Prisupni rad

Mjere oblika rasporeda

SADRŽAJ

SADRŽAJ ............................................................................................................................................ 1
UVOD ............................................................................................................................................................................ 2
1. DESKRIPTIVNA STATISTIČKA ANALIZA ................................................................................ 3
1.1. Mjere centralne tendencije – srednje vrijednosti ................................................................. 4
1.2. Mjere varijabiliteta, raspršenosti ili disperzije ...................................................................... 4
1.3. Mjere oblika rasporeda ............................................................................................ 5
1.3.1. Mjerenje asimetrije ........................................................................................................................... 6
1.3.2. Mjerenje spljoštenosti ...................................................................................................................... 7
2. PRIMJERI ZADATAKA SA RJEŠENJIMA ..................................................................... 7
2.1. Pri jer 1. ............................................................................................................... 7
2.2. Pri jer 2. ............................................................................................................... !
2.3. Pri jer 3. ............................................................................................................... "
2.4. Pri jer 4. ................................................................................................................ 11
2.5.Pri jer 5. ............................................................................................................... 12

ZAKLJUČAK. .......................................................................................................... 13
LITERATURA .................................................................................................................................................. 14

1
Prisupni rad
Mjere oblika rasporeda

UVOD

Statistika je nauka koja brojčanim metodama na naučni način istražuje društvene,

ekonomske i prirodne pojave. Predmet izučavanja statistike su promjenjive pojave koje se
ispoljavaju u velikom broju ili masi slučajeva i nazivaju se masovne pojave. Zadatak statistike
jeste da u pojavama koje izučava otkrije bitne karakteristike, povezanost sa dru im
pojavama, uzroke i posledi!e nji"ovo stanaja i promjena, odnosno da otkrije zakonitost u
pojavama i objasni nji"ovo zbivanje. #a bi se mo la ispitati zakonitost u ponašanju
promjenjivi" pojava, nužno je da statistika svaku od nji" istražuje na velikom broju slučajeva
na kojima se one ispoljavaju.
Statistika se kao naučna dis!iplina može podijeliti na deskriptivnu i in$eren!ijalnu
statistiku.
#eskriptivna ili opisna statistika temelji se na potpunom obu"vatu statističko skupa,
čiju masu podataka or anizovano prikuplja, odabire, rupiše, prezentuje i interpretira
dobijene rezultate analize. %a taj se način izračunavanjem različiti" karakteristika
statističko skupa, sirova statistička ra&a svodi na lakše razumljivu i jednostavniju $ormu.
'ko se statističke metode i te"nike primjenjuju na čitav statistički skup, dakle ako su
istraživanjem obu"va(eni svi elementi skupa oni tvore popula!iju.
)n$eren!ijalna statistika temelji se na dijelu *uzorku+ jedini!a izabrani" iz !jelovito
statističko skupa, pomo(u koje se uz primjenu od ovaraju(i" statistički" metoda i te"nika
donose zaključ!i o čitavom statističkom skupu. vijek je prisutan od ovaraju(i stepen rizika
kada se koriste rezultati iz uzorka, za ko a je poželjno da bude izabran na slučajan način i da
bude reprezentativan. )n$eren!ijalna statistika pripada rupi induktivni" metoda, kojima se
izvode zaključ!i polaze(i od opšte prema posebnome.
-edan od zadataka statistike je da ukaže na postupke prikupljanja, sre&ivanja i
prezenta!ije podataka. Problemima ovo tipa bavi se deskriptivna statistika. Statistička
analiza se može završiti u domenu deskriptivne statistike ili se pre(i na probleme statističko
zaključivanja. %a primjer, ako se poda!i o rupi studenata evidentiraju samo da bi se
prikazao uspje" te rupe studenata, a ne da bi se eneralizovao uspje" !ijele enera!ije,
onda je to domen deskriptivne statistike, a u protivnom je domen statističko zaključivanja.
ema ovo pristupno rada /mjere oblika rasporeda/ spada u domen deskriptivne
statistike.

2
Prisupni rad
Mjere oblika rasporeda

1. DESKRIPTIVNA STATISTIČKA ANALIZA

#eskriptivna statistika $klj$%$je etode $re&ivanja, 'r$pisanja, tabeliranja, 'ra(i%ko'

prikazivanjastatisti%ki)podatakateizra%$narazli%iti)statisti%ko–analiti%ki) veli%ina. #eskriptivna statisti%ka
analiza predstavlja sk$p etoda koji a se vrši izra%$navanje,
prikazivanjeiopisivanjeosnovni)karakteristikastatisti%ki)serija. #eskriptivna
statisti%ka analiza i a slede*e zadatke+
1. r$pisanjeisre&ivanjestatisti%ki)podataka. 2.
Prikazivanje statisti%ki) podataka.
3.-dre&ivanjeosnovni) pokazateljastatisti%ki) serija.
-snovne jere$ okvir$ deskriptivnestatisti%keanalizes$+
• Mjere centralne tendencije srednje vrijednosti / arit eti%ka sredina, 'eo etrijska sredina,
)ar onijskasredina, od$si edijana0,
• Mjere varijabiliteta jere disperzije, raspršenosti /apsol$tne jere disperzije+ interval varijacije,
interkvartilna razlika, srednje apsol$tno odst$panje, varijansa sk$pa, standardna devijacija sk$pa i relativne jere
disperzije+ koe(icijentvarijacije,koe(icijent interkvartilnevarijacije,standardizovano odst$panje0,
• Mjere oblika rasporeda / jere asi etrije+ relativna era asi etrije, pearson – ov koe(icijent asi etrije,
bo le –evkoe(icijentasi etrijei jerespljoštenosti0.

1.1. Mjere centra ne ten!enc"je # $re!nje %r"je!n&$t"

asporedi (rekvencija s$ izvori in(or acija o karakteristika a sk$pova. asporedi otkrivaj$ pre sve'a
ten!enc"j' (r')"$anja. rednja vrijednost treba da b$de pokazatelj centralne tendencije. -na predstavlja
jer$ centralnetendencijeipokaz$jelokacij$ sk$pa. o
je jedan od najzna%ajniji) pokazatelja n$ eri%ki) podataka. rednja vrijednost se koristi sv$da $ statistici. -na se
koristi za sa i anje str$kt$re sk$pa i za pra*enje nje'ove dina ike, tako i kao osnova za dr$'e karakteristike.
zavisnosti od na%ina odra&ivanja centralne vrijednosti obilje ja sk$pa, srednje vrijednosti se dijele na+
1. I*ra+'nate, koje se izra%$navaj$ na osnov$ svi) vrijednosti obilje ja. azlik$je o slijede*e+
• 8rit eticka sredina,
• eo etrijskasredina,
• 9ar onijska sredina,
• :vadratna sredina,
• :$bna sredina.
2. P&*"c"&ne, koje se odre&$j$ polo aje $ seriji+
• Mod$s i

3
Prisupni rad
Mjere oblika rasporeda

• Medijana
:oja ce se srednja vrijednost $potrijebiti zavisi od+ a, pos atrane pojave, -, na%ina 'r$pisanja$
raspored$(rekvencija,c, svojstvasa i)srednji)vrijednosti.
;ajednicka svojstva srednji) vrijednosti s$+
• tv&$jeseobjektivni ate ati%ki post$pko ,
• <jena vrijednost se ora nalaziti iz e&$ aksi alne i ini alne vrijednosti /= in > sr.vr. > = a?0,
• kolikos$tevrijednostiobiljezja e&$sobnojednakeisrednjavrijednost orabiti
jednaka toj vrijednosti obilje ja.

1.2. Mjere %ar"ja-" "teta ra$)r/en&$t" " " !"$)er*"je

rednjavrijednostnije$vijekdovoljnadareperezent$jeodre&eniraspored.Proble se
javljajer razli%iti rasporedi o'$ i ati ist$ srednj$ vrijednost–što zna%idaoslanjaj$*ise sa o na srednj$ vrijednost i
nis o $ stanj$ da odredi o raspored odre&ene pojave. #isperzija je jera koja na 'ovori kakve s$ razlike
iz e&$ ele enata odre&eno' rasporeda. Postoje apsol$tne jere disperzije i relativne jere disperzije.
8psol$tne jere disperzije iskaz$j$ varibalitet $ apsol$tni iznosi a oni) jerni)
jedinica $ koji a s$ dati odaliteti pos atrano' obilje ja. -ve jere o'$ biti+
• Pozicione i
• @zra%$nate.
8psol$tne jeredisperzijes$+
• @nterval varijacije i,
• @nterkvartilna razlika i0,
• srednje apsol$tno odst$panje d,
• varijansa sk$pa i
• standardna devijacija sk$pa .
;a$pore&enjeraspršenostidvijeilivišeserijasarazli%iti arit eti%ki sredina ane
o'$ sekoristitiapsol$tne jere,jeronevariraj$ saveli%ino ori'inalnepojave. elativne
jeres$$pravoto–relativne,odnosnobezdi enzione.:aotakveoneo o'$*avaj$dase
$pore&$j$ i kvalitativno najrazli%itiji rasporedi. Poznaje o slede*e relativne jere disperzije+
• koe(icijentvarijacije,
• keo(icijentinterkvartilnevarijacijei
• standardizovano /nor alizovano0odst$panje.

1.0. Mjere &- " a ra$)&re!a

4
Prisupni rad
Mjere oblika rasporeda

Mjere oblika rasporeda $pravo i predstavljaj$ osnovn$ te $ ovo' prist$pno' rada, pa *e

biti alo detaljnije i preciznije predstavljene i objašnjene.
Poredsrednji)vrijednostiidisperzijaoraspored$na 'ovorei jereoblikarasporeda.
Pri to razlik$je o+
• jereasi etrijei
• jerespljoštenosti.
Prije ne'o što pre&e o na navedene jere oraj$ se po en$ti centralni o enti rasporeda. Aentralni o enti
rasporeda jere prosje%no odst$panje ele enata sk$pa od srednje vrijednosti sk$pa di'$ti na od'ovaraj$*i
stepen. azlik$je o+ n$lti, prvi, dr$'i /varijansa0, tre*ii%etvrti o enat.
M = 1 ∑ ∫ i /Χi − µ 0° = 1
k

B
% i =1

k
1
M 1= %
∑ ∫ i/ Χi − µ 0 1
=B
i=1

k
1 2
M 2 =σ =
2

% i=1
∑∫ i / Χi − µ0

k
1
∑ ∫ i/ Χi − µ 0
3
M3 = % i=1

k
1
∑ ∫ i/ Χi − µ 0
4

M4 = % i=1

re*i o enat M3 koristi o za jerenje spljoštenosti, a %etvrti – M4 za jerenje

asi etrije.

1.3.1. Mjerenje asimetrije

aspored je asi etri%an kad ele enti sk$pa pokaz$j$tendencij$ 'r$pisanja oko vrijednosti obilje ja
iznad ili ispod srednje vrijednosti. azlik$je o više jera asi etri%nosti
/a isebavi o sa o relativno jero 0+
• relativn$ jer$ asi etrije,
• Pearson –ov koe(icijentasi etrijei
• Co le – ev keo(icijent asi etrije.

5
Prisupni rad
Mjere oblika rasporeda

∑ /Χi − µ 0 3

elativna jeraasi etrijeje+ = % za ne'r$pisanepodatke

α3 3

∑ / Χi − µ 0 3

α3 =
∑∫i za'r$pisanepodatke
3
σ

:oe(icijent asi etrije je n$ eri%ki pokazatelj koji izra ava $ kojoj jeri je neki raspored asi etri%an $
odnos$ na nor alni raspored. :od si etri%ni) rasporeda ovaj koe(icijent je jednak B, a kod asi etri%ni) je
razli%it od n$le. :od pozitivne asi etrije
/asi etirja$desno0koe(icijentjeve*iod n$le,akod ne'ativneasi etrije/asi etrija$lijevo0
anji od n$le. Dto se koe(icijent više razlik$je od B to je raspored više asi etri%an. aspored
je $ jereno asi etri%an ako je koe(icijent $ interval$ /B,EB.50, sve preko to'a se s atra izrazitoasi etri%ni .:od
si etri%no' rasporedavrijednostiarit eti%kesredine, edijanei
od$sas$ e&$sobnojednakeFG Me G Mo .:odpozitivneasi etrijestanjejeFH Me H
Mo, a kod ne'ativne F > Me > Mo .
8ko je+
I3 GB,raspored jesi etri%an,
I3HB,rasporedjeasi etri%an$ desno /pozitivnaasi etrija0, I3>B,rasporedje
asi etri%an$lijevo/ne'ativnaasi etrija0.
zavisnostiodveli%inekoe(icijenta,odre&$je seija%inaasi etrije. radacijajeslede*a+ I3 J B,25 – ala
asi etrija,
B,25 >I3 JB,5B –srednjaasi etrija, I3HB,5B
–jakaasi etrija.

1.3.2. Mjerenje spljoštenosti

-dnos M4 i 4 s je koe(icijent spljoštenosti. 8ko koe(icijent $zi a vrijednost 3 to je

nor alna spljoštenost. 8ko raspored $zi a vrijednosti ve*e od 3 to je i oblik rasporeda isp$p%eniji.
it$acija je obrn$ta kada je koe(icijent anji od tri, tada dolazi do izra aja spljoštenostrasporeda.

Kor $la za koe(icijent spljoštenosti+

∑ /Χi − µ 0
4

zane'r$pisanepodatke
α4
%
= 4

6
Prisupni rad
Mjere oblika rasporeda

∑ /Χi − µ 0 4

∑∫i za'r$pisanepodatke
α4 = 4
σ
<a osnov$ ove (or $le, koe(icijent pr$ a slijede*$ in(or acij$+ I4G3,raspored
jenor alnospljošten/zaobljen0,
I4 H 3, raspored je više izd$ en $ odnos$ na nor alni raspored, I4 > 3, raspored je
više spljošten $ odnos$ na nor alni raspored.

2. PRIMJERI ZADATAKA SA RJEŠENJIMA

2.1. Pr" jer 1

#ati s$ podaci o rez$ltati a ispita iz statistike za tri 'r$pe st$denata+

1. 2. 0. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 19. 11. 12. 10. 13. 14.

t$dent
@'r$pa 5 1 6 " 7 7 ! 5 5 6 6 ! 6 6 5
@@'r$pa B
@@@ 'r$pa " 5 5 " 7 6 6 5 7 ! ! 7 6 7 7
1 " 5 6 1 7 6 6 6 5 5 5 7 6 6
B B
-drediti stepen i s jer rasporeda @@ 'r$pe st$denata.
Χi / Χi − µ 0 3
∑ /Χi − µ 0 3

:oe(icijent asi etrije za " 1B,64!

% ne'r$pisanepodatke
α3 = σ
3 5 5,!32
5 5,!32
∑ Χi 8rit eti%ka sredina za " 1B,64!
µ = ne'r$pisanepodatke 7 B,BB!
%
6 B,512
1B2 6 B,512
µ = = 6,!
15 5 5.!32
7 B,BB!

σ =
∑ Χi 2

− µ
2
tandardna devijacija za
ne'r$pisanepodatke
! 1,72!
% ! 1,72!
7 B,BB!
5.76 6 B,512
15 7 B,BB!
α 3 = 2.B746 = B.1!51 7 B,BB!
L 5,76

7
Prisupni rad
Mjere oblika rasporeda

;adr$'$ 'r$p$ st$denataraspored je$ jereno pozitivno asi etri%an $ odnos$ nanor alan
/jer je α 3 H B > B.B50 i raspored je više spljošten $ odnos$ na nor alan /jer je α 4 > 30.

2.2. Pr" jer 2

<a kraj$ prve 'odine st$dija jedan st$dent i ao je slijede*e ocjene+ Politi%ka ekono ija 7,
kono ika pred$ze*a !, ociolo'ija7, Poslovno pravo 6, a%$novodstvo ", Marketin' 7,
tatistika !, Menad ent ".
@zra%$natiiobjasnitikoe(icijentspljoštenostii asi etri%nosti.

∑ /Χi − µ 0 3
:oe(icijent asi etrije za
α3 = %
3
ne'r$pisanepodatke
σ

∑ Χi 8rit eti%ka sredina za

µ = ne'r$pisanepodatke
%

µ = 7,625

tandardna devijacija za
σ = ∑ Χi 2
− µ
2
ne'r$pisanepodatke
%

σ = B,""2

α3 = B,B36

#esna$ jerenaasi etrija,jerje α3 > B < B,5 .

∑ / Χi − µ 0 4
:oe(icijent spljoštenosti za
α4 = % ne'r$pisanepodatke
4
σ

α4 = 1,!!4

!
Prisupni rad
Mjere oblika rasporeda

pljoštenostve*aodnor alne,jerje α4 < 3.

2.0. Pr" jer 0

#ati s$ podaci o odaliteti a obilje ja i vrijednosti a relativni) (rekvencija+

Modaliteti
obilje ja 2B 25 25 3B 3B 35 35 4B 4B 45
elativne 45 5
(rekvencije BB,B B,1! B,22 B,2" B,12 B,1
" B
@zra%$natiiobjasnitikoe(icijenteasi etrijei spljoštenosti.

Χi ∫i Χi5S Χi i Χi 2 ∫ i
∫ ∫ i/ Χi − µ 0 ∫ i/ Χi − µ 0
3 4

2B 25 B,B" 22,5 2,B25 45,563 16",52" 2B"3,6!B

25 3B B,1! 27,5 4,"5 136,125 71,472 525,317
3B 35 B,22 32,5 7,15 232,375 2,551 6,71B
35 4B B,2" 37,5 1B,!75 4B7,!13 5,3"7 14,3B1
4B 45 B,12 42,5 5,1B 216,75 53,724 41B,"!6
45 5B B,1B 47,5 4,75 225,625 2B2,42! 256B,72B

L 1 34,!5 1264,251 17,""7 5611,714

∑ ∫ i/Χi − µ 0 3

α3 = ∑∫i :oe(icijent asi etrije za

3 'r$pisanepodatke
σ

µ = ∑ Χi ∫ i 8rit eti%ka sredina za

'r$pisanepodatke
∑ ∫i

"
Prisupni rad
Mjere oblika rasporeda
34.!5
µ = = 34.!5
1

tandardnadevijacija za
σ = ∑ Χi ∫ i −
2

µ
2 'r$pisanepodatke
∑∫i

1264.251
σ = − 34.!5 2
1

σ = 1264.251 − 1214.523

σ = 7.B52

17.""7
α3 =
1
= B.B51
35B.7BB

#esna$ jerenaasi etrijajerje α3 > B < B.5

∑ ∫ i/Χi − µ 0 4
:oe(icijent spljoštenosti za
∑∫i 'r$pisanepodatke
α4 = σ
4

5611.714
= 1
α4 = 2.26"
2473.143

pljoštenostve*aodnor alne,jerje α4 <3

2.3. Pr" jer 3

adnicijedno'pred$ze*apre astarosnojstr$kt$riraspore&enis$naslijede*ina%in+

1B
Prisupni rad
Mjere oblika rasporeda

odine #o2B 2B 3 3B 4 4B 5 5Biviše

starosti B B B

Crojradnika ! 21 26 15 1
B

@zra%$natiiobjasnitikoe(icijenteasi etrije.

Χi ∫!i Χi5S
#o2B Χi∫ i
12B 15 Χ 2
∫i
1 !BB ∫ i/61
Χi62",!75
− µ0 3

2B 3B 21 525 25 13125 1"464,B47

3B 4B 26 "1B 35 31!5B B,4B6
4B 5B 15 675 45 3B375 16153,35"
5Biviše 1 55B 55 3B25B !3B37,656
B
L !B 27!B 1B74BB 1!B"7,4""

∑ ∫ i / Χi − µ 0 3
1!B"7.4""
∑∫i !B
α3 = 3 G 11.6163 = B.144
σ

=
∑ Χi ∫ i 27!
µ G = 34.75
∑ ∫i !B

σ = ∑ Χi ∫ i −
2
µ
2
G
1B74BB
− 34.752 = 11.616
∑∫i !B

#esna$ jerenaasi etrija,jerje α3 > B < B.5 .

2.4.Pr" jer 4

Prost sl$%ajan $zorak stanovnikajedno' 'rada koji koriste $sl$'e 'radsko' prevoza dao je slijede*erez$ltate$
po'led$d$ ine%ekanja$ in$ta a+

11
Prisupni rad
Mjere oblika rasporeda

#$ ina %ekanja+ do 4,B 4,1 6,B 6,1 !,B !,1 1B,B 1B,1 12,B preko 12 Croj p$tnika +
12 13 15 17 2B 13
@zra%$nati i objasniti pokazatelj stepenai s jera asi etrijei pokazatelj spljoštenosti navedeno'rasporeda.

Χi ∫i Χ i5S Χ2 ∫i
Χi ∫ i ∫ i/ Χi − µ 0 3
∫ i/ Χi − µ 0
4

#o4,B 12 36 3 1B! 17"7,671 "547,42"

4,1 6,B 13 65 5 325 471,!6! 1562,356
6,1 !,B 15 1B5 7 735 33,7"" 44,31B
!,1 1B,B 17 153 " 1377 5,56B 3,!31
1B,1 12,B 2B 22B 11 242B 3!!,!6! 1B45,667
preko12 13 16" 13 21"7 134B,245 62!4,4B7
L "B 74! 7162 56!,665 1!4!!

α3 =
∑ ∫ i / Χi − µ 0 3
− 56!.665
∑∫i "B = −B.1!6
3 G 34.B44
σ

µ =
∑ Χi ∫ i 74!
= !.311
∑∫i "B

2
µ

7162
7".57! − 6".B723
σ = ∑ Χi 2 ∫ i − G "B −
!.3112
= G 3,241
∑∫i

Nijeva ne'ativna asi etrija, jer je α3 < B i α 3 < −B.5 .

∑ ∫ i/Χi − µ 0 4
1!4!!

α4 = ∑ ∫i G "B = 1.!62
4 11B.336
σ

pljoštenostve*aodnor alne,jerje α4 < 3.

12
Prisupni rad
Mjere oblika rasporeda

ZAKLJUČAK

#eskriptivna statistika uključuje metode ure&ivanja, rupisanja, tabeliranja, ra$ičko

prikazivanja statistički" podataka te izračuna različiti" statističko analitički" veličina.
6snovne mjere u okviru deskriptivne statističke analize su7
• Mjere !entralne tenden!ije 8 srednje vrijednosti * aritmetička sredina, eometrijska
sredina, "armonijska sredina, modus i medijana+,
• Mjere varijabiliteta 8 mjere disperzije, raspršenosti *apsolutne mjere disperzije7
interval varija!ije, interkvartilna razlika, srednje apsolutno odstupanje, varijansa skupa,
standardna devija!ija skupa i relativne mjere disperzije7 koe$i!ijent varija!ije, koe$i!ijentinterkvartilne
varija!ije, standardizovano odstupanje+,
• Mjere oblika rasporeda *mjere asimetrije7 relativna mera asimetrije, pearson ov
koe$i!ijent asimetrije, bo9le: ev koe$i!ijent asimetrije i mjere spljoštenosti+.
Mjere oblika rasporeda upravo i predstavljaju osnovnu temu ovo pristupno rada i mi
u okviru ovi" mjera izračunavamo koe$i!ijente asimetrije * α3 + i spljoštenosti * α 4 + i
dobijenim rezultatima objašnjavamo stepen i smjer asimetrije, kao i spljoštenost datorasporeda.
;oe$i!ijent asimetrije je numerički pokazatelj koji izražava u kojoj mjeri je neki
raspored asimetričan u odnosu na normalni raspored. ;od simetrični" rasporeda ovaj
koe$i!ijent je jednak <, a kod asimetrični" je različit od nule. ;od pozitivne asimetrije
*asimetirja udesno+ koe$i!ijent je ve(i od nule, a kod ne ativne asimetrije *asimetrija ulijevo+
manji od nule. =to se koe$i!ijent više razlikuje od < to je raspored više asimetričan.
;od koe$i!ijenta spljoštenosti situa!ija je slijede(a 8 ako koe$i!ijent uzima vrijednost 3
to je normalna spljoštenost. 'ko raspored uzima vrijednosti ve(e od 3 to je i oblik rasporeda
ispupčeniji. Situa!ija je obrnuta kada je koe$i!ijent manji od tri, tada dolazi do izražaja
spljoštenost rasporeda.
;od izračunavanja koe$i!ijenata asimetrije i spljoštenosti postoje od ovaraju(e
statističke $ormule koje se koriste, s tim što se mora voditi računa o tome da li se radi o
rupisanim ili ne rupisanim poda!ima, pa prema tome odrediti i primjeniti od ovaraju(u
$ormulu.

13
Prisupni rad
Mjere oblika rasporeda

LITERATURA

1. tevi*, ., Statistička analiza 8 metodi i primjena /2BB60, kono ski (ak$ltet, Canja N$ka.
2. Doši*, @., Primjenjena statistika, /2BB60, ;a'reb+ Dkolska knji'a, 2. izdanje.
3. Oi i*, M., Novri*, M., Pavli%i*, #., Metodi statističke analize, /2BBB0, Ceo'rad.
4. ajovi*, M.,>erovatno(a i statistika teorija i primeri, /2BB60, Ceo'rad,
5. Mari*, <., alevi*, <., Kilipovi*, N., Poslovna statistika, /2BB20, Ceo'rad.

14