Sadržaj

UVOD ............................................................................................................................................. 1
1. Imovinski odnosi bračnih partnera ......................................................................................... 2
2. Zakonski imovinski režim ....................................................................................................... 2
2.1. Bračna stečevina ............................................................................................................... 3
2.1.1. Priroda bračne stečevine ................................................................................................ 4
2.1.2. Predmet bračne stečevine .............................................................................................. 5
2.1.3. Upravljanje i raspolaganje bračnom stečevinom ........................................................... 6
2.1.4. Podjela (razvrgnuće) bračne stečevine .......................................................................... 8
2.2. Posebna imovina .............................................................................................................. 9
3. Ugovorni imovinski režim ..................................................................................................... 10
4. Ugovor o poklonu između bračnih partnera .......................................................................... 12
5. Odgovornost bračnih partnera za obaveze prema trećim osobama ....................................... 12
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 14
Literatura ....................................................................................................................................... 16
 UVOD

U ovom radu biti će upoređena rješenja Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine i
Obiteljskog zakona Republike Hrvatske po pitanju imovinskih odnosa bračnih partnera.
Nastojeći da kroz ovaj rad prikažemo sličnosti i razlike između dva zakonodavstva, krenut ćemo
sa osnovnom podjelom na bračnu stečevinu i posebnu imovinu. U okviru bračne stečevine prvo
ćemo se osvrnuti na njenu prirodu i predmet, a zatim ćemo prikazati kako su upravljanje i
podjela bračne stečevine riješeni u oba zakonodavstva. Zatim će biti prikazani pravni osnovi za
sticanje posebne imovine, nakon čega će biti obrađena tema bračnog ugovor. Obrađujući još
dvije manje tematske cjeline, ovaj rad će pokušati da pruži cjelovitu uporedbu između ova dva
zakonodavstva.

1
 1. Imovinski odnosi bračnih partnera

Imovinski odnosi između različitih subjekata uređeni su propisima građanskog prava.1 U slučaju
kada su subjekti tih odnosa bračni i vanbračni partneri, roditelji i djeca, te roditelji vanbračnog
djeteta ( u slučaju snošenja troškova trudnoće i porođaja vanbračnog djeteta) oni su tradicionalno
predmet normiranja porodičnog zakonodavstva.2 Imovinski odnosi bračnih partnera u Federaciji
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu FBiH) normirani su odredbama Porodičnog zakona, dok
su u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu RH) isti odnosi normirani odredbama Obiteljskog
zakona.3

Imovinski odnosi bračnih partnera su u Porodičnom zakonu FBiH, kao i u Obiteljskom zakonu
RH, uređeni na dva načina, pri čemu je bračnim partnerima ostavljena mogućnost izbora između
dva ponuđena režima – zakonskog i ugovornog.4 Ukoliko bračni partneri ne žele da se na njihove
imovinske odnose primijene odredbe iz zakona o bračnoj stečevini i posebnoj imovini oni mogu
te odredbe isključiti zaključenjem ugovora, kojim oni uređuju svoje imovinske odnose onako
kako to njima odgovara.5

2. Zakonski imovinski režim

Porodični zakon FBiH, kao i Obiteljski zakon RH, pri uređenju imovinskih odnosa bračnih
partnera polaze od načela porodične (odnosno obiteljske) solidarnosti i ravnopravnosti bračnih
partnera.6 U okviru zakonskog imovinskog režima, u oba zakonodavsta, postoje bračna stečevina
i posebna imovina, a kriteriji za razdvajanje ove dvije imovine su način stjecanja tj. porijeklo i
vrijeme stjecanja prava.7

1
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, I izdanje, Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2007.
godine, str. 69.
2
Ibid.
3
PORODIČNI ZAKON FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (''Službene novine Federacije BiH'' broj 35/05,
41/05, 31/14 (20.06.2005));kao i OBITELJSKI ZAKON Republike Hrvatske; (''Urbroj 103/15'' (22.rujna 2015))
4
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 69.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, narodne novine,
Zagreb, 2002. godine., str.473.
5
Ibid.
6
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 71.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.473.
7
Ibid.

2
 2.1. Bračna stečevina

Porodični zakon FBiH i Obiteljski zakon RH daju skoru identičnu definiciju bračne stečevine,
podrazumijvajući pod njom imovinu koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja
bračne zajednice, kao i prihode iz te imovine.8 Bitna obilježja bračne stečevine u slučaju oba
zakonodavstva su način i vrijeme stjecanja imovine.9 Stečevina se dakle po oba zakona stječe
radom u toku trajanja bračne zajednice, ali oba zakona predviđaju određena odstupanja od rada
kao načina stjecanja bračne stečevine, u čemu nalazimo jednu od značajnih razlika između ova
dva zakona. 10 Porodični zakon FBiH pored prihoda iz imovine, u bračnu stečevinu ubraja
dobitke od igara na sreću, prihode od intelektualnog vlasništva kao i poklone trećih osoba. 11
Obiteljski zakon RH je pored prihoda koji potječu od zajedničke imovine, u bračnu stečevinu
uvrstio i dobitke od igra na sreću, prihode od autorskog prava i autorskom pravu sličnih prava
ostvarenih tokom trajanja bračne zajednice.12 Rad bračnih partnera, u slučaju oba zakonodavstva,
može biti zajednički (u krojačkoj radnji, advokatskom uredu) i pojedinačan (temeljem radnog
odnosa), a isto tako, rad kao način stjecanja bračne stečevine u oba zakonodavstva može biti
neposredan ( neposredno stvaranje nove vrijednosti koja se može iskazati u obliku plate ) ili
posredan ( rad jednog bračnog partnera za koji ne dobija naknadu, ali omogućava drugom
bračnom partner da radi i stječe zaradu, oslobađajući ga obaveza u domaćinstvu i porodici ).13

Prihodi iz imovine koja je stečena radom, imovine koja čini bračnu stečevinu, ulaze dakle u
bračnu stečevinu bez obzira na način na koji su stečeni – radom ili bez rada. 14 U bračno
stečevinu u FBiH kao i u RH ulaze i dobici od igara na sreću.15 U oba slučaja ovo rješenje je
prihvaćeno prvenstveno zbog načela porodične (obiteljske) solidarnosti, ali i kako bi se izbjegli
različiti sporovi koji u praksi mogu nastati i skratilo trajanje sudskih procesa, jer je po ranijoj
praksi imovina od igara na sreću odlazila onom bračnom partneru koji je svoju imovinu uložio, a
jako teško je dokazati da li je ulog potekao iz posebne imovine ili iz bračne stečevine.16

Prihodi od intelektualnog vlasništva, dakle autorskih prava i autorskim pravima srodnih prava,
ulaze u bračnu stečevinu. 17 Dakle, ova odredba ne dovodi u pitanje samo intelektualno
vlasništvo, nego samo prihode od istog, te u bračnu stečevinu ulaze prihodi od autorskih prava;
autora u oblasti književnosti, umjetnosti i nauke, kao i prihodi od prava industrijskog vlasništva :

8
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 71.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.474.
9
Nerimana Traljić; Suzana Bubćć, Bračno pravo, str. 71.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.475.
10
PORODIČNI ZAKON FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (''Službene novine Federacije BiH'' broj 35/05,
41/05, 31/14 (20.06.2005));kao i OBITELJSKI ZAKON Republike Hrvatske; (''Urbroj 103/15'' (22.rujna 2015))
11
Član 251. st. 2.,3. i 4., PZFBiH
12
član 36. st. 1. i 2. OZRH
13
Nerimana Traljić; Suzana Bubćć, Bračno pravo, str. 72.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.475.
14
Ibid.
15
Član 251. st. 3. PZFBiH; kao i član 36., stav2., OZRH
16
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 74
17
Ibid.

3
patenata, žigova, industrijskog dizajna. 18 Zakonodavstvo Federacije Bosne i Hercegovine
napravilo je još jednu iznimku od rada kao načina stjecanja bračne stečevine, a to je poklon koje
su treće osobe učinile za vrijeme trajanja bračne zajednice.19”Pokloni će ući u posebnu imovinu
jednog bračnog partnera samo onda kada iz namjene poklona proizilazi ili se iz okolnosti u
momentu davanja poklona može zaključiti da je poklonodavac želio učiniti poklon samo jednom
bračnom partner.”20 Obiteljski zakon nema odredbu po kojoj pokloni trećih osoba ulaze u bračnu
stečevinu i obzirom da je poklon trećih osoba imovina koja se prema odredbama Obiteljskog
zakona RH stiče po osnovu različitom od načina stjecanja bračne stečevine, zaključujemo da
pokloni trećih osoba ulaze u posebnu imovinu ( o kojoj će se govoriti kasnije ) .21

Značajan konstitutivni element, odnosno značajno obilježje bračne stečevine je i vrijeme njenog
stjecanja, jer se ona stječe isključivo u toku trajanja brače zajednice, kako u zakonodavstvu FBiH
tako i u zakonodavstvu RH.22 Ovdje se dakle, u oba slučaja, akcenat stavlja na postojanje bračne
zajednice, a ne na postojanje braka; nije dovoljno da brak samo pravno postoji, nego je
neophodno i faktično postojanje ( makar bračni partneri neko vrijeme i ne živjeli zajedno ) da bi
imovina stečene u tom period ušla u bračnu stečevinu. 23 Imovina stečena u vrijeme trajanja
trajanja potupka za razvod ( ili poništenje ) braka ulazi u posebnu imovinu jer bračni partneri u
tom period ne ostvaruju zajednicu života, a teret dokazivanja da bračna zajednica nije prestala
danom prestanka braka nego prije , u sudskom postupku , ide onom partneru koji to tvrdi.24
“Imovina čini bračnu stečevinu i onda kada brak, u toku čijeg je postojanja ona stečena, bude
poništen.”25 “Međutim, ukoliko je brak nepostojeći, imovina koja se stekne u toku zajedničkog
života ‘bračnih partnera’ neće se smatrati kao stečevina, osim ako se na ovaj ‘brak’, odnosno na
imovinu stečenu u njemu, mogu primijeniti odredbe o vanbračnoj zajednici, odnosno o
vanbračnoj stečevini.”26

2.1.1. Priroda bračne stečevine

Priroda bračne stečevine je riješena na isti način u oba zakonodavstva, u oba slučaja bračna
stečevina je po svojoj prirodi suvlasništvo. 27 Suvlasništvo ( lat. condominium, comunio pro
indivisio ) za razliku od zajedničkog vlasništva kod koga su udjeli bračnih partnera nepoznati do

18
ibid.
19
Član 251. st. 2. PZ FBiH
20
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 73
21
Član 39. st. 2. OZ RH
22
Nerimana Traljić; Suzana Bubćć, Bračno pravo, str. 75.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.476.
23
Ibid.
24
Ibid.
25
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 75.
26
Ibid.
27
PORODIČNI ZAKON FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (''Službene novine Federacije BiH'' broj 35/05,
41/05, 31/14 (20.06.2005));kao i OBITELJSKI ZAKON Republike Hrvatske; (''Urbroj 103/15'' (22.rujna 2015))

4
podjele, postoji onda kada nepodijeljena stvar pripada bračnim partnerim ( u slučaju da se ne
govori o bračnim partnerima dvjema ili više osoba ) tako da svakom bračnom partneru kao
suvlasniku pripada polovina bračne stečevine; on je vlasnik polovine idealnog dijela svake stvari
i vlasnik polovine svakog prava koje čini bračnu stečevinu.28 Ovo načelo se ponovo zasniva na
porodičnoj ( obiteljskoj ) solidarnosti i ravnopravnosti bračnih partnera, ima za cilj uklanjanje
dugih sudskih procesa i drugih, u sudskoj praksi prisutnih, problema, koji su se javljali pri
podjeli imovine; a ove odredbe se isključuju jedino zaključenjem predbračnog ugovora. 29 Ova
odredba ima nedostatke i nepravedna je u slučaju kada jedan bračni partner znatnije doprinosi
stjecanju bračne stečevine, ali u takvim slučajevima bračni partneri mogu da ugovore drugačiji
način podjele imovine, tako da su pozitivne strane ove odredbe daleko važnije i veće od
negativnih. 30 Oba zakona ostavljaju mogućnost da se oba bračna partnera upišu kao vlasnici
stečevine u zemljišne knjige, ukoliko je upisan samo jedan.31

2.1.2. Predmet bračne stečevine

U oba slučaja predmet bračne stečevine su stvarna i obligaciona prava ili drugim riječima :
bračna stečevina je skup stvari i prava.32 Dakle, predmet bračne stečevine može biti :

- plata ( zarada )
- vlasništvo nad nekretninama i pokretninama stečenim radom, novcem, na osnovu
ugovora o doživotnom izdržavanju itd.
- vlasništvo nad preduzećem ili trgovačkim obrtom osnovanim sredstvima iz bračne
stečevine
- ušteđevina u novcu
- predmeti za osobnu upotrebu
- te već navedeni prihodi od bračne stečevine, prihodi od intelektualnog i njemu srodnih
vlasništva, dobici od igara na sreću ( u zakonodavstvu FBiH pokloni trećih osoba učinjeni
bračnim partnerima ).33

28
Nerimana Traljić; Suzana Bubćć, Bračno pravo, str. 76.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.477.
29
Ibid.
30
Ibid.
31
član 252. st. 3. PZ FbiH; kao i član 36. st. 4. OZ RH
32
Nerimana Traljić; Suzana Bubćć, Bračno pravo, str. 77.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.477.
33
Nerimana Traljić; Suzana Bubćć, Bračno pravo, str. 73.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.478.

5
 “Od obligacionih prava u bračnu stečevinu ulaze potraživanja i dugovi nastali u vezi sa
bračnom i porodičnom zajednicom i bračnom stečevinom.34

U sudskoj praksi bi mogli nastati i vjerovatno će sudska praksa rješavati slučajeve vezane za
neka imovinska prava, kao što su prava iz životnog ili dodatnog penzionog prava, prava na
osnovu dionica ili dividend trgovačkog društva, prava iz namjenske stambene štednje i sl.35

2.1.3. Upravljanje i raspolaganje bračnom stečevinom

Porodični zakon FBiH normira da se na upravljanje bračnom stečevinom, osim ako samim
Porodičnim zakonom nije drugačije određeno, primjenjuju odredbe stvarnog i obligacionog
prava; a Obiteljski zakon RH normira istu odredbu pri kojoj se na bračnu stečevinu koriste
odredbe stvarnopravnih i obaveznopravnih odnosa, ukoliko istim zakonom nije drugačije
određeno; iste odredbe se u oba zakona odnose i na raspolaganje. 36 Kao suvlasnik, svaki bračni
partner ima pravo stvar koja je predmet stečevine posjedovati i njome se koristiti, srazmjerno
svome dijelu; bračni drug svojim idealnim dijelom samostalno raspolaže, snosi troškove i terete
tog dijela i samostalno stavlja zahjeve u vezi sa svojim idealnim dijelom, ali tim raspolaganjem
ne smije da dira u tuđa prava.37 ”To znači da bi bračni drug mogao pravnim poslom samostalno
otuđiti svoj idealni dio bez pristanka drugogo bračnog druga, samo kad tim raspolaganjem ne bi
umanjio ukupnu vrijednost bračne stečevine.”38 Porodični zakon FBiH kao ni Obiteljski zakon
RH nisu normirali pravo preče kupovine za jednog bračnog partnera, ukoliko drugi prodaje svoj
idealni dio; ovo pravo se u zakonodavstvu FBiH ostvaruje samo u slučaju kada sud naredi
podjelu stvari prodajom, na što je sud ovlašten u slučaju kada bi fizička podjela stvari znatno
umanjila vrijdnost stvari ili kada je fizička podjela stvari nemoguća. Ove odredbe nema u
obiteljskom zakonu RH. 39 Što se tiče cjelokupne imovine, bračni partneri imaju pravo
zajedničkog upravljanja bračnom stečevinom. Upravljati može i jedan bračni partner ( ukoliko
izrazi spremnost i sposobnost, odnosno drugi izrazi nespremnost i nesposobnost ) ili u slučaju da
ni jedan od bračnih partnera ne može upravljati stečevinom na pravi način upravljanje se može
povjeriti trećoj osobi; svakako vrijedi napomenuti da bračni partneri mogu odustati od jedne od
ovih opcija i mogu izabrati drugu.40 Bračni partneri se o upravljanju mogu dogovoriti u bračnom

34
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 77.
35
Nerimana Traljić; Suzana Bubćć, Bračno pravo, str. 77.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.478.
36
član 253. PZ FBiH kao i član 38. OZ RH
37
Nerimana Traljić; Suzana Bubćć, Bračno pravo, str. 77.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.475.
38
Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.479.
39
PORODIČNI ZAKON FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (''Službene novine Federacije BiH'' broj 35/05,
41/05, 31/14 (20.06.2005));kao i OBITELJSKI ZAKON Republike Hrvatske; (''Urbroj 103/15'' (22.rujna 2015))
40
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 78.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.480.

6
ugovoru, a također mogu zaključiti sporazum, u nepropisanoj formi, o upravljanju pojedinim
dijelovima imovine, odnosno pojedinim stvarima iz imovine iz imovine.41

U slučaju kada bračni partneri ne mogu postići saglasnost u vezi s upravljanjem i korištenjem
imovine, a radi se o poslovima redovite upotrebe, odluku na zahtjev jednog ili oba bračna
partnera u vanparničnom postupku donosi sud i to pitanje je na isti način uređeno u oba
zakonodavstva. 42 Saglasnost oba bračna partnera mora se postići i u slučaju preduzimanja
poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja ( promjena namjene stvari, otuđenje cijele stvari,
izdavanje cijele stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, zasnivanje služnosti, veće
popravke ), ali u slučaju nepostizanja saglasnosti u FBiH svaki bračni partner ima pravo
zahtijevati da o tom pitanju odluči sud, a u slučaju RH jedina opcija za bračnog partnera koji želi
da poduzme taj posao jeste podjela bračne stečevine tj. razvrgnuće suvlasničke zajednice.43 Za
raliku od porodičnog zakona FBiH, Obiteljski zakon RH propisuje prava i obaveze trećih osoba
koje stupaju u pravne poslove s osobama koje su u braku. 44 Od treće osobe se zahtijeva da
provjeri saglasnost i drugog ( tj. oba ) bračna partnera prilikom sklapanja pravnog posla. 45
Obiteljski zakon RH iz 2015. se po pitanju prava i obaveza trećih lica koja sklapaju pravne
poslove s bračnim partnerim, ne razlikuje samo od Porodičnog zakona FBiH, nego je pretrpio
određene izmjene u odnosu na obiteljski zakon iz 2003. godine.46 Naime, po starom zakonu,
ukoliko je treća osoba savjesna, nepostojanje saglasnosti za poslove redovite upotrebe nije
uticalo na prava i obaveze treće osobe, u primjeru suprug koji ne bi dao pristanak na kupovinu
male lampe ne bi mogao tražiti poništenje tog posla, ali ako bi žena prodala vrijednu umjetničku
sliku, suprug bi mogao tražiti poništenje tog posla. 47 Prema odredbama novog Obiteljskog
zakona, nepostojanje saglasnosti za redovne i izvanredne poslove ( ili kako je u zakonu navedeno
iz stavka 1. i 2. ovog člana ) ne utječe na prava i obaveze poštene ( savjesne ) treće osobe.48
Dakle, u novom zakonu se odredbe za poštenu ( savjesnu ) treću osobu podrazumijevaju i u
slučaju izvanrednih poslova ( veća popravka, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje
cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke
na cijeloj stvari, davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti itd.).49
”Bračni drug bez čije saglasnosti je izvanredni posao iz stavka 2. ovog članka poduzet ima pravo
na naknadu štete koja mu je od strane drugog bračnog druga time uzrokovana.”50

41
Ibid.
42
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 71.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.481.
43
Ibid.
44
PORODIČNI ZAKON FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (''Službene novine Federacije BiH'' broj 35/05,
41/05, 31/14 (20.06.2005));kao i OBITELJSKI ZAKON Republike Hrvatske; (''Urbroj 103/15'' (22.rujna 2015))
45
Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.481.
46
OBITELJSKI ZAKON Republike Hrvatske; (''Urbroj 103/15'' (22.rujna 2015)); kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko
pravo, narodne novine, Zagreb, 2002. godine., str.481.
47
Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.481.
48
član 37. st. 3. OZ RH
49
član 37. st. 2. OZ RH
50
član 37. st. 2. OZ RH

7
 2.1.4. Podjela (razvrgnuće) bračne stečevine

Što se tiče podjele bračne stečevine, oba zakona daju mogućnost podjele bračne stečevine
ugovorom bračnih partnera ili sudskim postupkom. 51 Bračnim ugovorm se način podjele
određuje pri sklapanju braka, ali i u toku braka s tom razlikom da se u toku braka podjela može
odnositi i na cjelokupnu stečevinu ( kao u toku sklapanja braka ) ili samo na pojedine stvari iz
imovine; dakle bračni partneri se mogu sporazumjeti o podjeli suvlasništva nad pojedinom stvari
ili pravom koje su dio suvlasničke zajednice. 52 Sudskim putem se, u oba zakonodavstva,
imovina može podijeliti u toku braka i nakon njegova prestanka, a bračni ugovor ostavlja
mogućnost bračnim partnerima da se dogovore o memento podjele.53 Što se sudske odluke o
podjeli tiče ona može biti donešena u vanparničnom postupku na zahtjev bračnog partnera onda
kada se zna koja imovina ulazi u bračnu stečevinu, a u slučaju kada je sporno da li neke stvari ili
prava ulaze u bračnu stečevinu ili posebnu imovinu tada se na zahtjev bračnog partnera pokreće
parnični postupak. 54 Pored bračnih partnera, parnični postupak može pokrenuti i povjerilac
jednog od njih, kako bi iz dijela koje pripadne onom bračnom partner koji je dužnik mogao da
namiri svoja potraživanja.55 Već je prethodno rečeno da su bračni partneri u jednakim dijelovima
suvlasnici u bračnoj stečevini, ako drugačije nije određeno ugovorom. Prema tome, bračna
stečevina se u slučaju oba zakonodavstva dijeli na jednake dijelove, kako bi se spriječile duge i
teške parnice ( gdje je ponekad čak i nemoguće utvrditi da li pojedini dijelovi imovine ulaze u
bračnu stečevinu ),a za slučaj da to nije pravedno rješenje zakonodavac je u oba slučaja ostavio
prethodnu mogućnost ugovaranja drugačijih udjela.56

Podjeli bračne stečevine, u oba slučaja, sud pristupa određujući diobnu masu, dakle sud određuje
šta je predmet bračne stečevine, odnosno koja stvarna i obligaciona prava ulaze u bračnu
stečevinu, a koja u posebnu imovinu.57 U zakonodavstvu Federacije BiH, obzirom na mogućnost
podjele stvari ugovorom, postoji samo jedno posebno pravilo, a to je da bračni partner koji
ostvaruje bračno staranje dobija pored svog dijela imovine i stvari namijenjene neposrednoj
upotrebi djeteta.58 Ovim se štiti interes bračnog partnera kod koga je dijete jer bi mu udio u
stečevini bio umanjen za vrijednost ovih stvari; u slučaju promjene starateljstva nad djetetom
stvari se predaju onom roditelju, odnosno osobi kojoj bude povjereno čuvanje djeteta. 59
Obiteljski zakon nema posebnih pravila, te u bračnu stečevinu ulazi imovina namijenjena djeci,
imovina za osobne potrebe, osobne stvari oba bračna partnera, imovina za obavljanje poslova (

51
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 79.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.482.
52
Ibid.
53
Ibid.
54
Ibid.
55
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 80.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.482.
56
Ibid.
57
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 81.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.483.
58
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 82.
59
Ibid.

8
zubarska ordinacija, mašine i dr. ), a bračni partneri, kao i u zakonodavstvu FBiH, mogu nakon
utvrđivanja diobne mase, da postignu sporazum o načinu podjele, vodeći u njemu računa o
stvarima i pravima koja imaju personalni interes ( bračni partner traži odjeću koja mu pripada,
bračni drug koji je stomatolog može postići sporazum da se u njegov dio ubroji zubarska
ordinacija i dr.).60 Obzirom da u oba zakonodavstva u bračnu stečevinu pored stvarnih ulaze i
obligaciona prava, u diobnu masi pri podjeli također pored stvari ulaze i potraživanja i dugovanja
nastala u vezi s nastankom, održavanjem i uvećanjem vrijednosti bračne stečevine, kako prema
trećim osobama tako i između bračnih partnera.61 Primjer dugovanja prema trećim licima je ako
su bračni partneri nabavili osobno vozilo kreditom, taj kredit ulazi kao potraživanje trećeg lica u
bračnu stečevinu i umanjuje joj vrijednost, a primjer potraživanja između bračnih partnera
međusobno imamo u slučaju potraživanja naknade štete koju je jedan bračni partner pričinio na
bračnoj stečevini postupjaući kao poslovođa bez naloga.62

Ukoliko se bračni partneri ne usaglase o podjeli bračne stečevine, odluku donosi sud na zahtjev
oba bračna partnera; međutim sud nema slobodu u odlučivanju koju imaju bračni partneri nego
mora da postupa po odredbama zakonodavca.63 Sud, kada je moguće , vrši fizičku podjelu stvari,
a kada to nije moguće ( kada je stvar nedjeljiva ili bi se podjelom znatno umanjila njena vrijdnost
) prodaje stvar, a iznos koji dobije prodajom dijeli između bračnih partnera ( civilna prodaja );
ovo se odnosi na oba zakonodavstva.64 U ovom slučaju imamo razliku između dva zakonska
rješenja, obzirom da Porodični zakon FBiH u ovom slučaju određuje pravo preče kupovine, dok
iste odredbe nema u Obiteljskom zakonu RH.65

2.2. Posebna imovina

To je imovina koju bračni partner ima u trenutku sklapanja braka ili je stječe za vrijeme trajanja
bračne zajednice po pravnom osnovu drugačijem od onog kojim se stiče bračna stečevina; to je
ona imovina kojom u odnosu na drugog bračnog druga upravlja i raspolaže bračni drug kao
samovlasnik.66 Svaki oblik prava koji može biti predmet bračne stečevine može biti i predmetom
posebne imovine ( pod uslovom da se ne ubraja u bračnu stečevinu ), te za oba zakonodavstva
možemo koristiti i negativnu definiciju po kojoj imovina koja ne ulazi u bračnu stečevinu spada
u posebnu imovinu.67 U slučaju oba zakonodavstva u posebnu imovinu ulaze imovina stečena

60
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 82.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.483.
61
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 79.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.484.
62
Ibid.
63
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 83.
64
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 83.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.484.
65
PORODIČNI ZAKON FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (''Službene novine Federacije BiH'' broj 35/05,
41/05, 31/14 (20.06.2005));kao i OBITELJSKI ZAKON Republike Hrvatske; (''Urbroj 103/15'' (22.rujna 2015))
66
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 83.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.485.
67
Ibid.

9
nasljeđivanjem, poklonom namijenjenom jednom bračnom drugu, novčana nagrada ili stipendija,
imovina koju imaju u trenutku sklapanja braka, imovina koju stječu nakon prestanka bračne
zajednice, autorsko djelopotraživanje na ime naknade štete prouzrokovane na vlastitoj imovini.68
Značajna razlika je što pokloni trećih osoba bračnim partnerima prema porodičnom zakonu FBiH
ulaze u bračnu stečevinu; Obiteljski zakon RH nema te odredbe, a obzirom da u posebnu
imovinu ulazi sve ono što je stečeno za vrijeme trajanja bračne zajednice po pravnom osnovu
drugačijem od onog za sticanje zajedničke imovine, pokloni trećih osoba u RH ulaze u posebnu
imovinu bračnih partnera.69 Pored načina stjecanja koji mora biti drugačiji u odnosu na bračnu
stečevinu, značajan faktor je i vremenski kriterij; u oba zakonodavstva, sva imovina koja je
stečena u vremenu izvan trajanja bračne zajednice spada u posebnu imovinu. 70 To znači da
imovina stečena prije sklapanja braka uvijek ulazi u posebnu imovinu, kao i ona stečena nakon
podjele ( razvrgnuća ) bračne stečevine ili imovina stečena nakon prestanka postojanja bračne
zajednice.71

U slučaju da jedan bračni partner ulaže u nekretninu koja je vlastita imovina drugog bračnog
partnera, on po odredbama zakonodavstva FBiH ne postaje suvlasnik nego ima pravno na
obligacionopravni zahtjev za uloženi rad.72 U zakonodavstvu RH, u slučaju da se u toku bračne
zajednice ulaže u imovinu koju je bračni partner imao prije braka, da li će ta imovina ući u
bračnu stečevinu ili posebnu imovinu zavisi od pravila koja se odnose na tu svar ili pravo ( u
slučaju nekretnice koju je jedan bračni partner imao prije braka, rješenje je isto kao u
zakonodavstvu FBiH ). 73 U oba zakonodavstva drugačiji odnosi se mogu urediti bračnim
ugovorom.74

3. Ugovorni imovinski režim

Zakonske odredbe o bračnom ugovoru su veoma slične; tako Porodični zakon FBiH govori o
ugovoru kojim se uređuju imovinskopravni odnosi bračnih partnera prilikom sklapanja braka ili
u toku bračne zajednice, dok Obiteljski zakon RH daje odredbu da se bračnim ugovorom
imovinskopravni odnosi mogu urediti na postojećoj ili budućoj imovini.75 Zaključenjem bračnog
ugovora bračni partneri isključuju upotrebu zakonskog imovinskog režima na imovinu koju budu
stjecali nakon sklapanja braka ili na imovinu koju su već stekli u toku trajanja bračne zajednice, i

68
Ibid.
69
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 83.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.486.
70
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 84.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.486.
71
Ibid.
72
Ibid.
73
Ibid.
74
Ibid.
75
član 258. st. 1 PZ FbiH ; kao i član 40. st. 1. OZ RH

10
suprotno, nesklapanjem ovog ugovora zato što ne mogu postići dogovor ili zato što to
jednostavno ne žele, bračni partneri pristaju da se na njihove imovinske odnose primjenju
odredbe, u slučaju FBiH, Porodičnog zakona ili odredbe, u slučaju RH, Obiteljskog zakona.76
Ugovorno uređenje imovinskih odnosa zasniva se na porodičnoj solidarnosti, pa se njime, pored
zaštite jednog partnera u odnosu na drugog ( onog bračnog partnera koji ostvaruje znatno veće
prihode, što je u najvećem broju slučajeva razlog sklapanja bračnog ugovora ), postiže zaštita u
odnosu na srodnike bračnog partnera s kojim bi jedan bračni partner konkurisao u slučaju smrti
drugog bračnog partnera.77 Pored ovih , bračni ugovor ima još prednosti kao što su otvorenost i
povjerenje među bračnim partnerima, smanjenje sukoba nakon prestanka braka, mirniji razvod,
izbjegavanje dugotrajnih sporova i visokih sudskih troškova, zaštita vrijednosti imovine i dr.78

Bračni ugovor je pravni posao za uređenje imovine između bračnih partnera , čije zaključenje
ima posebnu formu kojom se olakšava dokazivanje zaključenja i sadržine, doprinosi pravnoj
sigurnosti i sigurnosti bračnih partnera, te stoga spada u formalne ugovore.79 Bračni ugovor po
odredbama Porodičnog zakona FBiH mora biti u formi notarsko obrađene isprave, a Obiteljski
zakon navodi pisani oblik te ovjeru potpisa bračnih partnera kod javnog bilježnika ( notara ) kao
uslove za punovažnost bračnog ugovora ( nepoštivanje navedenih formi dovodi do poništenja
bračnog ugovora ). 80 Ugovorne strane su samo bračni partneri koji moraju lično zaključiti
ugovor, dok oba zakonodavstva također jednako normiraju mogućnost da za osobu kojoj je
oduzeta poslovna sposobnost, ugovor sklopi njegov staralac s odobrenjem organa starateljstva tj.
centra za socijalnu skrb. 81 Zakon izričito ne normira predmet bračnog ugovora, dakle bračni
partneri mogu postići svaki sporazum koji nije protivan prinudnim ( prisilnim ) propisima.82 U
bračni ugovor se može unijeti odredba da u bračnu stečevinu ne ulazi ono što je zakonom
predviđeno, nego da to ulazi u posebnu imovinu ( i obrnuto ), mogu se odrediti raličiti udjeli u
bračnoj stečevini, odrediti pravo preče kupovine u slučaju razvoda ili podjele bračne stečevine,
može se dogovoriti uporavljanje i raspolaganje određenom imovinom itd. 83 Oba zakona
zabranjuju ugovaranje primjene prava druge države na imovinskopravne odnose ukoliko ni jedan
od bračnih partnera nije strani državljanin. Obiteljski zakon RH propisuje da odredbe o
upravljanju i raspolaganju imovinom od strane trećih osoba imaju pravni učinak ako su upisane u
zemljišne knjige ili u javne upisnike, jer u suprotnom se stvar ne može upotrebljavati bez tog
upisa.84

76
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 85.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.487.
77
Ibid.
78
Ibid.
79
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 86.
80
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 86.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.488.
81
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 87.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.488.
82
Ibid.
83
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 86.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.489.
84
član 40. st. 2 OZ RH

11
 4. Ugovor o poklonu između bračnih partnera

“Ugovorm o poklonu jedan bračni partner besplatno ( bez naknade ) prenosi pravo svojine na
nekoj stvari ili imovinskom pravu drugom bračnom partneru, a ovaj drugi to prihvati, odnosno tu
stvar ili pravo prima u svojinu.”85 Jedan bračni partner može pokloniti drugom samo poklon iz
svoje poebne imovine, a ukoliko ga poklanja iz bračne stečevine ( ili daje svoju polovinu stvari
drugom bračnom partner ) mora se sklopiti bračni ugovor. 86 Zakonodavstvo RH predviđa
sklapanje bračnog ugovora i u slučaju kada poklonoprimac obećava poklon bez predaje. 87
Ugovor o poklonu može biti u usmenoj formi, osim ako je predmet ugovora nekretnina, tada se
zahtijeva pismena forma, a u FBiH po odredbama Zakona o notarima, potrebna je i notarska
obrada isprave. 88 Što se tiče vraćanja poklona , u FBiH se primjenjuju pravila obligacionog
prava,a u RH odredbe građanskog prava. 89 Razlozi za opoziv poklona u oba slučaja su
osiromašenje poklonodavca ( do te mjere da ne može osigurati svoje izdržavanje ) ili gruba
nezahvalnost poklonoprimca ( kada bračni partner poklonoprimac svojim ponašanjem iskaže
veliko nepoštovanje prema bračnom partner poklonodavcu ).90

5. Odgovornost bračnih partnera za obaveze prema trećim osobama

Najvažniji aspekt kod obaveza bračnih partnera prema trećim osobama jeste vrijeme preuzimanja
obaveze, odnosno da li su obaveze preuzete prije sklapanja braka ili u toku braka 91. Oba zakona
predviđaju da za obaveze koje je jedan bračni partner preuzeo prije sklapanja braka ili ih je
preuzeo u toku trajanja bračne zajednice ali za podmirenje vlastitih potreba, on odgovara
samostalno.92 Bračni partner za ove obaveze odgovara svojom posebnom imovinom ili svojim
dijelom u bračnoj stečevini, te je stoga ostavljena mogućnost povjeriocu da zahtijeva podjelu
bračne stečevine kako bi se naplatio iz dijela bračne stečevine.93 Za obaveze preuzete u toku
trajanja braka čija je svrha podmirenje tekućih potreba ( neophodne životne potrebe porodice
koje se obnavljaju sedmično, mjesečno ili godišnje ) porodične ili bračne zajednice, kao i za
obaveze za koje po zakonu zajednički odgovaraju bračni partneri, zakonodavstva propisuju
solidarnu odgovornost, odnosno odgovornost oba bračna partnera, kako bračnom stečevinom

85
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 90.
86
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 90.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.493.
87
Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.493.
88
Ibid.
89
Ibid.
90
Ibid.
91
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 92.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.490.
92
član 261. st. 1. PZ FbiH ; kao i člančlan 43. OZ RH
93
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 92.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.491.

12
tako i posebnom imovinom.94 Obaveze za koje bračni partneri odgovaraju zajedno propisane su i
Zakonom o obligacionim odnosima u FBiH, odnosno Zakonom o obveznim odnosima u RH.95
Bračni partneri ( roditelji ) su odgovorni za štetu koju prouzrokuje njhovo dijete; a u
zakonodavstvu RH, ako je štetu prouzokovalo dijete do 7 godina starosti odgovornost je
objektivna, a u slučaju da je to dijete starosti od 7 do 14 godina, roditelji se mogu osloboditi
krivnje ako dokažu da do štete nije došlo zbog lošeg odgoja, odnosno ako dokažu da su brižno
pazili na dijete. 96 Također, bračni partneri solidarno odgovaraju za štetu koju su zajedno
prouzrokovali, kao i na potraživanje osobe koja je imala troškove zbog izdržavanja djeteta tog
bračnog para.97 U slučaju zajedničke štete ( npr. kada pas koji je u vlasništvu oba bračna partnera
nanese štetu trećoj osobi ) treće lice tj. povjerilac zbog solidarne odgovornosti bračnih partnera
može da se naplati ili od jednog ili od drugog bračnog partnera ili iz bračne stečevine.98 ”Ako bi
se procijenilo da sudjeluju ravnomijerno u šteti, u slučaju da se šteta namirila dijelom iz vlastite
imovine jednog od bračnih drugova taj bračni drug bi mogao tražiti od drugog naknadu
razlike.”99

94
Ibid.
95
Nerimana Traljić; Suzana Bubić, Bračno pravo, str. 93.; kao i Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.492.
96
Ibid.
97
Ibid.
98
ibid.
99
Mira Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, str.492.

13
 ZAKLJUČAK

Prva stvar na koju bi se osvrnuo u ovom zaključku jeste sličnost u odredbama o imovinskim
odnosima bračnih partnera u zakonodastvu FBiH i RH. U razloge za takvo što ulaze kako
geografska, tako i siciološka te historijska povezanost između navedenih cjelina. Te sličnosti su
opstale i nakon zadnjih promjena Obiteljskog zakona RH, prilikom čega je on standardiziran s
uslovima Europske unije. To pokazuje da Porodični zakon FBiH, bar u dijelu o imovinskim
odnosima održava standard Evropske unije. Ti standardi se u slučaju oba zakona, ogledaju u
činjenici da se pri uređenju imovinskih odnosa polazilo s principima ravnopravnosti i
solidarnosti bračnih patnera. Obzirom na te principe oba zakona, podijelivši imovinu na bračnu
stečevinu i posebnu imovinu, određuju suvlasništvo kao prirodu bračne stečevine, na taj način
izjednačavajući bračne partnere. Pri određivanju pojma bračne stečevine Obiteljski zakon RH ne
normira da pokloni trećih osoba ulaze u bračnu stečevinu, kao što je to određeno u Porodičnom
zakonu FBiH. Odredba da pokloni trećih osoba ulaze u bračnu stečevinu je bolje rješenje, jer
objekivno posmatrano, svi pokloni trećih osoba ne mogu biti namijenjeni uvijek jednom od
bračnih partnera. Slična nelogičnost bi se pojavila kada bi zakonodavac normirao da svi pokloni
trećih osoba, bez obzira na namjenu, ulaze u bračnu stečevinu. Dakle, ovo svakako predstavlja
nedostatak u Obiteljskom zakonu RH. Jedna od također značajnih razlika je i u odredbi
Porodičnog zakona FBiH kojom se, za razliku od Obiteljskog zakona RH, normira pravo preče
kupovine u slučaju kada sud prodaje stvar jer je fizička dioba nemoguća ili je moguća u znatno
smanjenje vrijednosti stvari. Pravo preče kupovine će se u većini slučajeva pokazati kao bolje
rješenje, jer će vjerovatno jedan od bračnih partnera, zbog svojih ili interesa djece, htjeti da
zadrži stvar u svom vlasništvu ( npr. stan u kome djeca odrastaju koji je u blizini škole ). U
slučaju poslova koji prevazilaze okvir redovnog upravljanja u oba zakonodavstva se traži
saglasnot oba bračna partera. Međutim, u slučaju nepostizanja saglasnosti s bračnim partnerom
zakonodavstvo FBiH omogućuje bračnom partner da se obrati sudu, dok je u RH jedina opcija
podjela imovine. Kod upravljanja i raspolaganja bračnom stečevinom Obiteljski zakon daje
odredbu o zaštiti trećih lica, koje nema u Porodičnom zakonu FBiH.Od trećih lica se traži da
provjeri saglasnost oba bračna partnera; nepostojanja stvarne saglasnosti za redovne i
izvanredne posve ne utječe na prava i obaveze savjesne treće osobe. Pri podjeli imovine ponovo
nalazim na principe ravnopravnosti i solidarnosti, jer se sva bračna stečevina dijeli na jednake
dijelove. Značajna razlika pri podjeli bračne stečevine je u jednoj posebnoj odredbi u
Porodičnom zakonu FBiH, koja se odnosi na imovinu namijenjenu neposrednoj upotrebi djeteta.
Naime, Porodični zakon predviđa da stvari namijenje upotrebi djeteta ne ulaze u polovinu
imovine bračnog partnera koji ostvaruje starateljstvo nad djetetom, jer bi ta polovina imovine na
taj način bila umanjena. U Obiteljskom zakonu nema iznimki; sve stvari iz bračne stečevine
ulaze u diobnu masu o kojoj se bračni partneri mogu dogovoriti. Svakako da je rješenje

14
porodičnog zakona bolje, jer štiti kako interes roditelja, tako i interes djeteta, jer na neki način i
ono ima svoju imovinu koja se odvaja od bračne stečevine i daje u posjed bračnom partneru kod
kojeg je dijete. Što se tiče posebne imovine, već je spomenuto da u posebnu imovinu ulaze
pokloni trećih osoba. U situaciji kada jedan bračni partner ulaže u nekretninu koja je posebna
imovina drugog, on može samo zahtijevati naknadu u oba zakonodavstva, dok Obiteljski zakon
RH predviđa mogućnost sticanja udjela u vlasništvu bračnog partnera koji je ulagao, u zavisnosti
o kojoj se stvari radi, što je svakako jedna od prednosti ovog zakona u odnosu na Porodični
zakon FBiH.

Dakle, imovinski odnosi su u oba zakonodavstva, uz neke iznimke, uređeni na sličan način.Što se
iznimki tiče, mišljenja sam da su rješenja u Porodičnom zakonu u većini slučajeva prikladnije
riješila detalje u imovinskim odnosima, s kojima se bračni partneri svakodnevno susreću.

15
 Literatura

Bračno pravo, Nerimana Traljić; Suzana Bubić, I izadnje, Pravni fakultet univerziteta u
Sarajevu, Sarajevo 2007. godine

Obiteljsko pravo, Mira Alinčić i dr., Narodne novine, Zagreb, 2002. godine., str.491.

PORODIČNI ZAKON FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (<< Službene novine

Federacije BiH>> broj 35/05 (20.06.2005))

OBITELJSKI ZAKON Republike Hrvatske; ( <<Urbroj 71-05-03/1-15-2 >> (22.rujna 2015))

16