -; -smo,

-ste, -še;
1. lice ja otkucah mi otkucasmo
2. lice ti otkuca vi otkucaste
3. lice on/ona/ono otkuca oni/one/ona otkucaše
c) Aorist pomoćnog glagola biti:
226

1. lice ja bih /bjeh mi bismo/bjesmo
2. lice ti bi/ bje vi biste/bjeste
3. lice on/ona/ono bi/bje oni/one/ona biše/ bješe
Glagol biti pored naglašenih ima i nenaglašene oblike aorista:

(ja( bih, (ti) bi, (on) bi, (mi) bismo, (vi) biste, (oni) bi;
Ovi oblici služe za tvorbu složenog glagolskog oblika potencijala.
3. Glasovne promjene u aoristu
→ U aoristu također dolazi do I palatalizacije:
peći → pekoh → peče (k → č ispred e)

sjeći → sjekoh → siječe (k → č ispred e)
pobjeći –pobjegoh – pobježe (g → ž ispred e)
Ponovimo: Palatalizacija je promjena u kojoj zadnjonepčani suglasnici k,g,h, ispred

samoglasnika e, prelaze u prednjonepčane suglasnike č, ž i š.
Pred vama je kratak sadržaj narodne basne „Čavka i tuđe perje“.
Pokušajmo neke glagole u ovoj basni upotrijebiti u aoristu. Uporedite tekstove!
„Ptičiji kralj je pred svoju smrt izabrao novog starješinu. Novi starješina je sazvao sve
ptice da bi se s njima upoznao. Da bi bila najljepša, čavka je od ostalih ptica uzela po
jedno pero. Kralj ptica se u nju zagledao i ptice su se naljutile. Zatražile su od
starješine da se otkrije istina. Čavku je novi kralj doveo pred ptice i one su uzele
svoja pera. Čavka je ostala crna i ružna.“
„Ptičiji kralj pred svoju smrt izabra novog starješinu. Novi starješina sazva sve ptice
da bi se s njima upoznao. Da bi bila najljepša, čavka od ostalih ptica uze po jedno
pero. Kralj ptica se u nju zagleda i ptice se naljutiše. Zatražiše od starješine da se
otkrije istina. Čavku novi kralj dovede pred ptice i one uzeše svoja pera. Čavka
ostade crna i ružna.“
Koje prepričavanje je življe, dinamičnije?
Aorist možemo zamijeniti perfektom. Osnovno značenje glagola se neće

promijeniti, ali će se izgubiti dinamičnost, živost, doživljenost glagolske radnje.
Zbog toga kažemo da je aorist, u odnosu na perfekt stilski obilježen.
227
Sinteza:
Aorist je glagolski oblik kojim se iskazuju doživljene radnje (stanja ili zbivanja)
ograničenog trajanja, izvršene u nedavnoj (bliskoj, neposrednoj) prošlosti. Oblik
aorista uglavnom imaju svršeni glagoli.
Po tvorbi aorist je prost glagolski oblik.
Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka za lice i broj.
U aoristu dolazi do glasovne promjene - I palatalizacije.
Završni dio sata:

Prepoznajte glagole u aoristu!
Ilustracija: učo odjeven kao Julije Cezar, izgovara: „Dođoh, vidjeh,

pobijedih!
Domaća zadaća:
Opišite ilustraciju tako da upotrijebite glagole u aoristu: ptica preletje, zagrmi, sijevnu,
slomi se voćka, pretrča čovjek...
Ilustracija: Naslikati veliku ilustraciju oluje, nevremena (ptica kako

leti ka strehi, slomljno drvo, grom i munja, čovjek kako trči...
dinamične pojave u prirodi u vrijeme nevremena).

228
5
Imperfek(a)t
Nastavna jedinica: Imperfek(a)t


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: imperfek(a)t, oblik i značenje, tvorba,
pomoćni glagoli u imperfektu, glasovne promjene


metoda diskusije

grafofolije
Tematska korelacija
229

Grafofolija:
Bajku «Carevo novo odijelo» ste sigurno čitali. Prisjetite se njenog sadržaja.
Carevo novo odijelo
(odlomak)
(...)
Pričinjavahu se kao da skidaju tkaninu s razboja, rezahu velikim nožicama po zraku,
a šivahu iglom bez konca i konačno izjaviše: «Eto, odijelo je gotovo!» Car skinu sa
sebe ruho, a varalice se pretvarahu kao da mu komad po komad dodaju novo, koje
su tobože sašili; pa cara uzeše oko pasa, kao da mu pričvršćuju skute, a car se
okretao i vrtio pred ogledalom. Komornici koji su mu pridržavali skute pipahu rukama
po podu, kao da ih dižu, pa koračahu držeći ruke u zraku, jer se ne usuđivahu da
pokažu da ništa ne vide. (...)
Hans Kristijan Andersen
Ilustracija: car u „novom ruhu“
Da li biste umjesto glagola istaknutih u tekstu radije upotrijebili neke drugačije

oblike? Kako bi glasili ti oblici?
Glavni dio sata

Imperfek(a)t
→ Imperfekt je glagolski oblik koji se danas rijetko susreće u svakodnevnom

govoru. Možemo ga češće naći u književnim djelima koja su veoma davno
napisana. Umjesto imperfekta danas se češće upotrebljava perfekt.
→ Imperfektom iskazujemo davno prošlu doživljenu radnju (stanje ili zbivanje)
neograničenog trajanja. To znači da imperfekt označava prošlo nesvršeno
glagolsko vrijeme.
→ Imperfekt je prost lični glagolski oblik. U rečenici ima predikatsku službu.
2. Tvorba imperfekta
Kakvi su po trajanju radnje glagoli: pričinjavahu, rezahu, šivahu?
Pričinjavahu se kao da skidaju tkaninu s razboja, rezahu velikim nožicama po zraku,

a šivahu iglom bez konca i konačno izjaviše: «Eto, odijelo je gotovo!»
→ Imperfekt se tvori od infinitivne ili prezentske osnove nesvršenih glagola i

trojakih nastavaka.
230
a) Od infinitivne osnove imperfekt tvore svi glagoli u kojih se ta osnova

završava na samoglasnik -a. Naprimjer: čitati → čita-ti; pisati → pisa-ti.
Nastavci su sljedeći:

1. lice -ah -asmo
2. lice -aše -aste
3. lice -aše -ahu
Imperfekt ovih glagola glasi ovako:

1. lice pis-ah pis-asmo
2. lice pis-aše pis-aste
3. lice pis-aše pis-ahu
Napomena: samoglasnik -a iz osnove i samoglasnik -a iz nastavka se sažimaju i

daju jedno dugo -a.
čita + ah → čitaah → čitāh; pisa + ah → pisaah → pisāh; gleda + ah → gledāh
b) Od prezentske osnove imperfekt tvore svi drugi glagoli, a nastavci su

dvojaki:

1. lice -(j)ah; -ijah -(j)asmo; -ijasmo
2. lice -(j)aše; -ijaše -(j)aste; -ijaste
3. lice -(j)aše; -ijaše -(j)ahu; -ijahu
Naučili smo da se prezentska osnova dobija od 3. lica množine prezenta, odbijanjem

nastavaka -e, -u, -ju. → sjediti → oni/one/ona sjede → prezentska osnova → sjed-e.
→ Ako se infinitivna osnova završava na bilo koji drugi samoglasnik osim na

samoglasnik -a (na -e, -i, -o, -u), ili na suglasnik, imperfekt se tvori od prezentske
osnove (umje-ti, grli-ti, bijelje-ti, muti-ti...).
231
→ Pogledajmo imperfekt glagola sjediti. Obratite pažnju na jotovanje: glasovi d i j,

jotovanjem daju glas đ.

1. lice sjed-jah → sjeđah sjed-jasmo → sjeđasmo
2. lice sjed-jaše → sjeđaše sjed-jaste → sjeđaste
3. lice sjed-jaše → sjeđaše sjed-jahu → sjeđahu
Pogledajmo imperfekt glagola peći . Pronađimo prvo prezentsku osnovu: → peći →

oni/one/ona pek-u.
→ U ovom i nekim drugim glagolima u imperfektu (teći, vući, ...) vrši se II

palatalizacija, zadnjonepčani suglasnik k ispred samoglasnika i prešao je u
prednjonepčani suglasnik c (pek + ijah → pecijah).

1. lice pek-ijah → pecijah pek –ijasmo → pecijasmo
2. lice pek-ijaše → pecijaše pek –ijaste → pecijaste
3. lice pek-ijaše → pecijaše pek-ijahu → pecijahu
3. Pomoćni glagoli u imperfektu
a) htjeti

1. lice htijah/hotijah/hoćah htijasmo/hotijasmo/hoćasmo
2. lice htijaše/hotijaše/hoćaše htijaste/hotijaste/hoćaste
3. lice htijaše/hotijaše/hoćaše htijahu/hotijahu/hoćahu
b) biti

1. lice bijah/bjeh bijasmo/bjesmo
2. lice bijaše/bješe bijaste/bjeste
3. lice bijaše/bješe bijahu/bjehu
232
Imperfekt pomoćnog glagola biti služi za tvorbu složenog glagolskog oblika

pluskvamperfekta. O pluskvamperfektu ćemo učiti na sljedećim stranicama
udžbenika.
1. Glasovne promjene u imperfektu
Kao što smo vidjeli, kod nekih glagola u imperfektu dolazi do različitih glasovnih
promjena. Ponovimo ih!
a) Sažimanja vokala: samoglasnik -a iz osnove i samoglasnik -a iz nastavka se

sažimaju i daju jedno dugo -a (plesa-ti → plesa + ah → plesaah → plesāh).
b) Jotovanje: glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje

potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove). Naprimjer: ići →
prezentska osnova id + jah → iđah (d i j jotovanjem daju glas đ).
c) Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe: misliti → oni/one/ona misl –e →

misl+jah → mišljah ( s → š).
U ovom imperfektu imamo još jednu glasovnu promjenu: misl+jah → mišljah (l+j →
lj). Koja je to glasovna promjena?
d) II palatalizacija (sibilarizacija): vući → vuk-u → vuk + ijah → vucijah ( glas k iz

osnove ispred i iz nastavka →c). Ponovimo: To je glasovna promjena u kojoj se
zadnjonepčani suglasnici k, g, h, ispred samoglasnika -i mijenjaju u zubne
suglasnike c, z, s.
Sinteza:
Imperfekt je glagolski oblik koji se danas rijetko susreće u svakodnevnom govoru.
Možemo ga češće naći u književnim djelima koja su veoma davno napisana. Umjesto
imperfekta danas se češće upotrebljava perfekt.
→ Imperfektom iskazujemo davno prošlu doživljenu radnju (stanje ili zbivanje)
neograničenog trajanja. To znači da imperfekt označava prošlo nesvršeno
glagolsko vrijeme.
→ Imperfekt je prost lični glagolski oblik. U rečenici ima predikatsku službu.
Završni dio sata:
Imperfekte pretvorite u perfekte!
233
Starica
(odlomak)
(...)
„A kad se prve godine povratio sa sveučilišta, čisto zadivljeno ga posmatraše: bijaše
se posvema pogospodio, a samo bi se katkad snuždila, opazivši da je u licu bljeđi no
obično. I tada bi ga pitala boljom hranom i nastojala da ga u svemu zadovolji. A sin,
kao da se ne brinjaše za oskudicu i nevolju: svake godine dolazaše u selo i to sve
uglađeniji i gospodskiji.“ (...)
Ivo Ćipiko
Domaća zadaća:
Imperfekte pretvorite u perfekte!
Djevojka cara nadmudrila
„Jedan siromah življaše u jednoj pećini i nemaše ništa do jednu kćer, koja bijaše
mnogo mudra i iđaše svuda u prošnju, pa i oca svoga učaše kako će prositi i
pametno govoriti.“ (...)
Narodna pripovijetka

5
Pluskvamperfek(a)t
234
Nastavna jedinica: Pluskvamperfek(a)t

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pluskvamperfek(a)t, značenje i tvorba


metoda diskusije

grafofolije, ilustracija/strip
Tematska korelacija

Grafofolija:
Ilustracija: djed i unuk i unuka
Unuka djedu: Kad si ti išao u školu, da li si svaki dan bio napisao zadaću?
Djed: Možda i bih, ali ne bijah imao svesku i olovku!
Unuk zbunjen (upitnik iznad glave)
Unuk: A da li si ti nekada bio šarao po školskoj klupi?
Djed: Možda i bih, ali ne bijah imao školsku klupu. 235
Unuka zbunjena (upitnik iznad glave)
Kada se odvija radnja pluskvamperfekta?
Glavni dio sata

Pluskvamperfek(a)t
1. Značenje pluskvamperfekta
→ Djed ne bijaše imao svesku i olovku, pa nije niti pisao zadaću.

→ Djed ne bijaše imao školsku klupu, pa nije imao po čemu šarati.
a) Radnja pluskvamperfekta se može odvijati prije neke druge radnje.

Prije nego sam počela s učenjem, bila sam se uplašila gradiva.
b) Radnja pluskvamperfekta se može odvijati istovremeno s nekom drugom

radnjom.
Dok sam slušala nastavnika, bila sam se malo opustila.
c) Radnja pluskvamperfekta se može odvijati poslije neke druge radnje.

Kad otvorih knjige, bijaše nestalo moga straha od učenja.
Pluskvamperfektom se izriče radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti

prije, za vrijeme ili poslije neke druge radnje.
Danas se i pluskvamperfekt sve rjeđe upotrebljava, a zamjenjuje se perfektom.
2. Tvorba pluskvamperfekta
Kako se tvori pluskvamperfek(a)t?
Po načinu tvorbe pluskvamperfek(a)t je složen glagolski oblik. Tvori se od

imperfekta ili perfekta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji
se mijenja. 236
→ Pluskvamperfekt glagola nestati od imperfekta pomoćnog glagola biti:

1. lice bijah/bjeh nestao (nestala) bijasmo/bjesmo nestali(nestale)
2. lice bijaše/bješe nestao (nestala, bijaste/bjeste nestali (nestale,
nestalo) nestala)
3. lice bijaše/bješe nestao (nestala, bijahu/bjehu nestali(nestale, nestala)
nestalo)
→ Pluskvamperfekt glagola nestati od perfekta pomoćnog glagola biti:

1. lice bio sam nestao, bila sam bili smo nestali, bile smo nestale
nestala
2. lice bio si nestao, bila si nestala, bili ste nestali, bile ste nestale, bila
bilo si nestalo ste nestala
3. lice bio je nestao, bila je nestala, bili su nestali, bile su nestale, bila su
bilo je nestalo nestala
Sinteza:
Pluskvamperfektom se izriče radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti
prije, za vrijeme ili poslije neke druge radnje.
Danas se i pluskvamperfekt sve rjeđe upotrebljava, a zamjenjuje se perfektom.
Po načinu tvorbe pluskvamperfek(a)t je složen glagolski oblik. Tvori se od
imperfekta ili perfekta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji
se mijenja.
Završni dio sata:

1. Kako će glasiti odrični oblici pluskvamperfekta u sljedećim rečenicama?
→ Kad si ti došla, ja sam bila čitala.

→ Otišli smo u park kad je kiša bila prestala.
237
2. Od glagola pjevati, željeti, slikati uradi pluskvamperfekte u ženskom i muškom

rodu. Odaberi sam/a hoćeš li upotrijebiti imperfekte ili perfekte.
(Naprimjer: Ja sam bio/la pjevao/la...; Ja bijah pjevao/la...)
Domaća zadaća:
1. Preslikaj tabelu u svesku i uradi glagolske oblike s kojim si se upoznao/upoznala
dosad od glagola : svirati ili odsvirati.
Pripazi, neki se glagolski oblici tvore od svršenih a neki od nesvršenih glagola.
INFINITIV svirati, odsvirati
PREZENT sviram, odsviram

GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI
GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI
AORIST
IMPERFEKT
PERFEKT
PLUSKVAMPERFEKT
2. Preslikaj tabelu u svoju svesku i svrstaj glagolske oblike s kojima si se upoznao/la

na lične i nelične!
Lični glagolski oblici Nelični glagolski oblici
3. Preslikaj tabelu u svoju svesku i razvrstaj glagolske oblike s kojima si se

upoznao/la po vremenu koje iskazuju:
prošlost sadašnjost neodređenost

238
5
Futur I

Nastavna jedinica: Futur I


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: futur I, značenje, tvorba, pisanje futura I


metoda diskusije

Tematska korelacija
239
Knjiga «Osvajači svemira» je pisana mnogo ranije nego što će prva kosmička raketa
«Luna» sletjeti na Mjesec u septembru 1959. godine. Pročitajte ovaj odlomak i
obratite pažnju na riječi istaknute u tekstu!
LET NA MJESEC
(Iz knjige «Osvajači svemira» Borisa Ljapunov)
... Stvorit će se novo poglavlje u historiji Mjeseca. Možda je njemu suđeno da

postane naučno-istraživački institut u kosmosu i stanica vasionskih brodova. Na
Mjesecu, koji je zbog nedostatka vazduha idealno pogodna nebeska posmatračka
stanica, pojavit će se opservatorije, opremljene posljednjim tekovinama astronomske
tehnike. Odatle će teleskopi hvatati svjetlost dalekih zvijezda, snimiti Sunce, snažni
radiolokatori će ispitivati površine planeta, radiostanice će slušati signale iz
svemirskog prostranstva.
U podzemnom „gradiću“ će se izgraditi skladište goriva, prostorije za stanovanje i
radne prostorije. Voće i povrće će se gajiti u staklenim baštama. Ogromna ogledala
će hvatati Sunčevu energiju. Raketodromi će poslužiti za prihvatanje raketa sa
Zemlje. Letovi na Mjesec će omogućiti da se provjeri sve ono što se, mada blisko
istini, smatra pretpostavkom...
U kojem vremenu će se vršiti ili izvršiti radnja iskazana glagolima u ovom odlomku?
Ilustracija: „Luna“ na Mjesecu
Naravno, u budućnosti, poslije trenutka u kojem se o toj radnji govori.
Glavni dio sata

Futur I
1. Značenje futura I
Glagolski oblik kojim se obilježava radnja (stanje ili zbivanje) koja će se desiti poslije
trenutka u kojem se o njoj govori, zove se futur I. Osnovna uloga futura I je
obilježavanje budućnosti. Naprimjer: stvorit će se, pojavit će se, će slušati, će
ispitivati, ići će...
Prisjetite se:
U djelima Žila Verna (Put oko Zemlje za 80 dana, Osvajači vazduha, 20 000 hiljada
milja pod morem i dr.).
240
pisac je nagovijestio nagli napredak automobilizma, avijacije, helikoptera, «letećih

mašina», kosmičkih brodova, podmornica... Vjerovao je da će se njegova bujna
maštanja i snovi pretvoriti u stvarnost.
Voće i povrće će se gajiti u staklenim baštama.

U kojem vremenu će se vršiti ili izvršiti radnja?
U budućnosti, poslije trenutka u kojem se o toj radnji govori.
→ Preneseno značenje futura I
A koje je preneseno značenje futura I?
Ilustracija: debeljuškasti dječak razgovara s ljekarem, drži se za

stomak
Dječak: Poželjet ću ti ja jučer kiflice s kokosom, kad
eto ti tetke, nosi ih. I uzet ću jednu, pa drugu, pa
treću, i brojao sam do pet...
Futurom I se može obilježiti i:
a) radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti, tj. prije trenutka u
kojem se o njoj govori:
→ Poželjet ću ti ja jučer kiflice s kokosom, kad eto ti tetke, nosi ih.
→ I uzet ću jednu, pa drugu, pa treću, i brojao sam do pet...
Futur I kojim se obilježava prošlost zove se historijskim ili pripovjedačkim, jer se
najčešće susreće u pripovijedanju.
b) radnja (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme, dakle,

svevremenost.
→ Ko ne drži brata za brata, on će imati tuđina za gospodara.
→ Umornoj lisici i rep će dosaditi.
→ Ko na zvijezde laje, ispast će mu zubi.
Svevremenski ili poslovički (gnomski) futur je čest u poslovicama i svevremen je

kao i poslovice.
2. Tvorba futura I
A kako se tvori futur I?
Futur I se tvori od nenaglašenih (enklitičkih) oblika prezenta pomoćnog glagola

htjeti i infinitiva glagola koji se mijenja.
241
FUTUR I
Infinitiv glagola : leći leći ću prezent pomoćnog glagola

htjeti: ću
Futur I glagola čija se infinitivna osnova završava na -ti:
Izbjegni pogreške!

1. lice ću slušati/ slušat ću ćemo slušati/ slušat ćemo
2. lice ćeš slušati/ slušat ćeš ćete slušati/slušat ćete
Infinitiv na -ti3.ispred
lice oblikaće
pomoćnoga glagola
slušati/slušat će u govoru gubi svoj nastavak
će slušati/ -ti, pa
slušat će
se govori: čitaću, pisaću, plesaću... Međutim, u pisanju je drugačije, ispušta se
samo krajnje –i, dakle, piše se: čitat ću, pisat ću, plesat ću...
→ Futur I glagola čija se infinitivna osnova završava na -ći uvijek se piše odvojeno i
ne ispušta se krajnje -i:

1. lice ću leći/leći ću ćemo leći/leći ćemo
2. lice ćeš leći/leći ćeš ćete leći/leći ćete
3. lice će leći/leći će će leći/leći će
U kojim licima su oblici futura I jednaki?
3. Pisanje futura I
Ilustracija: Mali princ
Mali princ
(odlomak)
... Ali, ako me ti pripitomiš, moj će život biti kao obasjan suncem. Upoznat ću bat
koraka što će se razlikovati od svih ostalih. Drugi me koraci tjeraju pod zemlju. Tvoji
će me kao muzika mamiti iz brloga. I onda pogledaj! Bit će divno kad me pripitomiš.
Žito, koje je zlaćano, podsjećat će me na tebe. I ja ću voljeti šapat vjetra u žitu...
Antoan de Sent Egziperi
Kako se izgovara i piše futur I?
→ Razvrstajmo različite oblike futura I iz ovog odlomka:
242
će biti upoznat ću
će se razlikovati bit će
će mamiti
ću voljeti
Sinteza:
Glagolski oblik kojim se obilježava radnja (stanje ili zbivanje) koja će se desiti poslije
trenutka u kojem se o njoj govori, zove se futur I. Osnovna uloga futura I je
obilježavanje budućnosti.
Futur I kojim se obilježava prošlost zove se historijskim ili pripovjedačkim, jer se
najčešće susreće u pripovijedanju.
Futur I se tvori od nenaglašenih (enklitičkih) oblika prezenta pomoćnog glagola
htjeti i infinitiva glagola koji se mijenja.
Završni dio sata:
Definirajmo pravila u pisanju i izgovoru futura I!
Pravila u pisanju i izgovoru futura I:
1. Obje sastavnice futura I (prezent pomoćnog glagola htjeti i infinitiv glagola)

pišu se uvijek odvojeno. (pisat ću, ću pisati, ću ići, ići ću...)
2. Ako se pomoćni glagol htjeti nalazi ispred infinitiva glagola, tada se infinitiv i
piše i izgovara u svom punom obliku. ( će reći, će spavati, ću govoriti...)
3. Ako se pomoćni glagol htjeti nalazi iza infinitiva na -ti, u govoru se gubi
nastavak -ti, ali u pisanju se ispušta samo krajnje -i. I tada se i pomoćni
glagol i infinitiv glagola pišu odvojeno (govori se: čitaću, pisaću, a piše se
čitat ću, pisat ću...).
4. Futur I glagola na -ći uvijek se piše odvojeno, ne ispušta se krajnje -i u
infinitivu (peći ću, ću peći; ići ću, ću ići; leći ću, ću leći...).
5. Književnojezička norma ne prihvata oblike: pjevati ću, postati ću, osim ako se
radi o odstupanju iz metričkih i ritmičkih razloga, dakle, samo u poeziji:
„Nisam li pjesnik, ja sam barem putnik
I katkad su mi drage moje rane.
Jer svaki jecaj postati će zlatnik,
A moje suze dati će đerdane.“
(„Kolajna“ Tina Ujevića)
Ako bi se u pjesmi izostavio samoglasnik -i, narušen bi bio ritmički sklad pjesme.
Domaća zadaća:
243
Pročitajte dio pisma koje majka piše sinu u Celovec. Prepoznajte glagole u futuru I,
izgovorite ih a zatim i prepišite u svesku.
Prvo pismo
Danas ćemo pisati u Celovec. Ja ću govoriti, a ti ćeš pisati. Ako si gladan, poslat
ćemo ti hljeba i jabuka. Sada ti još moram pisati da treba da učiš, jer će ti to koristiti u
životu i nećeš morati da se mučiš.
Prežihov Voranc

6
Futur II (egzaktni)
244

Nastavna jedinica: Futur II (egzaktni)

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: futur II (egzaktni), značenje, tvorba

metoda diskusije

Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, ČOZ

Grafofolija:
Ilustracija: čas odjeljenjske zajednice – strip u 3 kvadrata

Nastavnica odjeljenju: Kad budemo prestali s nijemim posmatranjem nasilja, tada će ga u
našim školama, na našim ulicama biti manje.
Učenica nastavnici Ako i vi i roditelji budete više vremena provodili s nama i više
razgovarali s nama, svi ćemo biti sretniji.
Učenik nastavnici: Ako se budemo družili, pomagali i međusobno uvažavali, postajat ćemo 245
bogatiji, zadovoljniji. Vi ćete nam pomoći, prije nego što se budemo suočili s velikim
problemima.
U ovom tekstu označene su dvije vrste glagolskih oblika. Uoči koje vrijeme iskazuju i
jedan i drugi.
U čemu je sličnost, a u čemu razlika između njih?
Glavni dio sata

Futur II (egzaktni)
1. Značenje futura II
→ Kad budemo prestali s nijemim posmatranjem nasilja, tada će ga u našim

školama, na našim ulicama biti manje.
→ Ako vi roditelji, budete više vremena provodili s nama i više razgovarali s nama,
svi ćemo biti sretniji.
→ Ako se budemo družili, pomagali i međusobno uvažavali, postajat ćemo bogatiji,
zadovoljniji. Vi ćete nam pomoći, prije nego što se budemo suočili s velikim
problemima.
→ budemo prestali → će biti

→ budete provodili → ćemo biti
→ Oba glagolska oblika su složeni i lični.
→ S jednim od njih si se već upoznao/upoznala. To je futur I (će biti, će biti...), koji

označava radnju (stanje ili zbivanje) koja će se desiti u budućnosti, poslije trenutka u
kojem se o njoj govori.
→ Drugi glagolski oblik (budemo prestali), izriče radnju (stanje ili zbivanje) za koju
nije izvjesno da će se desiti, ali se pretpostavlja njeno ostvarenje u budućnosti.
Glagolski oblik kojim se izriče radnja (stanje ili zbivanje) koje će se desiti u
budućnosti prije neke druge radnje, naporedo s njom ili poslije neke druge
radnje naziva se futur II (budemo prestali, budu provodili...).
Futur II se naziva još i futur egzaktni.
Ovaj glagolski oblik javlja se samo u složenim rečenicama jer njegova upotreba
zahtijeva najmanje dvije radnje.
246
Pogledajmo sada koju radnju iskazuje Futur II:
a) Kad budemo prestali s nijemim posmatranjem nasilja, tada će u našim

školama, na našim ulicama biti manje nasilja.
→ U ovoj rečenici radnja futura II se odvija prije druge radnje.
b) A dok se mi budemo družili, pomagali i međusobno uvažavali, postajat ćemo

bogatiji, zadovoljniji.
→ Obje radnje se odvijaju istovremeno.
c) Vi ćete nam pomoći, prije nego što se budemo suočili s velikim problemima.
→ Radnja futura II će se desiti poslije neke druge radnje.
Iz svih ovih primjera vidimo da jedna radnja uvjetuje drugu: Ako se budemo družili,
postajat ćemo bogatiji.
2. Tvorba futura II
Prisjeti se kako je hrabra i složna družina pobijedila snijeg na pruzi?
Vlak u snijegu
(odlomak)
„Hu! Hu!“, huče Ljuban među prste i hrabri družinu: „Proračunao sam! Budemo li se
držali ovako junački još pola sata, bit će stroj slobodan, i moći će se vratiti ka
vagonima“.
Mato Lovrak
Koliko glagola je u sastavu futura II?

Koji su to glagolski oblici?
Je li futur II prost ili složen glagolski oblik?
FUTUR II
prezent pomoćnog glagola biti budemo držali glagolski pridjev radni
Futur II je lični, složeni glagolski oblik.

Tvori se od svršenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva
radnog, glagola koji se mijenja. Tvori se češće od nesvršenih glagola.

1. lice budem držao(držala) budemo držali(držale)
2. lice budeš držao(držala, držalo) budete držali( držale, držala)
3. lice bude držao(držala, držalo) budu držali( držale, držala)
247
Futur II u rečenici ima službu predikata.
Sinteza:
Glagolski oblik kojim se izriče radnja (stanje ili zbivanje) koje će se desiti u
budućnosti prije neke druge radnje, naporedo s njom ili poslije neke druge
radnje naziva se futur II (futur egzaktni).
Ovaj glagolski oblik javlja se samo u složenim rečenicama jer njegova upotreba
zahtijeva najmanje dvije radnje.
Futur II je lični, složeni glagolski oblik.
Tvori se od svršenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva
radnog, glagola koji se mijenja. Tvori se češće od nesvršenih glagola.
Završni dio sata:
Glagole u futuru II zamijeni prezentom.
Stara jabuka
... Ako se tvoji ne budu suviše protivili, doći ću po tebe. Ovu jabuku nikad neću
posjeći... Dok god bude stajala, voljet ćemo se...
Miško Kranjec
Domaća zadaća:
Iz kojeg igrokaza je ovaj odlomak?
(...)
A slijedeći put Ilustracija: kralj iz igrokaza
Plava boja snijega iz Citanke 6
Snijeg će biti žut.
A iz njega će pasti
Sniježak ljubičasti
Pa zelenkasti
Pa sivkasti.
I tako će se mijenjati boja
Kako bude htjela
Kraljevska volja moja.
(...)
Grigor Vitez
Prepoznajte futur I i futur II, a potom glagole u futuru II zamijeni prezentom.

Da li se sadržaj stihova bitno promijenio?
248

6
Glagolski načini: imperativ
249

Nastavna jedinica: Glagolski načini: imperativ


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski načini, imperativ, oblik i
značenje, tvorba, glasovne promjene


metoda diskusije


Tematska korelacija
Šta je iskazano istaknutim glagolima u ovom odlomku?
250
Prvo pismo
... A sad počni. Pazi da ne zabrljaš pismo. Piši samo malo ljepše. Radije piši
neka dobro uči. Napiši još s moje strane da ga lijepo pozdravljam...
Prežihov Voranc
→ Šta se izriče glagolima: počni, pazi, piši, napiši?
→ Ovim glagolskim oblicima se izriče zapovijest, molba, želja...
Glavni dio sata

A šta je iskazano istaknutim glagolima u ovom odlomku?
Nosač Samuel
Da ja nisam obećao deset dukata za svoju sestru Saruču, ni vi, Samuele, ne

biste danas glodali kokošije vratove i trpali u stomak pečena jaja, pobiberena
biberom koji sinjor Mair nabavlja iz Indije.
Isak Samokovlija
→ Šta je iskazano ovim glagolskim oblikom u rečenici: Ne biste glodali kokošije

vratove - da ja nisam obećao deset dukata?
→ Govornik je istakao uslov, pogodbu da se radnja izvrši.
Iskazuje li se ovim glagolskim oblicima vrijeme vršenja glagolske radnje?
Istaknutim glagolima se ne iskazuje vrijeme vršenja glagolske radnje, nego se

iskazuje odnos govornika prema njoj.
Odnos govornika prema radnji izražava se glagolskim oblicima koje zovemo
glagolski načini.
Glagolski načini su lični glagolski oblici, što znači da u rečenici vrše predikatsku
službu.
U našem jeziku imamo dva glagolska načina: imperativ (zapovjedni način) i
Imperativ
potencijal /kondicional, pogodbeni način.
1. Oblik i značenje imperativa
Šta je iskazano glagolskim oblicima istaknutim u stripu?
251
Ilustracija:
1.Ilustracija kaveza u kojem je mačka, a na vrhu kaveza stoji papagaj i kaže::
»Stavi se u kožu drugog!»
2.Mačka se gleda u ogledalo i vidi u ogledalu lava i kaže:»Imaj povjerenja u
sebe!»
3.Mišolovka, na njoj sir, pored miš i kaže: »Rizikuj ponekad!»
→ Glagolima stavi se, imaj, rizikuj iskazana je zapovijest.
A šta je iskazano glagolskim oblicima istaknutim u ovom odlomku?
Nosač Samuel
(...)
„Jest, nosaču Samuele, ne trzajte se i ne gicajte nogom kao preklani jarac. Sve je
tako kako ja kažem. Nego što! Dva ste se mjeseca natezali zbog tih dukata. Večeras
nijednim pogledom niste udostojili Saruču. Dukati su vam u glavi. Dukati! A žene se
vrte oko vas i nude vas: „Uzmite ovo, uzmite ono! Natočite Samuelu! Dajte mu
mesa!“
...
«Psssst! Ne pometajte me, oče! Nikome ništa neću učiniti. Dao sam riječ. Hoću da je
iskupim. Evo, ovdje su dukati. Evo vam ih, neka vam se duša smiri, sinjor Samuele. A
ti, Saruča, poskakuj za njim ...» (...)
Isak Samokovlija
Kakvim tonom se obraća Saručin brat Jakov nosaču Samuelu? Koja je svoja
raspoloženja pokazao glagolskim oblicima: ne trzajte (se), ne gicajte, uzmite,
natočite, dajte, ne pometajte?
Glagolski oblik kojim izričemo zapovijest, naredbu, želju, molbu, upozorenje,

poticaj, zabranu da se neka radnja (stanje ili zbivanje) vrši ili izvrši zovemo
imperativom (zapovjednim glagolskim načinom).
Osnovno značenje imperativa je izricanje zapovijedi, pa ga zbog toga zovemo
zapovjednim načinom.
Imperativ ne razlikuje kategoriju vremena.
Šta se još može iskazati imperativom?
Imperativom se može obilježiti (osim zapovijedi, molbe, želje...) i:

radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti, prije trenutka u kojem se o njoj
govori:
→ Živjeli su životom, idi tamo, idi ovamo.
Takav imperativ zove se pripovjedački (historijski) jer se najčešće susreće u
pripovijedanju.
radnja (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme:
→ Ne gledaj ko kaže, već šta kaže.
→ Zla se čuvaj, dobro ti neće dojaditi. 252
Takav imperativ se najčešće susreće u poslovicama pa ga zovemo poslovični
(gnomski) ili svevremenski imperativ.
2. Tvorba imperativa
A kako se tvori imperativ?
Ne pometajte me, oče!

Evo vam ih, neka vam se duša smiri, sinjor Samuele.
Imperativ je lični, prost glagolski oblik.

Tvori se od prezentske osnove i trojakih nastavaka. Razlikuje posebne oblike za
2. lice jednine i 1. i 2. lice množine.
Prvog lica jednine nema jer govorno lice ne može samo sebi zapovijedati.
Za izricanje 3. lica (i jednine i množine) služi konstrukcija: neka + prezent glagola.
Naprimjer: Neka vam se duša smiri!
Tvorba imperativa:
1. lice - prezentska osnova + nastavci
-jmo; -mo; -imo
2. lice prezentska osnova + nastavci prezentska osnova + nastavci
-j; -ø; -i -jte; -te; -ite
3. lice neka + prezent glagola neka + prezent glagola
Imperativ glagola grickati, putovati i kositi:

1. lice - gricka-jmo, putuj-mo, kos-imo
2. lice gricka-j, putuj-ø, kos-i gricka-jte, putuj-te, kos-ite
3. lice neka gricka, neka putuje, neka neka grickaju, neka putuju, neka kose
kosi
Kad se prezentska osnova završava na -i, u imperativu se obavezno javlja -j u

govoru i pisanju i to u 2. licu jednine i 1. i 2. licu množine.
Naprimjer: sakrij, sakrijmo,
1. Glasovne promjene sakrijte; pij, pijte, pijmo;
u imperativu
3. Glasovne promjene u imperativu
253
Koje glasovne promjene imamo u imperativu?
a) Kako glasi imperativ glagola: reći, leći, sjeći, peći, teći?
→ reći → reknem → reci (suglasnik k ispred samoglasnika i prešao je u

suglasnik c.)
→ leći → legnem → lezi (suglasnik g ispred samoglasnika i prešao je u suglasnik
z.)
U imperativu nekih glagola dolazi do II palatalizacije/sibilarizacije.

To je glasovna promjena u kojoj se zadnjonepčani suglasnici k, g, h, ispred
samoglasnika i, mijenjaju u zubne suglasnike c, z, s.
b) Kako glasi imperativ glagola: kazati, brisati?
→ kazati → kaz-ji → kaži (z + j → ž)

→ brisati → bris-ji –briši; (s + j → š)
Kod nekih glagola u imperativu se vrši jotovanje (j iz nastavka jotuje se sa

suglasnikom iz osnove).
Sinteza:
U našem jeziku imamo dva glagolska načina: imperativ (zapovjedni način) i
potencijal /kondicional, pogodbeni način.
Imperativ je lični, prost glagolski oblik. Tvori se od prezentske osnove i trojakih
nastavaka. Razlikuje posebne oblike za 2. lice jednine i 1. i 2. lice množine.
U imperativu nekih glagola dolazi do II palatalizacije/sibilarizacije i jotovanja.
Završni dio sata:

Objasnite kako su nastali ovi glagoli u imperativu!
Mudre poruke za štene
Svakome znancu javi se lijepo

Vesela oka, mašući rapom.
Lavežom gromkim dočekuj strance,

Nikada, druže, ne laj na znance.
Evo ti savjet staroga pisca:
Čuvaj se dobro i mrtvog lisca.
Kornjači nikad ne stani na put,

jer oklop nosi, a nema kaput.
Branko Ćopić
Domaća zadaća:
254
Pronađite glagole u imperativu i odredite im lice i broj.
Dnevnik Ane Frank

...
Ovo je jedna od stvari u kojima se mama i ja uveliko razlikujemo. Njen savjet, kada
se neko osjeća tužnim, jeste: „Misli na svu nesreću na svijetu i budi zahvalna što je i
ti ne dijeliš!“ Moj savjet je: „Izađi napolje, u polja, uživaj u prirodi i suncu, izađi i
pokušaj da ponovo nađeš sreću u samoj sebi i Bogu. Pomisli na svu ljepotu koja još
preostaje u tebi i oko tebe i budi srećna!“

6 6
Potencijal I i II / Kondicional I i II (2
časa)
255

Nastavna jedinica: Potencijal I i II / Kondicional I i II

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: potencijal I i II / kondicional I i II, oblik i
značenje, tvorba


metoda diskusije

Tematska korelacija
Dnevnik Ane Frank
256
(...)
Ne znači da ne bih voljela opet da živim takvim životom jedno veče, nekoliko dana, ili
čak jednu nedjelju; životom koji je izgledao bezbrižan i veseo. Ali na kraju te nedjelje
bila bih mrtva umorna i bila bih jedino zahvalna onome ko bi počeo da govori o
nečemu razumnom...
Šta je Ana poželjela dok se skrivala u tajnom skrovištu/ tavanu?
→ Možeš li iz Aninih želja odrediti vrijeme vršenja radnje?
Glavni dio sata

Potencijal I i II / kondicional I i II
Potencijal I /kondicional I
→ Šta je iskazano glagolima koji iskazuju Anine želje?
Tim glagolima nije iskazano vrijeme vršenja glagolske radnje, nego odnos
glagolskog sadržaja prema stvarnosti. Oni se nalaze u glagolskom obliku
potencijalu I. Ime mu je latinskog porijekla: potencijalno znači moguće, ono što
je u mogućnosti da se ostvari (potencijalni pobjednik je mogući pobjednik).
Zovemo ga još i kondicional I.
Potencijal I je složen lični glagolski oblik.
Osnovna njegova uloga je izricanje želje, mogućnosti, uvjeta da se neka
radnja vrši ili izvrši. Zovemo ga još i pogodbeni način.
Šta se još može izraziti potencijalom I?
Ilustracija: baka u sobi zatrpanoj raznim

šeširima, jedan je i na glavi, govori
oduševljenoj unuci.
Baka: Kad god bih otputovala u neki novi
grad, ja bih tamo kupila novi šešir.
→ Kad god bih otputovala u neki novi grad, ja bih tamo kupila novi šešir.
Potencijalom I se može obilježiti i radnja (stanje ili zbivanje) koja se u prošlosti

ponavljala. Ovakav potencijal I zove se pripovjedačkim, jer se uglavnom
susreće u pripovijedanju.
257
2. Tvorba potencijala I / kondicionala I
→ Ja bih putovala. Ilustracija: baka sa šeširom (detalj)

→ Kupovala bih šešire.
POTENCIJAL I
nenaglašeni aoristni oblik bih putovala glagolski pridjev radni:

pomoćnog glagola biti: bih putovala
Potencijal I se tvori od nenaglašenog aoristnog oblika pomoćnog glagola biti

i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.
Potencijal I glagola donositi:

1. lice donosio/donosila bih donosili/donosile bismo
2. lice donosio/donosila/donosilo bi donosili/donosile/donosila biste
3. lice donosio/donosila/donosilo bi donosili/donosile/donosila bi
Još ponešto o potencijalu I!
1. Otac bi često dolazio, odlazio, vikao i na kraju, ostajao u gradu.
Svi istaknuti glagoli se nalaze u potencijalu I, ali se uz njih nalazi samo jedan
aoristni oblik pomoćnog glagola BITI. Pomoćni glagol je izostavljen, ali se on
podrazumijeva: bi dolazio, bi odlazio, bi vikao, bi ostajao.
2. Noću bih na nebu mogao vidjeti Sjevernjaču.

Noću bih na nebu mogao da vidim Sjevernjaču.
U našem jeziku postoji i nekolicina nepotpunih glagola kojima je u rečenici

neophodna dopuna glagola u infinitivu. Takvi su glagoli: trebati, morati, moći,
željeti...
Uz nepotpune glagole u potencijalu I upotrebljavamo ili infinitiv (bih mogao
vidjeti), ili riječcu da + prezent ( bih mogao da vidim).
258
Potencijal II / Kondicional II
Ilustracija: učionica
Na vratima učenik – kasni na čas
1. Oblik i značenje Nastavnik: „Šta je danas razlog kašnjenju?
Učenik: Prespavao sam. Nisam čuo sat kad
je zvonio!
Šta iskazujemo Nastavnik: A jesi li ga navio da zvoni?
potencijalom II? Učenik: Valjda jesam!
Nastavnik: Hmmm... Valjda! Da si ga „valjda“ navio,
on bi valjda bio zvonio, a ti bi valjda bio ustao.
→ Da si ga „valjda“ navio, on bi valjda bio zvonio, a ti bi valjda bio ustao.
I potencijalom II / kondicionalom II izriče se mogućnost, uslov, želja da se

neka radnja vrši ili izvrši. Od potencijala I razlikuje se po tome što dolazi u
složenim rečenicama.
2. Tvorba potencijala II
→ Da učiste na vrijeme, bili biste sve naučili.
POTENCIJAL II
potencijal I pomoćnog bili biste naučili glagolski pridjev radni:

glagola BITI: bili biste naučili

1. lice bio bih naučio bili bismo naučili
bila bih naučila bile bismo naučile
2. lice bio bi naučio bili biste nučili
bila bi naučila bile biste naučile
bilo bi naučilo bila biste naučila
3. lice bio bi naučio bili bi naučili
bila bi naučila bile bi naučile
bilo bi naučilo bila bi naučila
259
Po načinu tvorbe potencijal II je složen glagolski oblik.

Tvori se od potencijala I pomoćnog glagola BITI i glagolskog pridjeva radnog
koji se mijenja.
Potencijal II je izuzetno rijedak i u govoru i u književnim djelima.
Sinteza:
Potencijal I je složen lični glagolski oblik.
Osnovna njegova uloga je izricanje želje, mogućnosti, uvjeta da se neka radnja
vrši ili izvrši. Zovemo ga još i pogodbeni način.
Potencijal I se tvori od nenaglašenog aoristnog oblika pomoćnog glagola biti i
glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.
I potencijalom II / kondicionalom II izriče se mogućnost, uslov, želja da se neka
radnja vrši ili izvrši. Od potencijala I razlikuje se po tome što dolazi u složenim
rečenicama.
Završni dio sata:

Šta smo naučili o potencijalu I i II?
Potencijal I i II su glagolski načini kojima iskazujemo mogućnost, želju ili uvjet da

se neka radnja vrši ili izvrši. Nemaju kategoriju vremena, odnosno, ne iskazuju
radnju koja je ostvarena u vremenu.
To su složeni lični glagolski oblici.
U rečenici imaju predikatsku službu.
Domaća zadaća:
Prepoznajte potencijal I i II!
Škola iz snova
Ulaz u moju školu bi izgledao kao Trijumfalna kapija, škola bi bila u obliku piramide
koja bi svjetlucala i blistala i pri najmanjim zracima sunca. U dvorištu bi se nalazili
bazeni s toboganima, a pored njih ljuljaške i klackalice.
Zidovi učionica bi bili obojeni veselim bojama, a na njima bi bili naslikani: Ajvanho,
princ Valijant, mali princ, Ana Frank, Lastan... Table ne bi bilo, a sjedjeli bismo na
loptama-skočicama. Učili bismo kroz igru i ne bismo nosili teške torbe. Ocjene nam
ne bi ni trebale jer bismo svi bili najbolji učenici. Bili bismo uvijek vedri, nasmijani i
jutrom bismo trčali u školu. Eh, kakva bi to škola bila!!!
260

6
Glagolski prilozi: glagolski prilog prošli

Nastavna jedinica: Glagolski prilozi: glagolski prilog prošli
261

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski prilozi, glagolski prilog prošli,
oblik i značenje, tvorba


metoda diskusije

Tematska korelacija

Grafofolija:
Ponovimo šta smo naučili o prilozima!
Bakine naočari
...
Koliko puta su bistro gledale u mene,
Na plemenitom nosu radosno dršćući
262
Koliko puta tajnim suzama zamagljene

Što je već svanuće, a još se ne vraćam kući.
...
Nikola šop
Akvarel
...
O bistri jesenji dani,
Odozgo sa svijetlih palata
Osmijeh me vaš mami,
O bistri jesenji dani.
...
Hamza Humo
Mali princ
...
Tada se pojavi lisica:
-Dobar dan- reče lisica.
-Dobar dan-pristojno odgovori mali princ,
okrene se ali ne vidje ništa.
-Evo me ovdje- reče jedan glas- pod jabukom.
...
A.S Egziperi
Glavni dio sata

Prilozi su polupromjenljive riječi koje se prilažu glagolima da bi se označilo

mjesto, vrijeme i način na koji se vrši radnja. Dakle, prilozi najčešće imaju službu
priloških odredaba.
Većina priloga je nepromjenljiva, samo neki prilozi se kompariraju (blizu, bliže,
najbliže).
Pogledajmo riječi istaknute u ovom odlomku!
Ibrahim-begov ćošak
...
A onaj mali čovječić, Ibrahim-beg, išao je čaršijom i ne sanjajući da je dao povod da
se o njemu govori. Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku, šipkovu
fenjere. (...)
263
Došavši do zgrade gradske općine, on ostavi metlu i merdevine u avliji. Zatim

stenjući sjede na jedan snizak kamen i poče puniti kratku lulu.(...)
Trepčući kapcima gledaše u Grgu, kao da nije dobro čuo.
-Jesi li gluh?- izadrije se Grga, iskrivivši se malo unatrag, kao što je u ljutnji obično
činio.
...
Svetozar Ćorović
Koja je sličnost između priloga i ovih oblika glagola?
→ „Dobar dan“, pristojno odgovori mali princ. (kako? → pristojno → prilog)
→ Trepčući kapcima on gledaše u Grgu. (kako? → trepčući → glagolski oblik)
Koju službu u rečenici imaju istaknute riječi?
Obje riječi, i „pristojno“ i „trepčući“ imaju službu priloške odredbe za način jer
kazuju način na koji se vrši radnja.
Takvi su i glagolski oblici: ne sanjajući, noseći, stenjući, iskrivivši se...
Ove riječi su glagolski oblici koji se u rečenici ponašaju kao prilozi, pa ih zbog
toga zovemo glagolskim prilozima.
Kao i prilozi, i glagolski prilozi su nepromjenljivi.
Glagolski prilozi se nikad ne javljaju u predikatskoj službi, mada radnju
glagolskog priloga i radnju predikata vrši isti subjekt.
Glagolski prilog prošli

Ilustracija: Vanjka -i z čitanke 7 -
detalj
Vanjka
264
...
Vanjka Žukov, dečko od devet godina, koji je prije tri mjeseca pošao u nauk
obućaru Aljahinu, noću uoči Božića nije legao da spava. Sačekavši da gazda,
gazdarica i pomoćnici odu na jutrenje, on je izvadio iz gazdina ormara bočicu sa
tintom i držalo sa zarđalim perom, i raširivši pred sobom zgužvan list papira, počeo
pisati.
... Anton Pavlović Čehov
U kakvom vremenskom odnosu mogu biti radnja iskazana glagolskim prilogom

prošlim (glagolski oblici istaknuti u tekstu) i neka druga radnja (radnja predikata)?
a) Vanjka je zatvorio vrata, ne dozvolivši da ga neko vidi..

→ Radnja iskazana glagolskim prilogom prošlim vrši se istovremeno s nekom
drugom radnjom!
b) Spotaknuvši se o pocijepanu prostirku na podu, Vanjka je prišao stolu.

→ Radnja iskazana glagolskim prilogom prošlim vrši se prije neke druge
radnje!
c) Sjeo je za sto raširivši pred sobom zgužvan list papira.
→ Radnja iskazana glagolskim prilogom prošlim vrši se poslije neke druge

radnje!
Odredi predikate! U kakvom vremenskom odnosu je radnja iskazana predikatom s

radnjom iskazanom glagolskim prilogom prošlim?
Glagolskim prilogom prošlim obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se izvršila
prije neke druge radnje izrečene ličnim glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili
poslije nje. Obje radnje moraju se odnositi na isti, zajednički im subjekt.
Glagolski prilog prošli tvori se uglavnom od glagola svršenog vida (dozvoliti,
spotaknuti se, raširiti...)
Koju službu u rečenici imaju ovi rečenični članovi?
→ ne dozvolivši,
→ spotaknuvši se,
→ raširivši?
Glagolski prilog prošli u rečenici ne može nikad biti predikat, niti dio predikata.
Glagolski prilog prošli u rečenici ima službu priloške odredbe.
1. Tvorba glagolskog priloga prošlog
265
Kako se tvori glagolski prilog prošli?
Glagolski prilog prošli je prost neličan glagolski oblik.

Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka: -vši (-v), -avši (-av).
Kad se infinitivna osnova završava samoglasnikom, nastavci su : -vši, -v:

oprostiti → oprosti + vši → oprostivši; oprosti + v → oprostiv.
Nastavci -v i -av upotrebljavaju se rjeđe, stilski su obilježeni i arhaični.
Kad se infinitivna osnova završava na suglasnik nastavci su: -avši, -av:

peći → pek + avši → pekavši; pek + av → pekav.
Prisjetimo se infinitiva: Infinitivnu osnovu od glagola peći dobit ćemo kada od

1. lica jednine aorista → pekoh odbijemo nastavak -oh. Infinitivna osnova
glagola peći je, dakle, pek-.
Sinteza:
Kao i prilozi, i glagolski prilozi su nepromjenljivi.

Glagolski prilozi se nikad ne javljaju u predikatskoj službi, mada radnju glagolskog
priloga i radnju predikata vrši isti subjekt.
Glagolskim prilogom prošlim obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se izvršila
prije neke druge radnje izrečene ličnim glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili
poslije nje.
Glagolski prilog prošli je prost neličan glagolski oblik.
Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka: -vši (-v), -avši (-av).
Završni dio sata:
Infinitiv Infinitivna Nastavci. -vši (-v) glagolski prilog

osnova + -avši (-av) → prošli
266
raširiti raširi- -vši, -v raširivši, raširiv

+ →
Domaća zadaća:
Ispišite nekoliko rečenica u kojima ćete upotrijebiti sljedeće glagole u glagolskom

prilogu prošlom: doći, proći, naučiti, prodati, pročitati.

6
Glagolski prilog sadašnji
Nastavna jedinica: Glagolski prilog sadašnji
267

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski prilog sadašnji, oblik i
značenje, služba, tvorba


metoda diskusije, Venov dijagram

Tematska korelacija

Grafofolija:
Aska i vuk
...
Ilustracija: Aska i vuk
Misleći to, vuk je izašao za ovčicom, zastajkujući kad ona zastane i pružajući korak
kad ona ubrza ritam igre.(...) Idući tako mesečarski, ne gledajući gde staje i ne dajući
268
sebi više računa o pravcu u kom ide, vuk je jednako ponavljao sam u sebi:» Krv i
meso ovog šilježeta nikad mi ne ginu.»
...
Ivo Andrić
Koju službu u rečenici imaju glagolski oblici: misleći, zastajkujući,
pružajući, idući, ne gledajući, ne dajući?
Glavni dio sata

→ Istaknuti glagolski oblici se nalaze u službi priloških odredaba.
Odredimo sada predikat u rečenici:
→ Misleći to, vuk je izašao za ovčicom.
U kakvom vremenskom odnosu stoje ove dvije radnje: misleći i radnja predikata (je
izašao)?
→ Obje radnje se odvijaju istovremeno.
Ovaj glagolski oblik zove se glagolski prilog sadašnji.
Glagolskim prilogom sadašnjim obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se

vrši istovremeno s nekom drugom radnjom izrečenom ličnim glagolskim oblikom,
bez obzira da li se ta druga radnja (stanje ili zbivanje) vrši u sadašnjosti, prošlosti ili
budućnosti.
Naprimjer:
Stekao sam dobru kondiciju trenirajući košarku. (prošlost)
Stičem dobru kondiciju trenirajući košarku. (sadašnjost)
Steći ću dobru kondiciju trenirajući košarku. (budućnost)
Obje radnje (stanja ili zbivanja) se moraju odnositi na isti, zajednički subjekt.
Glagolski prilog sadašnji je prost neličan glagolski oblik.
Uz glagolski prilog prošli, jedini je glagolski oblik koji se nikad ne javlja u
predikatskoj službi, ni sam, niti kao dio predikata.
2. Služba glagolskog priloga sadašnjeg
Koju službu u rečenici može imati glagolski prilog sadašnji?
269
a) Čitajući „Malog princa“ zamišljao sam sebe na planeti asteroid B 612. →

služba POV
Glagolski prilog sadašnji u rečenici najčešće ima službu priloške odredbe.
b) O nepoznatim letećim objektima se mnogo priča, a malo zna.

Idući dani će nam biti zanimljivi.
Viseći vrtovi su veoma lijepi.
Ponekad glagolski prilog sadašnji u rečenici može imati i službu atributa, kao u
ovim primjerima.
Glagolski prilozi sadašnji letećim, idući i viseći imaju pridjevsku službu (stoje uz
imenicu kao atribut i imaju padežnu promjenu).
3. Tvorba glagolskog priloga sadašnjeg
Kako se tvori glagolski prilog sadašnji?
3. lice množine Nastavak: -ći glagolski prilog

prezenta + → sadašnji
treniraju + -ći → trenirajući
Misleći to, vuk je izašao za ovčicom.

Idem u školu pjevajući. Od kojih glagola se tvori
Radim zadatak duboko razmišljajući. glagolski prilog sadašnji?
misle + ći → pružajući
pjevaju + ći → pjevaju
razmišljaju + ći → razmišljajući
Glagolski prilog sadašnji tvori se samo od nesvršenih glagola, tako što se

trećem licu množine prezenta doda nastavak -ći.
270
Sinteza:
Glagolskim prilogom sadašnjim obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se
vrši istovremeno s nekom drugom radnjom izrečenom ličnim glagolskim oblikom,
bez obzira da li se ta druga radnja (stanje ili zbivanje) vrši u sadašnjosti, prošlosti ili
budućnosti.
Glagolski prilog sadašnji tvori se samo od nesvršenih glagola, tako što se trećem
licu množine prezenta doda nastavak -ći.
Završni dio sata:

Šta smo naučili o glagolskim prilozima? Koje su im zajedničke, a koje posebne
osobine –pogledajte u ovom dijagramu!
Glagolski
Glagolski Prilog prošli
prilog sadašnji → radnja se vrši prije neke
Glagolski prilozi druge radnje, istovremeno ili
→ radnja se vrši → prosti i
istovremeno s nekom poslije nje;
drugom bezlični; → tvori se uglavnom
radnjom; → nepromjenljivi; od svršenih glagola;
→ tvori se od nesvršenih → tvorba: infinitivna osnova
glagola; + nastavci
→ obje radnje -avši, -av; -vši, -v.
→ tvorba: 3.lice množine odnose se na isti
prezenta + nastavak -ći.
subjekt;
→ ne mogu imati
službu predikata;
→ imaju službu
priloške odredbe.
Šta je još važno znati o glagolskim prilozima?
Glagolski prilozi su prosti, nelični glagolski oblici. U rečenici imaju službu

priloških odredaba.
U našem jeziku imamo dva glagolska priloga: glagolski prilog sadašnji i
glagolski prilog prošli.
Upravo po tom vremenu odvijanja radnje (sadašnje i prošlo) se i razlikuju.
Radnja glagolskog priloga sadašnjeg se odvija istovremeno s radnjom
predikata.
Radnja glagolskog priloga prošlog se odvijala u prošlosti, prije neke druge
prošle radnje. 271
Glagolski prilog prošli tvori se isključivo od svršenih glagola, a glagolski
prilog sadašnji isključivo od nesvršenih glagola.
Domaća zadaća:
O ovom odlomku prepoznajte glagolski prilog sadašnji!
Naza vezilja
(...)
Proljeća su uvijek donosila Nazi nova i nanovo doživljena uzbuđenja i ta uzbuđenja
Naza nije umjela kazati niti bi je ko slušao. Samo su grčeviti potezi na razapetom
platnu govorili o tim doživljajima, i stoga su proljetne vezove njene gospođe najradije
kupovale, plačajući izuzetno i razmetljivo po deset dinara više. Drhtavi, ti su crveni i
zeleni potezi zadihano jurili nekud vijugajući, gubeći se, da najzad izbiju na plavu
širinu u nekoj vrištavoj boji što podsjeća na prekinut uzvik.(...) Ne osjećajuću umor,
ponesena željom da uhvati i ispiše na đerđefu onaj svoj veliki jutarnji doživljaj, ona je
žurila da što prije svrši (sve s potajnom mišlju na sinoćno ruho), kao da će poslije
toga odmah doći ono nešto, davno očekivana posljednja sreća...
Zija Dizdarević

6 6
6 7 Uzorak ponavljanja nastavnog gradiva:
Ponovimo glagolska vremena,
načine, priloge i pridjeve! (2 časa)
272
Nastavna jedinica: Ponovimo glagolska vremena, priloge, pridjeve i načine

Struktura i tip časa: ponavljanje gradiva

sticanje novih znanja iz oblasti jezika

metoda diskusije

grafofolije
Tematska korelacija

Čas se može raditi frontalno ili konkretizovati zadatke po grupama ili parovima.

Grafofolija:
Šta smo naučili o infinitivu?
273
NEODREĐENGLAGOLSKI
NEODREĐEN GLAGOLSKIOBLIK
OBLIK
INFINITIV
INFINITIV
→→ prost
prostglagolski
glagolskioblik;
oblik;
→bezličan
→ bezličanglagolski
glagolskioblik;
oblik;
→ neodređen glagolski
→ neodređen glagolski oblik; oblik;
→samo
→ samoimenuje
imenujeglagolsku
glagolskuradnju,
radnju,stanje
stanjeiliilizbivanje;
zbivanje;
→ služi za tvorbu drugih glagolskih oblika;
→ služi za tvorbu drugih glagolskih oblika;
→→pjevati,
pjevati,govoriti,
govoriti,voljeti,
voljeti,peći,
peći,sjeći,
sjeći,naći...
naći...
Glavni dio sata

Ponovimo glagolska vremena, pridjeve, priloge i načine
Šta smo naučili o glagolskim vremenima?
274
GLAGOLSKAVREMENA
GLAGOLSKA VREMENA
SADAŠNJEVRIJEME
SADAŠNJE VRIJEME PROŠLOVRIJEME
PROŠLO VRIJEME BUDUĆEVRIJEME
BUDUĆE VRIJEME
PREZENT FUTURIIII
FUTUR
PREZENT
PLUSKVAM- FUTURI I
FUTUR
PLUSKVAM-
→prost
prost PERFEK(A)T →složen
→ složen
→ PERFEK(A)T
→ složen
složen
glagolski → glagolski
glagolski
glagolski AORIST glagolskioblik;
oblik; oblik;
oblik; AORIST složen
→složen glagolski oblik;
oblik; → →→radnja
radnjaćećese
se → radnja će
→ →radnja
radnjase
se glagolski
glagolski desiti u → radnja će
→prost
prost IMPERFEK(A)T
IMPERFEK(A)T desiti u sedesiti
desitiuu
odvijauu
odvija → PERFEK(A)T
PERFEK(A)T oblik;
oblik; budućnosti, se
glagolski budućnosti, budućnosti
trenutku
trenutku glagolski →→radnja
radnjase
se nakontrenutka
nakon trenutka budućnosti
govora; oblik;
oblik; → →prost
prost govora; prijeneke
prije neke
govora; → složen
→ složen odvijala
odvijala uu govora;
→jednina:
jednina: → →Radnja
Radnjasese glagolski
glagolski →jednina:
jednina: druge radnje
druge radnje
→ glagolski
glagolski prošlosti,
prošlosti, →
ja pjevam, desila
desila u u oblik;
oblik; pjevat ću/ću ili naporedo
ili naporedo
ja pjevam, oblik;
oblik; prijeneke
prije neke pjevat ću/ću
neposrednoj
neposrednoj → →davno
davno pjevati, ssnjom;
njom;
titipjevaš,
pjevaš,
prošla →→radnja
radnjase druge
se druge pjevati,
pjevatćeš/ćeš
ćeš/ćeš →
on/ona/ono prošlosti;
prošlosti; prošla radnje; pjevat →jednina:
jednina:
on/ona/ono odvijala
odvijala radnje; pjevati,
pjeva; → →jednina:
jednina: radnja;
radnja; pjevati, budem
budem
pjeva; prije
prije →→jednina:
jednina: pjevatće/će
će/će
→množina:
množina: jajaotpevah,
otpevah, → →jednina:
jednina: pjevat pjevao,
pjevao,
→ trenutka
trenutka bio sam
bio sam pjevati
pjevati
mi pjevamo,
mi pjevamo, titiotpjeva,
otpjeva, jajapjevah,
pjevah,
govora; pjevao, →množina:
množina:
budeš
budeš
govora; pjevao, →
vi pjevate,
vi pjevate,
on/ona/ono
on/ona/ono titipjevaše,
pjevaše,
→jednina:
jednina: biosisi pjevat pjevao,
pjevao,
otpjeva; on/ona/ono → bio pjevat bude
oni/one/ona
oni/one/ona otpjeva; on/ona/ono pjevao sam, pjevao, ćemo/ćemo
ćemo/ćemo bude
→množina:
množina: pjevaše; pjevao sam, pjevao, pjevao
pjevaju.
pjevaju. → pjevaše; pjevaosi,
si, biojeje pjevati,
pjevati, pjevao
mi → množina: pjevao bio pjevat →množina:
množina:
mi → množina: pjevaoje;
je; pjevao; pjevat →
otpjevasmo, mi pjevao pjevao; ćete/ćete budemo
otpjevasmo, mi → množina: →množina:
množina: ćete/ćete budemo
vivi pjevasmo,vivi → množina: →
pjevasmo, pjevati,
pjevati, pjevali,
pjevali,
pjevali smo, bili
pjevali smo, bili smo smo pjevatće/će
će/će
otpjevaste,
otpjevaste, pjevaste,
pjevaste, pjevat budete
budete
pjevali ste, pjevali,
pjevali, pjevati. .
oni/one/ona
oni/one/ona oni/one/ona pjevali ste,
oni/one/ona pjevati pjevali,
pjevali,
pjevalisu.
pjevali su. biliste
bili ste
otpjevaše.
otpjevaše. pjevahu.
pjevahu. budupjevali
budu pjevali
pjevali,
pjevali,
bilisu
bili su
pjevali.
pjevali.
275
Ponovimo glagolske načine!

Šta smo naučili o glagolskim načinima?
GLAGOLSKINAČINI
GLAGOLSKI NAČINI
Iskazujuodnos
Iskazuju odnosgovornog
govornoglica
lica
prema radnji.
prema radnji.
IMPERATIV
IMPERATIV POTENCIJALI I
POTENCIJAL
POTENCIJALIIII
POTENCIJAL
→→ prost
prostglagolski
glagolskioblik;
oblik;
→ Iskazuje zapovijest, →→složen
složenglagolski
glagolski
→ Iskazuje zapovijest, →složen
složenglagolski
glagolskioblik;
oblik;
želju,molbu,
želju, molbu,poticaj;
poticaj; oblik;
oblik; →
→ iskazuje mogućnost,
→ iskazuje mogućnost,
→→nema
nemaoblike
oblikeprvog
prvoglica
lica →→iskazuje
iskazuje želju,uvjet,
uvjet,ali
aliza
zaradnje
radnjeuu
jednine; želju,
jednine; mogućnost, želju,
mogućnost, želju, prošlosti;
prošlosti;
→→3.3.lice
licejednine
jedninei imnožine
množine
uvjet;
uvjet; →→jednina:
jednina:biobiobih
bihpjevao,
pjevao,
ima konstrukciju: neka ++
ima konstrukciju: neka
→jednina:
jednina:pjevao
pjevaobih,
bih, biobibipjevao,
pjevao,biobiobibi
prezentglagola;
prezent glagola; → bio
pjevaobi,
bi,pjevao
pjevaobi;bi; pjevao;
pjevao;
→ jednina:
→ jednina: pjevao →množina:
množina:bilibilibismo
bismo
pjevaj, → množina: pjevali →
pjevaj, → množina: pjevali pjevali, bili biste pjevali,
pjevali, bili biste pjevali,
nekapjeva;
neka pjeva; bismo,pjevali
pjevalibiste,
biste,
→množina:
množina:pjevajmo,
pjevajmo,
bismo, bili bi pjevali.
bili bi pjevali.
→ pjevali bi.
pjevajte,neka
nekapjevaju.
pjevaju. pjevali bi.
pjevajte,
Ponovimo glagolske pridjeve i glagolske priloge!
Šta smo naučili o glagolskim pridjevima?
276
GLAGOLSKIPRIDJEVI
GLAGOLSKI PRIDJEVI
GLAGOLSKIPRIDJEV
GLAGOLSKI PRIDJEVTRPNI
TRPNI
GLAGOLSKIPRIDJEV
GLAGOLSKI PRIDJEVRADNI
RADNI
→→prost
prostglagolski
glagolskioblik;
oblik;
→→prost
prostglagolski
glagolskioblik;
oblik;
→ bezličan glagolski oblik;
→→označava
označavadadajejesubjek(a)t
subjek(a)ttrpio
trpio
→→označava
označavadadaje
jesubjek(a)t
subjek(a)tvršio
vršio
radnju (PASIV);
radnju (PASIV);
ili izvršio radnju (AKTIV);
ili izvršio radnju (AKTIV);
→→ima
imapromjenu
promjenupo porodovima
rodovimai i
→→ima imapromjenu
promjenupo porodovima
rodovimai i
brojevima;
brojevima;
brojevima;
brojevima;
→→nema
nemakategoriju
kategorijuvremena;
vremena;
→→nemanemakategoriju
kategorijuvremena;
vremena;
→ jednina: pjevan, pjevana,
→ jednina: pjevan, pjevana,
→→jednina:
jednina:pjevao,
pjevao,pjevala,
pjevala,
pjevano;
pjevano;
pjevalo;
pjevalo;
→→množina:
množina:pjevani,
pjevani,pjevane,
pjevane,
→→množina:
množina:pjevali,
pjevali,pjevale,
pjevale,
pjevana.
pjevana.
pjevala.
pjevala.
277
Šta smo naučili o glagolskim pridjevima?
GLAGOLSKIPRILOZI
GLAGOLSKI PRILOZI
GLAGOLSKIPRILOG
GLAGOLSKI PRILOGSADAŠNJI
SADAŠNJI
GLAGOLSKIPRILOG
GLAGOLSKI PRILOGPROŠLI
PROŠLI
→→prost
prostglagolski
glagolskioblik;
oblik;
→→prost
prostglagolski
glagolskioblik;
oblik;
→→bezličan
bezličanglagolski
glagolskioblik;
oblik;
→→bezličan
bezličanglagolski
glagolskioblik;
oblik;
→ iskazuje nesvršenu
→ iskazuje nesvršenu radnjuradnjukoja
koja
→ iskazuje najčešće
→ iskazuje najčešće svršenusvršenu
sedešava
se dešavaistovremeno
istovremenossradnjom
radnjom
radnjukoja
radnju kojasesedesila
desilailiiliće
ćese
se
iskazanom u predikatu;
iskazanom u predikatu; desitiprije
desiti prijeradnje
radnjeiskazane
iskazane
→→obje
objeradnje
radnjeseseodnose
odnosena naisti
isti
predikatom;
predikatom;
subjekt;
subjekt;
→→nastavci:
nastavci:-vši,
-vši,-v;
-v;-av,
-av,-avši
-avši
→→ima
imasamo
samojedan
jedanoblik:
oblik:čitaju
čitaju++
(došavši, pobijedivši, rijetko
(došavši, pobijedivši, rijetko
ći,pjevaju
ći, pjevaju++ći...
ći...
došav,pobjediv);
došav, pobjediv);
→ ne može imati službu
→ ne može imati službu → ne može
→ ne može imatiimatislužbu
službupredikata;
predikata;
predikata;
predikata;
→→ima
imaslužbu
službupriloške
priloškeodredbe.
odredbe.
→→ima
imaslužbu
službupriloške
priloškeodredbe.
odredbe.
Završni dio sata:

Ako su zadaci rađeni po grupama ili parovima – slijedi prezentacija radova.
Realizaciju učeničkih radova provjeriti na grafofoliji i ispraviti eventualne greške.

6 6
8 9
Rečenice po sastavu (2 časa)
278

Nastavna jedinica: Rečenice po sastavu

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: rečenica, ciljna usmjerenost rečenice,
komunikacijski cilj, rečenice po sastavu, izostavljeni i skriveni subjekat


metoda diskusije

grafofolije, ilustracija/strip, ilustracija
Tematska korelacija
279
U svakodnevnoj komunikaciji upotrebljavamo rečenice.

Od čega se sastoje rečenice?
Da li je svaki skup riječi rečenica?
Bilo koji skup riječi nije rečenica. Rečenica je skup riječi kojim prenosimo neku
obavijest, informaciju.
Glavni dio sata

Rečenice po sastavu
Ciljna usmjerenost rečenice
Ilustracija: djevojčica i mačka

Djevojčica ima na nosu štipaljku za veš, drži u ruci tanjir i u drugoj ribu koju spušta u
tanjir ispred mačke
Djevojčica: Danas za ručak imaš ribicu.
Mačka (razmišlja, u oblačiću pitanje): Da li je svježa ova riba?
Djevojčica za stolom s praznim tanjurom, i majka stoji pored stola i spušta ribu u
djevojčicin tanjir
Majka: Bravo! Već si pojela! Evo još jedna!
→ Sva zapažanja, misli, osjećanja možemo iskazati rečenicom.

Rečenica je osnovna komunikacijska ili obavijesna jedinica.
To je skup riječi, ili samo jedna riječ, kojom se izriče potpuna obavijest.
U procesu komuniciranja rečenice upotrebljavamo s različitim ciljem.
→ Taj cilj može biti prenošenje neke obavijesti, pa se takve rečenice nazivaju
obavještajne/ izjavne rečenice. Iza njih stavljamo tačku. (Pročitala sam bajku
«Sretni princ», Oskara Vajlda.
→ Ako rečenicama tražimo neku obavijest, pitamo, zovemo ih upitnim
rečenicama i iza njih stavljamo upitnik.
→ Ako rečenicama potičemo sugovornika na neku radnju, postupak, takve
rečenice zovemo poticajnim rečenicama. Taj poticaj se prepoznaje kao
zapovijed, molba, zahtjev, naređenje, upozorenje... Iza poticajnih rečenica može
stajati i tačka ili uzvičnik.
→ Ako poticajnim rečenicama govornik iskazuje svoja osjećanja (radost, tugu,
bol, uzbuđenost), iza tih rečenica pišemo uzvičnik. Takve rečenice nazivamo
uzvičnim/uskličnim rečenicama.
280
KOMUNIKACIJSKICILJ
KOMUNIKACIJSKI CILJ
dase
da sesugovornik
sugovornik
dase
da seprenese
preneseobavijest
obavijest dase
da sezatraži
zatražiobavijest
obavijest potakne
potakne na nanešto
nešto
– izjavne rečenice(.)
– izjavne rečenice(.) -upitne rečenice(?)
-upitne rečenice(?) -poticajnerečenice,(.!)
-poticajne rečenice,(.!)
usklične(!)
usklične(!)
Rečenice po sastavu
Odredi službu riječi u rečenicama!

Koja od ovih rečenica je najjednostavnija po svom ustrojstvu?
Zašto?
Ilustracija: 3 ilustracije (ista ilustracija u 3 plana)

Krupni plan: Žena koja čita. (ne vidi se knjiga u ruci). U naslovu rečenica:
Mama čita.
Nešto širi plan, ista ilustracija – vidi se knjiga u ruci s naslovom Sretni
princ. U naslovu rečenica: Mama čita bajku.
Još širi plan, ista ilustracija – park, klupa, mama i knjiga u jednoj ruci a u
drugoj dječija kolica i djevojčica u kolicima. U naslovu rečenica: Mama
čita bajku i uspavljuje djevojčicu.
Kojim dodacima je proširena druga, a kojim treća rečenica?

Koliko predikata ima u tim rečenicama?
Kako zovemo takve rečenice?
→ Mama čita.
→ Mama čita bajku.
→ Mama čita bajku i uspavljuje djevojčicu.
→ Rečenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i složene.

Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih rečenica od složenih je broj predikata.
→ Rečenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim

/prostim rečenicama.
281
→ Rečenice koje u svom sastavu imaju dva ili više predikata zovemo složenim
rečenicama.
1. Prosta/jednostavna rečenica
Prepoznajmo u rečenicama predikate.

Kako zovemo rečenice koje u svom sastavu imaju samo jedan predikat?
Ilustracija: Sretni princ
Visoko nad gradom, na jednom visokom stupu stajao je kip Sretnog princa.
Bio je sav pozlaćen tankim listićima suhoga zlata. Velik crveni rubin sjao je na dršku
njegova mača. Oči su mu bile dva sjajna safira. Svi su mu se divili.
Ali, Princ je bio nesretan. Plakao je.
→ Kao što smo rekli, rečenice koje se sastoje od samo jednog predikata i
subjekta, zovemo jednostavnim /prostim rečenicama.
→ Prosta/jednostavna rečenica može biti neproširena i proširena.
a) Prosta neproširena rečenica
Od kojih rečeničnih dijelova su sastavljene ove rečenice?
Princ je bio nesretan.
282
Plakao je.
→ Prosta neproširena rečenica je najjednostavniji oblik rečenice što se vidi i iz
njenog naziva. Ima samo predikat i subjekat i iskazuje samo jednu misao.
→ Rečenica može biti iskazana i samo predikatom. Predikat je najvažniji dio

rečenice. Njime je iskazana glagolska radnja, stanje ili zbivanje.
Prisjetimo se: Subjekat u rečenici može biti izostavljen ili skriven. (Izostavljeni
subjekat: Plakao je. → KO? → ON, Sretni princ.)
U govoru i pisanju često izostavljamo lične zamjenice jer nije posebno važno
naglasiti osobu. Tada rečenicu možemo izreći samo predikatom.
Primijetili ste da u ovoj rečenici subjekat nije izrečen, ali ipak jasno znamo, na
osnovu sadržaja prethodne rečenice, o kome ili o čemu se radi. Takav subjekat
zovemo izostavljeni subjekat. U rečenicama se izostavlja da se ne bi
ponavljale ili nagomilavale riječi. Ovaj subjekat je uvijek u 3.licu jednine ili
množine.
A šta je skriveni subjekat?
Subjekat je najčešće suvišan u 1. i 2. licu, pa se zbog toga može i ispustiti. U

rečenici ga možemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizrečeni subjekat
se zove skriveni subjekat. (Skriveni subjekat: Razmišljam. → KO? → JA.)
A šta su besubjektne rečenice?
Postoje i rečenice u kojima subjekat nije ni potreban, rečenica je potpuno jasna

i bez njega. Takvim rečenicama se obavještava o zbivanjima uzrokovanim
prirodnim pojavama.
Grmjelo je.
Razvedrilo se.
Sijeva.
Takve rečenice zovemo besubjektne rečenice.
2. Prosta proširena rečenica
Prosta neproširena rečenica nam često nije dovoljna da bismo izrazili naše misli,
osjećanja, da bismo prenijeli potpunu obavijest. Zbog toga naše iskaze proširujemo
dodavanjem novih informacija i podataka.
283
Razmotrimo rečenicu!
→ Rubin je sjao.
Iz ove rečenice smo saznali samo da je rubin sjao.

Ne znamo ni kakav je rubin, niti gdje je sjao.
Dodatnim informacijama dobijamo potpunu sliku o rubinu, o njegovom izgledu i
mjestu gdje je sjao.
Velik crveni rubin sjao je na dršku njegova mača.
Kakav je rubin? → „velik crveni“; Ilustracija: rubin na dršku

Gdje je sjao rubin? → „na dršku njegova mača“. mača
→ Pridjevi «velik crveni» su dodaci imenici koji kazuju osobinu te imenice. Dakle, to
su atributi.
→ Skupina riječi « na dršku njegova mača» kazuju mjesto na kojem je sjao rubin.
Dakle, ta skupina riječi se nalazi uz predikat i ima službu priloške odredbe.
Proširena rečenica
Subjekatski skup riječi predikatski skup riječi
Velik crveni rubin sjao je na dršku njegova mača.
Neke riječi u rečenici se priklanjaju predikatu određujući predmet radnje,

mjesto, vrijeme, način... a neke subjektu određujući ga pobliže.
Dodaci koji nešto više govore o predikatu (šta je predmet glagolske radnje,gdje,
kada, kako, zašto se vrši glagolska radnja...) skupa s predikatom čine
predikatski skup riječi. Glagolski dodaci su objekat i priloške odredbe.
Riječi koje dopunjavaju subjekat ( kazuju nešto više o njemu) zajedno s njim
čine subjekatski skup riječi. To su imenički dodaci: atribut i apozicija.
Kako, dakle, nastaje proširena rečenica?
Proširena rečenica nastaje proširivanjem proste rečenice.

Dodaci kojima proširujemo prostu rečenicu grupisani su oko glavnih rečeničnih
članova: predikata i subjekta.
Tako se u okviru rečenice formiraju predikatska i subjekatska grupa riječi.
Proširena rečenica sastoji se od predikata, subjekta, te imeničkih i glagolskih
dodataka.
284
Sinteza:
Sva zapažanja, misli, osjećanja možemo iskazati rečenicom.
Rečenica je osnovna komunikacijska ili obavijesna jedinica.
To je skup riječi, ili samo jedna riječ, kojom se izriče potpuna obavijest.
→ Rečenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i složene.
→ Rečenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim

/prostim rečenicama.
→ Rečenice koje u svom sastavu imaju dva ili više predikata zovemo složenim
rečenicama.
Završni dio sata:
Mala vježbaonica!
Jedan učenik kaže jednu prostu rečenicu. Drugi učenik mora početi svoju rečenicu
zadnjom riječju iz prethodne rečenice. I tako ukrug. Npr.
Moj otac je šišao ogradu. Ogradu je polomio nesavjesni vozač. Vozač će doći na
vrijeme. Vrijeme je za povratak kući. Kući ne mogu sam. Sam čovjek nikud nije
prispio. Prispio si na čaj. Čaj je veoma zdrav. Zdrav se bolesnom ne vjeruje....
Domaća zadaća:
Proširujte nekoliko rečenice tako ćete prostoj rečenici dodavati po jedan dodatak.
Npr.
Kiša pada.
Hladna kiša pada.
Hladna kiša pada po mojoj kosi.
Hladna jesenja kiša pada po mojoj kosi.
Hladna jesenja kiša pada po mojoj plavoj kosi.

7
Gramatičko ustrojstvo rečenice
285

Nastavna jedinica: Gramatičko ustrojstvo rečenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: gramatičko ustrojstvo rečenice,
samostalni i nesamostalni rečenični dijelovi, obilježavanje rečeničnih članova,
grafički prikaz gramatičkog ustrojstva rečenice

metoda diskusije

Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, TO

Grafofolija:
286
Ilustracija: učiteljica i Dado pred tablom, iznad Dadine glave oblačić i u njemu
glava djevojčice s plavim loknama (zamišlja), u prvoj klupi sjedi ista djevojčica
s plavim loknama.
Učiteljica: Zašto si odabrao pjesmu „Plavi čuperak“?
Dado: Sasvim slučajno!
Rečenica je gramatička i značenjska veza riječi!
Glavni dio sata

Rečenica je gramatička i značenjska veza riječi kojom se prenosi ili traži

obavijest, ili se potiče sugovornika na neku radnju.
Riječi se u rečenici povezuju tako da jedna riječ drugoj otvara mjesto. Predikat
čini gramatičku jezgru rečenice. On otvara mjesto svim ostalim riječima u
rečenici.
Predikat otvara mjesto subjektu, objektu i riječima za izricanje okolnosti pod
kojima se vrši glagolska radnja, priloškim odredbama.
Rečenični članovi mogu biti samostalni i nesamostalni.
Osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice čine: predikat, subjekat, objekat i

priloške (adverbijalne) odredbe. Oni se u rečenicu uključuju direktno i zbog
toga su samostalni rečenični članovi.
Odredimo rečenične članove! Počnimo s predikatom jer on otvara mjesto ostalim

rečeničnim članovima!
Dado je danas recitovao pjesmu.
287
PREDIKAT SUBJEKAT OBJEKAT PRILOŠKA

ODREDBA
je recitovao Dado pjesmu danas
Odredimo službu riječi istaknutih u ovim rečenicama!
ATRIBUT
→ Odvažni Dado je danas recitovao najdražu pjesmu.
APOZICIJA
→ Dado, plavokosi dječak, danas je recitovao najdražu pjesmu.
Odredi službu riječi odvažni i plavokosi dječak u rečenicama.
Pored samostalnih rečeničnih članova, u rečenici uočavamo i nesamostalne

rečenične članove: atribut i apoziciju.
Atribut i apozicija ne spadaju u osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice.

To su nesamostalni rečenični članovi jer se uključuju u rečenicu posredno,
preko nekog samostalnog rečeničnog člana.
Atributi i apozicije su dodaci bilo kojoj imenici u rečenici, bez obzira da li
je ta imenica subjekat, objekat ili se nalazi u sklopu priloške odredbe.
Na koju imenicu se odnose ovi dodaci (atribut i apozicija)?
288
IMENICA: Dado (subjekat)
ATRIBUT: odvažni APOZICIJA: plavokosi dječak
Prisjetimo se kako se obilježavaju rečenični članovi!
Predikat → P
Subjekat → S
Objekat → O
Priloške odredbe → PO
Atribut → A
Apozicija → AP
Prikažimo grafički gramatičko ustrojstvo rečenice!
S + AP + P + O
Jadranka, učenica sedmog razreda, voli planinarenje.
S + AP + P + O
Sinteza:
Rečenica je gramatička i značenjska veza riječi kojom se prenosi ili traži obavijest,
ili se potiče sugovornika na neku radnju.
Riječi se u rečenici povezuju tako da jedna riječ drugoj otvara mjesto. Predikat čini
gramatičku jezgru rečenice. On otvara mjesto svim ostalim riječima u rečenici.
Predikat otvara mjesto subjektu, objektu i riječima za izricanje okolnosti pod kojima
se vrši glagolska radnja, priloškim odredbama.
Osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice čine: predikat, subjekat, objekat i
priloške (adverbijalne) odredbe. Oni se u rečenicu uključuju direktno i zbog toga su
samostalni rečenični članovi.
289
Pored samostalnih rečeničnih članova, u rečenici uočavamo i nesamostalne

rečenične članove: atribut i apoziciju.
Završni dio sata:

Prikažimo grafički gramatičko ustrojstvo rečenice. Ne zaboravimo, uvijek krenimo od
predikata jer on otvara mjesto ostalim rečeničnim članovima. Pripazimo na
nesamostalne rečenične dijelove.
Djevojčica je neprestano sanjala žute leptirove.
Domaća zadaća:
Napiši rečenice prema modelu (ili strukturnoj shemi):

a) A + A + S + P
b) S + AP + P + PO
Odredi samostalne i nesamostalne rečenične članove.

290
7
Samostalni rečenični članovi: predikat

Nastavna jedinica: Predikat


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: samostalni rečenični članovi, glagolski i
imenski predikat, prosti i složeni predikat


metoda diskusije

Tematska korelacija
291
Prepoznajmo predikate u pjesmi.
VOĆKA POSLIJE KIŠE
Gle malu voćku poslije kiše:

puna je kapi, pa ih njiše.
I blješti, suncem obasjana,
čudesna raskoš njenih grana.
Al nek se sunce malko skrije,

nestane sve te čarolije.
Ona je opet, kao prvo,
obično, malo, jadno drvo.
Naučili smo da je predikat gramatičko jezgro rečenice, dakle, glavni dio

rečenice i da otvara mjesto ostalim rečeničnim članovima. Stoga analizu
rečenice uvijek počinjemo od predikata.
Predikat se odlikuje i leksičkim značenjem. Leksičko značenje predikata može
biti izrečeno glagolskom ili neglagolskom riječju (leksemom), pa se predikati
mogu podijeliti na glagolske predikate i neglagolske predikate. Neglagolske
predikate zovemo i imenskim predikatima.
Glavni dio sata

Predikat
1. Predikat
a) Glagolski predikati
Voćka njiše kapi i blješti obasjana suncem.
Koji su ovo glagolski oblici: njiše, blješti?

Koliko predikata imamo u ovim stihovima?
„Al' nek se sunce malko skrije,
292
nestane sve te čarolije.“
Podsjetimo se: Kako zovemo rečenice u kojoj imamo dva ili više predikata?
→ Predikat obilježava radnju koju vrši subjekat, stanje u kojem se subjekat nalazi ili
neku osobinu koja se odnosi na subjekat. Takav se predikat izriče nekim ličnim
glagolskim oblikom, dakle, sadržan je samo od glagola.
Predikat koji se izriče ličnim glagolskim oblikom zovemo
glagolskim predikatom.
→ Po svojoj strukturi glagolski predikati mogu biti prosti i složeni.
→ Prosti glagolski predikat iskazan je jednim glagolskim oblikom bez obzira da li je
to prost ili složen glagolski oblik: njiše → prezent, nestane → prezent, pjevali su →
perfekat, bih trčao → potencijal I...
→ Složeni glagolski predikat sastoji se iz dva dijela: nepunoznačnog (nepotpunog)
glagola u ličnom glagolskom obliku i punoznačnog glagola u infinitivu: poče padati,
želim učiti, mogao bih doći...
Naprimjer: poče padati → poče (aorist nepunoznačnog glagola početi) + padati
(infinitiv punoznačnog glagola); želim učiti → želim (prezent nepunoznačnog glagola
željeti) + učiti (infinitiv punoznačnog glagola); mogao bih doći → mogao bih
(potencijal I nepunoznačnog glagola moći) + doći ( infinitiv punoznačnog glagola).
Koji su najčešći nepunoznačni (nepotpuni) glagoli?
Ilustracija: djevojčica na vratima svoje sobe pokazuje crtež majci – livada i na njoj jedan
cvijet, majka joj se obraća: Mogla si nacrtati više cvjetova! Kroz otškrinuta vrata se vide
zidovi sobe iscrtani s bezbroj cvjetića
→ Najčešći nepunoznačni (nepotpuni) glagoli u našem jeziku su:

moći, morati, trebati, znati, htjeti, željeti, pokušati, nastojati, usuditi se...
→ U sklopu složenog glagolskog predikata punoznačni glagol u infinitivu može

biti zamijenjen oblikom prezenta. Tada se punoznačni glagol povezuje s
nepunoznačnim veznikom da.
→ Mogla si nacrtati više cvjetova. → Perfekat nepunoznačnog glagola

moći (mogla si) + infinitiv punoznačnog glagola (nacrtati).
→ Mogla si da nacrtaš više cvjetova. → Perfekat nepunoznačnog glagola

moći (mogla si) + veznik da + prezent punoznačnog glagola (nacrtati).
293
b) Imenski predikat
Imenski predikat je po svojoj strukturi uvijek složen.
→ Predikat možemo izreći oblikom pomoćnog glagola biti i nekom imenskom riječju.
Koje vrste riječi se nalaze u službi predikata?
„Puna je kapi.“ (pridjev + pomoćni glagol)
„Ona je opet, kao prvo,

Obično, malo, jadno drvo.“ (pomoćni glagol + pridjev + pridjev + pridjev +
imenica)
Predikat koji se izriče oblikom pomoćnog glagola biti i nekom

imenskom riječju zovemo imenskim predikatom.
PREDIKAT
IMENSKI
(iskazan pomoćnim
glagolom biti + imenica,
GLAGOLSKI
(iskazan ličnim pridjev, zamjenica)
glagolskim oblikom)
broj, prilog...
PROSTI SLOŽENI
(iskazan jednim (iskazan nepunoznačnim
glagolskim oblikom) glagolom i infinitivom)
294
Ponovimo: Kako se izriče predikat?
Predikat se izriče:
→ glagolom u bilo kojem licu i vremenu (glagolski predikat): Mi pjevamo.
→ nepunoznačnim glagolom i infinitivom kao dopunom: Mi želimo pjevati.
→ ličnim oblicima pomoćnog glagola biti i imenskom riječju (imenski predikat):
Mi smo pjevači.
Sinteza:
Predikat se odlikuje i leksičkim značenjem. Leksičko značenje predikata može biti
izrečeno glagolskom ili neglagolskom riječju (leksemom), pa se predikati mogu
podijeliti na glagolske predikate i neglagolske predikate. Neglagolske predikate
zovemo i imenskim predikatima.
Predikat koji se izriče oblikom pomoćnog glagola biti i nekom imenskom riječju
zovemo imenskim predikatom.
Završni dio sata:
Kakvi su predikati u ovim rečenicama?
Ti si vrijedna djevojčica. I tvoj brat je također vrijedan. Ti voliš da čitaš knjige, a on

voli rješavati teške matematičke zadatke. Mnogo učite i zato se vide rezultati. Ako
tako nastavite, postat ćete dobri stručnjaci.

295
7
Priložne/priloške/adverbijalne oznake
u rečenici
Nastavna jedinica: Priložne/priloške/adverbijalne oznake u rečenici

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: priložne/priloške/adverbijalne oznake u
rečenici, za uzrok, količinu i društvo


metoda diskusije


Tematska korelacija
296

Grafofolija:
Šta smo naučili o prilozima/priloškim odredbama?

Naučili smo da su priloške oznake/odredbe riječi
ili grupe riječi kojima označavamo okolnosti u
kojima se vrši radnja predikata (ili traje stanje ili
zbivanje). Priloškim oznakama/odredbama u
rečenici mjesto otvara predikat.
PRILOZI
PRILOZI
VREMENSKI
VREMENSKI MJESNI
MJESNI NAČINSKI
NAČINSKI
određuju vrijeme
određuju vrijeme određujumjesto
mjesto
određuju određujunačin
određuju način
sad(a),tad(a),
sad(a), tad(a),onda,
onda, ovdje,ondje,
ovdje, ondje,unutra,
unutra,
nekad(a),nikad(a), jučer,
nekad(a),nikad(a), jučer, vani, tuda, svuda,
vani, tuda, svuda, hrabro,brzo,
hrabro, brzo,ovako,
ovako,
jutros,danas,
jutros, danas,večeras,
večeras, nikuda(a),ovamo,
nikuda(a),ovamo, pješice,onako,tako,
pješice, onako,tako,
ljetos, sutra, jesenas,
ljetos, sutra, jesenas, onamo,odavde,
onamo, odavde,iznutra,
iznutra, nikako, lijepo, sporo,
nikako, lijepo, sporo,
zimus...
zimus... izvana,dovde,
izvana, dovde,dotle...
dotle... tiho...
tiho...
donde, tamo...
donde, tamo...
Glavni dio sata

Priložne/priloške/adverbijalne oznake u rečenici
1. Priloška oznaka/odredba za uzrok
Osim ovih priloških oznaka/odredbi, u rečenicama upotrebljavamo i druge: prilošku

odredbu/oznaku za uzrok, količinu, društvo...
Ilustracija: Učo, gleda u džepni sat na kojem je 12 sati, sunce visoko na

nebu, Učo se obraća pijetlu koji kukuriće: Zašto kasniš?
Pijetao: Iz radoznalosti! Htio sam vidjeti da li će me sunce čekati!
297
Zašto, koji je uzrok pa je pijetao zakasnio s pjesmom? → Iz radoznalosti!
Priloške oznake/odredbe za uzrok označavaju uzrok vršenja glagolske

radnje ili trajanja stanja označenog predikatom.
2. Priloška odredba za količinu

Ilustracija: Strip
Dječak drži u ruci pregršt cvijeća, pored vrta u kojem je pokidano
cvijeće, pored njega majka obraća mu se:
Majka: Pa to je suviše! Rekla sam ti da nabereš malo cvijeća!
Dječak kaže: Pa brao sam po malo, u dva-tri maha!
Šta označavaju priloške odredbe za količinu?
Šta iskazujemo riječima: previše, malo, u dva-tri maha, puno, suviše, toliko, dva
puta, premalo?
Priloške odredbe za količinu označava količinu radnje, stanja ili zbivanja

iskazane predikatom.
3. Priloška odredba za društvo
Kakvo društvo!
Ilustracija: Strip - Jedna velika ilustracija:

Maskenbal ili bal – djeca s maskama ili likovi iz bajki (različiti likovi,
princeza Snježana, vještica, Sretni princ, Mali princ (u ruci mu ruža)...
Nasrudin- hodža.) razgovor između likova ili (maskirane djece) u
oblačićima:
Vještica (razmišlja): S kim bih se provozala na metli, sa sretnim ili

sa malim princem?
Snježana (malom princu): Oduvijek sam željela plesati s Malim
princem!
Mali princ: Ugodno je časkati s vama, ali došao sam sa svojom
ružom.
Nasrudin –hodža: U čiju sam priču zalutao? Zašto moji prijatelji nisu
sa mnom?
298
Izdvojimo riječi i skupine riječi kojima se pokazuje društvo u kojem se vrši

radnja: sa sretnim ili s Malim princem, s vama, sa svojom ružom, sa mnom.
Priloška odredba društva pokazuje društvo u kojem se vrši radnja.
Još o priloškim odredbama!
Kojim vrstama riječi pripadaju riječi istaknute u rečenicama: suviše, malo,

previše, s princem, s vama, sa svojom ružom?
U službi priloških odredbi najčešće se javljaju prilozi, ali su to često i imenice ili
neke druge imenske riječi. Uz imenice se, u priloškoj odredbi, mogu naći i
njihovi dodaci (sa svojom ružom).
Sinteza:
Priloške oznake/odredbe za uzrok označavaju uzrok vršenja glagolske radnje ili

trajanja stanja označenog predikatom.
Priloške odredbe za količinu označava količinu radnje, stanja ili zbivanja iskazane
predikatom.
Priloška odredba društva pokazuje društvo u kojem se vrši radnja.
Završni dio sata:

Upotrijebi ove priloške odredbe u rečenicama: od žalosti, iz ljubavi, zbog poplave,
zbog straha od vode, zato što, stoga, od pospanosti, iz prkosa, zbog toplote.
Domaća zadaća:
Sastavi rečenice u kojima će riječi mnogo, suviše, bogdu, korak-dva imati službu
priloške odredbe za količinu.

299
7
Objek(a)t
Nastavna jedinica: Objek(a)t

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: objek(a)t, bliži i dalji objek(a)t


metoda diskusije

Tematska korelacija
300

Grafofolija:
Ilustracija: Svakodnevna slika u učionici.
U učionici
1.Dječak čita «Male novine»
2.Djevojčica briše tablu.
3. Učitalj pozdravlja učenike.
4.Djevojčica zaliva cvijeće.
5. Djeca gledaju u učitelja.
Razgovarajmo o ilustracijama.
Ko se sve nalazi u učionici?
Šta oni rade?
Glavni dio sata

Objek(a)t
KO RADI: SUBJEK(A)T ŠTA RADI: PREDIKAT KOGA ILI ŠTO: OBJEKAT
Ilustracija: Male novine .

DJEČAK čita
DJEVOJČICA briše Ilustracija: TABLA.
UČITELJ pozdravlja Ilustracija: UČENICI.
DJEVOJČICA zaliva Ilustracija: CVIJEĆE.
DJECA gledaju u Ilustracija: učitelj.
301
Od kojih rečeničnih dijelova su sastavljene ove rečenice?
Dio rečenice koji čini dopunu glagolu a kazuje na kome ili čemu se vrši radnja
ili šta je predmet glagolske radnje, zove se objekat. Objektu mjesto u rečenici
otvara glagol. Objekat može biti u svim zavisnim padežima: genitivu, dativu,
akuzativu, instrumentalu i lokativu.
1. Bliži (direktni) objekat
Ilustracija: dio prethodne ilustracije

Pogledajmo rečenicu! Učitalj pozdravlja učenike.
Učitelj pozdravlja učenike.
Odredi subjekat i predikatski skup riječi.

Od čega se sastoji predikatski skup riječi?
Koga učitelj pozdravlja?
U kojem padežu se nalazi imenica učenike?
Imenica učenike je dopuna glagolu pozdravlja. Ona kazuje šta je predmet radnje,
odnosno šta je obuhvaćeno glagolskom radnjom. Odgovara na pitanje KOGA.
Uz pitanje KOGA (za živa bića), postavlja se i pitanje ŠTA (koje se odnosi na neživo:
Djevojčica briše tablu. Šta djevojčica briše?)
Koji padež odgovara na pitanja KOGA, ŠTA?
Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr. On pozdravlja prolaznike.) i

dionom (partitivnom) genitivu (npr. Napio sam se vode.), zove se bliži
objekat. Bližem objektu mjesto u rečenici otvaraju samo prijelazni glagoli.
(Prisjeti se: genitiv označava i dio nečega, odijeljenu količinu, djelimičnost.

Takav genitiv se zove dioni ili partitivni genitiv.)
2. Dalji (indirektni) objek(a)t
Šta je u ovoj rečenici predmet radnje?
Ilustracija: dio prethodne ilustracije

Djeca gledaju u učitelja.
302
Djeca gledaju u učitelja.
Ko vrši radnju? Šta rade? Šta je predmet radnje?
DJECA GLEDAJU U UČITELJA.
U koga djeca gledaju?

Koju vrstu riječi imamo ispred imenice učitelja?
Koji je ovo padež?
Imenica s prijedlogom u učitelja dopunjuje glagol gledaju i označava šta je predmet
glagolske radnje, šta je obuhvaćeno glagolskom radnjom. Nalazi se u akuzativu i uz
sebe ima prijedlogom u.
Objekat koji se može nalaziti u svim zavisnim padežima sa ili bez prijedloga,
osim besprijedložnog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu
mjesto u rečenici otvaraju najčešće neprijelazni glagoli, ali i neki prijelazni (npr.
Nesta blaga, nesta prijatelja. Moj otac se bavi stočarstvom.).
Sinteza:
Dio rečenice koji čini dopunu glagolu a kazuje na kome ili čemu se vrši radnja ili šta
je predmet glagolske radnje, zove se objekat.
Objekat u akuzativu bez prijedloga i dionom (partitivnom) genitivu zove se bliži
objekat. Bližem objektu mjesto u rečenici otvaraju samo prijelazni glagoli.
Objekat koji se može nalaziti u svim zavisnim padežima sa ili bez prijedloga, osim
besprijedložnog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu mjesto u
rečenici otvaraju najčešće neprijelazni glagoli, ali i neki prijelazni.
Završni dio sata:

Pronađimo objek(a)t!
Ilustracija: prozor .
Vesna gleda kroz
Lea laje na Ilustracija: mačka.
Selma vozi Ilustracija: bicikl.
Sunce zalazi za Ilustracija: oblak.
303
7
Nesamostalni rečenični članovi: atribut
Nastavna jedinica: Nesamostalni rečenični članovi: atribut
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: nesamostalni rečenični članovi: atribut,

metoda diskusije


Tematska korelacija
304
Međupredmetna: likovna kultura, fizika

Grafofolija:
ljubičasta
siva žuta
crvena crna
zelena plava
narandža
bijela
sta
Znate li da boje utječu na naše raspoloženje i ponašanje?

→ Različite boje različito različito djeluju na našu psihu a imaju i simbolička značenja.
→ Crvena boja nas može razdražiti, ali i oraspoložiti. Simbolizira ljubav, veselje. Na
svojim zastavama je imaju mnoge zemlje. U saobraćajnim znacima crvena boja
predstavlja opasnost.
→ Svečana, otmjena, mirna plava boja pozitivno utječe na našu koncentraciju.

Simbolizira istinu, plemenitost, tišinu.
305
→ Živahna, vesela žuta boja predstavlja znanje, svjetlo, jasne misli. Zbog svoje
vidljivosti koristi se u saobraćajnim znacima. Žuta je sunčeva svjetlost.
→ Vesela i svečana narandžasta boja predstavlja plodnost i zdravlje. Simbolizira
bogatstvo. Holandska zastava je narandžasta.
→ Blaga odmarajuća zelena boja simbolizira mir, nadu, vjeru. Zelena boja nas
opušta. Zelena boja simbolizira čistu, očuvanu prirodu i upozorava čovjeka da bez
takve okoline nema ni zdravog života.
→ Svečana ljubičasta boja nastaje miješanjem crvene i plave boje. Istovremeno

može biti i uzbuđujuća ali i smirujuća. Simbolizira strpljenje i tajanstvenost.
→ Bijela boja je ahromatska boja. Simbolizira red, istinu, pravdu i poštenje.
→ Neutralna siva boja ima najbolji učinak kada se pomiješa sa nekom drugom
bojom. Predstavlja bijedu i poniznost. Djeluje službeno i hladno. I siva boja je
ahromatska.
→ Crna boja je također ahromatska. To je boja mraka. Crna boja izaziva osjećaj
straha i praznine. Simbolizira žalost i nesreću.
Glavni dio sata

→ Njemački fizičar Vilhelm Osvald je sve boje podijelio na dvije skupine:

1. šarene ili hromatske (to su sve boje sunčevog spektra);
2. nešarene ili ahromatske boje (bijela, sve sive boje i crna boja).
→ Razmotri boje naše zastave. Šta one simboliziraju?
Šta je atribut? Promotrite riječi istaknute u tekstu?
→ Svečana, otmjena, mirna plava boja;

→ našu koncentraciju;
→ Crvena boja;
→ saobraćajnim znacima;
→ Živahna, vesela žuta boja;
→ sunčeva svjetlost;
→ čistu, očuvanu prirodu;
→ Svečana ljubičasta, uzbuđujuća i smirujuća;
→ Holandska zastava;
→ Vesela i svečana narandžasta boja;
→ zdravog života;
→ bijela ahromatska boja;
→ Neutralna siva boja;
306
Naučili smo ranije da je atribut riječ koja bliže određuje imenicu uz koju stoji, kazujući
neku njezinu osobinu, pripadnost i količinu: bijela zastava, horoskopski znak, dug
put, zaljubljeni par...
U službi atributa su najčešće pridjevi, ali to mogu biti i brojevi (Prvi snijeg je
najdraži.), imenice (Volim gledati noću svjetla grada.), zamjenice (Moja majka je
najljepša.).
Atribut može ponekad biti i cijeli skup riječi: Djevojčica s plavom trakom u kosi
šetala je parkom. (Kakva djevojčica?)
Ilustracija: mlada dama s monoklom, sjedi i pored nje lijevo prazno mjesto, nosi
lentu na kojoj piše „imenica“, pored nje je kavalir s ružom, i s lentom na kojoj
pise „atribut“, obraća joj se: Da li je slobodno mjesto pored vas?
Ko otvara atributima mjesto u rečenici?
→ Naučili smo i to da atribut i apozicija nisu članovi temeljnog rečeničnog

ustrojstva kao što su predikat, subjek(a)t, objek(a)t i priloške odredbe i da nisu
samostalni. Zbog toga ih zovemo nesamostalnim rečeničnim članovima. Atributima
mjesto u rečenici otvara imenica.
Sinteza:
U službi atributa su najčešće pridjevi, ali to mogu biti i brojevi , imenice i zamjenice.
Atribut može ponekad biti i cijeli skup riječi.
Atributi su nesamostalni rečenični članovi. Atributima mjesto u rečenici otvara
imenica.
Završni dio sata:

Atribut u rečenici može biti uvršten uz sve samostalne rečenične članove: uz
subjekat, imenski predikat, priloške odredbe i uz objekat.
1. Atribut uz subjekat
Svečana, otmjena, mirna plava boja pozitivno utječe na našu koncentraciju.(ko?
šta? → subjekat)
2. Atribut u sklopu imenskog predikata
Holandska zastava je narandžasta. (je narandžasta → imenski predikat)
3. Atribut uz objekat
Zelena boja simbolizira čistu, očuvanu prirodu. (koga? šta? → prirodu → objekat)
4. Atribut uz prilošku odredbu
Zbog svoje vidljivosti koristi se u saobraćajnim znacima.(zbog čega? → zbog svoje
vidljivosti → POU)
Napomena: Treba praviti razliku između pridjeva i atributa. Pridjev je vrsta

riječi koja u rečenici može imati službu atributa.
Domaća zadaća:
307
Odredimo rod, broj i padež imenice i atributa koji se nalaze uz njih.
7
Kongruentni i nekongruentni atribut

Nastavna jedinica: Kongruentni i nekongruentni atribut

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: kongruentni i nekongruentni atribut,
obavezni atributi


metoda diskusije

individualizirani rad, rad u grupama, igraonica-maštaonica, igraonica-
pričaonica
308
Tematska korelacija
→ Kojoj vrsti riječi pripadaju atributi?

Crvena boja nas može razdražiti, ali i oraspoložiti. Simbolizira ljubav, veselje. Na
svojim zastavama je imaju mnoge zemlje.
Zelena boja simbolizira čistu, očuvanu prirodu.
Glavni dio sata

1. Kongruentni atribut
Razmotri pažljivo tabelu i kaži:
→ Kojoj vrsti riječi pripada atribut svojim?

→ U kojoj poziciji se nalaze atributi u odnosu na imenicu?
→ U kojoj službi u rečenici se nalazi imenica uz koju stoje?
→ Kako se slaže atribut sa svojom imenicom u pogledu roda, broja i padeža?
ATRIBUT IMENICA SLUŽBA ROD BROJ PADEŽ
IMENICE
crvena boja subjekat ženski jednina N
svojim zastavama POM ženski množina L
mnoge zemlje subjekat ženski množina N
zelena boja subjekat ženski jednina N
čistu sredinu objekat ženski jednina A
očuvanu prirodu objekat ženski jednina A
Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u službi atributa zovu se
pridjevski atributi. Oni se slažu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i
padežu pa ih zovemo kongruentni atributi. Najčešće stoje ispred imenice,
odnosno, u prepoziciji.
309
2. Nekongruentni atribut
Ilustracija: utakmica, euforija bh
navijača jer lopta ulijeće u gol
Koja je najvažnija sporedna stvar na svijetu?
Navijačka groznica
Zastava Bosne i Hercegovine snažno se vijorila u našim rukama. Igrala se važna

nogometna utakmica. Dok su se spuštale guste pahulje snijega, lica igrača bila su
orošena kapljicama znoja. Svi smo gledali u polovinu stadiona kojom se kotrljala
lopta prema golu protivnika. Zjenice u očima bile su nam širom otvorene. Krajičkom
oka uspijevali smo pratiti svakog igrača naše reprezentacije. I dogodilo se!
Zatresla se mreža protivničkog gola. Bio je početak utakmice, a mi smo već
počeli slaviti pobjedu nad protivnikom.
Izdvojimo neke imenice i odredimo im službu, rod, broj i padež!
IMENICA SLUŽBA IMENICE ROD BROJ PADEŽ

zastava subjekat ženski jednina N
pahulje subjekat ženski množina N
kapljicama objekat ženski množina I
polovinu objekat ženski jednina A
zjenice subjekat ženski množina N
Izdvojimo neke atribute i odredimo vrstu riječi, rod, broj i padež!
ATRIBUT VRSTA RIJEČI ROD BROJ PADEŽ

Bosne i Hercegovine imenica ženski jednina G
snijega imenica muški jednina G
znoja imenica muški jednina G
stadiona imenica muški jednina G
u očima prijedlog + imenica srednji množina L
310
→ Kojim vrstama riječi pripadaju ovi atributi?

→ U kojoj poziciji se nalaze?
→ Uporedite rod, broj i padež imenice i atributa koji stoji uz imenicu!
Atributi se mogu slagati sa imenicom uz koju stoje u rodu i broju, ali ne i u

padežu.
Imenički atributi su imenice koje dopunjavaju, pobliže označuju imenice.
Najčešće stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slažu se sa imenicom u rodu,
broju i padežu pa se nazivaju nekongruentni atributi.
Nekongruentni atributi mogu biti različite vrste riječi: imenice, zamjenice...
Nekongruentne atribute ponekad možemo zamijeniti kongruentnim, a nekada je to

nemoguće.
Pokušajmo!
Zastava Bosne i Hercegovine → bosanskohercegovačka zastava
pahulje snijega → sniježne pahulje
kapljice znoja → znojne kapljice
polovina stadiona → ???
zjenice u očima → očne zjenice
krajičkom oka → ???
igrača naše reprezentacije → ???
golu protivnika → protivničkom golu
početak utakmice → ???
pobjedu nad protivnikom → ???
→ Nešto zanimljivo o atributima!
Znamo da atributi nisu obavezni rečenični članovi, što znači da ne moraju biti u
rečenici. Međutim, postoje atributi koji su nekada obavezni rečenični članovi. Takve
atribute zovemo OBAVEZNI ATRIBUTI. Bez njih bi rečenica izgubila smisao.
Izgovorite ove rečenice bez atributa.
Gledali smo ga razrogačenih očiju. → Gledali smo ga očiju.???

Naučio sam skijati ovoga ljeta. → Naučio sam skijati ljeta.???
Sinteza:
311
Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u službi atributa zovu se
pridjevski atributi. Oni se slažu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu
pa ih zovemo kongruentni atributi. Najčešće stoje ispred imenice, odnosno, u
prepoziciji.
Imenički atributi su imenice koje dopunjavaju, pobliže označuju imenice.
Najčešće stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slažu se sa imenicom u rodu, broju i
padežu pa se nazivaju nekongruentni atributi.
Nekongruentni atributi mogu biti različite vrste riječi: imenice, zamjenice...
Završni dio sata:

→ Pronađi atribute i odredi da li su kongruentni ili nekongruentni.
„A onaj mali čovječić, Ibrahim-beg, išao je čaršijom i ne sanjajući da je dao povoda,

da se o njemu govori. Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku,
šipkovu metlu, kojom čisti čaršiju, i dugačke merdevine, po kojima se penje da utrne
varoške fenjere. Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po
koljenima. . . Čak mu ni fes nije čitav! . . . Na jednoj ga strani miš nagrizao, te tuda
provirivaše bič kose. . .
Došavši do zgrade gradske općine, on ostavi metlu i merdevine u avliji. Zatim,
stenjući, sjede na jedan snizak kamen i poče puniti kratku lulu.“
(S.Ćorović: „Ibrahimbegov ćošak“)
→ Pročitaj tekst bez atributa. Šta nedostaje takvom tekstu?
Tiho se spuštaju guste pahuljice snijega. Istom su četiri sata poslije podne, a
zimske sjene hvataju se već zemlje i pokrivaju sve jače po trotoaru i nakvašenoj
cesti bijele snježne krpe. Neugodna je ulica svojim blatom i svojom reskom
vlagom. Sad pravo prija toplo obiteljsko gnijezdo i ugodno društvance uz razgovor
kojemu nema kraja.
Usprkos snijegu i studenoj vlazi sjedi neki čovjek nepomično na klupi na Iličkom
trgu. Crte na mršavom licu ne dadu se jasno razaznati u mraku.
(V. Novak, Iz velegradskog podzemlja)
Domaća zadaća:
→ Na čas donesite radove sa časa likovne kulture, podijelite se u grupe, odaberite

toliko radova koliko imate grupa.
Pažljivo pogledajte radove i za sve predmete, bića ili pojave na radovima pronađite
što više atributa. Ne zaboravite! Svi prijedlozi su jednako važni. Atributi mogu biti i
humoristični. Kad vam ponestane ideja, vježba je gotova. Okačite vaše radove na
zid učionice, pročitajte vaše atribute ostalim grupama.

312
7
Apozicija
Nastavna jedinica: apozicija

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: apozicija, izgovor i pisanje apozicije


metoda diskusije

pričaonica
grafofolije
313
Tematska korelacija

Grafofolija:
Uporedite rečenice:
Ilustracija: Bihać i Una
1. Bihać ima Unu. 2. Grad Bihać ima svoju ljepoticu Unu.
3. Una protiče kroz Bihać. 4. Una, rijeka ljepotica, protiče kroz Bihać.
U kojim rečenicama su obavijesti potpunije?

Objasni zašto su potpunije.
Glavni dio sata

Apozicija
Odredimo predikatski i subjekatski skup riječi u prvoj i drugoj rečenici.
1.
SUBJEKAT PREDIKATSKI SKUP
Bihać ima Unu.
2.
SUBJEKATSKI SKUP PREDIKATSKI SKUP
Grad Bihać ima svoju ljepoticu Unu.
→ Uoči razlike između prve i druge rečenice.

→ Izdvoj imenice kojima je dopunjena druga rečenica.
→ Šta primjećuješ?
314
→ U subjekatskom skupu riječi imamo imenicu grad kojom je dopunjena vlastita

imenica Bihać. Imenica grad se slaže sa imenicom Bihać u padežu.
→ Imenica ljepoticu dopunjuje predikatski skup riječi u sklopu kojeg se nalazi

imenica Una.
Dakle, imenica ljepoticu dopunjuje imenicu Unu.
Prepoznajmo apoziciju u drugoj rečenici!
Grad Bihać ima svoju ljepoticu Unu.
Apozicija je nesamostalni rečenični član kojemu mjesto u rečenici otvara

imenica ili zamjenica.
Apozicija je imenica ili imenički skup riječi koji je dopuna drugoj imenici, tj.
bliže određuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu.
Ako se apozicija nalazi ispred imenice koju bliže određuje, ne odvaja se

zarezom.
Apozicija se može nalaziti i iza imenice koju bliže određuje:
→ Ismet Mujezinović, svjetski poznati slikar, rođen je u Tuzli.

→ Katarina Kosača, posljednja bosanska kraljica, je rođena u Blagaju kod
Mostara.
Ako se apozicija nalazi iza imenice koju bliže određuje, u pisanju se obavezno
odvaja zarezima s obje strane, a u govoru pauzama (stankama).
Sinteza:
Apozicija je nesamostalni rečenični član kojemu mjesto u rečenici otvara imenica ili
zamjenica.
Apozicija je imenica ili imenički skup riječi koji je dopuna drugoj imenici, tj. bliže
određuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu.
Ako se apozicija nalazi ispred imenice koju bliže određuje, ne odvaja se zarezom.
Ako se apozicija nalazi iza imenice koju bliže određuje, u pisanju se obavezno odvaja
zarezima s obje strane, a u govoru pauzama (stankama).
315
Završni dio sata:

U odlomku iz romana „Sadako hoće živjeti“ Karla Brucknera prepoznajte apozicije.
U kakvom položaju se nalaze?
Uočite mjesta gdje se nalaze zarezi.
„Moj sine Kunijoši, hrabri junače!

Obavijestio si me da je tvoja krv drugi put potekla za čast naše domovine. Ja, tvoj
brat, tvoja majka i tvoje dvije sestre jučer smo hodočastili u hram Nišoji. Dao sam
svećeniku da izreče mnoge molbe za tvoje ozdravljenje Budi, našem rasvjetitelju
Svijeta. I mi smo na koljenima molili za tebe. Tvoj se otac klanja pred tobom,
ponosan na sina Kunijošija.“

316
7
Složena rečenica

Nastavna jedinica: Složena rečenica

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: složena rečenica


metoda diskusije


317
Tematska korelacija

Grafofolija:
Ilustracija: detalj iz citanke 7
– cistac obuce
„Uzeo sam od njega šešir i šal i sjeo za sanduk.

Uzalud sam pozivao prolaznike. Bila je rana jesen, dan prije toga padala je kiša, u
pokrajnim uličicama bilo je blato, u centar su dolazili ljudi u prljavoj obući, ali niko nije
prilazio sanduku.
(...)
Kraj Bajre smo često prolazili, jer smo na poljanici s donje strane kavane,
prema Širokoj rijeci, provodili svaki slobodni trenutak.“
(Ranko Pavlović: „ Čistač obuće“)
Zadržimo se na jezičkoj strani teksta – rečenici.
→ Kakva je po sastavu prva rečenica?
Glavni dio sata

Složena rečenica
Uzeo sam od njega šešir i šal i sjeo za sanduk.
→ Koliko predikata imamo u njenom sastavu?

→ Od kojih rečenica je, dakle, nastala ova rečenica?
Uzeo sam od njega šešir i šal.

Sjeo sam za sanduk.
Ova rečenica je nastala od dvije jednostavne/proste rečenice, njihovim

povezivanjem u jednu složenu rečenicu. Broj prostih rečenica uvijek određujemo po
broju predikata.
318
→ Razmotrimo treću rečenicu u odlomku.
Bila je rana jesen, dan prije toga padala je kiša, u pokrajnim uličicama bilo je
blato, u centar su dolazili ljudi u prljavoj obući, ali niko nije prilazio sanduku.
Pogledajmo koliko je predikata, odnosno jednostavnih/prostih rečenica u njenom

sastavu.
Bila je rana jesen.

Dan prije toga padala je kiša.
U pokrajnim uličicama bilo je blato.
U centar su dolazili ljudi u prljavoj obući.
Ali niko nije prilazio sanduku.
Ova rečenica u svom sastavu ima pet predikata, dakle, sastavljena je od pet
jednostavnih/prostih rečenica. Te rečenice mogu biti i samostalne cjeline i iza
njih možemo staviti tačku. Svi predikati se nalaze u ličnom glagolskom obliku.
→ Sve jednostavne/proste rečenice nisu na isti način uklopljene u složenu rečenicu.

Pogledajmo sljedeću rečenicu:
Kraj Bajre smo često prolazili, jer smo na poljanici s donje strane
kavane, prema Širokoj rijeci, provodili svaki slobodni trenutak.
Mogu li se obje sastavnice ove složene rečenice izdvojiti u zasebne rečenice?

Da li su obje rečenice potpuno jasne, cjelovite?
Kraj Bajre smo često prolazili.
→ Prva rečenica je potpuna, jasna. Možemo je izdvojiti u zasebnu rečenicu i iza nje
staviti tačku.
→ Druga rečenica: „...jer smo na poljanici s donje strane kavane, prema Širokoj
rijeci, provodili svaki slobodni trenutak“, nije potpuna, nije jasna.
Ona je uklopljena u složenu rečenicu tako da je zavisna o prvoj rečenici. Odnosi se
prema njoj kao priloška odredba prema predikatu, odnosno, kazuje uzrok vršenja
radnje predikata. To se vidi po tome što drugu, zavisnu rečenicu, možemo
preoblikovati u prilošku odredbu uzroka (...zbog lijepo provedenih slobodnih
trenutaka na poljanici, s donje strane kavane, prema Širokoj rijeci).
Sinteza:
319
Rečenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/proste i složene.

Rečenice koje u svom sastavu imaju samo jedan predikat zovemo prostim
rečenicama.
Rečenice koje su nastale sklapanjem dvije ili više jednostavnih/prostih rečenica u
jednu, zovemo složenim rečenicama.
Završni dio sata:

Podsjetite se i sklopite složene rečenice.
Planeta Sunce se okreće oko svoje ose.

Zemlja se okreće oko svoje ose i oko Sunca.
Mjesec je Zemljin pratilac.
On se okreće oko svoje ose.
Prati Zemlju.
Mjesec se, skupa sa Zemljom okreće oko Sunca.
Ilustracija: PLANETE: Sunce, Zemlja i

Mjesec

320
7 7
Ortografija: Veliko slovo u jednočlanim i
višečlanim imenima (2 časa)

Nastavna jedinica: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, veliko slovo u
jednočlanim i višečlanim imenima, pisanje imena oblasti, pokrajina i krajeva,
pisanje imena naseljenih mjesta, gradova, čaršija, gradskih četvrti, sela,
zaselaka, pisanje imena trgova, ulica i bulevara, pisanje etnika

metoda diskusije
321

grafofolije, pravopis, rječnik, ilustracija/strip
Tematska korelacija

Grafofolija:
Pravopis i pravogovor
Pravopis ili ortografija (grčki orthos – prav; grafo – pišem) obuhvata skup pravila o
pisanju slova, pisanju velikoga i maloga slova, sastavljenom i rastavljenom pisanju
riječi, upotrebi interpunkcijskih i pravopisnih znakova.
Pravogovor ili ortoepija (grčki orthos – prav; epos – govor) obuhvata pravilan
izgovor glasa i riječi, pravilno naglašavanje (isticanje) sloga u izgovornoj (naglasnoj)
cjelini.
Ilustracija: naslovnice pravopisa i rječnika
Glavni dio sata

Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima
1. Pisanje imena oblasti, pokrajina i krajeva
Bosanska krajina je smještena oko tri rijeke: Une,

Sane i Vrbasa!
Bosanska krajina
322
U zemljopisnim imenima velikim početnim slovom se piše samo prvi član,

ukoliko ostali članovi imena nisu vlastite imenice. Takva su imena oblasti,
pokrajina, krajeva i dijelova naselja: Hercegovina, Slavonija, Posavina,
Podrinje, Semberija, Bosanska krajina, Cazinska krajina, Slovensko primorje,
Hrvatsko zagorje, Imotska krajina,...
2. Pisanje imena naseljenih mjesta (gradova, čaršija, gradskih

četvrti - većih dijelova grada, sela, zaselaka)
Tuzla je nekada bila veliko i bogato neolitsko naselje na sojenicama. Pronađene

keramičke posude za proizvodnju soli iz slane vode, potiču još iz neolita!
Tuzla
Velikim početnim slovom pišu se svi članovi imena naseljenih mjesta

(gradova, čaršija, gradskih četvrti-većih dijelova grada, sela, zaselaka),
osim veznika i prijedloga koji su u sastavu imena:
→ gradovi: Mostar, Banja Luka, Dvor na Uni, Gornji Vakuf, Bosanski Novi,
Han-Pijesak, Biograd na Moru...
→ dijelovi gradova (naselja): Stupine (u Tuzli), Sedrenik (u Sarajevu),

Miladije (u Tuzli), Aerodromsko Naselje (u Sarajevu), Baščaršija (u
Sarajevu), Šički Brod (u Tuzli)...
323
→ sela i zaseoci: Bosansko Petrovo Selo, Gornje Petrovice, Memići,
Bulatovci,
3. Pisanje imena trgova, ulica i bulevara
Vrijeme vladavine Kulina bana je u narodu zapamćeno kao razdoblje blagostanja. O

tome govori i narodna poslovica Za Kulina bana i dobrijeh dana. Jajce ima ulicu
Kulina bana.!
Jajce
U imenima trgova, ulica i bulevara samo se prva riječ piše velikim početnim
slovom a ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice:
→ trgovi: Trg heroja, Trg žrtava fašizma, Trg slobode, Trg Bosne i
Hercegovine, Trg Ivana Krndelja, Trg solidarnosti, Trg sarajevske olimpijade,
Trg djece Dobrinje...
Teheranski trg, Trg rudara, Soni trg, Trg bana Jelačića...
→ ulice:
ulice: Ulica platana, Ulica branilaca, Ulica šehida, Ulica palih branitelja,
Ulica slobode, Ulica Ferhadija,...
→ bulevari: Bulevar Kulina bana, Bulevar kralja Tvrtka, Bulevar revolucije,
Bulevar Meše Selimovića, Bulevar mira... 324
Još ponešto o pisanju imena ulica i bulevara!
→ Velikim početnim slovom piše se riječ ulica u slučajevima kada se kao neodvojivi
dio ne može izostaviti iz naziva ulica: Ulica platana, Ulica branilaca, Ulica šehida,
Ulica branitelja, Ulica slobode,...
→ Kada je riječ ulica neobavezni dio imena, kad može promijeniti mjesto, kad se
može izostavljati ili skraćivati, piše se malim slovom: ulica Vršani, ul. Vršani, Vršani
ulica; ulica Hasana Kikića, Hasana Kikića ulica; ul. Klosterska, Klosterska ulica; ul.
Džemala Bijedića, ulica Džemala Bijedića, Džemala Bijedića ulica; ulica Kulina bana,
ul. Kulina bana, Kulina bana ulica, Bosanska ulica, ulica Bosanska, ul. Bosanska...
→ Kad se ne želi naročito istaći puno ime, početno slovo u nazivu bulevara se može
napisati i malim slovom. Tada je uže ime obično u nominativu i među navodnicima:
na bulevaru „Meša Selimović“, na bulevaru „Kulin ban“...
Pisanje etnika
Kako se pišu etnici?
Ilustracija: otac, majka i dječak

Otac: Ja sam Bosanac!
Majka: Ja sam Hercegovka!
Dječak: Ja sam Bosanac i Hercegovac!
→ Velikim početnim slovom pišu se nazivi stanovnika/stanovnica po mjestu

življenja, zavičajnosti, porijeklu (tzv. etnici) izvedeni od imena kontinenata,
država, pokrajina, otoka, gradova, četvrti, sela, zaselaka, mahala, planina,
brda: Evropljanin/Evropljanka, Dalmatinac/Dalmatinka, Balkanac/Balkanka,
Sandžaklija/Sandžaklijka, Hercegovac/Hercegovka, Posavac/Posavka,
Podrinjac/Podrinjka, Brčak/Brčanka, Sarajlija/Sarajka, Tuzlak/Tuzlanka,
Sedreničanin/Sedreničanka, Vratničanin/Vratničanka, Korajac/Korajka,
325
Majevičanin/Majevičanka...
Sinteza:
U zemljopisnim imenima velikim početnim slovom se piše samo prvi član, ukoliko
ostali članovi imena nisu vlastite imenice.
Velikim početnim slovom pišu se svi članovi imena naseljenih mjesta (gradova,
čaršija, gradskih četvrti-većih dijelova grada, sela, zaselaka), osim veznika i
prijedloga koji su u sastavu imena.
U imenima trgova, ulica i bulevara samo se prva riječ piše velikim početnim slovom a
ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice.
→ Velikim početnim slovom pišu se nazivi stanovnika/stanovnica po mjestu

življenja, zavičajnosti, porijeklu (tzv. etnici) izvedeni od imena kontinenata,
država, pokrajina, otoka, gradova, četvrti, sela, zaselaka, mahala, planina,
brda.
Završni dio sata:

Ispišimo imena stanovnika ovih oblasti, pokrajina, krajeva: Hercegovina, Slavonija,
Posavina, Podrinje, Semberija, Cazin, Imotska krajina, Sarajevo, Jajce, Zvornik,
Lukavac.

326
8
Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne
glagole, aorista pomoćnog glagola biti , niječnice
uz glagolske oblike

Nastavna jedinica: Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole,
aorista glagola biti , niječnice uz glagolske oblike

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz
povratne glagole, aorista glagola biti , niječnice uz glagolske oblike

327

metoda diskusije

Tematska korelacija

Grafofolija:
Ilustracija: dječak zamazan u licu, želi okupati psa u kadici, pas iskače iz vode
Dječak: Pogledaj se! Moraš se okupati!
Pas (razmišlja): Pogledaj ti sebe!
Razgovor o sadržaju stripa.

Šta uz sebe imaju povratni glagoli?
Glavni dio sata

Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista glagola biti ,
niječnice uz glagolske oblike
S povratnim glagolima smo se upoznali. Vidjeli smo da uz sebe imaju ličnu

zamjenicu za svako lice ili povratnu zamjenicu sebe/se.
Glagole uz koje stoji kraći, nenaglašeni (enklitički) oblik povratne zamjenice
SE (koja se uvijek može zamijeniti punim oblikom SEBE) nazivamo pravim
povratnim glagolima. Duži, naglašeni oblik ove zamjenice dolazi samo uz
prave povratne glagole.
Ovim oblikom povratne zamjenice SEBE koristimo se kada želimo naglasiti
objekat na kojem se odvija radnja, pa ga i nazivamo naglašenim oblikom.
→ Nenaglašeni oblik povratne zamjenice SE uvijek se izgovara skupa s glagolom,

bez obzira da li se nalazi ispred ili iza njega, a piše se uvijek odvojeno od glagola.
328
Izgovor i pisanje aorista glagola biti
Ponovimo aorist pomoćnog glagola biti!

1. lice ja bih /bjeh mi bismo/bjesmo
2. lice ti bi/ bje vi biste/bjeste
3. lice on/ona/ono bi/bje oni/one/ona biše/ bješe
Glagol biti pored naglašenih ima i nenaglašene oblike aorista:

(ja) bih, (ti) bi, (on) bi, (mi) bismo, (vi) biste, (oni) bi. Ovi oblici služe za tvorbu
složenog glagolskog oblika potencijala.
Gdje se sve H obavezno čita i piše?
→ U 1. licu jednine aorista pomoćnog glagola biti obavezan je izgovor i pisanje

glasa H: „Dođoh, vidjeh pobijedih!“
→ H se obavezno izgovara i piše i u:
a. 1. licu jednine imperfekta: sjeđah, govorah, mišljah;

b. 1. licu jednine kondicionala: govorio bih, smijala bih se, plesala bih,
šetala bih...
→U prvom i drugom licu množine aorista enklitički oblik prezenta pomoćnog glagola
biti obavezno se piše skupa s infinitivnom osnovom pomoćnog glagola biti (bismo,
biste).
Izgovor i pisanje niječnice uz glagolske oblike
→ Riječca NE se ispred glagola po pravilu piše odvojeno,

npr:
→ infinitiv: ne pričati, ne sanjati...
→ aorist: ne odgovorih, ne zapjevah...
→ imperfekt: ne govorahu, ne čujah...

→ prezent: ne snijem, ne volim...
→ pluskvamerfekt: ne bijah čuo, ne bijaše sjeo...
→ imperativ: ne viči, ne plaćaj...
→ kondicional I: ne bih vjerovao, ne bi htio...
→ kondicional II: ne bih bio sjeo, ne bi bila govorila...
→ glagolski prilog sadašnji: ne vjerujući, ne govoreći...
→ glagolski prilog prošli: ne otvorivši, ne progovorivši... 329
Može li riječca NE „srasti“ s glagolom?
Ilustracija: 1. dječak i djevojčica igraju šah za stolom i pas naslonjen na sto – drijema i
posmatra figure
Djevojčica: Samo nemoj trpati figure u džepove!
Dječak: Nisam ni pomislio!
2. kvadrat: dječak i djevojčica (pas na podu – igra se s kraljicom)
Dječak: Nema moje kraljice!
Djevojčica izvrće džepove i pokazuje da su prazni: Nije kod mene!
Odrična riječca NE (niječnica) može i srasti s glagolom pa se izgovara i piše

sastavljeno:
→ u enklitičkim oblicima prezenta glagola htjeti:
neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće;
→ u enklitičkim oblicima prezenta pomoćnog glagola biti u ulozi
negacije/niječnice javlja se riječca NI:
nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu;
→ riječca NE srasta u jednu riječ u oblicima imperativa:
nemoj, nemojmo, nemojte;
→ zanijekani glagol imati u nekim glagolskim oblicima javlja se sastavljeno:
→ infinitiv: nemati;
→ prezent: nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju;
→ imperativ: nemaj, nemajmo, nemajte;
→ glagolski prilog sadašnji: nemajući;
→ glagolski pridjev trpni: neupisan, neispisan, neprepisan.
Sinteza:
→ Nenaglašeni oblik povratne zamjenice SE uvijek se izgovara skupa s glagolom,
bez obzira da li se nalazi ispred ili iza njega, a piše se uvijek odvojeno od glagola.
→ U 1. licu jednine aorista pomoćnog glagola biti obavezan je izgovor i pisanje
glasa H. H se obavezno izgovara i piše i u: 1. licu jednine imperfekta i 1. licu
jednine kondicionala.
Odrična riječca NE (niječnica) može i srasti s glagolom pa se izgovara i piše
sastavljeno.
Završni dio sata:
→ Napišite rečenicu s naglašenim oblikom povratne zamjenice (sebe/se) i objasnite

koje ste značenje postigli.
330
→ U nekim glagolima je riječca NE srasla s glagolima i dala novo, potvrdno

značenje: nestati (iščeznuti), nestajati (iščezavati), nedostati (uzmanjkati),
nedostajati (manjkati), negodovati (buniti se), nenavidjeti (mrziti)...
Napišite nekoliko rečenica u kojima ćete upotrijebiti ove glagole.
Domaća zadaća:
Pronađite glagole u kojima je niječnica srasla s osnovnim glagolom.
8 8
1 2
Uzorak ponavljanja nastavnog gradiva:
Ponavljanje: glasovne promjene u
glagolskim oblicima (2 časa)
Nastavna jedinica: glasovne promjene
Struktura i tip časa: ponavljanje usvojenih znanja

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: ponavljanje glasovnih promjena,
nepostojano a, prelazak L u O, jotovanje, I i II palatalizacija, jednačenje
suglasnika po mjestu tvorbe, sažimanje vokala

331


metoda diskusije, oluja mozga

grafofolije, flip čart
Tematska korelacija
Ovo smo već naučili!

S kojim smo se glasovnim promjenama dosad susreli?
Glavni dio sata

Ponavljanje: glasovne promjene
1. Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene

glasovne promjene (č, ć i ije u glagolskim oblicima)
a) Glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom
Ponovimo: šta je nepostojano a?
Nepostojano a je pojava u kojoj se u nekim oblicima riječi a javi, a u drugim

oblicima te iste riječi se izgubi. Znači, a nije postojano u svim oblicima jedne iste
riječi. A je nestabilno.
1) Kod nekih se glagola u glagolskom pridjevu radnom javlja glasovna promjena

nepostojano a.
Jednina Množina
332
pekao pekla peklo pekli pekle pekla

sjekao sjekla sjeklo sjekli sjekle sjekla
2) U glagolskom pridjevu radnom dolazi i do glasovne promjene koju nazivamo

prelaz glasa l u o: htjela, ali htio; smjela, ali smio...
htjela → htio → L u O (htel – hteo – htio)

smjela → smio → L u O (smel – smeo – smio)
3) Kod glagola čija se osnova završava na –je, nastalo od jata (živjeti, htjeti...), u
ijekavskom izgovoru u muškom rodu jednine ispred samoglasnika -o, umjesto
očekivanoga -je, javlja se samoglasnik -i ( htje-ti: htio; živje-ti: živio)
U svim ostalim oblicima i jednine i množine čuva se -je (živjela, voljela, smjela).
Šta je onda pravilno (standardno), a šta nepravilno (nestandardno)?
volio voljeo
smio smjeo
želio željeo
htio htjeo/šćeo
4) O kojoj glasovnoj promjeni je ovdje riječ?

→ pocrvenjela (pocrven + jela) → (n + j = nj), ali pocrvenio;
→ pocrnjela (pocrn + jela) → (n + j = nj), ali pocrnio
Kod nekih glagola u glagolskom pridjevu radnom imamo i glasovnu promjenu koju
smo nazvali jotovanje!
Glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov
glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove). Ta promjena se zove
jotovanje.
b) Glasovne promjene u glagolskom pridjevu trpnom
O kojim je glasovnim promjenama ovdje riječ?
1) začuditi → začudjen → začuđen (d+j = đ)

ispuniti → ispunjen → ispunjen (n + j = nj)
333
nositi → nosjen → nošen (s + j = š)
U glagolskom pridjevu trpnom se javlja jotovanje, glasovna promjena u kojoj

glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov
glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove).
dovezen dovežen Pokušajte zapamtiti!

iznesen iznešen
donesen donesen
2) peći → oni pek-u → pek + en = pečen ( k → č ) → I palatalizacija
U glagolskom pridjevu trpnom se javlja I palatalizacija, glasovna promjena u

kojoj glas k iz osnove ispred glasa e iz nastavka prelazi u glas č.
3) zamastiti → zamast + jen → zamasćen → zamašćen
Kod glagola čija se osnova završava na st, taj se glasovni skup u glagolskom
pridjevu trpnom ostvaruje obično kao št (pustiti → pušten), ali i kao st/št:
iskoristiti → iskorišten/iskorišćen.
Često u jednoj riječi imamo i više glasovnih promjena.

→ U riječi zamašćen, prvo je došlo do jotovanja (zamast + jen → t + j = ć →
zamasćen), a potom glas s prelazi u glas š ispred ć → zamašćen. Ta
glasovna promjena se zove jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe.
c) Glasovne promjene u prezentu
Koje se glasovne promjene provode u prezentu?
U prezentu nekih glagola provode se određene glasovne promjene.
1) Obratite pažnju na glagolske oblike:

rezati → rez + jem → režem (z + j = ž)
brisati → bris + jem → brišem (s + j = š)
sretati → sret + jem → srećem (t + j = ć)
U prezentu imamo glasovnu promjenu - jotovanje. Prisjetimo se: Glasovna

334
promjena u kojoj glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove daje
potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove), zove se
jotovanje.
2) U prezentu često dolazi i do I palatalizacije.
→ Pogledajmo prezent glagola moći: ja mogu, ti možeš, on/ona/ono može, mi

možemo, vi možete, oni/one/ona mogu (g je prešlo u ž ispred samoglasnika e);
Tako je i u prezentu glagola: sjeći → ja siječem, ti siječeš, on/ona/ono siječe, mi
siječemo, vi siječete, oni/one/ona sijeku (k je prešlo u č ispred samoglasnika e).
U prezentu imamo i glasovnu promjenu po kojoj zadnjonepčani suglasnici k,g,h,

ispred samoglasnika e prelaze u prednjonepčane suglasnike č, ž i š.
Ovakva glasovna promjena zove se I palatalizacija.
d) Glasovne promjene u aoristu
→ U aoristu također dolazi do I palatalizacije:
peći → pekoh → peče (k → č ispred e)

sjeći → sjekoh → siječe (k → č ispred e)
pobjeći –pobjegoh – pobježe (g → ž ispred e)
Ponovimo: Palatalizacija je promjena u kojoj zadnjonepčani suglasnici k,g,h, ispred

samoglasnika e, prelaze u prednjonepčane suglasnike č, ž i š.
e) Glasovne promjene u imperfektu
Kao što smo vidjeli, kod nekih glagola u imperfektu dolazi do različitih glasovnih
promjena. Ponovimo ih!
1) Sažimanja vokala: samoglasnik -a iz osnove i samoglasnik -a iz nastavka se

sažimaju i daju jedno dugo -a (plesa-ti → plesa + ah → plesaah → plesāh).
2) Jotovanje: glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje

potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove). Naprimjer: ići →
prezentska osnova id + jah → iđah (d i j jotovanjem daju glas đ).
3) Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe: misliti → oni/one/ona misl –e →

misl+jah → mišljah ( s → š).
335
U ovom imperfektu imamo još jednu glasovnu promjenu: misl+jah → mišljah (l+j →
lj). Koja je to glasovna promjena?
4) II palatalizacija (sibilarizacija): vući → vuk-u → vuk + ijah → vucijah ( glas k iz

osnove ispred i iz nastavka →c). Ponovimo: To je glasovna promjena u kojoj se
zadnjonepčani suglasnici k, g, h, ispred samoglasnika -i mijenjaju u zubne
suglasnike c, z, s.
f) Glasovne promjene u imperativu
Koje glasovne promjene imamo u imperativu?
1) Kako glasi imperativ glagola: reći, leći, sjeći, peći, teći?
→ reći → reknem → reci (suglasnik k ispred samoglasnika i prešao je u

suglasnik c.)
→ leći → legnem → lezi (suglasnik g ispred samoglasnika i prešao je u suglasnik
z.)
U imperativu nekih glagola dolazi do II palatalizacije/sibilarizacije.

To je glasovna promjena u kojoj se zadnjonepčani suglasnici k, g, h, ispred
samoglasnika i, mijenjaju u zubne suglasnike c, z, s.
2) Kako glasi imperativ glagola: kazati, brisati?
→ kazati → kaz-ji → kaži (z + j → ž)

→ brisati → bris-ji –briši; (s + j → š)
Kod nekih glagola u imperativu se vrši jotovanje (j iz nastavka jotuje se sa

suglasnikom iz osnove).
Završni dio sata:

Olujom mozga na flip čartu napisati po dva primjera glasovnih promjena.

336
8
Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici

Nastavna jedinica: Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici,

337


metoda diskusije

Tematska korelacija
Ko pjeva, zlo ne misli.

Ko pjeva zlo, ne misli.
→ Zarez je pravopisni znak kojim se, radi lakšeg čitanja i boljeg razumijevanja teksta,
razgraničavaju riječi, rečenice. Zarez dijeli i rečenične dijelove u nizanju.
Glavni dio sata

→ Pri čitanju na mjestu zareza pravimo kratku pauzu/stanku, a glas blago

podignemo.
→ Zarez obavezno stavljamo kod isticanja, nabrajanja, obraćanja (vokativ),
naknadnog objašnjenja (apozicija), naknadnih pojašnjenja riječi.
→ Zarezima se odvajaju i uzvici, različite riječce...
→ U složenim rečenicama zarez je čest pravopisni znak jer povezuje dvije rečenice.
Ponekad se zarezom može potpuno promijeniti značenje rečenice. Provjerite to u

rečenici grčke proročice Pitije koja je bila poznata po dvosmislenim proročanstvima
čija su značenja ovisila o mjestu na kojem se nalazi zarez u rečenici!
338
Ilustracija: Pitija izgovara svoje slavno proročanstvo grčkom

vojniku ispred nje, koji je zbunjen!
Ići ćeš, vratiti se, nećeš u ratu poginuti.
Ići ćeš, vratiti se nećeš, u ratu poginuti.
Grčka proročica Pitija iz Delfa
→ Pronađi u tekstu zareze u nabrajanju, isticanju, obraćanju (vokativ), naknadnom

pojašnjenju riječi ili iza uzvika.
→ Pronađi i zareze u složenim rečenicama
O važnosti zareza u razumijevanju teksta dovoljno govore ove rečenice.

Nedostatak zareza ili njegovo stavljanje na pogrešno mjesto može potpuno
promijeniti smisao poruke ili otežati čitanje i razumijevanje teksta.
Ilustracija: Neka od ilustracija iz Naseg jezika 6, možda ova: otac (liči na pisca - Abdulaha Sidrana) na
trijemu - drvenoj verandi sa mušepcima zavaljen u rustikalnu drvenu sećiju, puši lulu, pred njim rustikalni
osmougaoni drveni sto sa džezvom i fildžanima, ..., ispred oca dječak sa velikom modricom na oku, plava
neuredna kosa, bijela košulja, kratke crne pantalone na tregere, na nogama bijele dokoljenice i duboke
cipele na šnjiranje, torba s knjigama preko jednog ramena,
VIDI OVOG GLUPOG RAZGOVORA
Došao ja iz škole – a na oku modrica! Pita tata otkud mi to, a ja vrdam li

vrdam: te ovo, te ono, te ovako, te onako – a neću da kažem: tako i tako.
Veli tata:
- A ima li u njega ikakve modrice?
- Nema.
- E, to ti ne valja. Moraš biti ENERGIČNIJI.
- Šta znači energičniji?
- Mislim, odlučniji, da brzo, to jest oštro REAGUJEŠ.
- Šta znači reaguješ?
- To, brate. Ako već nisi stigao prvi udariti, onda da brzo uzvratiš, BEZ
PARDONA.
- Šta znači bez pardona?
- Ama, ti si blentav. Munjevito. S NEBA PA U REBRA.
339
- Šta znači s neba pa u rebra?

- Stvarno si NAIVAN. Vazda ćeš primati batine.
- Šta znači naivan?
- Budala. Blentav. Svako te može NASAMARITI.
- Šta znači nasamariti?
- To znači, na magarca staviti SAMAR, magarče!
- A šta je to samar?
- Šuti plačko. Samar ti je drveno sedlo. A ti si magarac sa modricom ispod
oka.
- Ali on je iz trećeg razreda...
- Pa šta? Ako je stariji i jači od tebe – moraš IĆI NA BLEF.
- A ŠTA JE TO BLEF?
- To ti je trik. Prevara. Moraš nešto izvesti da on misli da si ti jači. Okreneš
se, na primjer, okolo - pa zvizneš iz sve snage. Onda on pomisli da tu
negdje ima nekih tvojih jačih drugova, pa se prepadne. To ti je blef.
- A ako se ne prepadne? Šta ću onda?
- Onda, tikvane, DAŠ VJETRA PETAMA!
- Šta znači: daš vjetra petama?
- KIDANAC, KIDANAC, zevzeče. Jesi li sada shvatio o čemu govorim?
- Jesam, sve sam shvatio, tata.
- E, onda se lijepo umij, operi ruke, i sjedi da ručaš. Tako i jest.
Abdulah Sidran
Naučili smo:
→ Ako se apozicija nalazi iza imenice koju bliže određuje, u pisanju se obavezno
odvaja zarezima s obje strane, a u govoru pauzama.
Vanjka Žukov, dečko od devet godina,...
→ Iza riječi u vokativu obavezno pravimo pauzu u izgovoru a zarez u pisanju.
(„Mili djedice, Konstantine Makariču!)
→ Iza istovrsnih riječi u nabrajanju obavezno pišemo zarez. (Kidanac, kidanac,
zevzeče!)
→ I uzvici se odvajaju zarezima. (Ama, ti si blentav.)
→ Zarez pišemo i kod naknadnog pojašnjenja riječi, rečenica. (Šta znači
energičniji?
→ Mislim, odlučniji, da brzo, to jest oštro reaguješ.)
→ U složenim rečenicama se često jednostavne/proste rečenice koje se nabrajaju

odvajaju zarezom. (-E, onda se lijepo umij, operi ruke, i sjedi da ručaš.)
Sinteza:
→ Ako se apozicija nalazi iza imenice koju bliže određuje, u pisanju se obavezno
odvaja zarezima s obje strane, a u govoru pauzama.
→ Iza riječi u vokativu obavezno pravimo pauzu u izgovoru a zarez u pisanju.
→ Iza istovrsnih riječi u nabrajanju obavezno pišemo zarez.
→ I uzvici se odvajaju zarezima.
340
→ Zarez pišemo i kod naknadnog pojašnjenja riječi, rečenica.

→ U složenim rečenicama se često jednostavne/proste rečenice koje se nabrajaju
odvajaju zarezom.
Završni dio sata:

Pronađi zareze u apoziciji, vokativu i zareze između jednostavnih/prostih rečenica u
složenoj rečenici.
Vanjka
(odlomak)
Vanjka Žukov, dečko od devet godina, koji je prije tri mjeseca pošao u nauk
obućaru Aljahinu, noću uoči Božića nije legao da spava. Sačekavši da gazda,
gazdarica i pomoćnici odu na jutrenje, on je izvadio iz gazdina ormara bočicu sa
tintom i držalo sa zarđalim perom, i raširivši pred sobom zgužvan list papira, počeo
pisati. Prije nego što će napisati prvo slovo, nekoliko puta se plašljivo osvrnuo i
pogledao na vrata i prozore, pogledao ispod oka na tamnu sliku, ispod koje su se s
obje strane pružale police, i isprekidano uzdahnuo. Papir je bio na klupi, a on je
klečao pred klupom.
„Mili djedice, Konstantine Makariču! – pisao je on. - Evo ti pišem pismo. Čestitam
vam Božić i želim ti sve od gospoda boga. Nemam ni oca ni matere, samo si mi ti
ostao.“
Anton Pavlović Čehov

341
8
Pisanje izostavnika (apostrofa),
tačke-zareza
Nastavna jedinica: Pisanje izostavnika (apostrofa) i tačke-zareza

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pisanje izostavnika (apostrofa), tačka-
zarez

342


metoda diskusije

Tematska korelacija
Potražite apostrof u sljedećem odlomku!

Ilustracija: David
Štrbac (iz čitanke
7) - detalj
Jazavac pred sudom
(...)
DAVID: Ti misliš, glavati gospodine, đe sam ja rođen za turskog suda, da ne
znam današnjeg reda. Znam ja današnji red, znam. Istina Bog, mlogo sam se i
promučio dok sam to sve u glavi uredio i, rećemo kaz'ti, sredio... Šjedemo 'vako ja i
ona moja babetina, uveče kraj ognjišta, pa počnemo, štono vi velite, študijerati: ovo
je, ženo, po zakonu, ovo jope nije; ovo bi moglo biti po 'vom paligrapu, ovo jope ne
bi. I tako do neko doba noći študijeramo.
Petar Kočić
Glavni dio sata

Pisanje izostavnika (apostrofa) i tačke-zareza
→ Apostrof se javlja umjesto izostavljenoga dijela riječi (u

književnoumjetničkim tekstovima: „Što se b’jeli u gori zelenoj?“). Njime se
označuje da takvi oblici riječi nisu uobičajeni u standardnome jeziku.
Potražite apostrof u sljedećem odlomku!
343
HADŽI MUSIĆ MEHO
Hvalio se Hadži Musić Meho

Ilustracija: Hadži Musić Meho
u kafani među jaranima:
(citanka 7) - detalj
„Ženjen n’jesam, ženiti se neću,
dok ne vidim Crničića Ajku,
i dok njeno lice ne obljubim.“
Za to čuje Crničića Ajka.
Uze sude pa na vodu ode,
Al’ na vodi Hadži Musić Meho.
Govorio Hadži Musić Meho:
„Srce, dušo Crničića Ajko!
Sad ćeš otić dvoru obljubljena.“
(...)
HASANAGINICA
Što se b’jeli u gori zelenoj? Ilustracija: Hasanaginica

Al' je snijeg, al' su labudovi? (citanka 7) - detalj
Da je snijeg, već bi okopnio,
labudovi, već bi poletjeli.
A gdje se na mjesto izostavljenog dijela riječi ne piše apostrof?
→ Apostrof se ne stavlja na kraju krnjeg infinitiva koji i nije prihvaćen u

standardnome jeziku (otić, pjevat, govorit...)
→ Apostrof se ne piše na kraju krnjeg infinitiva koji je u sastavu futura I:
„Bit će divno kad me pripitomiš. Žito, koje je zlaćano, podsjećat će me na
tebe. I ja ću voljeti šapat vjetra u žitu...(Antoan Sent Egziperi: „Mali princ“)
Tačka-zarez
Šta obilježava tačka-zarez?
→ Tačka-zarez je pravopisni znak koji obilježava pauzu/stanku srednje dužine,

kraću od tačke, a dužu od zareza. Obično se stavlja između jedinica koje bi
tačka razdvojila preoštro, a zarez nedovoljno uočljivo.
→ Tačkom-zarezom se mogu odjeljivati:

1. skupine istovrsnih ili srodnih jedinica – (mogu to biti skupine riječi ili
skupine rečenica);
2. rečenice bez veznika;
3. rečenice koje treba posebno istaknuti, a u sastavu su složene rečenice.
344
1. Tačka-zarez u skupini istovrsnih ili srodnih jedinica
Ilustracija: Ana Frank

Dnevnik Ane Frank
„... I uveče kada ležim u krevetu (...) mislim o svom zdravlju i čitavim svojim bićem
kako je Peter drag, o onome što je tek u začetku i još neodređeno i što niko od nas
ne usuđuje da nazove imenom ni dotakne u razgovoru, o onome što će jednom doći;
ljubav, budućnost, sreća i „ljepota“ koja postoji u svijetu; svijet, priroda, ljepota i sve,
što je plemenito i lijepo...“
Šta će to jednom doći?

U obje rečenice koje su završene tačkom-zarezom, Ana misli i priča o ljubavi, sreći,
„ljepoti“ koja postoji u svijetu.
2. Tačka-zarez u rečenicama bez veznika
Tačkom-zarezom odvajamo i rečenice bez veznika!
„Budi
kiša sve što u nama drijema;
draga
kiša sve što u nama plače;
tješi
kiša sve što u nama cvili.“
(Tin Ujević: „Dažd“)
U ovoj pjesmi bi se umjesto tačke-zareza mogao staviti i zarez, samo što bi

tada pauze između rečenica bile kraće i manje naglašene, a to bi utjecalo na
ritmičnost pjesme.
3. Tačka-zarez u složenoj rečenici
Tačkom-zarezom odvajamo rečenicu koju treba posebno istaknuti, a nalazi se u

sastavu složene rečenice!
Ilustracija: Hrt
345
„Treptao je zato što ne može nikud, drhtao je, i svoju tanku glavu, iz nemoći, dizao
nebu kao jedinom prostoru kud bi se moglo; kad bi se moglo.“
(Ćamil Sijarić: „Hrt“)
Sinteza:
→ Apostrof se javlja umjesto izostavljenoga dijela riječi (u književnoumjetničkim

tekstovima.
Apostrof se ne stavlja na kraju krnjeg infinitiva koji i nije prihvaćen u standardnome
jeziku, niti na kraju krnjeg infinitiva koji je u sastavu futura I.
Tačka-zarez je pravopisni znak koji obilježava pauzu/stanku srednje dužine, kraću od

tačke, a dužu od zareza. Obično se stavlja između jedinica koje bi tačka
razdvojila preoštro, a zarez nedovoljno uočljivo.
Završni dio sata:

Odgonetnite zašto je u ovom odlomku iz balade Hasanaginica upotrijebljen apostrof?
HASANAGINICA
Što se b’jeli u gori zelenoj? Ilustracija: Hasanaginica

Al' je snijeg, al' su labudovi? (citanka 7) - detalj
Da je snijeg, već bi okopnio,
labudovi, već bi poletjeli.
Istovrsne ili srodne jedinice su odijeljene pravopisnim znakom tačka-zarez i u ovoj

pjesmi! Odgonetnite zašto.
PJESMA O PERU
O pero, iako si nemoćno i naoko nijemo, bez jezika,

kad pređeš u ruke pjesniku, on od tebe načini slavuja;
Istoga časa počneš izvijati pjesme,
u svakome napjevu otkrivaš hiljadu tajni.
Hodi sada, otpočni pjesmu i složi glas
sa slavujem moje naravi.
Muhamed Nerkesi Sarajlija
346

KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA
8
5
Pričanje (pripovijedanje/naracija))
Nastavna oblast: kultura izražavanja

Nastavna jedinica: Pričanje (pripovijedanje/naracija)
Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao naslijeđu, njegovanje
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, bogaćenje
rječnika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: Pričanje
(pripovijedanje/naracija), hronološki i retrospektivan redoslijed pričanja,
objektivno i subjektivno pričanje, standardne i nestandardne riječi i izrazi,
pričanje u prvom i trećem licu

347


metoda diskusije

grafofolije
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, jezik, medijska kultura


Grafofolija br.1 : Naš jezik 7
Ilustracija: Šalter na kojem piše „Ured za izgubljene stvari“, pisac na

šalteru obraća se službenici: Izgubio sam inspiraciju!,
Deset malih tajni dobrog pisanja!

 Pričanje je stvaralački čin, bez obzira na to da li je osnova pripovijedanja zbilja
ili fantazija. Za potpun uspjeh pričanja veoma je važna razrađena zamisao i
jasnost teme.
 Pisanje počinjemo izborom pojedinih riječi i raspoređivanjem tih riječi u
rečenice. Nastavljamo spajanjem riječi u rečenice, koje pripadaju istoj ili
sličnoj skupini misli.Takve cjeline zovemo odjeljcima. Početak odjeljka
određen je početkom novog reda koji je uvučen.
 Nikad ne znaš ko će pročitati tvoj sastav. Stoga nastoj da čitalac razumije
svaku riječ, upravo onako kako je i ti razumiješ. Suvišne riječi odvlače
pozornost i otežavaju razumijevanje. Ali, pogreška je i nedovoljna upotreba
riječi jer postoji mogućnost da tvoj sastav bude nejasan.
 Pripazi na red riječi u rečenicama. Imaj uvijek na umu: Ono što je spojeno u
mislima, mora biti spojeno i na papiru. Kada želiš neku riječ naročito istaći,
služi se inverzijom (to je obrnut red riječi kojim se služimo kada želimo
naročito istaći neki pojam, pojavu).
 Zanimljiv, živ, dinamičan sastav će ponijeti tvog čitaoca do kraja sastava.
 Pripazi i na jedinstvo sadržaja koji vodi ka glavnoj ideji sastava. Uvijek imaj
na umu glavnu misao, ideju sastava. Da bi olakšao/la pisanje, napravi sebi
plan pričanja.
348
 Odredi i osnovni ton sastava (šaljiv, tužan, ozbiljan, svečan...).

 U izlaganju sadržaja nije dobro ponavljati se. Moraš stalno ići naprijed,
odnosno, moraš se kretati ka zaključku sastava.
 Pripazi na jasnost stila pisanja. Rečenice trebaju biti izložene logičkim
slijedom, ali i jasnim i slikovitim riječima.
 Ne koristi se:
→ žargonizmima (dasa, laf, lova, cajkan...),
→ vulgarizmima (prostačke riječi: maznuti, hapiti...)
→ provincijalizmima (lokalne nestandardne riječi i izrazi: OJUTRA - jutros, NE MERE -
ne može, BREZ – bez, ŠENICA – pšenica, FALA – hvala...)
Glavni dio sata
Pričanje (pripovijedanje/naracija)
Pričanje može biti ostvareno usmenim i pismenim putem.

Grafofolija br.2: Naš jezik 7
Ilustracija: otac i djevojčica, djevojčica uzbuđeno govori i zamišlja u oblačiću

kako loptom razbija prozor,a na nju se narogušio domaćin, djevojčica
izgovara tekst:
Djevojčica: Tata, ja... lopta je... nisam ja... a susjed je ljut!
Otac: Ne razumijem! Pokušaj to napisati!
Pričanje (naracija ili pripovijedanje) može biti subjektivno i objektivno. U

subjektivnom kazivanju dolaze do izražaja lične emocije, a u objektivnom
pričanju stvarna, istinita zbivanja.
Glavnim predmetom pričanja su najčešće neki zanimljivi događaji u kojima ne
moramo, ali možemo i sami učestvovati. O njima čovjek priča, iskazuje svoja
osjećanja, iznosi svoje stavove. Čovjekov život je priča. Književnici nam često
u svojim djelima kazuju svoje i tuđe životne priče. Pričanje može biti ostvareno
usmenim i pismenim putem.
Usmeni način je jednostavniji, govornik u trenutku govora bira riječi i oblikuje
rečenice. Ljepoti njegovog pričanja doprinose: glas (boja, visina glasa, dikcija),
tempo govora, izbor riječi, način slaganja rečenica...
Pismeno kazivanje nudi mnogo više mogućnosti. Moguće je razmisliti,
odabrati prave riječi i izraze i tek tada ih staviti na papir.
349
Prisjetite se: Imamo više vrsta pripovijedanja/naracije: pričanje na osnovu slike,

sažeto prepričavanje, stvaralačko prepričavanje, pričanje po planu pričanja, pričanje
na osnovu mašte...
Ako smo učesnici događaja, onda se radi o doživljenom događaju ili doživljaju.
Svako pričanje događaja ili doživljaja mora imati svoj početak, glavni dio i
završetak.
U glavnom dijelu je najčešće izdvojen početak radnje, zaplet i vrhunac radnje
(kulminacija), nakon čega slijedi rasplet. Svako pričanje ne mora imati izdvojen
završetak.
Kakavmožemo
Pričati može bitiu redoslijed
prvom (ja)pričanja?
i u trećem licu (on, ona, ono).
Pričanje u prvom licu je subjektivnije i daje mogućnost za jače iskazivanje emocija.
Kada se priča u trećem licu, pripovjedač nije izravno prisutan, ali nam priča ono što
zna da se desilo. Ovakvo pričanje omogućava brže kretanje od jedne do druge
radnje, ali je manje subjektivno.
Kakav je hronološki redoslijed pričanja?
ilustracija: djed i baka, susjedi, razgovaraju preko ograde dvorišta, u djedovom dvorištu
petero djece – unučadi, jedan dječak od 12-ak godina, igraju se, jedno u kolicima, pored
djeda mala djevojčica
baka: Koliko unučadi imate?
Djed: Prije dvanaest godina rodila se..., ne rodio se...
Mala djevojčica pokazuje prstima ruke „pet“.
Pričanje događaja ili doživljaja ima svoju sadašnjost, tj. vrijeme

pripovijedanja. Ono se ne mora podudarati sa stvarnim vremenom dešavanja
radnje o kojoj pripovijedamo. Postoje dva redoslijeda pričanja: hronološki i
retrospektivni.
Hronološki/vremenski redoslijed pričanja podrazumijeva izlaganje

pojedinosti onim redom kojim su se u životu i dešavale. Retrospektivni
redoslijed pričanja je onaj u kojem se pričajući iz sadašnjosti vraćamo u
prošlost.
350
Sinteza:
Pričanje (naracija ili pripovijedanje) može biti subjektivno i objektivno. U
subjektivnom kazivanju dolaze do izražaja lične emocije, a u objektivnom pričanju
stvarna, istinita zbivanja.
Pričanje može biti ostvareno usmenim i pismenim putem.
Pričati možemo u prvom (ja) i u trećem licu (on, ona, ono).
Pričanje događaja ili doživljaja ima svoju sadašnjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono
se ne mora podudarati sa stvarnim vremenom dešavanja radnje o kojoj
pripovijedamo. Postoje dva redoslijeda pričanja: hronološki i retrospektivni.
Hronološki/vremenski redoslijed pričanja podrazumijeva izlaganje pojedinosti
onim redom kojim su se u životu i dešavale. Retrospektivni redoslijed pričanja je
onaj u kojem se pričajući iz sadašnjosti vraćamo u prošlost.
Završni dio sata:
Svaki događaj ima svoj početak, svoj tok i svoj završetak. Predstavimo tok pričanja!
VRHUNAC RADNJE
KULMINACIJA
RAZVOJ RADNJE RASPLET

ZAPLET
POČETAK ZAVRŠETAK/KRAJ
RADNJE
UVOD
Domaća zadaća:
Ispričajte neki događaj (sa ljetnog raspusta ili zimskih igara na snijegu)
hronološkim/vremenskim i retrospektivnim redoslijedom pričanja.
351


6 Pričanje stvarnog događaja: retrospektivni
redoslijed događaja
Nastavna jedinica: Pričanje stvarnog događaja: retrospektivni redoslijed

događaja

sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: pričanje stvarnog događaja:
retrospektivni redoslijed događaja

metoda diskusije
352

grafofolije
Tematska korelacija

ilustracija: Stara školica, djeca obučena kao Indijanci u dvorištu, indijanski

povici u oblačićima, stari, strogi učitelj sa šibom u ruci, ljutitog lica...
Obratite pažnju na redoslijed pričanja događaja!
Gospodin učitelj
Bili su praznici poslije prve normalke. Kako da se s veseljem ne sjećam onoga

vremena? Cijele dane smo se igrali na kopnu i na moru.
Jednom nas se desetak po školskom dvorištu natjeravalo.
Našu halabuku ćeš si lako pomisliti rečem li da smo se igrali „Indijanaca“. Znali smo
da naš gospodin učitelj tu stanuje, nego tko će na to u igri misliti – a ferije su!
Upravo je urnebesnim urlikanjem jedna divljačka četa na drugu navalila - - Divno!
Nego naš gospodin učitelj bijaše – čini mi se – drugoga mnijenja, jer se je u taj tren
pokazao na vratima - sa šibom u ruci.
„Učitelj! Učitelj!“, viču prestrašeno divljaci – pak u bijeg. Ja nisam bježao.
Učitelj je bjegunce gonio sve do vrata od dvorišta – ne ulovivši na sreću ni jednoga.
Vraćajući se opazi mene te pođe mašući šibom – prema meni. Stojim. –
Išao je brzo, onda sve laganije, čak do mene - tad se naglo okrenu i ode u kuću.
Stari, dobri moj Frane! Je l' da me ne bi štedio da si me ulovio u bijegu?
Fran Mažuranić
Otkrijmo značenje riječi!
normalka - osnovna škola
halabuka - velika buka oko nečega
mnijenje - mišljenje
Glavni dio sata
353

Pričanje stvarnog događaja: retrospektivni redoslijed događaja
Ovakva kratka priča zove se crtica. U kojem licu je priča ispričana? Je li ovo
događaj ili doživljaj?
Kakvo je piščevo pripovijedanje:
dosadno
zanimljivo
živo
dinamično
monotono
Opredijeli se za neke odgovore i svoje mišljenje potkrijepi dokazima.
Uradimo i u ovoj priči plan priče i pogledajmo u kojem se vremenu odvijaju

pojedinosti ovog događaja.
Plan priče Vrijeme dešavanja pojedinosti

Uvod: Sjećanje na djetinjstvo i učitelja sadašnjost
Početak radnje: Igra „Indijanaca“ na prošlost
školskom dvorištu
Zaplet: Učitelj sa šibom i dječije prošlost
bježanje
Kulminacija: Učiteljevo približavanje prošlost
dječaku...
Rasplet: Učiteljev nagli ulazak u kuću prošlost
Završetak: Pišćevo razmišljanje o sadašnjost
starom, dobrom učitelju
►Iz kojeg vremena pisac započinje pričati svoje sjećanje?

(„Bili su praznici poslije prve normalke. Kako da se s veseljem ne sjećam onoga
vremena?“)
►Odredi rečenicu kojom započinje piščevo sjećanje?
►Kojem vremenu pripadaju posljednje rečenice piščevog sjećanja?

(„Stari, dobri moj Frane! Je l' da me ne bi štedio da si me ulovio u bijegu?“)
Kojim redoslijedom, dakle, možemo ispričati pojedinosti nekog događaja?
354
Uvodni i završni dio priče ispričani su u sadašnjosti. Ostali dijelovi priče pripadaju
piščevom sjećanju, odnosno prošlosti. To je retrospektivni redoslijed pričanja, jer se
pisac, pričajući iz sadašnjosti, vraća u prošlost.
Sinteza:
Pojedinosti događaja se najčešće pričaju hronološki (onim redom kojim su se i

događale ili bi se mogle dogoditi), ali i retrospektivno (iz sadašnjosti se vraćamo u
prošlost, ili pričanje počinjemo od završetka radnje pa se vraćamo na događaje, misli,
osjećanja iz prošlosti).
Završni dio sata:

Prisjetite se nekih tekstova iz vaše čitanke ispričanih retrospektivnim redoslijedom.
Objasnite u njima retrospekciju.
Domaća zadaća:
Odaberite neki stvarni događaj i pismeno ga ispričajte retrospektivnim redoslijedom.

( Diploma za najsmješnijeg, Smijali smo se do suza, Vragolije na školskom
igralištu...)

355

8 Pričanje događaja uz upotrebu opisa lika
7
jedinica: Pričanje događaja uz upotrebu opisa lika
sticanje novih znanja iz oblasti kultura izražavanja: pričanje događaja uz
upotrebu opisa lika
356

metoda diskusije


grafofolije
Tematska korelacija

Grafofolija br.1: Mika, „Iz velegradskog podzemlja“ Vjenceslav Novak, Čitanka
7
ilustracija: Mika – detalj ilustracije iz Čitanke 7
Prepoznajte junaka iz jedne priče u Čitanci 7

Glavni dio sata
Pričanje događaja uz upotrebu opisa lika
U ovom odlomku je ispričan jedan događaj uz opise lika.
Iz velegradskog podzemlja
(...)
Kad je doteturao do kuće, pojavio se u njem strah pred ženom: kako će ona sad
vikati, plakati i kleti... A doduše – dosjećao se i pijan u tom strahu – bogzna je li
imala s djecom i kruha za večeru? Jer trgovac gdjekada uduži, a gdjekada je zle
volje pa se otrese na djecu:
–Ne dam... Nijesam ja tu da fukaru hranim...
I Mika se naslonio na kućna vrata i razmišljao kao kroz maglu o svemu, što se
danas događalo. A svijest se sve više gubila, a težak san htio da mu sklopi oči. Tad
je otvorio kućna vrata i pomislio, da se treba ušuljati u sobu na prstima, da ga nitko
ne čuje. U podzemlje spustio se četveronoške po strmim stubama, a kad je
koraknuo posrnuvši od najniže stepenice, našao se poklopljen crnom tminom kao u
grobu. Badava je napipavao rukama vrata sobe u kojoj su stanovali. Kud se god
okrenuo, svuda zid... Onda najednom nije bilo dugo zida... neka golema šupljina, u
koju je ulazio sve dublje i dublje, kao da joj nema kraja... Činilo mu se kao da pada
nekamo u duboku tminu, poćutio je strah, a od straha povratio mu se tračak svijesti.
Tad je pomislio:
– Jesam li ja pogodio pravu kuću...
357
Nato je zovnuo dva puta ženu:

– Lucija!... Lucija!
Čekao je zibajući se u tmini na nogama, a nitko se nije javljao. I opet je teturajući i
ispruženih ruku pošao u tminu pomislivši srdito:
– Jednom ću valjda doći do kraja...
Napokon je opet udario rukama o zid, i kud god se sada okrenuo, svuda zid...
– Da nijesu vještice... neka čarolija? – pomislio je šuljajući se uza zid, a zidu je
iznenada bio kraj, i on se srušio na tlo.
Sad mu je bilo ugodno. Pričinilo mu se da se našao na svom krevetu i da se smije
mirno naužiti sna kojemu se jedva odrvavao. Ali u to se pojavilo svjetlo i digla vika.
Što se zapravo događalo, ne zna, jer se sve gubilo iz sjećanja kao predmeti što
iščezavaju u mraku. Netko mu je pomagao da uđe u sobu – valjda dječaci, a netko
je pri tom neprestano vikao – bez sumnje Lucija.
Ali kao obično u takovim zgodama, pored sve zamračene svijesti u njem se i sinoć
stao javljati ponos i svijest o pravu gospodara koji je tu glava svemu pa smije da radi
što hoće. Žena je vikala, on se razbuđivao – a onda su se potukli. Tad je žena
pobjegla iz sobe, dječaci su skočili sa svoga kreveta, a kad ih je htio tući, umaknuli
su nekamo za materom. I Evica je htjela za braćom, a on... Uhvatio ju je, i bogzna
što je uradio djetetu, jer se opet našla odnekud u sobi žena i, otrgnuvši mu Evicu,
digla je u naramak i psujući plakala. A on je vidio cijeli niz žena s djetetom u
naramku i tu prestaje posve njegovo pamćenje. Pao je odjeven na krevet i odmah
zaspao...
Vjenceslav Novak
Šta o Miki saznajemo iz ovog odlomka?
→ Pisac je naslikao Mikino ponašanje, razmišljanje, njegove postupke. Takvo pričanje

događaja je slikovitije, vjernije, daje nam cjelovitiju sliku o stvarnim uzrocima i
posljedicama događaja, te o preživljavanjima likova.
→ Ispričajte priču bez opisa lika. Kako vam se čini? Da li ste stekli pravu sliku dešavanja
te noći u kući ?
→ Prepoznajte i izdvojite iz odlomka opise glavnog lika, i njegov fizički izgled i karakterne
osobine, misli i osjećanja. Ispričani događaj je potpun tek sa portretom glavnog lika.
Sinteza:
Događaji se često pričaju uz istovremeno opisivanje likova ili pejzaža. Takvo pričanje
događaja je slikovitije, zanimljivije i slušalac/čitalac stiče potpuniju sliku o događaju.
Završni dio sata:

→ Pronađite u priči „Čistač obuće“, Ranka Risojevića opise likova i opise ulice.
Domaća zadaća:
→ Ispričajte događaj ili doživljaj uz opise lika ili pejzaža. Odaberite ozbiljnu ili
humorističnu temu, npr.: Radost na licu moje majke, Strah u očima moga druga, Ja,
veliki hemičar, Bio/la sam „zvijezda“ pada na ledu...)
358

8
8
Deskripcija - opis portreta

Nastavna jedinica: Deskripcija- opis portreta

sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: deskripcija, vanjski i
unutrašnji opis

359

metoda diskusije

grafofolije
Tematska korelacija
O portretu smo naučuli!

su oblikovani u skladnu cjelinu na osnovu koje stičemo predodžbu o liku. Opis
lika je potpun ako nam pisac predstavlja sredinu i vrijeme u kojem njegov
junak živi.
Glavni dio sata

Deskripcija
1. Opis osobe (portret)
Opis portreta se može ostvariti i posredno: prikazivanjem lika u određenoj situaciji u

kojoj se najbolje iskazuju njegove karakterne osobine.
Grafofolija br.1: Čitanka 7 „Ibrahim-begov ćošak“ Svetozar Ćorović
.
ilustracija: Ibrahim-beg
..A onaj mali čovječić, Ibrahim-beg, išao je čaršijom i ne sanjajući da je dao povoda
da se o njemu govori. Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku,
šipkovu metlu, kojom čisti čaršiju, i dugačke merdevine, po kojima se penje da utrne
varoške fenjere. Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po
360
koljenima... Čak mu ni fes nije čitav! Na jednoj ga strani miš nagrizao, te tuda
provirivaše bič kose...
Došavši do zgrade gradske općine, on ostavi metlu i merdevine u avliji. Zatim,
stenjući, sjede na jedan snizak kamen i poče puniti kratku lulu.
– A zar si ti tu? – zapita ga ćosavi Grga, nadzornik svih radnika općinskih, sin nekadašnjega
seiza Ibrahim-begova. – A ja tebe tražim, ima dva sata...
Ibrahim-beg se naglo podiže i nekako prestravljeno strpa lulu u džep... Trepćući kapcima
gledaše u Grgu, kao da nije dobro čuo.
– Jesi li gluh? – izadrije se Grga, iskrivivši se malo unatrag, kao što je u ljutnji obično činio.
– Šta me gledaš tako? Gospodin indžilir je pit’o za te...
Ibrahim-begu poklecnuše noge... Ime inžinjerovo prestraši ga... Šta će, upravo, inžinjer s
njime? Inžinjer, onaj visoki, mrgodni čovjek, što samo na biciklu doleti radnicima i, tek malo
pogledavši, ruži i otpušta svakoga!... On može čak i Grgu izružiti, jedanput ga je izružio, a da
mu ništa ne bude i da mu se niko ne osveti za to!... Ibrahim-begu je inžinjer bio gotovo
najmoćniji i najstrašniji čovjek na svijetu... Prvi iza cara!... I taj moćni i strašni čovjek da
njega, fenjerdžiju i čističaršiju, traži i zove sebi!...
– Šta si se ukočio, šta li misliš? – dreknu Grga i prodrma ga za prsi. – Čuješ li što ti kažem?
Indžilir te zove u sobu svoju...
Ibrahim-beg se poguri, usitni hod i zaplećući pođe... Kao neka jeza počela ga obujmljivati
svega... Gotovo počeo drhtati... Kao da je mislio da je inžinjer naka aždaha, koja će ga
progutati čim se pomoli.
Zakuca na vratima i otvori ih.
– Ah, ti si! – odjeknu krupan, muški glas. I stasita ljudina, sa kratkom lulom u zubima, podiže
se iza maloga, zelenkastoga stola i krupnim koracima poče mu se približavati. Ibrahim-beg
uvuče glavu među ramena, skupivši se još više i opustivši ruke niza se, da mu vise kao
mrtve.
– Tražio sam te od jutros! – zagrmi opet onaj glas, a neobično velike oči inžinjerove
pogledaše mu pravo u nos.
– Ja... ja... čistio sam čaršiju... – zamuca Ibrahim-beg, a glas mu se utanjio, pa dršće.
Svetozar Ćorović
→ U priči „Ibrahim-begov ćošak“ glavni lik je predstavljen pomoću vanjskog i

unutrašnjeg opisa:
→ Vanjski opis: „Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku, šipkovu
fenjere. Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po koljenima... Čak mu
ni fes nije čitav! Na jednoj ga strani miš nagrizao, te tuda provirivaše bič kose...“
→Opišite
Unutrašnji
osobuopis: „Ibrahim-begu
s ilustracije, ali takopoklecnuše noge...
što ćete dati Imei unutrašnji
i vanjski inžinjerovoportret!
prestraši ga... Šta
će, upravo, inžinjer s njime? Inžinjer,
Prethodno organizirajmo leksičke vježbe! onaj visoki, mrgodni čovjek, što samo na biciklu
doleti radnicima i, tek malo pogledavši, ruži i otpušta svakoga!“
Šta saznajemo
Ilustracija o Ibrahim-begu
portreta iz ove
u pokretu na rečenice:
flip čartu ili na“Ja ... ja ... čistio sam čaršiju... – zamuca
grafofoliji:
Ibrahim-beg,
ilustracija:aneki
glaszanimljiv
mu se utanjio,
ženski ili pa dršće.“
muški lik
u pokretu
Leksičke vježbe!
Kakvo što može biti?
Hod: brz, siguran, tih, nervozan, dostojanstven, sitan;
361
Glava: okrugla, duguljasta, čvornata, ponosna, uzdignuta, mudra, pametna,

umorna, dopadljiva;
Kosa: crna, plava, bujna, kovrdžava, razbarušena, talasasta, sijeda, kratka,
rijetka, gusta, prava...
Čelo: visoko, nisko, lijepo, vedro, natmureno, naborano, ispupčeno, umno;
Oči: crne, plave, zelene, krupne, sanjalačke, žive, bistre, umorne, prodorne;
Usta: mala, rumena, tanka, slatka, medena, velika, mesnata, široka;
Ruke: jake, snažne, zdepaste, mršave, žuljevite, mišićave, čvrste, umorne...
Završni dio sata:

Književnici ne daju potpunu predodžbu o likovima. Najčešće se ističu najupadljivije i
najznačajnije pojedinosti značajne za lik. Ostale pojedinosti izgrađujemo u svojoj
mašti. Kod vašeg opisa portreta najbolje je da se držite pravila snimanja u filmovima:
Budite kamera koja prvo snima u općem planu, potom krupnom a tek onda prelazi na
interesantne detalje. Ne opisujte one detalje koji za taj lik nisu interesantni,
karakteristični, jer će vaš opis biti monoton, dosadan. U opisivanju je važno prikazati
postupke, ponašanja likova u određenim situacijama jer tada otkrivamo i njegove
unutrašnje/psihološke osobine, a opisivanje je potpunije i dinamičnije.
Domaća zadaća:
Pripremite se za pismenu vježbu:opis portreta. Za vježbu vam mogu poslužiti neke

od ovih tema: Ruke moga oca, Vragolije moje sestrice/brata, Mrgodno lice moga
susjeda, Toplina majčinih očiju, Dobrodušni susjed...

362

9 Deskripcija – opis dinamičnih pojava
Nastavna jedinica: Deskripcija- opis dinamičnih pojava

sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: deskripcija,opis dinamičnih
pojava


metoda diskusije

grafofolije ili ilustracije statičnih i dinamičnih motiva
Tematska korelacija
363
Međupredmetna: likovna kultura, vjeronauka, fizika, biologija

Ilustracija: dvije velike ilustracije, jedna statična,GROMOVO ĐULE, druga ista ta
samo dinamična.
1- ilustracija: kuća, voćnjak, potpuno mirno, bez vjetra, kuća i kokošinjac, nema
ljudi, pored veliko stablo lipe, u daljini se vide brda, na nebu plavi, vedri oblaci...
2- ilustr. Isti sadržaj, samo sa dinamičnim pojavama: vjetar puše... savijaju se grane
voćaka, ljudi žure u kuću, opada lišće sa lipe, munja, tamni oblaci, gusta kiša, ptice
prelijeću pod strehu kuće, kokoške bježe u kokošinjac...DJEČAK I Majka na
prozoru uplašeni
Razgovor o sadržaju ilustracije
Glavni dio časa

Deskripcija- opis dinamičnih pojava
Opis dinamičnih dešavanja u prirodi
U bilježnicu opiši obje ilustracije. Odaberi odgovarajuće riječi i izraze za pojedinosti u

statičnim i dinamičnim motivima. Sada pročitajte kako to radi jedan pisac!
GROMOVO ĐULE
Bio sam sasvim mali, ali ovog se dobro sjećam. Valjda što je toliko sijevalo i grmilo.
Moja rodna kasabica poznata je kao igralište gromova. Zgnijezdila se na
golom nevisokom podnožju planina, koje silazi u neveliko polje.
Kad dođe ljetna oluja, gromovi kao krakati svijetli divovi skaču po tim
planinčinama, sablje njihovih munja i tutanj njihovih tabana utjeruju sve živo u kasabi
u kuće, štale i ćumeze, i pozatvaraju u njoj sva vrata i prozore. Nikada se toliko puta
svijet ne prekrsti i toliko svetih riječi iz Kur'ana ne izgovori. Ljudi šalju Bogu nijema
obećanja da nikad više neće griješiti.
Jednom tako zaorlja takva oluja, u kući smo toga popodneva ostali samo
mati i ja. Mati u ludoj jurnjavi pozatvara sve prozore, stisnu me u krilo, i, zaklonjeni
malo iza prozora, gledamo u baštu. Smrklo se, ali sijevne i voćke postanu kao da su
od zlata i dragog kamenja, i meni onda žao što takve i ne ostanu. Odmah zatim
tresak, koji kao da me svega raznese, pa za njim gromorno valjanje grmljavine, koje
ulazi u prozorska stakla i zidove. Priljubim se uz mater, a lijepo mi. Onda line u
voćnjak, kao da neko odozgo zalijeva kantama. Grane se povijaju do zemlje, žao mi
ih je, drage naše voćke, jadnice – nemaju se nikud skloniti.
- Majko, šta će tolika kiša? – pitam.
364
Mati, stisla me, žmuri, užurbano šapće nekakve, potpuno mi nerazumljive

riječi. (Poslije sam saznao: riječi iz Kur'ana.)
- Hoće li, majko, još jednom onako? – pitam, jedva čekajući da tresne.
Mati me blago udari po potiljku, a grom, kao da me čuo. Prasnu, udari
usred bašte. Vidjeh usijan plavičast kolut, kao da na zemlju pade sjajna tepsija pa je
nestade.
Mati me trkom iznese u divanhanu.
- Sine, ne zovi ih više! – dašće, ljubi me gdje stigne. – Izgorjećemo.
Poslije, kad je oluja otišla, iznijela me u voćnjak. Vrti se oko onog mjesta
gdje je udario grom, spušta me iz naramka i raščešljava travu, traži nešto, a ničeg
nema.
Tek mnogo poslije, saznao sam šta je tražila. Đule gromovo. Nije, kažu,
veliko, sitno je kao golubije jaje. Ko ga nađe pa zakopa negdje pred kućna vrata,
dokle ga tako drži, kuća će mu biti sigurna od vatre, od puške i noža, od krađe i
vradžbine.
Mora da sam tako još u najranijem djetinjstvu sklopio prijateljstvo s
gromovima. Poslije mnogo godina, jedne mrkle noći na planini Vlašiću, udarali su
svud oko mene, kao vatrena kiša-šropac, a jednog dana našao sam se na Vranici
planini u samim oblacima, gdje su oko mene igrali đavolsko kolo. Nijedan me nije
htio. Bilo je tako nekoliko puta i u ratu, među kuršumima i granatama.
Da mi dva brata nisu poginula, prosto bih vjerovao da je mati negdje našla,
i tajno negdje zakopala, gromovo đule.
Vjerujem i ne vjerujem, ali i danas tražim gdje ga je zakopala.
Skender Kulenović
→Uvodni dio priče je miran, radnja je statična, ispunjena piščevim sjećanjem na

rodnu kasabu. Takvi motivi u priči se zovu statični motivi.
→ Radnja postaje živa, dinamična onda kada se u njegovo sjećanje vraća ljetna
oluja, grmljavina, sijevanje, povijanje voćaka, majčine užurbane molitve. Takvi motivi
koji pokreću radnju, motivi koji radnju čine dinamičnom, zovu se dinamični motivi.
→ Pronađi rečenice koje dočaravaju razornu snagu prirode!
Koje riječi posebno doprinose slikovitosti tog opisa?
→ Kakva je završna slika u priči, mirna/statična ili dinamična?
Sinteza:
Motivi koji pokreću radnju, motivi koji radnju čine dinamičnom, zovu se dinamični
motivi.
Pri opisu dinamičnih pojava u prirodi često se služimo aoristom jer on označava
radnje koje se zbivaju iznenada, neočekivano.
Završni dio sata:

Ponovimo stilske figure!
→ Pronađite u priči „Gromovo đule“ stilske figure: epitete, poređenja, metafore,
personifikacije i onomatopeje!
Domaća zadaća:
→ Opišite neko nevrijeme u svome kraju. Neka u opisu budu zastupljeni i vizuelni,
auditivni, olfaktorni, a možda i gustativni elementi. Ako nisi siguran/na kakvi su to
elementi, potraži u svojim starim bilježnicama ili u Rječniku.
365

Čitanje i slušanje
0
Nastavna jedinica: Čitanje i slušanje

sticanje novih znanja iz oblasti književnosti i kulture izražavanja


metoda diskusije

grafofolije
Tematska korelacija
366

Grafofolija:
"Knjiga je vrednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom jer

ona sama gradi spomenike u srcu onoga koji je čita."
Egipatski zapis
Prokomentirajte ovaj zapis.
Glavni dio sata

Prisjetimo se govornih vrednota!
→ Šta su to govorne vrednote?

Govorne vrednote čine govor razumljivim, zanimljivim i posebnim.
Neke od govornih vrednota su:
→ pravilna artikulacija: pravilno stvaranje i oblikovanje glasova;
→ naglašavanje: isticanje određenih slogova u riječi jačim glasom;
→ intonacija: kretanje tona u rečenici i njegovo prilagođavanje sadržaju poruke;
→ visina: ton može biti visok («tanak glas»), srednji i dubok («debeo glas»), nizak;
→ boja glasa: glas može biti prijatan, ozbiljan, topao, grub, uspavljujući;
→ jačina glasa: (glasnije i tiše);
→ pauze/stanke: manji ili veći prekidi u govoru (upotreba tišine) nakon čega se
govor nastavlja;(Znaci interpunkcije: tačka, zarez, dvotačka, tačka-zarez, uzvičnik,
upitnik označavaju i intonaciju riječi/rečenice, ali i dužinu pauze/stanke).
→ rečenični naglasak: isticanje pojedinih riječi ili skupova riječi u rečenici jačim
glasom;
→ tempo:brzina kojom se govor ostvaruje.
→ Ne zaboravimo: u čitanju i recitovanju je veoma važan i vizuelni kontakt sa
slušaocem, te diskretnost gestova i mimike (pokreti tijela i lica ne smiju biti
prenaglašeni)
1. Čitanje, recitovanje i slušanje lirskog teksta
Poslušajte audiozapis pjesme „ Voćka poslije kiše“ Dobriše Cesarića. Obratite pažnju
na intonaciju pjesme, naglašene riječi, pauze/stanke, tempo, jačinu glasa recitatora,
boju glasa.
VOĆKA POSLIJE KIŠE
367
ilustracija:
Gle (I) malu (I) voćku (I) poslije (I) kiše: (III) 2 ilustracije povezane 1. učenik dok čita
pjesmu, zamišlja voćku poslije kiše (u
Puna je (I) kapi, (II) pa ih njiše. (III) oblačiću)
I blješti, (II) suncem (I) obasjana, (II) (tanko stabalce)-mlada voćka, nježna
čudesna (I) raskoš (I) njenih (I) grana. (III)
Al' (I) nek se (I) sunce (I) malo (I) skrije, (II)
nestane (I) sve te (I) čarolije. (III)
Ona je (I) opet, (II) kao prvo, (II)
obično, (II) malo, (II) jadno drvo. (III)
Dobriša Cesarić
→ Iza riječi u stihovima obilježene su kraće (I), malo duže (II) i najduže
pauze/stanke (III). Iza kojih interpunkcijskih znakova se nalaze? Pročitaj pjesmu u
sebi, a zatim i naglas – vodeći računa o ovim stankama.
→ Pjesmu doživljavamo kao dvije kontrasne slike:
1. blještava raskoš stabalca s kišnim kapima obasjanog suncem;
2. obično, malo, jadno drvo.
→ Koja slika je na tebe ostavila jači dojam?
→ Koju sliku ćeš pročitati/recitovati vedrijom bojom glasa?
→ Kojom brzinom/tempom ćeš pročitati/recitovati pjesmu?
→ Koje riječi iz pjesme ćeš posebno naglasiti pri čitanju/recitovanju?
→ I boju glasa, i tempo/brzinu čitanja/recitovanja bi trebalo usaglasiti s osjećanjem i

raspoloženjem u pjesmi.
→ Dok govorimo/recitujemo, neke riječi izgovaramo jače (naglašene riječi), a neke
slabije (nenaglašene riječi). Koje bi riječi u ovoj pjesmi posebno naglasio/la? Potrudi
da tako i pročitaš stihove.
Završni dio sata:

→ Naučite pjesmu napamet i organizirajte takmičenje u izražajnom recitovanju.
Jedna grupa učenika neka bude žiri, a druga takmičari.
Žiri mora pažljivo slušati i realno odabrati najuspješniju/najuspješnijeg
recitatora/recitatorku.
Najbolji recitator neka bude nagrađen učešćem na školskoj priredbi.
Domaća zadaća:
→ Snimi svoje čitanje na kaseti ili CD-u, poslušaj par puta, uoči ono što si dobro
pročitao/la, ali i ono što bi moglo biti bolje.
368

9
1
Čitanje u sebi, usmjereno čitanje epskog
teksta

Nastavna jedinica: Čitanje u sebi, usmjereno čitanje epskog teksta

sticanje novih znanja iz oblasti književnosti i kulture izražavanja, čitanje u sebi,
usmjereno čitanje epskog teksta


metoda diskusije

grafofolije
369
Tematska korelacija
Čitanje u sebi, usmjereno čitanje epskog teksta
Pročitaj u sebi sljedeći tekst. To je jedna anegdota (šaljiva pričica - zgoda

iz života ljudi) koja živi u usmenom predanju Bosne i Hercegovine. Naročitu pažnju
obrati na riječi kojima je opisano ponašanje likova i riječi koje ti likovi izgovaraju.
Pošao kao Sait u Kladanj
Priča se da su Svrze, stara aginska porodica u Sarajevu, imale imanje kod

Kladnja i da je njime upravljao njihov subaša.
Jednom će ga aga Svrzo reći uveče slugi Saitu:
- Ujutru porani, valjaće ti u Kladanj.
Sait odmah legne. Noć je bila ljetna, vedrina i mjesečina da konac u iglu udjenuti
možeš. I Sait onda stane računati: „Dok ja čekam agu, dok on ustane, ja dotle mogu i
pola puta preći.“
Rekne tako pa se odmah digne te krene na put i ne sačekavši da mu aga kaže
zašto treba ići. Dođe tako na imanje, upita ga subaša što ga je aga spremio, a onda
mu on ispriča svoje. Pa kad subaša vidje u čemu je stvar, nađe jednu veliku bilju
luča, natovari je na Saita i reče:
- E, evo to, magarče, nosi agi u Sarajevo!
Od toga nastala poslovica „Pošao kao Sait u Kladanj“, i veli se tako onome ko
kreće nekuda bez nakane i određenoga cilja.
Otkrijmo značenje riječi!

subaša – nadzornik imanja
luč – borovina koja se lahko pali pa služi
za potpalu vatre
→ Koliko god ovakav kraj priče bio šaljiv - on je i poučan.

→ Kako bi iskazao/la pouku ove priče?
→ U anegdoti obilježi :
1. Izgovorne (naglasne) cjeline;
2. Riječi koje izgovaraju likovi;
3. Mjesta na kojima se nalaze logičke pauze/stanke
(to su rečenice i dijelovi rečenica s interpunkcijskim znakovima: tačkom, zarezom,
dvotačkom, crticom, uzvičnikom...). Obilježi ih s jednom, dvije ili tri crte – zavisno od
dužine pauze/stanke.
370
Sad pročitaj naglas ovu priču. Vodi računa o dužini pauza/stanki, o intonaciji
rečenice.
→ Koje rečenice u tekstu želiš posebno naglasiti?

→ Obilježi u rečenicama riječi za koje misliš da su najvažnije i da bi ih trebalo
istaknuti.
→ Kakvim tonom i bojom glasa ćeš izgovarati aginu zapovijest, kakvim Saitov
monolog, a kakvim subašinu ljutnju?
→ Glas age i glas Saita se moraju razlikovati i po boji, i po jačini i po visini glasa. Ko
od njih dvojice ima naredbodavan glas?
→ Odredi i boju subašina glasa. On je bio ljut i odlučio je osvetiti slugi Saitu.
Sinteza:
Govorne vrednote čine govor razumljivim, zanimljivim i posebnim. Dok čitaš u sebi
trebalo bi da se skoncentrišeš na tekst, na riječi, misli junaka i događaje. Jedino tako
ćeš shvatiti upotpunosti pročitani tekst.
Usmjereno čitanje može biti usmjereno na cijeli tekst, ili na pojedinosti koje
želite detaljnije analizirati da biste tekst upotpunosti bolje razumjeli.
Završni dio sata:

Ovu šaljivu zgodu možemo i dramatizirati. Učinite to! Od koliko bi se činova sastojala
vaša dramatizacija?

371

2 Pisanje dnevnika i autobiografije

Nastavna jedinica: Pisanje dnevnika i autobiografije

sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: pisanje dnevnika i
autobiografije


metoda diskusije

pričaonica
372

grafofolije
Tematska korelacija
Šta smo naučili o dnevniku?

Dnevnik je hronološki opis događaja u kojima je autor/ica dnevnika učestovao/la u
određenom periodu svog života. Stil dnevnika je sveden na precizno nabrajanje
činjenica iz života, a kod darovitih pisaca dnevnik može biti tako pripovjedački
uobličen da predstavlja zanimljivu literaturu za čitanje. Dnevnik se bilježi iz dana u
dan, sa svježim opisima dnevnih događanja jer autor/ica dnevnika želi vjerodostojno
ispričati svoj život i opisati vrijeme i sredinu u kojoj je živio/la.
U 21. stoljeću dnevnici se često pišu i na internetu, pa ih mogu čitati svi "surferi".
Prije računalne revolucije dnevnici su bili puno intimniji i skrivali su tajne svojih
vlasnika.
Glavni dio sata

Pisanje dnevnika i autobiografije
→ U vašim čitankama se nalazi odlomak iz Dnevnika Ane Frank, potresnog

svjedočanstva o stradanju Jevreja u II svjetskom ratu. Pročitajte odlomak, a zatim i
cijeli Dnevnik Ane Frank.
→ Ana Frank je za svoj

trinaesti rođendan dobila
dnevnik. Doživljava ga
kao blisku prijateljicu
kojoj povjerava svoje
misli, strahove, ljubavi,
tuge...
→ Prve bilješke Ana je
upisala u nedjelju, 14.
lipnja 1942. godine, a
posljednje u utorak, 1.
avgusta 1944. godine.
Svako bilježenje ima oblik
pisma koje počinje s
"Draga Keti", a završava s
"Tvoja Ana".
373
Stranice Aninog dnevnika
Imaš li želju da počneš pisati i ti svoj dnevnik?

1. Ako želiš, započni pisati svoj dnevnik. Možda će ti nekada dobro doći, možda
će ti biti draga uspomena, a možda ga nekada i objaviš. Ko zna?
2. Razmislite o zajedničkom dnevniku vašeg odjeljenja.
Kako? Jednostavno! Svaki dan jedan učenik piše zabilješke o dešavanjima u
razredu, na kraju školske godine svi se potpišete, neko od vas ga čuva do
sljedeće školske godine i tako do kraja devetog razreda. Kad se budete
razilazili na kraju devetog razreda, dodajte i vaše fotografije. Možete ga i
umnožiti/fotokopirati i podijeliti. Bila bi to lijepa uspomena, zar ne?
Pisanje autobiografije
Šta je autobiografija?
Autobiografija je književni tekst u kojemu autor sam iznosi svoj životopis. Takav
tekst se sastoji od niza konkretnih podataka o godini i mjestu rođenja, o školovanju i
općenito životu onoga koji piše autobiografiju. U autobiografiju se unose i značajni
doživljaji i susreti, ali i pogledi na svijet i život.
Za razliku od autobiografije, biografija je djelo u kojemu životopis zanimljive ličnosti
piše neko drugi.
Ivana Brlić-Mažuranić
Autobiografija
Pišem ovu svoju malu autobiografiju, povodeći se za pitanjima koja mi je
priposlala slavna Jugoslavenska akademija u Zagrebu kad me je počastila svojim
zahtjevom da joj pošaljem svoj životopis.
(...)
Ogulin mi je rodno mjesto, a 18. travnja 1874. dan mojega rođenja. Moji roditelji
(Vladimir Mažuranić, tada državni odvjetnik, a sada umirovljeni potpredsjednik
Banskog stola u Zagrebu, i Henrieta rođ. Bernath) budu 1875. premješteni u
Karlovac. No već u mojoj šestoj, a poslije opet u dvanaestoj godini desila se prilika
da proboravim neko vrijeme u rodnom mjestu Ogulinu. Odande potječu prvi jaki utisci
kojih se sjećam. Već za prvoga od ovih boravaka sjećam se osobito uzbuđenosti koju
je u mene proizvela neobičnost okolice i tamošnjih narodnih nošnja. Drugi boravak
donio je prve moje bilješke i malo zatim prvu pjesmu „Zvijezdi moje domovine“.
374
Čudnovati i napadni oblici Kleka i romantičnost Dobre pružali su mojoj mašti toliko
hrane da sam daleko u noć prevraćala u mislima najčudnovatije slike i fantastične
mogućnosti: što li se sve odigrava u dubokoj noći oko Kleka. Čudnovatim načinom
pretpostavljala je moja mašta ne navrh Kleka, već u nutrini njegovoj silne, burne i
neprestane prizore odigravane fantastičnim, većinom herojskim, sad povijesnim sad
biblijskim bićima, sve u nekoj svezi, a sve s nekim maglenim patriotskim ciljem.
Štoviše, ove slike, koje su mi se prikazivale, nisam držala za tvorevine mašte, već za
neko otkrivenje, koje mi je iz daljine odavalo istiniti nutarnji život Kleka...
(...)
Godine 1913. vratila sam se dječjem svijetu i napisala knjižicu „Čudnovate zgode
šegrta Hlapića“ koja je izašla opet među izdanjima Hrvatskog pedagoškog zbora.
Ova se je pripovijetka, kako mi se čini, najviše svidjela i djeci i onima koji kao
svjedoci ili kao glasnici čitaoci dijele radosti dječjeg čitanja. Bilo mi je glavno
nastojanje da u toj pripovijeci postignem do skrajne granice jednostavnost i bistrinu
sloga i jezika kako bi dječji likovi i prizori zaista proizlazili u pravoj dječjoj čistoći i
jasnosti. Time se je i za mene desilo milo iznenađenje: lik mojeg malog Hlapića
stupio je iz ove knjige preda me i miliji i jasniji negoli je u mojim mislima bio, pa držim,
bar po vlastitom iskustvu, da je to doista rijedak slučaj...
Topusko, svibanj 1916.
Ko je odgovoran za tačnost, istinitost podataka zabilježenih u ovoj autobiografiji?

Uporedi podatke iz autobiografije s podacima u biografiji Ivane Brlić-Mažuranić.
Biografija
Ivana Brlić-Mažuranić (1874. - 1938.) rođena je u Ogulinu, smatra se jednim od

najvećih hrvatskih književnika. Često nazivana hrvatskim Andersenom (radi njene
virtuoznosti kao pripovjedača za djecu), Ivana Brlić-Mažuranić svojom originalnošću i
svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječije književnosti.
Poznatija djela Ivane Brlić-Mažuranić su:
- 1913. Čudnovate zgode šegrta Hlapića;
- 1916. Priče iz davnine;
o Kako je Potjeh tražio istinu;
o Ribar Palunko i njegova žena;
o Regoč;
o Šuma Striborova;
o Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica;
- 1923. Knjiga o omladini.
375
Ko je odgovoran za tačnost podataka u biografiji?

1. Uoči razlike između autobiografije i biografije.
2. Napiši svoju autobiografiju/životopis.
3. Prikupi podatke o nekoj poznatoj ličnosti: književniku/ književnici,
pjevaču/pjevačici, glumcu/glumici..., a zatim napiši njegovu/njezinu biografiju.
Sinteza:
Autobiografija je književni tekst u kojemu autor sam iznosi svoj životopis. Takav
tekst se sastoji od niza konkretnih podataka o godini i mjestu rođenja, o školovanju i
općenito životu onoga koji piše autobiografiju. U autobiografiju se unose i značajni
doživljaji i susreti, ali i pogledi na svijet i život.
Za razliku od autobiografije, biografija je djelo u kojemu životopis zanimljive ličnosti
piše neko drugi.
Završni dio sata:

Izdvoji iz Čitanke 7 tri biografije pisaca koje su ti posebno interesantne.
Domaća zadaća:
Potraži biografiju našeg književnika Abdulaha Sidrana.

376
Pisanje diktata: kontrolni diktat, stvaralački diktat, diktat sa

sprečavanjem grešaka
9 9 Uzorci provjere usvojenosti nastavnih

sadržaja iz ortoepije i ortografije
3 4
Nastavna oblast: jezik- ortoepija i ortografija
Nastavna jedinica: Kontrolni diktati
Struktura i tip časa: provjera usvojenosti nastavnih sadržaja
sticanje novih znanja iz oblasti jezika
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, heuristička metoda, metoda
diskusije

individualizirani rad, rad u parovima
377
Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, rječnik, kreda, bilježnica, olovke,

grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Usmeno ponoviti upotrebu pojedinih interpunkcijskih znakova
Glavni dio sata

1. KONTROLNI DIKTAT
(Znaci interpunkcije,veliko i malo slovo)
Saslušajte audiozapis interpretativnog čitanja odlomka iz „Malog princa“ dvaput, a

nakon toga na odgovarajuća mjesta stavite znake interpunkcije (tačka, zarez,
dvotačka, znaci navoda) i veliko slovo.
kada bih sreo nekog od njih ko bi mi izgledao malo bistriji iskušavao sam
ga svojim prvim crtežom koji sam stalno čuvao želio sam da saznam da li
on shvata ali dobijao sam uvijek isti dogovor to je šešir poslije toga mu ne
bih pričao ni o zmijskom caru ni o prašumi ni o zvijezdama razgovarao
sam o temama koje on može da razumije kao što je bridž golf politika ili
automobili odrasli su bili zadovoljni što su upoznali tako interesantna
2. DIKTAT
(Pisanje niječnice/odrične riječce NE uz glagole)
Napravite zvučni zapis interpretativnog čitanja i ovog odlomka iz „Malog princa“i

poslušajte ga. Pravilno napišite odričnu riječcu NE!
„Ruža se zakašlja. Ali ne stoga što je nazebla.
378
- Bila sam glupa, reče ona najzad. Molim te, oprosti mi. Pokušaj da budeš sretan. Bio
je iznenadjen što mu ne prebacuje. Stajao je, sav smeten, sa staklenim zvonom u
ruci. Nije shvatao tu iznenadnu nježnost.
- Naravno, ja te volim, reče mu ruža. Moja je greška što o tome nisi ništa znao. To
nema nikakvog značaja. Ali i ti si bio glup kao i ja. Pokušaj da budeš sretan... Ostavi
to stakleno zvono. Ne želim ga više.
- Ali vjetar...
- Nisam baš toliko nazebla... Svježi noćni vazduh će mi prijati. Ja sam cvijet.
- Ali životinje...
- Treba da podnesem dve ili tri gusjenice ako hoću da upoznam leptirove. Izgleda da
je to tako lijepo. Inače, ko će me posjetiti? Ti ćeš biti daleko. Što se tiče velikih
životinja, ne bojim se. Imam kandže.
I ona bezazleno pokaza svoja četiri trna. Zatim dodade:
- Ne odugovlači toliko, to je nesnosno. Riješio si da odeš. Idi.
Jer nije htjela da je mali princ vidi kako plače. Bila je to veoma gorda ruža...“
3. STVARALAČKI DIKTAT
Na temelju zadanih riječi i izraza sastavi cjelovite rečenice, a potom i zaokružen

tekst. Daj svom tekstu naslov.
Riječi za sastav mogu predlagati i učenici. Prijedloge riječi i izraza bilježite na tabli
ili flip čartu, a zatim, uz pomoć nastavnika, od svih predloženih riječi izaberite
one koje će činiti stvaralačku podlogu sastava. Kada završite - pročitajte nekoliko
radova i odlučite koji će vam nastavnik diktirati.
Primjer riječi za stvaralački diktat: hemija, fizika, informatka, voljeti, učiti, kabinet,
vježbe, lektira, drug, majka, ljetovanje, more, odmor, sreća, dječak, plavokosa,
vrijedan...
Izlet, šuma, ptice, povjetarac, tužan pogled, dječak, cvijeće, lopta, šuštaj, strah,
žbun, zečić, smijeh, povratak, slatki umor...
4. DIKTAT
( sa sprečavanjem pogrešaka)
Donesite na čas diktata i pravopisni priručnik i rječnik, Naš jezik VII,

gramatiku ili neku drugu literaturu kojom se možete služiti na času
diktata.
379
Kontrolirajte na času ispravnost svog mišljenja, znanja koristeći se literaturom.

Ovaj diktat se može prezentirati na grafofoliji, ili se može svakom učeniku
pojedinačno dati listić sa postavljenim gramatičko-pravopisnim problemima.
Pisanje glagolskih oblika

1. Od ovih glagola načini 1. lice prezenta jednine:
pljeskati
skakati
skakutati
vikati
2. Načini glagolski pridjev trpni od glagola:

ožalostiti
lijećiti
sjeći
spriječiti
3. Načini niječni/odrični oblik 2. lica imperativa glagola:

vikati
skakati
glodati
okretati
4. Napiši oblik muškog roda jednine glagolskog pridjeva radnog od glagola:
reći
spasio
peći
doživjeti
5. Zamijeni infinitive u rečenicama glagolskom imenicom:

Volim skijati.
Ne volim skakati.
Nije pošteno varati.
Zdravo je rekreirati se
5. DIKTAT
(sa upotrebom pravopisnog rječnika)
Pišite glagole u odričnom obliku!
380
znati, dam, bih, sjedoh, stati, naučen, voljeti, napisati, napisana, vidjeti, jesam,
hoću, mogu, reći ću, ćeš platiti, budem li govorio, bili smo došli, sjedeći, završivši
Pišite glagole u potvrdnom obliku!
Ne znam, ne vidim, neviđen, nemam, nisam, nećeš, ne volim, nenaučen,

nekazan, nepostavljen, ne postavljam, ne htjedoh, nenapisana, neću, ne mogu,
ne napisah, ne idi, ne kazah...
Diktati mogu biti i petominutni, sa obaveznim ocjenjivanjem ili samoocjenjivanjem (po

broju osvojenih bodova). Bodovanje i ocjenjivanje se može vršiti i u paru, zamjenom
učeničkih radova.
Prezentirati tačne odgovore na foliji ili na tabli i ispraviti pogreške.

381
SADRŽAJ
2
Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog, hrvatskog i srpskog
jezika i književnosti u sedmom razredu devetogodišnje osnovne škole
3
KNJIŽEVNOST

„Hasanaginica“ – usmena balada
8
„Hadži Musić Meho“ narodna romansa
11
„Ima l' jada k'o kad akšam pada“ sevdalinka
14
„Đelem, đelem“ romska pjesma
18
„Ljetopis“ Mula Mustafa Bašeskija
22
„Oslo pod snijegom“ Isidora Sekulić
26
Dnevnik Ane Frank
30
„Pjesma o peru“ Nerkesi
33
382

„Voćka poslije kiše“ Dobriša Cesarić
37
„Pjesma o kuji“ Sergej Jesenjin
41
„U poznu jesen“ Vojislav Ilić
44
„Zapis o zemlji“ Mak Dizdar
48
„Akvarel“ Hamza Humo
52
„Nešto važno da ti kažem“Duško Trifunović
55
„Posle detinjstva“ Miroslav Antić
59
„Bakine naočari“ Nikola Šop
62
„Lampa u prozoru“ Enes Kišević
65
„Dažd“ Tin Ujević
69
„U nama vrije vrutak vruće lave“ Miroslav Krleža
73
„Mali princ“ Egziperi
383
76
„Hrt“ Ćamil Sijarić
80
„Naza vezilja“ Zija Dizdarević
84
„Vanjka“ Anton Pavlović Čehov
88
„Ibrahim-begov ćošak“ Ćamil Sijarić
92
“Sadako hoće živjeti“ Karl Bruckner
96
„Prva plovidba Džejmsa Kuka“ Nikolaj Čukovski
100
„Čistač obuće“ Ranko Pavlović
104
„Komanči“ Zane Grey
108
„Iz velegradskog podzemlja“Vjenceslav Novak
112
„Priča kapetana Frana Porporelosa”Feđa Šehović
116
„Jazavac pred sudom” Petar Kočić
MEDIJSKA KULTURA
120
384
Pozorište/kazalište/teatar
124
Strip
129
Film (2 časa)
137
Film i književnost
142
Film- klasici bosanskohercegovačke kinematografije
JEZIK
145
Temeljno i preneseno značenje riječi
149
Naglasnice i nenaglasnice, čestice/riječce
153
Glagoli – leksičko značenje
156
Glagoli – gramatičko značenje
160
164
Glagoli po predmetu radnje, glagolsko stanje
169
385
173
Glagolska vremena i glagolski oblici (2 časa)
178
Uzorak sistematizacije nastavnog gradiva:
Sistematizacija: glagoli
186
Infinitiv
191
Glagolski pridjevi - glagolski pridjev radni (aktiv)
198
204
Glagolske imenice
207
Prezent
213
218
Perfeka(a)t
223
Aorist
228
Imperfek(a)t
234
Pluskvamperfek(a)t
386
238
Futur I
244
Futur II (egzaktni)
249
255
Potencijal I i II / Kondicional I i II (2 časa)
261
267
272
Ponovimo glagolska vremena, priloge, pridjeve i načine
278
Rečenice po sastavu (2 časa)
285
290
Samostalni rečenični članovi: predikat
295
Priložne/priloške/adverbijalne oznake u rečenici
299
Objek(a)t
387
303
307
312
Apozicija
316
Složena rečenica
320
Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima (2 časa)
326
Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole,
aorista glagola biti, niječnice uz glagolske oblike
330
Glasovne promjene u glagolskim oblicima
336
341
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
Pisanje izostavnika (apostrofa) i tačka-zarez
KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA
346
Pričanje (pripovijedanje/naracija)
351
388

Pričanje stvarnog događaja: retrospektivni redoslijed događaja
355
Pričanje događaja uz upotrebu opisa lika
358
Deskripcija- opis portreta
362
Deskripcija- opis dinamičnih pojava
365
368
Čitanje u sebi, usmjereno čitanje epskog teksta
371
Pisanje dnevnika i autobiografije
376
Uzorci provjere usvojenosti nastavnih sadržaja iz ortoepije i ortografije
Pisanje diktata: kontrolni diktat, stvaralački diktat, diktat sa sprečavanjem
grešaka
389

Priručnik 7

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priručnik 7

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Priručnik 7 Bosanski jezik i književnost A. Verlašević & V.

Azra Verlašević ● Vesna Alić

Priprema i upoznavanje s izvorima za nastavu

Upoznavanje s Našim jezikom 7

Upoznavanje s lektirnim naslovima

Neka vas misao Marcela Prousta (Marsel Prust), velikana francuske

Nastavna oblast: Književnost

Nastavna jedinica: „Hasanaginica“ – usmena balada

Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja

Odgojni: usmena književnost kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i

Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim značajkama usmene narodne

Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emocionalnih i stvaralačkih

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni i rad u grupama

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, kasetofon,

Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik,

Međupredmetna: historija, geografija, muzička kultura

Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacijski dio časa:

Didaktička igra: Muzika i osjećanja

Poslušajte kompoziciju Uspavanka iz opere Hasanaginica kompozitora Asima

Opera Hasanaginica nastala je prema najljepšoj bosanskoj narodnoj baladi

Alberto Fortis, putopisac, prvi zabilježio baladu Hasanaginica

Glavni dio sata:

Interpretativno čitanje teksta:

Otkrijmo značenje riječi:

ljubovca – voljena, supruga

→ Na koji se događaj balada Hasanaginica koncentrira u prve dvije strofe?

→ Čime je uvjetovana Hasan-agina odluka da ga Hasanaginica ne čeka “u dvoru

→ Koga sve unesrećuje ova Hasan-agina odluka?

→ Zašto Hasanaginica nije “mogla” posjetiti muža? Kome bi se zamjerila da je

→ Šta se krije iza okrutne odluke Pintorović-bega da ponovno uda sestru:

→ U čemu je sličnost između Hasan-age i Pintorović-bega?

→ Naziru li se u baladi njihova osjećanja prema Hasanaginici? Šta ih sprečava da ih

→ Kako Hasanaginica prihvata odluku Hasan-age, a kako bratovu odluku? Šta o

2. “– Aj, tako te ne želila, braco,

→ Hasanaginica na veoma dirljiv način iskazuje svoja majčinska osjećanja. Kako to

→ Uporedite Hasan-agine riječi na početku i na kraju balade:

→ Kako je Hasan-aga mogao promijeniti njenu sudbinu i sudbinu djece?

→ Prezentirajte svoje radove ostalim učenicima. Prodiskutirajte rezultate svojih

→ Balada je kraća usmena pjesma koju karakterizira istovremeno prisustvo epskih,

→ Slavenska antiteza je vrsta poređenja. To se poređenje sastoji iz tri dijela: pitanja,

Ovo je slavenska antiteza iz balade Hasanaginica:

“Što se b’jeli u gori zelenoj? – stihovi kojima se postavlja pitanje;

“Da je snijeg, već bi okopnio, – stihovi kojima se daje negativan odgovor;

“Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, – stihovi kojima se daje odgovor na pitanje.

Završni dio sata:

Prepoznajte epske i lirske elemente u baladi i zaključite šta je to balada. Prisjetite se i

→ Okarakterizirajte lik Hasanaginice. Posebnu pažnju obratite na njezin odnos

Nastavna oblast: Književnost

Nastavna jedinica: Narodna romansa: Hadži Musić Meho

Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja

Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota usmene

Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki usmene narodne književnosti,

Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija

Međupredmetna: historija, muzička kultura

Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacijski dio časa:

Didaktička igra: Ja sam “maska...”

Jedan učenik je “maska” i pokušava mimikom i pokretima predstaviti različite osobine