Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet
Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti
Katedra za slovački jezik i književnost
Kultura i jezik

Grafiti u zagrebačkim pothodnicima kao dio jezičnog krajobraza

Mentorica: dr. sc. Anita Skelin Horvat

Studenti: Filip Badanjak, Lucija Bukovčan, Ivana Ikica, Dunja Ivičić

U Zagrebu, srpanj, 2017.

Sadržaj

1. Teorijski okvir istraživanja grafita ..................................................................................... 4

1.1. Jezični krajobraz .......................................................................................................... 4
1.2. Definicija grafita ......................................................................................................... 4
2. Opis istraživanja ................................................................................................................. 5
2.1. Metodologija ............................................................................................................... 5
2.2. Sadržajne kategorije grafita ......................................................................................... 7
3. Pothodnik Podsused............................................................................................................ 9
4. Pothodnik kod Filozofskog fakulteta ................................................................................ 17
5. Zaključak .......................................................................................................................... 25
6. Literatura .......................................................................................................................... 26

2
U ovom seminarskom radu autori se bave analizom i komparacijom grafita iz dva
zagrebačka pothodnika. Rad se sastoji od teorijskog pregleda pojma grafiti te problematike
vezane za određivanje granice između vandalizma i umjetničkog izraza. Nakon teorijskog
dijela, slijedi prikaz terenskog istraživanja u gradu Zagrebu, odnosno u odabranom užem
istraživačkom prostoru zagrebačkih pothodnika, kao specifičnih mjesta izrade grafita.
Analiza najvećim dijelom obuhvaća grafite tekstualnog sadržaja kao dijela jezičnog
krajolika, njihov prostorni kontekst i moguće značenje. Klasifikacija sadržaja grafita temelji
se na podjeli iz knjige „Grafiti i subkultura“ od autora Lalić, Leburić i Bulat iz 1991.
godine., koja je poslužila kao polazišna literatura.
Ključne riječi: jezični krajolik, grafiti, zagrebački pothodnici, omladinska supkultura

3
1. Teorijski okvir istraživanja grafita

1.1. Jezični krajobraz

Pojam jezičnog krajobraza nastao je kao prijevod engleskog izraza linguistic landscape, a
smatra se da su ga u tom originalnom obliku prvi put upotrijebili 1997. godine Landry i
Bourhis. Pojam su definirali kao „the visibility and salience of languages on public and
commercial signs in a given territory or region“ (Landry and Bourhis 1997: 23, prema
Shohamy 2009:189), a povezuje discipline poput sociolingvistike, sociologije, socijalne
psihologije, geografije i tako dalje. Jezični krajobraz je koncept koji može imati šire i uže
značenje. Šire značenje podrazumijeva proučavanje cjelokupnog socijalnog konteksta u
prisutnosti više jezika, a ono uže značenje je vezano za korištenje jezika u pisanom obliku u
javnoj sferi (usp. Bezlaj 2015:3). Upravo ovo uže značenje upotrebljava se kod istraživanja
jezika koji je na poseban način prezentiran javnosti i to od same javnosti jer je čovjek taj koji
njime upravlja. Reklamni znakovi, posteri, oglašavanja, putokazi, dio su jezičnog krajobraza
čija je zadaća da obavještava, simbolizira i signalizira određenu poruku, značenje, svrhu i
kontekst. Razni stručnjaci bave se proučavanjem upravo takvog oblika jezika, jezika iz
okoline koji je sveprisutan, ali ponekad neprimjetan. Iz tog razloga se on pokušava dešifrirati
i na pravilan način interpretirati kako bi se izbjegla moguća marginalizacija te kako bi se
otkrilo dublje značenje poruka koje nas okružuju. Jezični krajobraz je značajan faktor za
pronalaženje relevantnih podataka o raznim društvenim zajednicama, životu i međusobnoj
povezanosti određenih grupa. On također nudi i drugačiji pogled na svijet, jasniji i
konkretniji, pruža razumijevanje raznih vrsta fenomena koji čine određeni krajobraz. Teorija
jezičnog krajobraza je sredstvo pomoću kojeg ćemo bolje razumjeti i lakše percipirati okolinu
u kojoj se svakodnevno krećemo. Jedna od pojava koja je dio jezičnog krajobraza, a koja se u
literaturi proučava kao „stained glass window of the twenty-first century“ (Shohamy
2009:302), upravo je pojava grafita.

1.2. Definicija grafita

Riječ 'grafiti' etimološki se veže za kombinaciju grčke riječi 'grafo' što znači 'pišem' te
talijanske riječi 'sgraffiare' što znači 'ogrepsti'. Zbog razilaženja u mišljenjima oko toga što
ovaj pojam točno podrazumijeva, prilično ga je teško definirati i ne postoji univerzalna
definicija oko koje bi se složila većina autora. Detaljnom analizom tehnika stvaranja, lokacija
na kojima se pišu, značenja koja iskazuju te drugim obilježjima, autori Lalić, Leburić i Bulat,
kreirali su vlastitu definiciju grafita koja glasi: „…definiramo grafite kao izraze različitih
značenja predočene crtanjem, urezivanjem i pisanjem po zidovima i drugim javnim

4
prostorima nenamijenjenima toj svrsi. Oni su neinstitucionalan i neformalan oblik
komuniciranja pojedinaca i grupa, kako međusobnoga, tako i sa širim društvenim
okruženjem“ (1991:35).
Pojava grafita podsjeća na činjenicu da se jezik ne nalazi samo u apstraktnom obliku u
glavama svojih govornika, u pisanom tekstu za institucijsku uporabu ili u govornoj
komunikaciji, već da je dio fizičke okoline. Grafiti naglašavaju prostorno obilježje jezika.
Druga njihova važna uloga je ona komunikacijske prirode. Ako postavimo pitanje zašto su se
grafiti uopće pojavili, dobivamo mogući odgovor: „Proteklih desetak godina zidovi naših
gradova postali su simboličko-komunikacijski prostori omladinskih grupa koji usprkos svojoj
sadržajnoj šarolikosti imaju jednu zajedničku poruku: Tu smo i postojimo“ (Lalić, Leburić,
Bulat 1991:36). Kada spomenemo grafite, jedna od prvih asocijacija je supkultura mladih,
neobuzdanih, više ili manje delikventnih pojedinaca koji na svoj način žude za pozornošću
šire javnosti. Grafiti su najvećim dijelom izraz generacijske pobune, mješavina slikovnih i
tekstualnih značenja koja su dio jezičnog krajobraza. Kako bi se otkrila ta značenja koja
grafiti nose u društvenoj domeni, potrebno je saznati kako i zašto su nastali, kojim
uvjerenjem i inspiracijom su potaknuti te kako izgledaju u očima drugih ljudi.

2. Opis istraživanja
2.1. Metodologija

Grafiti i tretiranje istih pruža uvid u istraživanje mladih, također njihovo međusobno
komuniciranje unutar opredijeljene omladinske grupe koja sugerira niz različitih segmenata,
isto tako i interakciju mladeži sa širom okolinom. Iz takvog načina izražavanja, pružanja
određenih poruka, pretpostavka je, pritom, da mladi kroz takvo djelovanje nastoje kreirati
vlastiti identitet (Lalić, Leburić, Bulat, 1991). Kako primjećuju Lalić, Leburić i Bulat, ujedno
i autori Backhaus te Shohamy i Gorteru istoimenim radovima Linguistic landscape, relativno
je teško unutar empirijskog istraživanja grafita biti konkretan i neograničen. Javljaju se
potencijalne metodološke ograničenosti, točnije granice koje uvjetuju sam tok analize i
mogućnosti interpretacije vezane uz različite varijable istraživačkog predmeta, koji je u ovom
slučaju grafitni izraz (ibid.). Takve se teškoće javljaju upravo zbog, kako navode Lalić,
Leburić i Bulat, manjka i nedostatka teorijskih generalizacija vezanih uz taj fenomen/pojavu,
složenost njegove prirode, strukture, porijekla, značenja, geneze i sl. , što je vjerojatno
uvjetovano, pored brojnih ostalih uzroka, nedovoljnim znanstvenim i stručnim interesom za
proučavanje ovakve problematike, posebice u našoj zemlji. Potencijalni problemi pri

5
metodološkom pristupu izučavanja grafitnih izraza mogu biti problemi anonimnosti grafitera,
koji za sobom nose niz neshvatljivosti kod istraživača ali i zakinuća unutar stavljanja
specifičnog grafita u određeni društveni kontekst. Potom, problem nepouzdanog tumačenja i
interpretiranja sadržaja grafita. Ovakav problem može se poistovjetiti sa interpretiranjem
poezije, što ukazuje na nemogućnost otkrivanja i utvrđivanja porijekla grafita, u smislu
njegove izvorne uvjetovanosti (svjestan/nesvjestan čin/reakcija grafitera; javna
reakcija/personalna i duboka reakcija). Tumačenje sadržaja takvih pojava, u krajnjoj liniji,
daje mogućnost hipotetskog zaključivanja, premda se takva razina ne mora nužno smatrati
isključivom i jedinom opcijom, međutim često se smatra relevantnom. Usko povezani
problem s prethodno navedenim predstavlja promjena grafitnog izraza ili nadopunjavanje
istog. Zidovi su diljem svijeta sve više i više popunjeni raznim slikovnim ali i pisanim
izričajima te ti isti, točnije pojedini već postojeći, bivaju djelomično, namjerno ili ne,
mijenjani, nadopunjavani, pa i križani, što predstavlja nemogućnost otkrivanja izvornog
oblika takvog izraza. Prije spomenuti problem anonimnosti autora, može se nadopuniti
problemom vremenskog konteksta i aspekta nastajanja određenih grafita. Neke od
karakteristika koje bi mogle donekle istraživaču pružiti informacije o vremenskom kontekstu
ispisanog grafita, jesu provjera svježine boje ili spreja; usporedba snimljenih fotografija
određenih zidova na kojima su grafiti bili najbrojniji i sl. Ovaj aspekt može otkriti raznolikost
vremenske dinamike nastajanja ali i razvijanja onog broja ili određene skupine grafitnih
izraza, koji se kroz taj period mogu analizirati kao promjene kvantitativne ali i kvalitativne
naravi. Upravo te promjene mogu pridonijeti lakšem empirijskom zaključivanja o identitetu i
strukturi određene omladinske skupine koja grafitira i pritom ostavlja iza sebe glas, priču i
poruku (ibid.). Determinirajući elementi koji bi se trebali uzeti u obzir pri odabiru
metodološkog pristupa empirijskog istraživanja jesu tehnike stvaranja grafita, lokacija na
kojoj nastaju, različitost izražajnih značenja grafita, neformalnost i neinstitucionalnost kao
komunikacijski aspekti grafita te interakcija između korisnika grafitnog komuniciranja (Lalić,
Leburić, Bulat 1991:35). Kombinacija i različitost metodoloških pristupa ovakvim
problemima, u ovom slučaju grafitnih izraza, može pružiti determinaciju određenih elemenata
raznih supkultura koje djeluju diljem svijeta, imaju svoj svjetonazor, štuju svoje vrijednosti i
izražavaju se svojim stilom, ali ujedno i njihovu smještenost unutar prihvaćenog društvenog
ponašanja i konteksta. Takve različitosti unutar determiniranja metodologija, rezultirale su
stvaranjem niza klasifikacija i sistematizacija grafitnih izraza i njihovih obilježja. Sama
metoda analize grafitnih izraza zahtjeva odlazak na teren i uvid u ono što se na terenu nalazi.
Kako autori Lalić i ost. citiraju autora Berelsona, „jedan od ciljeva primjene metode analize
6
sadržaja, jest objektivno, sistematsko i kvantitativno opisivanje manifestnog sadržaja
komunikacije.“ (Lalić, Leburić, Bulat, 1991:64). Jasnije objašnjeno, sam sadržaj može pružiti
određene empirijske spoznaje o samim autorima grafita, njihovim interesima, područjima
izražavanja, kao i njihovu reflektiranju na oblike i moduse njihova ponašanja (ibid.). U
sljedećem poglavlju osvrnuti ćemo se na pojmovnu analizu prethodno navedena tri autora,
koja je svakako prethodila samoj empirijskoj analizi te je pridonijela temeljnoj kategorizaciji
analize sadržaja grafitnih izraza.

2.2. Sadržajne kategorije grafita

Obični dokumentirani grafiti, zabilježeni na fotografiji, ne pokazuju veliku raznolikost, no

sadržajno, njihovoj raznolikosti, laički rečeno – nema kraja. Autori su, u skladu s ciljevima
njihove analize splitskih grafita unutar knjige Grafiti i supkultura, naveli petnaest sadržajnih
kategorija grafitnih izraza koje se, našim utvrđivanjem i istraživanjem zagrebačkih zidova,
mogu primijeniti na bilo koje mjesto takvim izražavanjem ukrašeno, koji su sljedeći:
- grafiti vezani uz odnos prema životu (svjetonazorski),
- glazbeni grafiti,
- grafiti vezani uz školu,
- grafiti vezani uz alkohol i opojna sredstva,
- grafiti vezani uz grupu i prijateljstvo,
- grafiti vezani za ljubav i seks (opsceni sadržaji),
- grafiti vezani uz nasilje,
- humoristični grafiti,
- motociklistički grafiti,
- nacionalni grafiti,
- političko – ideološki grafiti,
- religijski grafiti,
- sportsko – navijački grafiti,
- teritorijalni grafiti,
- ostali grafiti.
Navedena klasifikacija nije konstruirana prema kriteriju grafitnih izraza, već prema kriteriju
sadržajnog određenja grafitnog izraza. Osnovni uvjet takve klasifikacije je jasno određenje
sadržaja grafita u kontekstu jednog od tih petnaest sadržajnih područja. Zanimljivost ovakve

7
metode istraživanja samog sadržaja leži u tome, što svaki grafitni izraz, po ovakvoj
kategorizaciji i smještanju, predstavlja zasebnu jedinicu analize. Dakle, na grafitni izraz se
gleda kao pojedinačni element analize, bez obzira na tehniku ili veličinu u kojoj je
prezentiran. Navedene kategorije sadržaja pružaju uvid u višedimenzionalnost izraza i
njihova značenja, koja se odnose na široki repertoar jezika, ali i slikovnih grafitskih stilova
koji bivaju prepoznatljivi po neformalnom i specifičnom karakteru. Raznolikost teksta,
simbola i slika, koje su ujedno i forme grafitnih izraza, pružili su uvid u umjetnički i
apstraktni krajobraz, ujedno i lingvistički koji je vidljiv na nekom određenom području. Ono
pruža materijalnu pojavnost jezičnih praksi u stvarnom svijetu, koja je nama u ovom radu
dosta bitna. Dostupnost prikupljanja podataka, dokumentiranja i klasificiranja velikih
količina fotografskog materijala pruža tehnološku prednost istraživačima naspram prošlosti.
Međutim neovisno o toj mogućnosti, metodologija takvog pristupa, upravo zato što nije u
potpunosti razvijena, predstavlja mnoge izazove i prepreke prilikom prikupljanja i
analiziranja podataka.
U sljedećim poglavljima pokušati ćemo pobliže dočarati odnos i komunikaciju „jednog u
odnosu na drugog“, točnije, interakciju grafitera i čitatelja, prolaznika, istraživača te svakog
tko se nalazi s one druge strane zida, gleda u njega i promišlja o njegovim „riječima“ i danim
„slikama“. Naša analiza deskriptivnog istraživanja provedena je na području Zagreba, u
vremenskom periodu od ožujka 2017. do srpnja 2017., te obuhvaća pothodnike Podsused i
pothodnik kod Filozofskog fakulteta. Ta su dva pothodnika izabrana zbog blizine lokacije i
pristupačnosti iste, ali ujedno i zbog količine grafitnog materijala koji je zaista raznolik.
Sakupljenog sadržaja na području Podsuseda ima 17 fotografija, dok kod pothodnika
Filozofskog fakulteta ima 19 okinutih fotografija. Korpus se pretežito bazira na izrekama
ljubavne i seksualne tematike u pothodniku Podsused, a političko – ideološke grafite, koliko i
revolucionarnog štiha, možemo pronaći u pothodniku Filozofskog fakulteta. Istraživanje se
temelji na metodama opservacije i fotodokumentacije, te naknadne analize samog sadržaja
koji je pretežito tekstualan, pošto se sam rad bazira na jezičnom krajobrazu i raznolikosti, čiji
će zaključak prikazati dosta zanimljive rezultate opservacijskog pristupa. Cilj istraživanja je
prikazati određene evidentirane primjere grafitnih prikaza i izraza po gradu Zagrebu, te
prikazati suprotnost samih navedenih sadržajnih kategorija koje se protežu kroz dva izabrana
pothodnika, s naglaskom na tekstualno izražavanje. Također je cilj opisno interpretirati te
smjestiti njihovo značenje unutar šireg društvenog konteksta, ali i jezičnog izričaja i
izražavanja.

8
3. Pothodnik Podsused
Podsused je jedno od sedamnaest zagrebačkih četvrti i nalazi se na samom zapadnom rubu
Zagreba. Zbog izrazito dobre prometne povezanosti središta Zagreba s obližnjim mjestima u
predgrađu, Podsused je bitno čvorište autobusnog i željezničkog prijevoza. Iz tog se razloga u
njegovom centru nalazi i pothodnik koji spaja glavni podsusedski trg, cestu prema Zaprešiću,
željezničku postaju Podsused i autobusno okretište. Kroz njega svakodnevno prođe veći broj
ljudi, neki i više puta dnevno, i pitanje je obraćaju li pažnju na šarenilo zidova koje ih
okružuje.
S obzirom da jedna od autorica stanuje tri kilometra od Podsuseda, pothodnik joj nije nimalo
stran, što je i jedan od razloga zašto je odabran kao mjesto istraživanja. Prije samog odlaska
na teren, pokušalo se pothodnik sagledati kao uobičajeni prostor koji je povezivao jednu
stranu grada s drugom. Kako su tada izgledali grafiti u našim očima, ali i u očima drugih
prolaznika? Pretpostavljamo da je tada to bila samo nepovezana, nagomilana hrpa šarenih
slova i slika, tekstova napisanih jednih preko drugih, kojima se nije mogao nazrijeti početak
ni kraj. Nekoliko većih grafita je dominiralo zidom pothodnika, upozoravajući prolaznike da
kažu 'ne drogi' i 'stop nasilju'. Druge se poruke nisu isticale, niti ih je bilo lako iščitati usred
užurbanog hoda ili čak trka. Potreba da se osoba zaustavi i potrudi se pročitati neki tekst ili
dešifrirati koje slovo je jednostavno izostala.
U onom trenutku kada je pothodnik u Podsusedu odabran kao lokalitet istraživanja, autorica
se pokušala unaprijed prisjetiti barem jednoga teksta sa zidova koji su istovremeno bili
poznati i nepoznati, no bezuspješno. To je izazvalo uzbuđenje radi spoznaje da će se možda
detaljnim proučavanjem otkriti neki inspirativni natpis ili skrivenu, značajnu poruku koja je
toliko puta pobjegla iz vida. Prvi odlazak na teren, početkom mjeseca svibnja, bio je ponešto
razočaravajući jer se na prvi pogled činilo da zidovi pothodnika ne sadrže ništa zbog čega bi
se uopće vrijedilo zaustavljati. Autorica se trudila zauzeti poziciju autsajdera, koliko god to
bilo moguće, sagledati sve natpise na neki novi, objektivni način, kao da ih vidi prvi put.
Jedno od prvih razočaranja je bila činjenica da se započelo s preuređenjem pothodnika te da
je polovica jednog zida već bila obojana u bijelo. No ostatak grafita je još uvijek bio nedirnut
i ta je činjenica mnogo obećavala. Tada je uslijedilo drugo razočaranje jer se mnogo natpisa
nije moglo pročitati, što zbog nečitkog rukopisa što zbog mnogobrojnih preklapanja s drugim
grafitima. Također, neki su natpisi bili već prilično stari, oštećeni, izblijedjeli ili precrtani
nekom bojom. Bilo je teško odrediti gdje počinju i završavaju. Kako otkriti značenje
pojedinog grafita, ako se ne može iščitati njegov sadržaj? Bez obzira na to, fotografirani su

9
dijelovi zida, prvo veći pa manji, u nadi da će se kasnije, iz nekog drugog kuta, moći
pročitati natpisi i otkriti poruka.
Postoje dva grafita s kojim nije bilo problema oko čitanja sadržaja jer su jedni od rijetkih koji
svojom veličinom dominiraju prostorom pothodnika. Protežu se u širinu od minimalno pet
metara te maksimalno u visinu (otprilike tri metra). Zanimljivo je da su identičnog sadržaja
koji glasi „STOP NASILJU“ (Slika 1 i 2), ali rukopisom (stilom pisma) i odabranim bojama
posve su različiti. Postoje još dvije zanimljive činjenice vezane za njih. Prvo, nijedan nema
potpis koji bi ukazivao na identitet grafitera, a kao drugo, oni su jedini koji svojim sadržajem
odgovaraju kategoriji 'Nasilje'.

Slika 1. Grafit „STOP NASILJU“

10
Slika 2. Drugi grafit „STOP NASILJU“
Daleko najviše ima onih grafita koji se vezuju za osobna imena ili nadimke, kategorija koja
ne postoji u knjizi Lalića, Leburića i Bulata, a koja bi se za potrebe ovog seminarskog rada
mogla uvesti. To su uglavnom natpisi manje veličine, učinjeni crnim markerom, flomasterom
ili kemijskom olovkom. Tako su svoj trag na zidu podsusedskog pothodnika imali potrebu
ostaviti Nikolina S., Matija, Marta, Matea, Dora, Emma, Melita, Marijana te „Zizka & Triša“
čiji se nadimci nalaze u srcu ispod kojeg piše „upravne elite“ (Slika 3). Posljednji bi se
mogao eventualno svrstati u kategoriju 'Grupa i prijateljstvo'. Također, kada su u pitanju
osobna imena, može se primijetiti da dominiraju ona ženska. Većina takvih natpisa ima
uredan rukopis, decentan, tankih slova obične kemijske olovke i ne ističu se. Pretpostavka je
da su ih i napisale djevojke, iz nekog trenutačnog hira mladosti, želje za nekakvim manjim
osjećajem huliganstva kako bi pred drugim vršnjacima ispale cool. Moguće je i da su neka
ženska imena napisana od strane mladića koji su imali potrebu svijetu otkriti ime svoje
simpatije.
Posebno se ističe jedan nadimak koji je uočen tek kasnije detaljnijim pregledavanjem
fotografija. Na četiri mjesta u pothodniku pojavljuje se „Cripl“ (Slika 2, lijevo od većeg
grafita), a svojim specifičnim potpisom odudara od drugih nadimaka i potpisa te se jedini
pojavljuje više puta. Ponekad je taj potpis veći, a ponekad manji te se u dva slučaja našao
pored onih najvećih grafita. Nadimak podsjeća na riječ engleskog jezika 'cripple', što znači
bogalj, invalid.

Slika 3. Objedinjene fotografije osobnih imena i nadimaka

11
Nakon osobnih imena i nadimaka, najviše je onih natpisa koji bi pripadali kategoriji 'Ljubav i
seks', iako nije nađen nijedan natpis koji bi bio seksualne tematike. Dakako, to ne znači da ih
nema, nego nisu prepoznati ili se njihov sadržaj nije mogao iščitati. Ovakva vrsta natpisa se
najčešće sastoji od osobnih imena ljubavnog para, datuma, simbola srca i, rjeđe, nekoliko
ljubavnih riječi (Slika 4). Ponekad su to samo izjave ljubavi jedne osobe drugoj, a na nekim
mjestima se javljaju i precrtana imena (Slika 5).

Slika 4. Vili je sve

Slika 5. Bruno K. volim te! 17.11.'14; Alen i Irena 12.10.13 <3

Podjednako po frekventnosti pojavljivanja čine natpisi iz kategorija 'Alkohol i opojna
sredstva' te 'Sportsko-navijački'. Što se tiče prve spomenute kategorije, svi su natpisi vezani
za drogu, ne alkohol, te se ponovno javljaju dva grafita velikih dimenzija. Jedan glasi „RECI

12
NE DROGI“ (Slika 6), dok je drugi njegova suprotnost i upućuje na to da je „DROGA OUR
OUT“ (Slika 7). Potonji je ujedno i jedini od grafita s mogućim potpisom svojih kreatora jer
ispod njega piše: „By: JURI, LEO, KIKI, MATEO“.

Slika 6. RECI NE DROGI

Slika 7. DROGA OUR OUT, By: JURI, LEO, KIKI, MATEO

Zanimljiv je i jedan natpis iste tematike koji glasi: „SVE NAS SPAJA ULICA SVE NAS
SPAJA GUDRICA“ (Slika 8). Riječ 'gudrica' pripada narkomanskom žargonu (tzv. narko
sleng) i deminutiv je riječi 'gudra' što znači droga. Uzevši u obzir da se radi o rimi te da
postoji mogućnost da je navedeni tekst zapravo stih, pretražili smo Internet. Tekst doista

13
pripada refrenu jedne pjesme1, čime se ovaj natpis ujedno može svrstati u kategoriju
'Glazbenih grafita'.

Slika 8. Gudrica
'Sportsko-navijačkoj' kategoriji pripadaju tri natpisa vezana za zagrebački nogometni klub
Dinamo („dinamo svetinja“, „DINAMO ZG“, „DINAMO“, Slika 9) te jedan natpis
koprivničkog nogometnog kluba Slaven Belupo. Drugih natpisa vezanih za sport nema, dakle
tu su samo u pitanju ispisivanje imena klubova, a tekstovi navijačkih pjesama izostaju, kao i
imena igrača i navijačkih grupa. Postoji samo jedan grafit koji je konkretno vezan uz osobu iz
svijeta sporta, izrazito popularnu kada su u pitanju općenito grafiti u Zagrebu jer vjerojatno
ne postoji površina koja ne nosi ime Zdravka Mamića. Natpis glasi 'STOP MAMIĆ
ZDRAVKU', a zanimljiv je po tome što izgleda kao intervencijski budući da su riječi 'STOP'
i 'MAMIĆ ZDRAVKU' potpuno različite, odnosno izgleda kao je drugi dio natpisa naknadno
napisan (Slika 10). Intervencijski grafiti u knjizi „Grafiti i subkultura“ podrazumijevaju
„…one koji su djelomično (namjerno) mijenjali, nadopunjavali, pa i 'križali' već postojeće
grafite“ (Bulat, Lalić, Leburić 1991:61).

1http://www.tekstovipjesamalyrics.com/tekst-pjesme/55487-Mikri-Maus---Ganferska-sapunica-tekst-
pjesme (pristup 13.07.2017.)

14
Slika 9. Objedinjene fotografije tri Dinamo grafita

Slika 10. STOP MAMIĆ ZDRAVKU

Posljednje natpise koje ćemo analizirati su oni iz glazbene kategorije, već ranije spomenute,
te još jedne koja nije na popisu od petnaest izdvojenih u polazišnoj literaturi. To je kategorija
'Filmskih grafita' u koju pripadaju samo dva natpisa iz podsusedskog pothodnika, ali s
obzirom da su poznati široj populaciji smatramo da ih se treba izdvojiti.
Što se tiče glazbenih natpisa, stihovi također nisu previše zastupljeni. Osim spomenute
gudrice, pojavljuje se naziv pjesme Parnog valjka „PROKLETA NEDJELJA“, te refren iz
pjesme Tonija Cetinskog: „Zato pazim i čuvam ovu ljubav svetu/ veču od svega, največu na
svijetu“, uz pravopisne pogreške koje nisu rijetka pojava.
Jedan od filmskih natpisa veže se uz hrvatski film „Metastaze“ s Reneom Bitorajcem u
glavnoj ulozi, koji u jednoj sceni postavlja retoričko pitanje, pitanje napisano crvenim

15
slovima na zidu pothodnika: „KAE TO FORA NEKA?!?“ (Slika 11). Budući da je njegov lik
Krpe tipični nogometni fanatik i nasilnik čiji je identitet u najvećem dijelu određen
zagrebačkim žargonom popraćen vulgarnim vokabularom, zapravo nema boljeg mjesta za
ovakav natpis od jednog zagrebačkog pothodnika kao izraza purgerske supkulture.

Slika 11. KAE TO FORA NEKA

Drugi natpis na zidu pothodnika je iz popularnog animiranog filma Ledeno doba, u kojem
ljenivac po imenu Sid svojim karakterističnim govorom izgovara rečenicu: „ŠPAŠIO ŠAM
TE MIŠU MALI“. Natpis je malih dimenzija i jednom dijelom prekriven crnom bojom
drugog grafita, ali zbog popularnosti te izjave koja je jedno vrijeme kružila društvenim
mrežama, nije bilo teško odgonetnuti o čemu se radi.
Podsusedski pothodnik zapravo je otkrio puno više nego što se to na početku činilo. Kao
obavezan dio rute mnogih putnika, pokušavao je svojim jezičnim krajobrazom komunicirati
na svojstven način. Krajem svibnja, cijeli je pothodnik preuređen i njegovi su zidovi sada
čista, bijela površina. No nije dugo prošlo i pojavio se već prvi potpis. Iako nije ''unakazio''
zidove, Cripl je crnim markerom označio vrata ormara pored dizala te rukohvate na nekoliko
mjesta. Od sadržajnih kategorija grafitnih izraza, najviše su zastupljena osobna imena i
nadimci, ljubav i prijateljstvo, droga, sport, manje glazbeni i filmski natpisi, natpisi protiv
nasilja, a najmanje natpisi vezani za školu i život (po jedan primjer za svaku kategoriju). Za
kategorije humoristični, motociklistički, nacionalni, političko-ideološki, religijski i
teritorijalni, nisu pronađeni primjeri. Moguće da su neki od njih postojali ispod one polovice
zida koja je već bila obojana u bijelo ili da ih nismo uspjeli odgonetnuti. U kategoriju
'Ostalo' koja se prema literaturi odnosi na „... one sadržaje koji se odnose na nejasno
određene, neprepoznatljive grafitne tekstove“ (ibid. 149), mogla bih svrstati pet grafitnih

16
natpisa: „BJELOVAR 1986“, „JUSTICE“, „XENON JE NAJJAĆI“, „ŠTA VAM TOLKO
SMETA TO JE SAMO PRIRODA!!?“, „ZEKO I POTOČIĆ“.

Imena/nadimci 9 + 4 (Cripl)
Ljubav (i seks) 6
Alkohol i opojna sredstva 4
Sportsko-navijački 4
Glazbeni grafiti 3
Filmski 2
Nasilje 2
Grupa i prijateljstvo 1
Škola 1
Svjetonazorski (odnos prema životu) 1
Humoristički, motociklistički, nacionalni, 0
političko- ideološki, religijski, teritorijalni
Ostali 5
Tablica 1. Popis kategorija i broj natpisa iz podsusedskog pothodnika

4. Pothodnik kod Filozofskog fakulteta

Iako se ne može svrstati među najprometnije zagrebačke pothodnike, pothodnik kod

Filozofskog fakulteta svojom ukrašenošću, ili po nekima nagrđenošću, ne zaostaje za ostalim
pothodnicima. Možda u ovom slučaju autorima grafita nije bila važna brojnost njihove
publike. Sami nismo bili česti posjetitelji ovog pothodnika, točnije kroz njega smo prolazili
rijetko i to iz znatiželje i nismo opazili nešto što bi ga razlikovalo od ostalih pothodnika, osim
što je izgledao nekako svježije, vjerojatno zbog maloga prometa. Pothodnikom dominiraju
umjetnički grafiti, dok su oni iz kojih se mogu iščitati slova brojniji, ali neugledniji.
Svojim sadržajem najbrojniji su političko-ideološki, svjetonazorski, te oni koji nemaju jasno
značenje, tj. koji spadaju u kategoriju ostali, prema autorima knjige Grafiti i supkultura. Neki
od grafita su se činili nerazumljivi, besmisleni ili jednoznačni, sve dok nismo pronašli na
internetu njihovo moguće značenje.
Kao najzanimljiviji primjer naveli bi grafit "A GDJE JE REVOLUCIJA STOKO?" (Slika 1.).
U prvi trenutak taj se grafit činio vrlo običan, pomalo i vulgaran; buntovni poziv na
revoluciju. No, na internetu stoji da je upravo to naziv jedne kazališne predstave čija je

17
premijera bila 2015. godine u ZKM-u. Ali ono što je za ovo istraživanje još zanimljivije, to je
da je predstava svoj naziv preuzela s jednog od zidova studentskog doma Stjepan Radić, na
kojem je dvadeset godina prije premijere predstave osvanuo grafit koji je tako glasio. Autor
izvornog grafita, kao i grafita koji je predmet našeg proučavanja, nije poznat. Ovo je
izvanredan primjer kako jedan grafit može utjecati na kulturu određenog društva, te kako
dugo može ostati u svijesti građana.

Slika 1.
Grafit "ANA BRBORI POTOČIĆ" (Slika 2.) činio se sasvim besmislen. Potom smo se
ponovno koristili internetskim izvorima i pronašli isti. To je jedno od izmišljenih imena (na
temelju imena stvarnih osoba) koje se kao "zlatni donator" spominje u jednoj od snimaka
Zločeste djece; skupine hrvatskih komičara. Naziv se vjerojatno odnosi na tv-voditeljicu Anu
Brbora. "Petkom volimo zečeve! K. Mićanović" (Slika 3.), koji je i jedini potpisani grafit u
ovom pothodniku, iako je vrlo sumnjivo da je to pravo ime autora, međutim postoji
mogućnost da se autor metaforički izrazio zbog Mićanovićeve knjige „Vrtlar“, u kojoj se
ističe rečenica koja ima veze sa sjećanjem na miris zečeva i njihove krvi. Među one koji i
dalje ostaju nejasni spadaju "NIJE, SAMO JESMO" (Slika 9.), upisan kako se čini
flomasterom, "It was a night", koji se može tumačiti na bezbroj načina, "LOLEKHOLiK!"
(Slika 18.), te "BISMO IZRAZILI" (Slika 4.), koji bi mogao biti djelomičan jer su te dvije
riječi jedna ispod druge, a odmah lijevo do njih je jedan veći umjetnički grafit ispod kojega se
ništa ne vidi.

18
 Slika 2.

Slika 3.

19
 Slika 4.

Kao što smo naveli među najbrojnije grafite spadaju političko-ideološki. Jednoznačno
političko-ideološki grafiti su: "PREVIŠIĆU ODLAZI" (Slika 5.), "ŽIVI ZID", "CRVENA
AKCIJA" (Slika 6.), "ANTIFAŠISTIČKA FRONTA ŽENA" (Slika 7.), "SLOBODA
NARODU". Grafit "SEX I SOCIJALIZAM" (Slika 8.) je vrlo teško smjestiti u neku od
kategorija pošto u sebi sadrži riječi koje se povezuju u prvom redu s kategorijama Ljubav i
seks, te Političko-ideološki, a mogao bi se interpretirati i kao nečiji svjetonazor.

Slika 5. Slika 6.

20
 Slika 7. Slika 8.
Jedina dva grafita koji se pojavljuju više puta su "NE JEBU TE PEDERI NEGO
KAPITALIZAM" (Slika 9.) i "EVOLUTION=RADIATION" (Slika 9.). Prvi se pronalazi
četiri puta i najbliži je kategoriji Političko-ideoloških, te je djelo istog autora jer su sva četiri
identična, vjerojatno utisnuta. Drugi se nalazi na tri mjesta i teško je sadržajno odrediv,
možda najbliži Svjetonazorskim. Također se čini da je djelo istog autora jer iako različitih
boja i ponešto različitih oblika, prepoznaje se isti stil pisanja, te jednaki crteži uz tekst.

Slika 9.
Što se tiče Svjetonazorskih grafita, u tu kategoriju bi se mogla svrstati tri grafita: "SVI SMO
LUDI NA SVOJ NAČIN", "SVIJEST, SEKS, SLOBODA" i "PONEKAD JE LIJEPO NE
IMATI POJMA O VREMENU" (Slika 10.). Iako poruka ne mora nužno biti razumljiva, jasno

21
je da se nešto poručuje.

Slika 10.

Od Teritorijalnih grafita uspjeli smo pronaći tek jedan, jedva vidljivi, grafit koji glasi
"Dubrovnik", napisan kemijskom olovkom ili tankim flomasterom. Oni koji su Humoristični,
ili bi to trebali biti, također nisu česti: "ProREKTAL (Z)BORAS" (Slika 11.) i "DŽABE
NISTE KREČILI" (Slika 12.).

Slika 11. Slika 12.

Po jedan grafit od svake kategorije imamo za Nacionalne, "AJMO HRVATSKA" (Slika 11.),
iako bi se taj mogao protumačiti i kao Sportsko-navijački, za kategoriju Grupa i prijateljstvo
tu je "DORA & BOBO", "I found my thrill on Blueberry Hill" (Slika 12.), prvi stih popularne

22
pjesme Blueberry Hill, najpoznatije po izvedbi Fatsa Domina, koji spada u Glazbene grafite.
U kategoriju Ostalo vjerojatno ide grafit "BRUS LEE", podsjećajući na ikonu kung-fu filma.
"VUTRA.ORG" (Slika 13.) aludirajući na marihuanu pripada grafitima Alkohol i opojna
sredstva.

Slika 12. Slika 13.

Većinu grafita teško je smjestiti u neku od kategorija, tj. najbliži su kategoriji Ostalo. Tu je
nekoliko osobnih imena i nadimaka poput "Charlie", "RINCHY", "SVEN" i "MERI". Ostali
su ili potpuno nerazumljivi ili ih je teško "dešifrirati" i smjestiti u neku od kategorija.
"SARME!", "BE NICE!" i "30.4.2016." (Slika 14.) nas ne asociraju na ništa.
"Pookahontases" (Slika 15.) podsjeća naravno na poznatu Pocahontas, ali izmjena i
dodavanje nekih slova ostaju nejasni. Grafit "MIKI JE SOLO" (Slika 17.) možda upućuje da
Miki nema djevojku, pa bi se mogao svrstati u Ljubav i seks, no o tome se može samo
nagađati. Zanimljiv i neobičan je grafit "I JA SAM CIGAN" (Slika 16.), kod kojega je
prekriženo cigan i dopisano ciciban, što bi se moglo okvalificirati kao intervencijski grafit.
Posljednja dva grafita su "SUBVERZIVNI GRAFIT" (Slika 17.) i "FFZG PLENUM
SRIJEDA 20h-07" (Slika 18.) s nacrtanom olovkom u stisnutoj šaci pored, koji se može
shvatiti kao pozivnica na događaj.

Slika 14. Slika 15.

23
Slika 16. Slika 17.

Slika 18.
Iako se pokazalo koliko je teško "dešifrirati", otkriti značenje, te zatim kategorizirati svaki
pojedini grafit, napravili smo tablicu s brojem grafita iz pothodnika kod Filozofskog
fakulteta u svakoj kategoriji.

Svjetonazorski 3
Glazbeni 1
Škola 0
Alkohol i opojna sredstva 1
Grupa i prijateljstvo 1
Ljubav i seks 0
Nasilje 0
Humoristični 2
Motociklistički 0
Nacionalni 1
Političko-ideološki 6
Religijski 0
Sportsko-navijački 0
Teritorijalni 1
Ostali 22

24
5. Zaključak

U svrhu ovog seminarskog rada proučili smo i opisali dva zagrebačka pothodnika s
obzirom na sadržaj njihovih grafita. Javljali su se tu i umjetnički grafiti, ali u manjem broju
od pisanih poruka i imena. Ono što je sigurno za zaključiti je to da su pothodnici upravo
idealna mjesta za stvaranje ovakvih grafita iz razloga što su zaklonjeni od pogleda, pružaju
određenu dozu sigurnosti grafiteru, a umjetnički su grafiti iz istog razloga i manje zastupljeni,
njih ćemo češće pronaći na pročeljima zgrada ili zidovima uz ceste i na sličnim lokacijama. A
kako i kroz pothodnike često prolazi velik broj ljudi velika je vjerojatnost da će netko vidjeti
poruku ispisanu na zidu pothodnika i da će ona u toj osobi izazvati neku reakciju, a upravo je
to i njihov cilj, širenje poruke i izazivanje reakcije.
Zanimljivo je za ova dva pothodnika koliko se njihovi grafiti u stvari sadržajno razlikuju.
U podsusedskom pothodniku najveći je broj grafita (njih šest) o ljubavi i seksu dok su pak u
pothodniku kod Filozofskog fakulteta najbrojniji grafiti iz kategorije ostalo (njih dvadeset i
dva), a to su oni grafiti koje je teško smjestiti u ijednu drugu kategoriju jer se jednostavno ne
podudaraju s njima ili pak oni koji su ostali nejasni, a takvih je u podsusedskom pothodniku
samo pet, ali možda upravo zbog toga što je dio pothodnika bio renoviran u vrijeme kad je
bio slikan. Kod Filozofskog su nakon ostalih najbrojniji političko-ideološki grafiti, a nakon
njih i svjetonazorski, što ni ne čudi s obzirom na lokaciju pothodnika i činjenice da je
Filozofski fakultet jedan od fakulteta s politički najangažiranijim studentima. Političko-
ideološki se grafiti u Podsusedu uopće ne pojavljuju, ali zato možemo vidjeti grafite o
alkoholu i opojnim sredstvima te sportsko-navijačke grafite. Sportsko-navijačkih pak kod
Filozofskog fakulteta uopće nema što upućuje na to da osobe koje ondje često prolaze i koje
se vežu uz Filozofski fakultet baš i ne prate sport ili barem ne spadaju u kategoriju navijača
uz koje se i veže stereotip o pisanju baš takvih grafita, ali i potvrđuje onaj stereotip da se
takvi navijači nalaze više uz ona rubnija područja grada, baš kao što su Podsused, Vrapče,
Borongaj, Dubrava i sl. Zanimljivo je i da je glazbenih i filmskih grafita više u
podsusedskom pothodniku nego u pothodniku kod Filozofskog fakulteta.
Upravo iz podjele grafita na ove kategorije možemo mnogo toga saznati o ljudima s
područja u blizini tih pothodnika i samim kvartovima, uz pretpostavku da su grafite pisale
osobe koje žive u njihovoj blizini ili ondje često prolaze. Pa tako možemo zaključiti da su
najvažnije teme u Podsusedu ljubav i seks, alkohol i droga te sport, a kod Filozofskog
fakulteta politika i ideologija te izražavanje svjetonazora. Grafiti su sredstvo izražavanja,
iznošenja stavova i osjećaja, pa čak i oni mali, teško čitljivi potpisi poručuju – bio sam ovdje!
25
6. Literatura

BEZLAJ, Metka. 2015. Jezični krajobraz Filozofskog fakulteta u Zagrebu: latrinalije kao
mjesto sociokulturnog odraza i plurilingvalnog dodira.

LALIĆ, Dražen; LEBURIĆ, Anči; BULAT, Nenad. 1991. Grafiti i supkultura. Zagreb:
Alineja

SHOHAMY, Elana; GORTER, Durk. 2009. Linguistic landscape: Expanding the Scenery.
New York i London: Routledge Taylor & Francis Group

26