PLANINARSTVO

Pod
svojim
krovom
strana 11

Prwavor, mart 2018. Broj 51 Godina VII Cijena 1 KM

PRIJEM ZA
NAJBOQE
STUDENTE

Na{a budu}nost
strana 5

Talenti
Profesije
Superiorna
Ma{a Ro|en da
poma`e
Humanost strana 3

Stalno u akciji
strana 10

strana 14
2 DOGA\AJI

AMBASADOR VIGEMARK U PRWAVORU

[ef delegacije Sa debate u hotelu
ibilmih maraka, dok drugi
predvi|a nabavku stoke za po-
Evropske unije u ”Novi Nacional”
qoprivrednike i iznosi vi{e
Bosni i od 500.000 KM.
Planirali smo sanaciju
Hercegovini ulica Ilije Mali}a i Alekse
Lars-Gunar Mali}a. Vrijednost ovih
Vigemark rekao je u radova je vi{a od 1.300.000
konvertibilih maraka. Drugi
Prwavoru da projekat je iz oblasti un-
evropske apre|ewa poqoprivredne
proizvodwe. Konkurisali smo
integracije nisu za projekat koji predvi|a
ne{to {to je nabavku 100 grla stoke koja }e
biti podijeqena poqo-
iskqu~ivo privrednim proizvo|a~ima na
rezervisano za podru~ju op{tine. Vrijednost
glavne centre tog projekta je vi{a od 500.000
konvertibilnih maraca - na-
kakvi su Sarajevo i glasio je Toma{.
Bawaluka ve} se Direktor Agencije za
razvoj op{tine Te{aw Ismar
odnose na cijelo Alagi}, jedan od u~esnika de-
dru{tvo koje bate, poru~io je da svaka
lokalna zajednica treba da
treba da bude stvara sredinu u kojoj je ugodno
transformisano biti gra|anin, zadovoqstvo
biti radnik, a po`eqno biti
igemark je na savje- investitor. Kancelarija
tovawu odr`anom u

V hotelu #Novi Na-

cional# naglasio da
specijalnog predstavnika EU u
BiH /EUSR/ pokrenula je pro-
jekat #Lokalna zajednica
je ciq da se razgovara sa
gra|anima o wihovim zabrinu-
tostima, ali i o~ekivawima
koja imaju od EU.
VE]I
VE]I ZNA^AJ
ZNA^AJ Ambasador
Vigemark u
Prwavoru
prEUzima inicijativu# u
okviru kojeg }e posjetiti 15
lokalnih zajednica u BiH, te
odr`ati javne debate. Iz
@elimo da imamo direk-
tnu komunikaciju sa qudima
koji dolaze iz svih sfera
`ivota, ukqu~uju}i i samu up-
lokalnih
lokalnih EUSR-a je najavqeno da }e u
Gradi{ci biti odr`ana peta
debata kojoj }e prisustvovati i
Vigemark, kao i doma}i, re-
ravu. U Prwavoru smo razgo-
varali sa na~elnikom
op{tine, preduzetnicima,
predstavnicima civilnog sek-
tora, mladima, studenatima i
zajednica
zajednica gionalni i me|unarodni
stru~waci anga`ovani na pro-
jektima. Rije~ je o projektima
#Program za lokalnu
samoupravu i ekonomski razvoj
svima na koje se evropske in- u BiH# koji finansiraju
tegracije odnose - rekao je mje{avina ne skladno. Ovdje imamo primjer evropskih integracija i djelo- konvertibilmih maraka, od Evropska unija i wema~ka
Vigemark. samo tri konsti- uspje{nog `ivota koji dolazi vawu u Evropskoj uniji. Zato ~ega je vi{e od 190 miliona vlada, a sprovodi GIZ, te Pro-
Podsjetio je i da je tutivna naroda, i iz obrazovawa, kao i di- mi je drago {to je EU u BiH KM izvoz. Prema podacima jektu op{tinskog ekolo{kog i
Prwavor poznat kao ve} i zna~ajnog nami~nu poslovnu zajednicu - preuzela inicijativu da se Agencije za statistiku, ekonomskog upravqawa koji
#Evropa u malom#. broja nacional- rekao je Vigemark. posjete gradovi kakav je i op{tina Prwavor je bila finansira vlada [vajcarske, a
Na ovom podru~ju je nih mawina Javnoj debati o ulozi Prwavor koji su kqu~ni u druga op{tina u Republici sprovodi UNDP.
prisutna k o j i lokalne zajednice, izazovima svim procesima Srpskoj po suficitu u plat- Skup u prwavorskom
kvalitetna `ive i mogu}nostima koje nudi pro- pribli`avawa BiH EU - nom prometu sa inos- hotelu, odr`an 8. marta, bila
kombi- zajedno ces pristupawa EU u Prwa- rekao je italijanski am- transtvom. Ostvaren je je ~etvrta ovogodi{wa debata
nacija, i voru prisustvovao je i basador. suficit od 77,2 miliona KM - u Bosni i Hercegovini, a
ambasador Italije u BiH Na~elnik op{tine Prwa- precizirao je Toma{. veoma dobar odziv privred-
Darko Nikolo Minasi, koji je is- vor Darko Toma{ naglasio je Kazao je da su pred- nika, poqoprivrednika i
Toma{ predstavnika drugih oblasti
takao da je lokalna zajednica da je ambasadorima, izme|u os- stavqena dva va`na projekta
glavni pokreta~ promjena i talog, predstavqena za koja je zatra`ena podr{ka privre|ivawa, potvr|uje da
ispuwavawa rezultata s privredna struktura lokalne ambasadora za finansijsku qudi od biznisa u na{oj
ciqem evropskih integracija. zajednice. pomo}, od kojih se prvi odnosi op{tini vjeruju u povoqne
Mi u Italiji, koja je dio - Privrednici na{e na sanaciju dvije gradske efekte ovakvih savjetovawa i
EU, znamo koliko je lokalna op{tine ostvare godi{wi ulice, za {ta je potrebno inicijativa koje sti`u iz ze-
zajednica va`na u procesu prihod vi{i od 650 miliona ukupno 1,3 miliona konvert- maqa Evropske unije(nz).

Uz ro|endan na{eg lista

Pohvale koje stimuli{u

Do zakqu~ewa ovog martovskog izdawa
#Na{eg zavi~aja# stiglo nam je mnogo
zapa`awa na{ih ~italaca sa kojima se
dru`imo ve} sedmu godinu. Nedavno, 15.
marta, obiqe`ili smo jo{ jedan ro|endan.
Umjesto slavqa, prihvatili smo se posla i
u ovom broju mo`ete pro~itati {ta smo vam
sve pripremili. Prema dosada{wim reak-
cijama, uspijevamo u svojoj namjeri da
afirmi{emo sve, ili bar ve}inu, lijepih
doga|awa na podru~ju na{e op{tine. Pred-
nost na na{im stranicama dajemo mladim,
talentovanim u~enicima i studentima, pa
tako donosimo i pri~u o najboqim prwa-
vorskim studentima. Stalna praksa je da is-
taknemo i dobre sportiste i wihova
ostvarewa, jer su oni i svojevrsni prwa-
vorski #ambasadori# na doma}oj i me|unar-
odnoj sportskoj sceni.
Stiglo nam je i mnogo pohvala za izgled
i sadr`aj na{eg novogodi{weg broja, koji je
{tampan na 24 strane. Iako je prisutna malo-
brojnaekipanovinara, uglavnomnavolonter-
skoj osnovi anga`ovawa, va{a pozitivna
zapa`awa samo nas dodatno motivi{u da
odr`imo ste~eni ugled i ~itala~ku publiku.
Osnovnu koncepciju, bar za sada, ne}emo mije-
wati, jer je to `eqa vas, po{tovanih ~ita-
laca.
Prilika je da vas pozovemo na
saradwu. Ukoliko smatrate da imate
afiniteta za ovaj posao, javite se ili
po{aqite va{e prve tekstove. Na{a
adresa je na posqedwoj stranici lista.
Sre}no nam i uspje{no bilo do novog
ro|endana, 15. marta 2019. godine, do kada
vas ~eka na desetine novih vijesti, infor-
macija, zapisa, reporta`a...
Redakcija
na{ZAVI^A 3
J INTERVJU

Razgovarala:
Milijana LATINOVI]
Boban
Najte`e je savladati emo-
cije i ostati profesionalac
prilikom evakuacije `ivotno
KUSTURI],
ugro`ene djece i nema ve}eg pilot i direktor Helikopterskog
blagoslova od saznawa da ste servisa Republike Srpske
pomogli u spasavawu ne~ijeg

Spaseni
`ivota.
Rekao je ovo u intervjuu za
na{ list pilot i direktor He-
likopterskog servisa Repub-
like Srpske Boban Kusturi},
kome je pilotirawe dje~a~ki
san. Ovaj poziv je izabrao po

`ivoti
uzoru na strica. Od 1993. go-
dine, kada je upisao Vazduho-
plovnu akademiju i prvi put se
vinuo pod oblake, pa sve do
danas, Kusturi} je u vazduhu
proveo vi{e od 3.000 sati.

najve}i
- Moj pokojni stric bio je
pilot na #migovima# u Biha}u.
On je bio moj uzor. Nikada
nisam imao dilemu da se bavim
bilo ~im osim da postanem
pilot - istakao je Kusturi}.

blagoslov
Kakav je bio Va{
prvi let?
KUSTURI]:
Moj prvi let je bio u Kovinu na
selektivnom letewu. Bio je to
najte`i period mog `ivota, jer
mi je desetak dana prije toga
stradao stric izvr{avaju}i
leta~ki zadatak.

Koje su odlike do-

brog pilota?
KUSTURI]:
Nema dobrih i lo{ih pilota.
Ma koliko surovo zvu~alo, pos-
toje samo `ivi piloti i oni
koji vi{e nisu me|u nama, jer,
na`alost, u na{em poslu
gre{ke se skupo pla}aju.

Mo`ete li nam
ispri~ati neku
anegdotu koja Vam
se desila #pod oblacima#?
KUSTURI]: Zanimqiva
situacija mi se desila u zimu
2012. godine, kada je snijeg
okovao Sokolac, Han Pijesak
i Kalinovik. Za 20 dana
obi{li smo vi{e od 200
lokacija. Telefon nam je
neprekidno #zvr~ao#. U jed-
nom momentu nam se javio
~ovjek iz okoline Sokoca.
Zvu~ao je tako da smo pomis-
lili da je `ivotno ugro`en.
Ispostavilo se da je ~ovjek
ostao bez cigareta, te nas je
molio da mu usput izbacimo
neku kutiju cigareta.
Koja je najte`a
situacija koja Vam
se desila?
KUSTURI]: Jedna od
najte`ih situacija bila je
evakuacija porodiqe iz bolnice
Kasindo, koja je do`ivjela dva
infarkta i kojoj je `ivot bio u
pitawu. Sarajevo je te no}i bilo
okovano maglom. Stigao sam
iznad bolnice, telefon
neprestano zvoni, a ja ne mogu da
se provu~em kroz maglu. Bio sam
svjestan da od mojih postupaka i
vje{tina zavisi wen `ivot.
Profesija nala`e jedno, bezb-
jednost, a emocije sasvim drugo.
U trenutku kao da je Bog u~inio
~udo i pojavio se mali prostor u
magli kroz koji sam uspio da se
provu~em i sletim. Evakuacija
je bila uspje{na, ona je `iva i
zdrava i ima troje djece.
[ta Vam je izaz-
valo najve}e emo-
cije?
KUSTURI]: Ni{ta se ne
mo`e porediti sa medicinskim
evakuacijama djece. Te{ko je
~ovjeku da iskqu~i i sakrije
emocije, kao u situaciji kada
smo prevozili djevoj~icu Teu
Musi}, naro~ito zbog rije~i
wene majke koja je molila da je
spasimo. Profesionalizam
mora biti na visokom nivou
kako bismo postupili onako
kako je najboqe za posadu i
pacijenta, a to je bezbjednost
iznad svega, {to je u praksi je-
dini mogu}i standard kojeg se
pridr`avaju svi pripadnici
Helikopterskog servisa.
Koliko Vam je
va`na podr{ka
porodice?
KUSTURI]: Porodica
mi je najve}a podr{ka i bez
toga ne bih ni mogao da radim
ovaj posao. Iz razgovora sa svo-
jim kolegama vidim da i oni
razmi{qaju tako. Porodice
imaju puno razumijevawe i
brinu za nas dok smo pod
oblacima, ali nastoje da to
sakriju i da nam ne stvaraju do-
datni pritisak.
Kakav je osje}aj
kada spasite ne~iji
`ivot?
KUSTURI]: Ne znam {ta
~ovjek u `ivotu mo`e uraditi
da bi se osje}ao sre}nije i
zadovoqnije nego kada zna da je
nekome spasio `ivot. Sreo sam
dijete koje je prije nekoliko go-
dina bilo `ivotno ugro`eno i
koje sam vozio u bolnicu.
Nakon {to mu je majka rekla da
sam ga spasio, zagrlio me i to je
ono {to me ispuwava i daje
motiv i snagu da idem daqe.
Da niste pilot,
~ime biste se bav-
ili?
KUSTURI]: Nisam
ranije razmi{qao o tome, ali funkcioni{emo kao porod- gra|anima. Osim {to je mnogo
bih vjerovatno nastavio ica, jer ni mi #u oblacima# ne br`e, prevoz helikopterom je
porodi~ni posao, s obzirom na bismo mogli uspje{no i isplativiji. Posebno sam
to da se moji bave planta`nom obavqati posao bez na{ih zadovoqan {to od osnivawa
proizvodwom qekovitog biqa. kolega u kancelarijama. Dos- do danas nismo dobili nijednu
tupni smo 24 sata dnevno, a primjedbu od revizora.
Koliko je za- osim prevoza predsjednika
poslenih u He- Srpske, premijerke i min- Uskoro o~ekujete
likopterskom istara, zahtjeva MUP-a i pri- nabavku novog he-
servisu RS? padnika Civilne za{tite, likoptera. U
KUSTURI]: Imamo 15 imali smo nekoliko stotina kakvom je stawu oprema kojom
zaposlenih, od ~ega pet pi- medicinskih evakuacija. Med- trenutno raspola`ete?
lota. Od osnivawa, 2008. go- icinska evakuacija je be- KUSTURI]: Imamo dva
dine do danas splatna i dostupna svim operativna helikoptera, a na-
jmla|i je star skoro 30 godina.
Uskoro dobijamo novi he-
POZNATE LI^NOSTI likopter #augusta 119# koji,
pored pilota, ima jo{ sedam
Koga ste od poznatih li~nosti vozili, a koga putni~kih mjesta. Radi}emo
biste voqeli da vozite u helikopteru? medicinske evakuacije sa dva
KUSTURI]: Ponosan sam {to je prvi let helikopterom pilota, a uz doktora }e i}i i
Wegove svetosti patrijarha srpskog Irineja bio he- tehni~ar. Let do Beograda
likopterom na{eg servisa. U vrijeme kada se snimao film traja}e 20 minuta kra}e. I do
”Na mlije~nom putu” sara|ivali smo i sa slavnim re`is- sada su na{e intervencije bile
erom Emirom Kusturicom, a velika mi je ~ast {to sam tom uspje{ne i nije nam se desilo da
prilikom vozio i glumicu Moniku Belu~i. Li~no bih volio pacijent premine u avionu.
da mi se pru`i prilika da vozim predsjednika Ruske Fed- Novom opremom koju dobijamo,
eracije Vladimira Putina, jer ga veoma po{tujem i ci- ima}emo mogu}nost da gasimo
jenim zbog podr{ke koju pru`a srpskom narodu. po`are
na{ZAVI^A 5
J OBRAZOVAWE

Nagra|eni studenti IZLET

Uz nov~ane na-
grade za troje
najboqih stu-
denata, jo{
osmoro stude-
nata
nagra|eni su
besplatnim
izletom sa
xeparcem za
boravak u
Be~u. To su
Milijana
Jawi}, Jelena
\uri}, Jelena
An|eli},
Sla|ana Pre-
radovi}, Tat-
jana [esti},
Mirjana Spa-
sojevi}, Ste-
fan Fe{i{ i
Dragana
Konti}.

PRIJEM ZA NAJBOQE PRWAVORSKE STUDENTE

Oni su ponos op{tine

V
rijednost jedne sre- {kolovani i napredni qudi,
dine mo`e se mjeriti `eqni novih saznawa u struci
dobrim putevima, li- koju su odabrali, predstavqaju
jepim zgradama, na{u budu}nost. Zbog toga smo
ure|enim drvored- se odlu~ili da razgovaramo sa
ima, komunalnom ~isto}om, ali na{im najboqim studentima,
prava vrijednost jednog mjesta, onima koji imaju prosjek ve}i
kao {to je na{ Prwavor, su od 9,5. Pozvali smo wih
qudi. Mladi, talentovani, jedanaestoro, da bismo ~uli wi-
Nagra|eni
studenti imaju
prosjek ocjena
ve}i od 9,5
hova razmi{qawa i planove,
ali i da bismo im uru~ili
prigodne nov~ane nagrade.
Rekao je to na prijemu za
studente na~elnik op{tine
Darko Toma{ isti~u}i da ga
raduju dobra ostvarewa stude-
nata i wihov izbor da poslije
{kolovawa ostanu u rodnom
gradu, kako bi svojih znawem do-
prinijeli napretku prwa-
vorskog kraja. Toma{ je ovim
susretom jo{ jednom pokazao
stalnu spremnost ove gen-
eracije op{tinskog rukovod-
stva da prati i poma`e
talentovane studente. Prisutno
je to kroz pove}awe iznosa
stipendija i druge na~ine.
Student generacije Medi-
cinskog fakulteta u Bawaluci
Miroslav @ivkovi} zavr{io
je {kolovawe s prosje~nom oc-
jenom 9,83. Planira da
pro{iruje svoje stru~no znawe,
Medicina je veoma zaht-
jevna nauka. Tra`i dobru orga-
nizaciju vremena, ali uspio
sam, u skladu sa nekim svojim
ranijim planovima, da ost-
varim ranije ambicije. Volio
bih da ostanem ovdje, u na{oj
op{tini, da se zaposlim i even- valna sam kao i daqu podr{ku koju nam je
tualno nadogra|ujem svoje na~el- obe}ao - kazala je Jovana, koja
stru~no znawe - rekao je niku na tako|e najavquje da bi
@ivkovi}. prijemu najsre}nija bila
Na~elnik Toma{ uru~io je i za kada bi stalno
@ivkovi}u nagradu od 5.000 nov~anu zaposlewe
maraka, koliko su dobili i nagradu, stekla u
Milica \uki} iz Babanovaca i Prwavoru.
Jovana Jev|i} iz Gaqipo- (br)
vaca.
Milica je student
Matemati~kog fakul-
teta u Beogradu, a tokom
poha|awa Gimnazije u
Prwavoru nastupala je
tri puta na svjetskim
matemati~kim olimpi-
jadama, i to u Kolumbiji,
Ju`noafri~koj Republici
i na Tajlandu. Takvo ost-
varewe nije imao niko od
prwavorskih sredwo{kolaca
u poslijeratnom periodu.
Jovana Jev|i} je na
zavr{noj godini Medicin-
skog fakulteta u Bawaluci.
Na po~etku studija nije
bilo lako. Vaqalo se pri-
lagoditi, ste}i rutinu, a
sre}a da sam se ve} na prvoj go-
dini zaqubila u ovu nauku, pa Toma{ i
je sve i{lo mnogo lak{e. Zah- Jev|i}
6 HUMANOST
D obrotvorno dru{tvo
Kolo srpskih ses-
tara Prwavor i ove
godine organizovalo
je humanitarnu Sve-
tosavsku zabavu, ovaj put jubi-
larnu 25. po redu.
Kao i svaki put do sada, ciq
je bio prikupiti pomo} za prwa-
vorsko socijalno ugro`eno
stanovni{tvo, pa su se za ovu
godinu odlu~ili za dvije
porodice: nezaposlenog demo-
bilisanog borca, RVI Mirka
Markovi}a iz Naseobine
Li{we i sestre Petru i Nede-
qku Vuji~i} iz Dowih Vija~ana.
U Kolu ka`u da su zadovo-
qeni prikupqenim donacijama.
- Prikupqeno je ukupno 7.600
KM. Od toga, darivawem krofne
u kojoj je dukat sa likom Svetog
Save prikupqeno je 3.000 KM, u
iste svrhe prwavorski privred-
nici donirali su 1.600 KM,
op{tina Prwavor 2.000 KM, a
Klub malog fudbala #Obili}#
hiqadu maraka, prikupqenih u
humanitarne svrhe na Sve-
tosavskom futsalu - ka`u u Kolu.
Dodaju da }e sredstva biti
utro{ena u toku ove godine,
odnosno, sa realizacijom
po~iwu ~im krene gra|evinska
sezona.
Na samoj zabavi, predsjed-
nica Kola srpskih sestara
Qubinka Rapi} podsjetila je
prisutne na 26 godina rada ovog
dobrotvornog dru{tva, koje je
rad obnovilo 1992. godine i koje
vi{e od dvije i po decenije
poma`e socijalno ugro`enom
stanovni{tvu. Podsjetila je
i da je Svetosavska zabava
nekada bila zabrawivana,
te da je Kolo 1993. go-
dine odlu~ilo da je
obnovi, kako bi i
to bio jedan od
na~ina da se
okupe donatori
i prikupe sred-
stva za pomo}
ugro`enim
porodicama.
- Bijeda,
neima{tina i
`ivotna muka
tih qudi tjer-
aju nas da sve
vi{e radimo
^lanice Kola na zabavi
KOLO SRPSKIH SESTARA U NOVOJ PLEMENITOJ MISIJI
Pomo} za dvije DUKAT
Donator dukata za ovu
zabavu bila je zlatara
”Sezam” iz Prwavora,
porodice
Novac skupqen
na ovogodi{woj
zabavi bi}e
~ija je vlasnica
Zagorka Vrhovac. Prvi
put otkako se zabava
odr`ava dogodilo se
da donator dukata
usmjeren kao pomo} Mirko
Markovi}
prona|e dukat u
nezaposlenom krofni. Sre}na dobit-
nica je ponovo wegovu
demobilisanom protivvrijednost
borcu, RVI Mirku darovala kao pomo} za
prwavorske porodice.
Markovi}u iz
Naseobine Li{we
i sestrama Petri i PODR[KA
Nedeqki Vuji~i} iz Podr{ku Kolu u we-
Dowih Vija~ana govom radu ve} dugi
niz godina daju prwa-
vorski privredici,
op{tinske institucije
i druge organizacije,
ali i ~uvari srpske
tradicije Gradski
hor, Crkveni hor
”Sveti Georgije”,
Gradsko kulturno-um-
jetni~ko dru{tvo
”Pronija” i Srpsko
prosvjetno kulturno-
Ku}a invalida Markovi}a umjetni~ko dru{tvo
”Prosvjeta”.
kako bismo im barem malo po- odr`avawe ob- ostvarujemo zajedni~ki ciq, a to u~initi sve da humanitarna Sve- - Svetosavski put je jedini
mogli. Jedan od na~ina da se novili 1993. go- je da pomognemo onima kojima je tosavska zabava nastavi da `ivi, pravi i ispravni put kojim
prikupe sredstva je i or- dine. @eqa nam to potrebno - poru~ila je da bude o~uvana tradicija i da, treba da idemo - poru~io je
ganizacija Sve- je da tradicija Rapi}eva. uprkos te{ko}ama, bude o~uvan protojerej Drini}, arhijere-
tosavske zabave, bude nas- Dodala ovakav vid prikupqawa do- jski namjesnik prwavorski.
~ije smo tavqena i da je da }e brotvornih priloga, jer se samo Ina~e, i ove godine zabava
~lanice tako mo`e vi{e pomo}i naju- je odr`ana u prwavorskom
Kola gro`enijim. hotelu #Nacional#. Nakon ofi-
- Nama zahtjevi za pomo} cijelnog dijela, zabava je
sti`u svakodnevno. Na`alost, otvorena tradicionalnim ple-
mnogo je qudi kojima pomo} som predsjedice Kola i na~el-
treba, a od goreg uvijek ima gore. nika op{tine, koji je zahvalio
Mi se trudimo da pomo} uputimo svima koji podr`avaju ovo hu-
tamo gdje je najpotrebnija, da manitarno ve~e, pogotovo onima
pomognemo {to vi{e i koji to uzastopno ~ine 25 godina.
ula`emo velike napore da - Sredstva koja prikupe na
to ostvarimo - ka`e zabavi odlaze u prave ruke,
Rapi}eva. onima kojima je pomo} na-
U obra}awu gos- jpotrebnija - rekao je Darko
tima, paroh prwa- Toma{, na~elnik op{tine
vorski, sve{tenik Prwavor isti~u}i da je KSS u
Du{ko Drini} pod- godinama postojawa i rada is-
Sestre Vuji~i} sjetio je na zna~aj punio svoju misiju.
Svetog Save. Jelena Demowi}
na{ZAVI^A
J @IVOT
Portreti:
oslije Sredwe medi-
P cinske {kole u
Kosovskoj Mitrovici,
u tom gradu upisao se
2006. godine na Medicinski
fakultet, da bi ga `eqa za
napredovawem dovela u
Bawaluku, gdje na Medicinskom
fakultetu ostaje naredne tri
godine sa prosje~nom zavr{nom
ocjenom 9,3.
U novembru pro{le godine,
u 29. godini, stekao je zvawe
specijaliste porodi~ne medi-
cine. Ve} je imao prakti~nog
iskustva jer je prethodno neko-
liko mjeseci radio u ambulanti
doktora Aleksandra Vukovi}a.
Postao je najmla|i specijalista
u Republici Srpskoj.
Zna~ajnu ulogu za Bojana je
imao wegov brat Zvezdan, koji
se prije nekoliko godina za-
poslio kao medicinski
tehni~ar u prwavorskom Domu
zdravqa.
Brat, koji je prethodno
slu`bovao i u Srpcu, govorio
mi je o ovom kraju, pri~ao mi je
da ovdje `ive dobri, korektni i
po{teni qudi, koji, {to je
veoma va`no, bratski do~ekuju
do{qake. Jedna od
specifi~nosti prwavorskog
kraja, koja mi se tako|e dopala,
je {arolik nacionalni sastav
stanovni{tva, sa mnogo
razli~itih naroda i bogatom
kulturom, koju na pravi na~in
weguju - pri~a Bojan.
Porodica Stojkovi},
roditeqi i bra}a, podr`avali
Sre}an
Dan op{tine
Prwavor!
BOJAN STOJKOVI], NAJMLA\I SPECIJALISTA
PORODI^NE MEDICINE, SA KOSMETA STIGAO U PRWAVOR
Ovdje mi je
novi zavi~aj
Dok je kao mali{an ma{tao o poslovima koje bi kada odraste
volio da radi, Bojan Stojkovi} imao je nekoliko potencijalnih
profesija. Kao osnovac bio je vukovac, jer je znao samo za petice
su Bojanovu `equ da {kolovawe
nastavi u Bawaluci, gdje mu
tako|e nije trebalo mnogo vre-
mena da se navikne na novu sred-
inu, veliki grad, okru`ewe,
na~in `ivqewa i sve one karak-
teristike kakve imaju veliki
gradovi kao {to je Bawaluka.
Stojkovi}i `ive u selu
Klokot Bawa, na Kosmetu,
ju`no od Ibra, koje je ranije
bilo u sastavu op{tine Vitina.
Kasnije, Ahtisarijevim planom,
PORODICA
Bojan je ro|en 21. de-
cembra 1987. godine, od
majke Koviqke i oca
Mom~ila. Ima dvojicu
bra}e, Aleksandra, koji
je profesor engleskog
jezika i Zvezdana, za-
poslenog u prwavorskom
Domu zdravqa. Zvezdan
se nedavno rije{io
moma~kog statusa, jer je
postao prwavorski zet.
Klokot Bawa je postala za Srbe. Najkra}e
op{tinski centar, u re~eno, tamo nema
~ijem sastavu su sada perspektive, bez
~etiri sela. U odluci
da do|e na ove prostore
~ini se da je presudila
Bojanova majka, koja je
rodom iz srba~ke
op{tine.
Na Kos-
metu je `ivot
te`ak i ne-
siguran,
pogo-
tovo
7
POMO]
@elio bih da upoznam Milorada Arlova, velikog human-
itarca iz Bawaluke, koji, kako su mi rekli, profesion-
alno radi na Radio-televiziji Republike Srpske. Do sada
sam o wemu mnogo toga lijepog ~uo i ~itao, jer se ve} godi-
nama isti~e stalnom podr{kom i akcijama kojima poma`e
ugro`enim Srbima na Kosmetu. U vrijeme {kolskog ras-
pusta organizuje i ekskurzije osnovaca sa Kosmeta u Re-
publiku Srpsku, {to djeca, naravno, ne zaboravqaju.
kosmetske Srbe - ka`e na{ tivno bavio sportom, a najdra`i
sagovornik. mu je fudbal. Nastupao je neko-
Rodni kraj ipak najvi{e liko sezona za mjesni fudbalski
voli, ali ne propu{ta dodati da klub #Mineralac# iz Klokot
obzira na to {to su mi Bawaluka i Prwavor Bawe. Ovog proqe}a ima}e pri-
dr`ava Srbija ne{to kao novi zavi~aj. Stekao liku da prati i utakmice prwa-
maksimalno je veliki broj prijateqa i poz- vorskog fudbalskog
poma`e nanika, pa se i nostalgija za drugoliga{a Qubi}a, jer qubav
rodnom Klokot Bawom lak{e prema ovom sportu nije
podnosi. Ima Bojan lijepa i{~ezla.
zapa`awa i o Prwavor~ankama, - U mom selu postoji bawa
ali ka`e da jo{ nijedna nije os- sa mineralnom vodom, koja
vojila wegovo srce. A i kako bi poma`e u lije~ewu reumatskih i
kada ga na Kosmetu ~eka wegova ko`nih bolesti, ali jo{ nema
djevojka, s kojom ima ozbiqne onog pravog, profitabilnog
`ivotne planove. turizma. Raspitivao sam se za
Ka`e da mnogo voli posao karakteristike mineralne vode
koji je postao wegova profesija. u Kula{ima i ~uo mnogo dobrih,
Radni dan zna biti mnogo stru~nih pokazateqa, pa
naporan. Treba razumjeti i iskreno `elim da sada{wa
pomo}i pacijentima. Bude ih po rukovode}a struktura u ovoj
30 do 40 dnevno. Svako sa svojim bawi istraje u svojim namjerama
zdravstvenim problemima i da Kula{e pretvori u jo{ ja~i i
nadom ~eka da mu pomognem. posje}eniji bawski centar, {to
Imamo dobre uslove za rad i }e svakako afirmisati i ovu
korektnog vlasnika ambulante, op{tinu, koju do`ivqavam kao
pa se u takvim okolnostima i svoj novi zavi~aj - rekao nam je
te`ina profesije lak{e pod- najmla|i doktor porodi~ne med-
nosi. icine u Republici Srpskoj.
Svojevremeno se Bojan ak- B. RADULOVI]
 na{ZAVI^A
J
zanimqivim poklonima, koji
nisu uobi~ajeni u mojoj zemqi.
Ve} prvih dana svog bo-
ravka u Smrti}ima susrela se
sa nekim obi~ajima, hranom,
pi}em o kojima je do sada samo
~itala na internetu.
Krsna slava
- Bila je krsna slava
porodice Sibin~i}, {to je za
mene bilo vrlo interesantno.
Probala sam sarmu, rakiju, up-
oznala nove prijateqe, nau~ila
ne{to o obi~ajima vezanim za
slavu, bilo je jako uzbudqivo -
ka`e mlada dama.
Ivi nagla{ava da je wena
porodica koja `ivi na Filip-
inima sre}na i zadovoqna zbog
we, a Slaven je tako|e dobio od
wih visoke ocjene te isti~e da
}e u budu}nosti nastojati na
svom blogu pisati o iskustvima
u Bosni i Hercegovini,
obi~ajima, qudima, kulturi,
tradiciji. Ima}e {ta da pred-
stavi pisawem o Prwavoru i
ovom dijelu Republike Srpske.
Mnogo toga je razli~ito, ali i
te razli~itosti damu iz
dalekog svijeta, s druge strane
globusa, ~ine sre}nom i zadovo-
qnom `enom.
- Prije svega, zahvaqu-
jem svom suprugu koji
je u~inio sve kako
bih ja danas
mogla biti u
wegovom,
Prvi
susret sa odnosno
snijegom na{em
domu.
Radujem
s e
novim
iskustvima
ovdje te se
nadam da }u
uskoro putem
bloga o wima i pisati.
San svake djevoj~ice je da
prona|e ~ovjeka svog `ivota. Ja
sam svog prona{la u dijelu svi-
jeta za koji nikada ranije nisam
~ula, u Bosni i Hercegovini -
ka`e za kraj Ivi Moniza-
Sibin~i}.
Z. AN^I]
Ivi sa Slavenovom porodicom
na porodi~noj krsnoj slavi
ISKRENO PRIJATEQSTVO NEMA ROK TRAJAWA
Neprolazne
ni{ke uspomene
Slovenac Jo`e i
Srbin iz Dowih
Vija~ana Savko
Tubak obnovili
davno ste~eno
vojni~ko
prijateqstvo.
Nakon 32
godine uprili~en
prvi susret
a{ sugra|anin
Savko Tubak i
N wegov drug Jo`e
Virag slu`ili su
vojsku u JNA u
Ni{u 1982. i 1983. godine.
Bili su u tenkovskoj je-
dinici kasarne #Crveni
krst#. Jo`e je bio voza~
tenka, a Savko ni{anx-
ija.
Bili smo nerazdvo-
jni drugari, to se pri-
jateqstvo nastavilo i
poslije zavr{etka
vojne slu`be. Sti-
cajem okolnosti
sam se zaposlio u
`eqezari Ilija{,
a Jo`e je radio u
Qubqani. Poslije
izlaska iz JNA os-
tali smo u kontaktu
putem telefona.
Jo`e me posjetio u
Ilija{u davne 1985.
godine, da bih ja
wega posjetio iste
te godine u da vide wihove luk-
Qubqani. Na{ kon-
takt je trajao sve do
1987. godine.
Poslije toga smo
izgubili svaki
kontakt - prisje}a
se Savko.
Kontak su izgu-
bili zato {to su u
to vrijeme u oti{ao u Qubqanu u
Sloveniji promijenili
brojeve telefona i nazive
ulica. Poslije toga je
do{lo do raspada dr`ave i
rata u Bosni. Savko je
tra`io Jo`u putem pisama
i preko qudi koji su radili
u Sloveniji ali sve je bilo
uzalud.
- Kada se pojavio in-
ternet i dru{tvene mre`e
nastavio sam da ga tra`im.
Znam dosta stvari o Jo`i,
da mu je majka Marija, otac
Jo`e, ro|en je 8. marta. U
to vrijeme je imao djevojku
Silvu kojom se 1986. godine
o`enio i 1987. godine je
dobio sina Roka. Ba{ uz
pomo} wegovog sina Roka
stupili smo u kontakt.
Na Badwi dan 2017. go-
dine na #Fejsbuku# nai|em
na ima Rok Virag i
po{aqem poruku. Po{to
nisam dobio odgovor
9
Drugari iz
vojni~kih
vremena
po{aqem jo{ jednu poruku Radinku. Jo`in stariji sin Nakon nekog vremena proslavimo Pravoslavnu
u kojoj napi{em detaqe koje je re`iser Sportkluba Jo`e me pozvao, tad smo se novu godinu. Tada sam up-
znam o Jo`i. Odgovorio mi Slovenske televizije. prvi put ~uli nakon 32 go- oznao porodicu Virag,
je da je to wegov otac i da Prati fudbalsku i dine i odmah sam mu pre- susret sa Jo`om nakon
}e mi se javiti kada do|e sa k o { a r k a { k u poznao glas. Do{li su u dugih godina bio je
posla. Mojoj sre}i nije reprezentaciju Slovenije. Prwavor nakon nekoliko dirqiv i pun emocija, ~ak
bilo kraja. Bavi se i turizmom. dana da za- su i suze pale. Tog
U me|uvre- Na Velikoj j e d n o trenutka se obnovilo
menu dok nisu planini kod staro prijateqstvo koje
bili u kontaktu Qubqane ima ni godine nisu mogle da
Savko i Jo`e dvije ku}e koje izbri{u. Svidjelo im se u
su se izdaje turis- Prwavoru, ka`u da im je
po`enili, tima. A mla|i bilo ba{ lijepo u ovoj
Jo`e je dobio sin Gregor je na{oj Maloj Evropi.
dva sina, Roka sportski ko- Desetak dana prije nego
i Gregora, a mentator. {to }emo stupiti u kontakt
Savko
k}erke, Rad-
milu
dvije Jo`ina `ena Silva pri~a
da je Jo`e spomiwao Savka
i pitao se {ta je sa wim, da
li je `iv po{to je bilo
~etiri godine rata u
Bosni, da ne zna
kako bi ga
tra`io...
Nakon
posjete Vi-
ragovih os-
tali smo u
kontaktu i
dogovorili
se da ja
do|em sa
porodicom
u kod wega,
u
Qubqanu. U
septembru su
k}erke oti{le u
posjetu. Bile su
odu{evqene, lijepo su
ih ugostili, Qubqana
im se jako svidjela ~ak
su i{le i na planinu
i suzne, lijepo ure|ene
ku}e. Planina i
ku}ice su zaista kao
raj na zemqi. Mislim
da se i izme|u na{e
djece rodilo jedno
prijateqstvo. A ja
sam, nakon dugo god-
ina, sa porodicom
posjetu svom drugu Jo`i
da zajedno do~ekamo
2018. godinu. Nadam se da
}e biti jo{ dosta za-
jedni~kih novih godina.
Novogodi{wa no} je bila
puna veseqa, radosti, emo-
cija, nestvarno lijepog
osje}aja i podsje}awa na
na{e moma~ke dane, kada
smo u Ni{u sazrijevali
kao qudi i istinski pri-
jateqi, isti~e Savko.
Nekada{wi tenkisti
imali su sada nove teme i
pri~e iz `ivota, ponosni
na svoje potomke, dvojicu
sinova i dvije k}erke.
Porodice Virag i Tubak
ima}e uskoro, kada im to
radne obaveze dozvole,
nove susrete, da u
opu{tenom i veselom am-
Jo`a i bijentu nastave tek
Savko zapo~etu pri~u. (BR)
10 KOLA@
Plakete ~ekaju
najistaknutije
sugra|ane
Poveqa zaslu`nog
gra|anina sa
zlatnim grbom
op{tine bi}e
uru~ena
privredniku
Dubravku Zemunu
iz Pala~kovaca,
vlasniku
Zdravstveno
-turisti~kog
centra Bawa
Kula{i
a redovnoj sjednici
N Skup{tine op{tine,
odr`anoj
marta, utvr|ena
je lista dobit-
nika najvi{ih lokalnih
20.
priznawa, koja se daju
najistaknutijim pojed-
incima i kolektivima.
Ova praksa weguje se od
2002. godine, od kada se
24. mart slavi kao
praznik, ~ime se ~uvaju
uspomene na 24. mart 1992.
godine, kada su pripad-
nici jedinice Teritori-
jalne odbrane zauzeli
polo`aje na planini Mo-
tajici, ~ime su u proqe}e
prve ratne godine u Bosni i
Hercegovini sprije~ili
prodor neprijateqskih
formacija iz pravca Der-
vente prema Bawaluci.
Komisija koja se bavila
Sje}awe na Branka Pejakovi}a
Stvarao jo{ kao osnovac
Uspomena na
Branka Peju treba
da `ivi dugo,
vje~no, a da se
tragovi wegovog
rada, znawa i voqe
sa~uvaju
Godine 1965. kada sam sti-
gao u [trpce, u mjesnu osnovnu
{kolu kao prosvjetni radnik,
odnosno u~iteq, odmah sam za-
pazio Branka i wegov talenat
za umjetnost. Ve} u osmom
razredu imao je vlastitu
izlo`bu likovnih radova,
{to je za ona, ali i sada{wa
vremena gotovo nezamislivo.
Na`alost, svi radovi iz tog
perioda su uni{teni tokom
renovirawa {kolskog ob-
jekta. Branko se godinama
bavio umjetno{}u, posebno
umjetni~kom fotografijom,
POVODOM DANA OP[TINE
pristiglim prijedlozima mak-
simalno ozbiqno pristupila je
obavezi vrednovawa prijedloga,
kako bi do{la do pravog izb-
ora. Poveqa zaslu`nog
gra|anina sa zlatnim grbom
op{tine bi}e uru~ena privred-
n i k u
gdje je dobio sertifikat,
odnosno licencu, a kasnije i
nekoliko vrijednih me|unaro-
dnih nagrada, ~ime je veoma
uspje{no utemeqio #Pejo ga-
leriju# i pokrenuo likovne
#Pejo susrete#.
Okupqao je umjetnike iz
mnogih krajeva. Uspio je orga-
nizovati osam susreta za svog
`ivota na relaciji [trpci -
Prwavor. Posebno mu dugu-
jemo zahvalnost, jer je u sus-
Dubravku Zemunu iz Pala~ko-
vaca, vlasniku Zdravstveno-
turisti~kog centra Bawa
Kula{i. Odlu~ila je to
Skup{tina na drugoj mar-
tovskoj sjednici.
Preduze}e #Eksport siti#
iz Ratkovca,
vlasnice
M e d i h e
Tur~inovi},
Branislav
Stoji~i}
Pejakovi},
drugi zdesna
rete uvr{tavao i u~enike
psnovnih {kola, koji su upi-
jali teoretsko i prakti~no
nadahnu}e pored vrsnih
slikara.
Izdavao je i osmi{qavao
kataloge likovnih #Pejo sus-
reta#. Uz veliko po{tovawe
za ovakav rad, krajwe je vri-
jeme da Branko posthumno do-
bije plaketu op{tine
Prwavor, u oblasti likovnog
i umjetni~kog stvarala{tva.
dobi}e Povequ sa zlatnim
grbom op{tine, dok }e Srebrni
grb biti posthumno uru~en
porodici nekada istaknutog
sportiste i trenera Mladena
]uri}a-Kliwe, koji je nedavno
umro u Prwavoru. Ostavio je
krupne tragove u prwavorskom
sportu, odnosno fudbalskom
klubu Qubi}, ~iji dres je godi-
nama s ponosom nosio slu`e}i
uvijek za primjer mla|im gen-
eracijama.
Skup{tina op{tine je
utvrdila i listu pojedinaca ko-
jima }e biti uru~ene pohvale i
300 konvertibilnih maraka.
Dobitnici }e biti Bogdan
Stani} iz Grabik Ilove,
Branislav Stoj~i} iz
Smrti}a, Ivan Ne{i} iz
Prwavora, Neboj{a
Male{evi} iz ^iv~ija, kao i
Srpska pravoslavna crkvena
op{tina Kula{i.
Sve~ana sjednica
Skup{tine op{tine bi}e
odr`ana u subotu, 24. marta,
u 17 ~asova u Domu kulture
u Prwavoru, a tog dana bi}e
uprili~eno i okupqawe kod
Spomen-kompleksa u generacija
[ibovskoj, odakle su teri-
torijalci svojevremeno
krenuli na Motajicu. Izlazak
na Lipu, na svojevrsni ~as is-
torije i obnavqawe sje}awa na
slavne ratne dane prwavorskih
ratnih jedinica predvi|en je u
nedjequ, 1. aprila. (nz)
Saradnici i uvijek dragi
gosti Pejinog imawa u [tr-
pcima, iako u poodmaklim go-
dinama, kao {to su Jano{
Mesaro{, Milutin Dedi},
Lidija Bogdanovi}, Milan
Radakovi}, Tibor Na|, Mer-
ima Ivkovi} i drugi, sigurno
bi podr`ali takvu inicija-
tivu. U op{tini Prwavor
postoji resor za kulturu gdje
mogu sve to osmisliti i orga-
nizovati da, uz saglasnost
Brankove supruge i bra}e,
jednom godi{we organizuju
izlo`bu radova na{ih i
stranih umjetnika, pa ~ak i
u~enika i studenata. Takva
ideja dobila bi trajni
smisao. Branko je to
zaslu`io. Wegove susrete i
izlo`be redovno sam
posje}ivao i dugujem mu zah-
valnost. Svaki i sva~iji rad
ostavio mi je neku poruku.
Bo{ko POPOVI]
Prwavorski pjesnici obiqe`ili
dvije decenije postojawa
San~aninu poveqa i slika
Prwavorski pjesnici objav-
ili su za 20 godina postojawa
Srpskog kwi`evnog kluba #Ta-
lasi# ~ak 78 kwi`nih naslova.
Jubilej postojawa bio je povod
za masovno dru`ewe stvaralaca
i qubiteqa lijepe pisane
rije~i iz prwavorske i susjed-
nih op{tina.
Okupqawe je iskori{}eno da
bi prwavorski pjesnici zah-
valili Nedeqku San~aninu,
prvom predsjedniku #Talasa#,
koji je na uspje{an na~in prije
dvije decenije sa saradnicima
postavqao temeqe ovog
slo`nog dru{tva.
Za 60 godina rada u nov-
inarstvu i kwi`evnom stvar-
ala{tu San~aninu je
predsjednik #Talasa# Goran
Vukovi} uru~io Povequ i um-
jetni~ku sliku. Ovaj poznati
novinar i priznati kwi`evnik
Ro|endan Radio Prwavora
U najboqim godinama
Sada{wa
Radija
Daleke 1984. godine, 6. marta,
prvi put se oglasio signal
Radio Prwavora na sredwem
talasu 1.341 kiloherc, a kasnije
i FM 99,10 megaherca. Tim
povodom kolektiv je prije
nekoliko dana organizovao
prijem u prostorijama najstari-
jeg prwavorskog medija, na
kojem su se na{li brojni pred-
stavnici politi~kog,
privrednog i javnog `ivota.
Pored ostalih, ro|endan
Radija, odnosno pune 34 godine
rada, ~estitali su na~elnik
op{tine Darko Toma{ i pred-
sjednik Skup{tine op{tine
@eqko Simi}. Na prijemu je
bio i najzaslu`niji pojedinac
za svojevremeno za`ivqavawe
Radija Nedeqko San~anin, kao
i brojni poslovni partneri
koji se ogla{avaju u programu
Radija.
-Radio Prwavor je uvijek bio
u funkciji promocije na{e
sredine, pa tako je bilo i danas,
jer smo na{e goste ~astili
Vukovi} i
San~anin
autor je 12 kwiga, a bio je i ute-
meqiva~ Vidovdanskih
pjesni~kih susreta na Vu~ijaku.
-Govoriti o na{em Saniju
zna~i govoriti o legendi,
`ivoj legendi, zna~i govoriti
o veli~ini, dubini i {irini.
Govoriti o Saniju je i ~ast i
obaveza, du`nost i zadovo-
qstvo, govoriti o onome {to je
ostvario, zna~i, mo}i, htjeti,
znati. Govoriti o ovoj
veli~ini i wegovom jubileju,
wegovih {est decenija stalne
aktivnosti, zna~i obuhvatiti
sve {to je kroz pisanu rije~ i
fotografiju ostavio svom
Prwavoru. Sani je o sebi
napisao legendu prije nego {to
je u wu oti{ao. Pa, sre}no ti
bilo, sre}no na mnogaja qeta -
nadahnuto je govorio Vukovi}
uru~uju}i San~aninu Povequ i
umjetni~ku sliku.(nz)
iskqu~ivo prwavorskim
proizvodima, kao {to su Mesna
industrija #Trivas#,
proizvodwa sireva #Mi-
lankovi}#, kola~i #Ukijeva
~okoladna bajka#, pivo
#triger# i sokovi Dragana
Vrhovca, vino #Vinarije
Vasi}# i drugi - rekao je direk-
tor Radija Dragan Mali}.
On je i pored poslovawa u
te{kim okolnostima najavio
nastavak borbe ne samo za op-
stanak Radio Prwavora, nego
unapre|ewe poslovawa koje }e
za rezultat imati jo{ boqi
program i vi{e mjesto u na{em
medijskom prostoru.
Najstariji prwavorski javni
medij, u kome je zaposleno {est
radnika, organizovao je i hu-
manitarni koncert, a pred-
stavio se bend #Jaha~i magle#.
Zaposleni isti~u da su istin-
ski zaqubqeni u posao kojim se
odavno bave, dodaju}i da su sada
u najboqim stvarala~kim godi-
nama. (nz)
na{ZAVI^A 11
J KOLA@

Dan osoba sa Daunovim sindromom

[arene ~arape kao podr{ka

U Prwavoru je 21. marta Daunovim sindromom, u~enici... Rasparene ~arape Jedna od simbolika ovog dana Pokrenuli smo
prvi put obiqe`en Svjetski uglavnom djece. Najstariji razli~itih boja su zapravo su rasparene {arene ~arape jednu akciju na
dan osoba sa Daunovim sin- me|u wima je Admir ]uran, simboli~an znak podr{ke os- iz prostog razloga {to se dru{tvenim
dromom. Tom prilikom u Prwavor~anima poznatiji obama sa Daunovim vjerovalo da qudi s Daunovim mre`ama, 21. mart
Centru #Neven# uprili~eno kao Ado. sindromom. sindromom ne mogu da upare u Prwavoru - ob-
je dru`ewe korisnika ovog Centar #Neven# [arene ~arape ~arape, {to nije istina, ali jasnio je
Centra, djece sa Daunovim pokrenuo je ovim preplavile su ostala je jedna sim- Bjeloni}.
sindromom, wihovih povodom akciju na dru{tvene pati~na simbo- U Centru
roditeqa, vaspita~a i dru{tvenim mre`e. l i k a . #Neven# trude se
na~elnika op{tine Darka mre`ama kojoj su se - da djeci sa Daunovim sindro- rad sa ovim udru`ewem je na
Toma{a. pridru`ili mom pru`e {to boqe uslove, visokom i profesionalnom
- Ovaj dan u svijetu je sugra|ani, kako bi se {to vi{e soci- nivou, a op{tina }e i daqe
po~eo da se obiqe`ava 2006. kolektivi, jalizovala, a podr{ku u pru`ati podr{ku. Za sve im
godine u Singapuru, pa smo i zaposleni tome dobijaju od stojim na raspolagawu, kao i
mi odlu~ili da ove godine u javnim op{tine Prwavor, cijela administracija -
prvi put obiqe`emo ovaj dan. u s - koja isti~e da poru~io je na~elnik op{tine
Napravili smo malu zakusku tanovama, podr{ku zaslu`uju Darko Toma{.
i pozvali osobe sa Daunovim pojed- sva djeca sa Ina~e, za sada nema po-
sindromom i na~elnika koji i n c i , pote{ko}ama u dataka koliko je osoba sa
nam se pridru`io - rekao je razvoju i wi- Daunovim sindromom na ter-
Bo{ko Bjeloni}, asistent u hovi roditeqi. itoriji RS, dok ih je na
Dnevnom centru #Neven#. - Saradwa podru~ju Bawaluke reg-
U op{tini Prwavor reg- op{tine i Cen- istrovano 64.
istrovano je pet osoba sa tra za socijalni J. DEMOWI]

PRWAVORSKI PLANINARI NE MIRUJU

Prwavor~ani
ugostili vi{e od
350 planinara iz
brojnih gradova
Republike Srpske,
koji su se dru`ili
na 13,5 kilometara
dugoj stazi na
Qubi}u. Uskoro
po~iwe ure|ewe
objekta stare
napu{tene {kole
u Popovi}ima
biqe`avawe dvije

O godine postojawa
~lanovi Plani-
narskog dru{tva
#Korak vi{e# iz Prwavora
imali su na planini Qubi}. Na
Objekat {kole
u Popovi}ima

kvalitetno obiqe`enoj stazi

svoje planinarsko umije}e i
kondiciju testirao je veliki
broj mladih, kojima ni lo{e
Stara {kola VETERAN

vremenske prilike nisu
sprije~ile ugo|aj kakav samo
prirodni ambijent mo`e da
pru`i.
Ciq je, nakon 13,5 kilo-
metara pje{a~ewa, bio u
dvori{tu mjesne osnovne {kole
u Popovi}ima, gdje je planinare
do~ekao ukusan vojni~ki pasuq
i nastavak dru`ewa, kakvo samo
planinari znaju da prirede.
Me|u u~esnicima su bili i
~lanovi Dru{tva #Vedeta# iz
Srpca.
-Stiglo nas je desetak, jer su
neki u posqedwem trenutku,
zbog lo{eg vremena, odustali od
dolaska na ove prostore. Bilo
nam je lijepo, ugodno, kilometre
smo savladali u vedrom
raspolo`ewu, pa }emo na Qubi}
dolaziti i narednih godina -
rekla je Vera Babi}, iz srba~ke
#Vedete#, odakle je do{ao i na-
jmla|i u~esnik mar{a, os-
mogodi{wi Marko Tati}.
- nova radost! ^ast planinara iz [ipova,
Sa izleta na Qubi}u iz dru{tva #Vitorog#, branila
je ~etvoro~lana ekipa.
-Prvi put smo gosti Prwa-
vor~ana, koji su nas ugostili na
visokom nivou. Sklopili smo
prijateqstvo, a saradwa }e se
samo pro{irivati - rije~i su
Dragane Gli{i} iz [ipova.
Zadovoqan je bio i Sr|an
Staki}, predsjednik i glavni
doma}in, u ime lokalnog
dru{tva #Korak vi{e#.
-Ugostili smo vi{e od 350
drugara, a izlet je protekao bez
i jedne intervencije, zbog ~ega
smo posebno zadovoqni.
Ispra}aju}i goste dobili smo
mnogo pohvala, {to nam nar-
avno godi i obavezuje da i
po~etkom naredne godine
budemo doma}ini za primjer -
istakao je Staki}.
Prwavor~ani su bili
sre}ni i zbog ~iwenice da su
dobili vlastiti prostor, jer je
op{tina dozvolila da se os-
novna {kola u Popovi}ima, u
kojoj otprije tri godine nema
|aka, preuredi i postane plani-
narski dom.
-Organizova}emo akcije
na ure|ewu zgrade, kako bi ona
dobila prakti~nu namjenu.
Ovdje, u staroj {koli radio je
decenijama u~iteq Sreto
[i{qagi}, koji je odlaskom u
penziju po`elio da tako|e
postane planinar. Ima}emo na-
jstarijeg ~lana i dobrog poz-
navaoca Qubi}a, ina~e
velikog zaqubqenika prirode
Najpoznatiji u~esnik
ro|endanskog mar{a na
Qubi}u bio je Du{ko
Bla`i} iz Lakta{a, ve-
liki zaqubqenik plani-
narstva, koji je imao
mnogo lijepih rije~i na
ra~un organizatora.
-U planinarstvu sam ve}
46 godina. Ne planiram
da odustanem. Snagu mi
daju i ovi poletarci koji
su stigli iz raznih mjesta.
^estitam Prwavor~anima
na izvanrednoj organi-
zaciji i `elim da istraju
u ostvarewu svih svojih
planova kada je plani-
narstvo u pitawu - rekao
je Bla`i} za na{ list.
- rije~i su sekretara prwa-
vorskog dru{tva Uro{a
[u{ka.
Prwavorski planinari
imaju bogat program godi{wih
aktivnosti, a u opticaju je i od-
lazak na gr~ki Olimp. (B.R)
12

^ESTITAMO VAM DAN OP[TINE - 24. MART!

ov^arska farma
“KUSI]”
AUTO-CENTAR

”PEJA[INOVI]”
www.pejasinovic.com

ZANATSKI CENTAR 2, KOD NADVO@WAKA U PRWAVORU,

TEL: 051/640-301 I 640-303

Op{tinski odbor
Socijalisti~ke partije
Prwavor
na{ZAVI^A 13
J
^ESTITAMO VAM DAN OP[TINE - 24. MART!

JKP "PARK", PRWAVOR,

@IVOJINA PRERADOVI]A BB,

ZAJEDNO SA GRA\ANIMA
ZA ^ISTIJI I QEP[I GRAD!

LOVA^KO Sirana ”Milankovi}”

DRU[TVO
”BORIK”,
PRWAVOR,
051/660-150
MILANKOVI]
VLASNIK DALIBOR
bb, PRWAVOR
DOWI PALA^KOVCI
688
TELEFON: 065/603-
14 [AH U~esnice turnira

[ahovski radnici Poto~ana istrajavaju u organizaciji

@enski `enskog turnira, koji je povodom obiqe`avawa Dana `ena
imao 38. izdawe. Ovogodi{we izdawe okupilo je 17 igra~ica
{ahovski iz nekoliko gradova Republike Srpske. Najzastupqenije su
turnir u bile igra~ice iz Tesli}a, odakle su stigle i ~etiri sestre,
Poto~anima Ma{a odnosno po dvije iz porodica Babi} i Tomi}.
Babi} Istinski podvig ostvarila je devetogodi{wa Ma{a poena, {to je bilo dovoqno za {esto mjesto. Lawska pobjednica Milanka
Podvig Babi}, u~enica ~etvrtog razreda osnovne {kole, koja je iz
sedam partija osvojila sedam poena, pa je ubjedwivo stigla
Tomi} iz Tesli}a zavr{ila je turnir sa 4,5 poena na ~etvrtom mjestu, dok je
wena sestra Vladanka imala pola poena vi{e i za jednu poziciju boqi
Ma{e do prvog mjesta. U posqedwem kolu pobijedila je 65 godina plasman. Na drugom mjestu u generalnom plasmanu bila je tako|e talento-
stariju rivalku Stanojku \eor|i} iz Dervente. Ma{a je na- vana Bojana Bojani} iz Dervente.
Babi} jmla|a pobjednica od pokretawa ove popularne i nadaleko U~esnice turnira ponijele su i ovaj put lijepe uspomene iz ovog prwa-
~uvene smotre `enskog {aha. vorskog sela, a organizator je, uz ~okolade svim takmi~arkama, dodijelio i
Ma{ina sestra bliznakiwa Milana Babi} osvojila je 4 nov~ane nagrade za pet najuspje{nijih {ahistkiwa. (nz)

Simo \uri}, poto~anska {ahovska nada

Taktika kao vojna akcija

[ah je odavno postao
smisao `ivota Sime \uri}a,
koji je nakon prvog susreta sa
{ahovskom tablom shvatio da
mu se ona ne~ujno i sasvim
neprimjetno uvukla u svakod-
nevni na~in odvijawa `ivota.
^lan je {ahovskog kluba
#PO[K# Poto~ani, a crno-bi-
jelim {ahovskim figurama is-
puwen je wegov `ivot.
Simo je {ahovsko ~udo od
djeteta, talenat, koga je u
carstvo ove magi~ne igre uveo
wegov djed, koji je tada ovom
djetetu po~eo obja{wavati
svrhu crno-bijelih figura.
Popadi} i Tada je {ah bio samo jedno
pobjednik
Vuki} od mojih mnogih interesovawa,
tako da sam se brzo okrenuo ka
drugim stvarima i na neki
Velemajstori u Poto~anima na~in zapustio {ah - prisje}a
misije gdje svaki potez mora da
bude do detaqa razra|en.
Miran i tih po~etak, surova i
uzbudqiva sredi{wica i ele-
gantan zavr{etak. Na prvi
pogled nespojivo se poslo`i u
jednoj partiji {aha - sa ve-
likim entuzijazmom pri~a ovaj
mladi}.
Pored mnogobrojnih
turnira u zemqi, Simo je do
sada tri puta u~estvovao na
kadetskom prvenstvu Republike
Srpske, a imao je i ~ast da se
plasira na dr`avno prvenstvo,
te tako igra sa najja~im
igra~ima wegove `ivotne dobi.
Paralelno s’ tim, igrao je i
ekipna prvenstva za klub
#PO[K# Poto~ani, a u
budu}osti planira, kako ka`e,
da ovim tempom nastavi, ali za
izgubqena partija se pretvori
u dobijenu i obrnuto.
U moru svih uspjeha, koje je
ve} do`ivio, isti~e da je
te{ko izdvojiti onaj uspjeh
koji mu najvi{e zna~i:
Ako bih morao da istaknem
jedan, onda neka to bude per-
formans na ekipnom prvenstvu
2016. godine u Bile}i, gdje sam
ostvario tri pobjede i jedan
poraz. To prvenstvo mi je
posebno zna~ilo, jer nisam
igrao samo za sebe. Od mojih
partija zavisio je plasman
~itave ekipe. Samim tim mnogo
je ve}i pritisak na svakom
igra~u i mnogo je qep{i osje}aj
posti}i ne{to za cijeli tim a
ne samo za sebe.
Simo je trenutno student
prve godine Ma{inskog fakul-

Veteran Vuki}
se Simo svojih po~etaka, te do-
daje da mu se povratak u svijet
{aha desio sa polaskom u
sredwu {kolu, gdje uz nekoliko
seniorski tim. teta u Bawoj Luci, tako da nema
- Trenutno se vodim kao mnogo slobodnog vremena kako
igra~ prve kategorije u svome bi se vi{e posvetio ovoj
klubu. Na`alost, jo{ nisam drevnoj vje{tini:

u punoj formi
prijateqa po~iwe da se ne{to
ozbiqnije bavi ovom igrom.
Te{ko je re}i ~ime to
{ahovska tabla vijekovima
privla~i sebi nove #vjernike#.
Biv{i vi{egodi{wi prvak Jugoslavije trijumfovao je na 25. Mo`da odgovor krije jedna
Svetosavskom turniru u Poto~anima, ispred velemajstora Dalibora stara izreka koja ka`e da u jed-
noj partiji {aha ima vi{e
Stojanovi}a, FIDE majstora Miladina Gavri}a i lawskog pobjednika avantura nego na svim morima
Du{ana Leki}a. Nastupao je 41 igra~, a osam prvoplasiranih dobili svijeta. Me|u onima koji su
su nov~ane nagrade organizatora, mjesnog [K ”PO[K” op~iweni #{ahovskim
ludilom# je zasigurno i Simo.
o{ jedno izdawe tradi- takmi~ara koji su za plasman do Bawaluka nema nikakvog U po~etku {ah je za wega pred-
cionalnog {ahovskog osme pozicije dobili nov~ane {ahovskih doga|aja, naravno
imao prilike da u~estvujem na
rejtingovanom turniru ali
planiram da, kada se jo{
usavr{im, u~estvujem u jednom i
startujem sa {to ve}im
po~etnim rejtingom.
Za wega je {ah nepred-
vidiva igra, u kojoj se nikada ne
zna ko dobija, a ko gubi.
Iako u svakoj partiji fig-
ure kre}u sa istih pozicija, ni-
jedna {ahovska partija nije
ista. Samo jedan potez je dovo-
- Dok sam jo{ i{ao u sredwu
{kolu i imao mnogo vi{e slo-
bodnog vremema to je otprilike
izgledalo ovako: jutarwa par-
tija {aha preko interneta,
kako bih se razbudio i mogao da
funkcioni{em ostatak dana, te
dodaje da je {ah sa prijateqima,
prije ili poslije {kole, bio
gotovo neizostavan tokom
sredwo{kolskih dana.
Mnoge uspjehe Simo je
postigao marqivim radom, us-

J turnira u Poto~anima is-

punilo je o~ekivawa
qubiteqa drevne igre,
koji su se tokom devet kola bo-
rili za {to boqi plasman.
Prvo mjesto osvojio je velemajs-
tor Milan Vuki}, ina~e stalni
u~esnik poto~anske smotre
posve}ene obiqe`avawu Dana
svetog Save. Tokom jednodnevog
skupa kibiceri su mogli da vide
brojne kvalitetne i neizvjesne
borbe, koje su se vodile u
u~ionicama mjesne {kole
#Milo{ Crwanski#.
Cijelim poenom protiv
kolege po tituli, Stojanovi}a,
prvo mjesto osvojio je Vuki}, sa
7,5 poena. Stojanovi} je turnir
zavr{io na drugom, a Miladin
Gavri} na tre}em mjestu, sa
pola poena mawe. Pro{lo-
godi{wi pobjednik Du{an
Leki} zavr{io je na ~etvrtom
mjestu, a daqe slijede Vlado
Jakovqevi}, Neven Aleksi},
Vlado Narand`i} i Ranko
Juji}, s kojim se zavr{ava lista
nagrade.
Na turniru se predstavio
41 igra~, a prijatno iznena|ewe
predstavqa plasman mladog
Sime \uri}a, ~lana [K
#PO[K#, koji je osvojio 5
poena. Ne{to skromniji u~inak
imali su Prwavor~ani Petko
Bo`i}, Gostimir Vrhovac i
Braco Kraji{nik.
Drago mi je da u
Poto~anima postoji stalna
`eqa da istraju na organizaciji
jedne ovakve, svakog po{tovawa
vrijedne revije. Podsjeti}u po
ko zna koji put da ve} godinama
MONOGRAFIJA
Predsjednik poto~anskog
kluba Miroslav
Popadi} najavio je da
}e ”PO[K” ove godine,
povodom ~etiri decenije
postojawa ovog kolek-
tiva, izdati klupsku
monografiju.
ako izuzmemo povremene
turnire za mla|i uzrast, a {ah
je zamro i u mnogim drugim,
ve}im bosanskohercegova~kim
gradovima. [ahovski entuizi-
jasti, predvo|eni Miroslavom
Popadi}em, zaslu`uju sve ~es-
titke, jer pokazuju u praksi da
se uz dobru voqu, mo`e
odr`avati jedan tako jak skup -
rekao je velemajstor Vuki}.
Rije~i pohvala imali su i
ostali u~esnici, iz ~ega se
mo`e zakqu~iti da je ovaj
turnir istinski praznik igre
na crno-bijelim poqima.
Doma}in je zahvalio
pokrovitequ turnira, na~el-
niku op{tine Darku Toma{u,
uz ~iju podr{ku je turnir
ponovo, a na zadovoqstvo svih,
imao sva ona pozitivna
obiqe`ja. Najuspje{nijim
takmi~arima nov~ane na-
grade uru~io je Milo{
Popadi}, predsjednik Sav-
jeta mjesne zajednice
Poto~ani. (br)
stavqao, kako ka`e, jednu igru
i ni{ta vi{e od toga.
- Jednostavno vid razonode
i na~in da se ubije slobodno
vrijeme. Me|utim, gledaju}i
qan da se kom-
pletna igra
okrene u
drugom
pravcu.
pijevaju}i da uskladi {ahovske
i {kolske obaveze. [ah je svo-
jevrsna igra nerava, pa je zato
neophodna mirno}a i velika
mentalna snaga kako bi se
partije {ahovskih majstora iz Naiz- izdr`ala naporna bitka na
cijeloga svijeta uvidio sam qe- g l e d {ahovskoj tabli i iz we
potu koju igra nosi u sebi. iza{ao kao pobjednik.
Po~eo sam da posmatram {ah Ovom mladom ~ovjeku sig-
kao bojno poqe gdje se urno predstoji mnogo pobjeda u
sukobqavaju dvije vojske, {to {ahovskoj budu}nosti.
je unijelo jednu pot- @. KNE@EVI]
puno novu dimenz-
iju u moju igru.
Smi{qawe pob-
jedni~ke tak-
t i k e
pretvorilo se
u plani-
r a w e
vojne
na{ZAVI^A
J SPORT
Tekvondo predwa~io
Ovaj sport bio
dominantan u
2017. godini, a
uz klupsku,
glavne nagrade
dobili brat i
sestra Sava i
Jovana Wegovan.
Priznawa dobili
i najtalentovaniji
mladi takmi~ari,
kao i stru~waci,
sportski radnici,
novinari…
p{tinski sportski
savez sa novim,
O svje`im snagama bio
je uspje{an organi-
zator 17. izbora
sportiste godine prwavorske
op{tine. Najve}i broj priz-
nawa dobio je Tekvondo klub
#Prwavor#, dok su ~lanovi
ovog kolektiva brat i sestra
Sava i Jovana Wegovan
progla{eni za najboqe
sportiste op{tine u mu{koj i
MAGISTRALNI PUT,
KOD RESTORANA
“LEBURI]”,
PRWAVOR,
TELEFON:
051/470-295
“Jungi}”
UVIJEK BOGAT IZBOR SVJE@IH SLATKIH I SLANIH PECIVA,
BUREKA, PICA, HQEBA I DRUGIH PROIZVODA OD BRA[NA.
DOBRO NAM DO[LI!
15
IZBOR SPORTISTE GODINE
Nagra|eni
sportisti
`enskoj seniorskoj konkuren- Kod seniora priznawa su
ciji. uz duet Wegovana, dobili MINUT ]UTAWA
Atleti~ar Nikola atleti~ari Jelena Gaji} i
Petrovi} i atleti~arka Maja Milan Vidovi}, fudbaler Prije po~etka
Kuzmanovi}, oboje iz Atlet- Danko Segi}, odbojka{ica Dan- progla{ewa najboqih,
skog kluba #Prwavor#, pred- ica Kusturi}, xudisti Kata- sportisti, gledaoci i
vodili su najtalentovanije rina @ivkovi} i Dejan funkcioner u prepunoj
sportiste, a u ovoj kategoriji Milija{, rukometa{ Sa{a sali Doma kulture, min-
jo{ su nagra|eni fudbaleri Auli}, {ahista Ilija utom }utawa odali su
Jasminko Kova~, Jovan [ormaz, ko{arka{ po{tu nedavno pre-
Remi}, Nikola Koji}, Nikola Kalabi}, minulim sportistima
Jasmin Xini}, Mihajlo teniser Marko Mladenu ]uri}u Kliwi
Milin~i} i Du{ko Pezer i i Dragi{i Gi{i \uki}u.
Subi}, kik-bokseri stonoteniser
An|ela Veselinovi} i Klaudio Mi- jistaknutijem sportskom rad-
Stefan Vola{, lankovi}. niku, a jo{ su vrednovani
karatistkiwa Emilija Nagra|eni su Miroslav Popadi}, Sandra
J a n k o v i } , i sekcija veter- Telen, Zoran Male{evi},
rukometa{ica Tea ana Fudbalskog Branislav @ivkovi} i Zoran
Softi}, {ahista Simo kluba Qubi} i Deket. Najboqi treneri u 2017.
\uri}, atleti~arka Dalibor Vrho- godini bili su Dragan Kalaba i
Belma ]uran, vac, trener u @eqko Petrovi}, a u kolek-
ko{arka{ Stefan Pre-
radovi}, aikido borac Dejan
Ivi}, odbojka{ica Marija
Kalabi}, xudista Luka Su-
vajac, rukometa{ Ogwen
AK #San#, kao i
~lan Udru`ewa
invalida Goran
Vasi}. U konkuren-
ciji najboqih sudija
tivnim sportovima Mile
[qivi}. Za izuzetne rezultate
nagra|en je i Ko{arka{ki
klub #Mladost-Buldogsi#.
Organizator je nagradio i
Kovjani}, tekvon- priznawa su uru~ena sportiste mjesne zajednice
doistkiwa Tijana Smiqi}, Slavi{i Kuzmanovi}u, Popovi}i kao vi{estruke pob-
xudistkiwa Darija Sto- Aleksandru We- jednike u generalnom plasmanu
janovi}, teniser Dra`en gomirovi}u i Darku #Vidovdanske olimpijade# u
Petrovi}, karatista Alek- Jotanovi}u. @ivko Kula{ima, kao i sportske nov-
sandar Trivunovi} i tekvon- Jovana Milija{ dobio je na- inare Branu Radulovi}a i Zo-
doista Dejan Modi}. i Sava gradu namijewenu na- rana An~i}a. (NZ)
Wegovan
^ESTITAMO VAM DAN OP[TINE - 24. MART!
Dijamantsko
Pekara
bu{ewe
betona
Dragoqub Sari}, Prwavor, Svetosavka bb,
tel: 065/252-320