Professional Documents
Culture Documents
Vremenski Gubici 01 PDF
Vremenski Gubici 01 PDF
Vremenski Gubici 01 PDF
1.1 Uvod
Od vremenskih deformacija betona (kod prednapetih konstrukcija općenito je to zbijanje
betona) mijenja se sila prednapinjanja, a time i naprezanja i rezne sile nosača. Kod statički
određenih sustava puzanje uzrokuje preraspodjelu reznih sila, što obavezno treba uzeti u
obzir u proračunu.
Najopćenitije, deformacija betona, je svako odstupanje od osnovnog oblika betonskog
elementa. Svaka promjena oblika uvijek je povezana s pojavom unutarnjih naprezanja koja
mogu nastati od vanjskih djelovanja kao što su opterećenje, temperatura, isušivanje ili
vlaženje, ali i od unutarnjih pojava kao što su hidratacija, sedimentacija i kristalizacija.
U ovom poglavlju je za proračun gubitaka sile prednapinjanja prikazan model koji opisuje
vremenske deformacije betona (modeli puzanja i skupljanja). Uz to dani su i odnosi kojima
se mogu definirati rubni uvjeti i ulazne veličine (uvjeti okoliša, naprezanja).
Deformacije
Slika 1 Deformacije
Razlikuju se:
• puzanje: vremenski ovisno povećanje deformacija pod stalnim djelovanjem
• skupljanje: skraćenje neopterećenog betona tijekom očvršćavanja (isušivanje)
• otpuštanje: vremenski ovisno smanjenje naprezanja pod konstantnim izduženjem.
Tijek puzanja betona još uvijek je predmet istraživanja. Vremenski ovisne plastične i
elastične deformacije uzrokovane su strukturom betona. Cijelo opterećenje preuzima
okamenjena cementna pasta i velikim dijelom agregat. Agregat se najvećim dijelom ponaša
elastično, dok se okamenjena cementna pasta pod opterećenjem plastično deformira.
Deformacije najvećim dijelom ovise o udjelu vode i njezi betona.
567
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
• plastično skupljanje: kod isparavanja vode u porama kapilara nastaje podtlak – zato se
naziva i kapilarno skupljanje. Plastično skupljanje nastupa u ugrađenom betonu i može
se značajno smanjiti odgovarajućom njegom betona.
• skupljanje karbonatizacijom: smanjenje volumena karbonatizacijom
• skupljanje sušenjem: otpuštanje vode u okolinu. Ono se razvija sporo jer je funkcija
migracije vode kroz očvrsnuli beton.
Skupljanje sušenjem predstavlja mjerodavni udio kod normalnih betona. Kod betona
visokih čvrstoća mjerodavno je autogeno skupljanje. Postupak proračuna autogenog
skupljanja dan je u CEB-FIP MC90.
Puzanje i skupljanje betona osim o sastavu ovisi o uvjetima okoliša i njezi betona.
Najznačajniji utjecaj imaju sljedeće veličine:
• udio vode u betonu na početku opterećenja: povećanjem udjela vode (v / c) rastu
deformacije puzanja. Ukoliko se konstrukcijski element pusti da se isuši tijekom
očvršćivanja deformacije puzanja biti će veće nego da je vlaga održavana.
• udio i vrsta cementa: povećanjem udjela cementa rastu deformacije puzanja, a čvrstoća
cementa smanjuje plastične deformacije
• uvjeti okoliša: vlaga i temperatura
• oblik poprečnog presjeka: velika ploha povećava puzanje
• čvrstoća agregata
• pore u betonu
• armatura: čelik za armiranje ograničava vremenski ovisne deformacije betona. Ovaj
utjecaj u pravilu se zbog velike nepouzdanosti koeficijenta puzanja i skupljanja te zbog,
u pravilu, malih količina armature zanemaruje.
Većina navedenih veličina ulazi u proračun koeficijenata skupljanja i puzanja.
Mjera gubitka vlage za vrijeme trajnog djelovanja utječe na veličinu deformacija od
puzanja tako da se po presjeku konstrukcijskog elementa mogu razlikovati gradijenti vlage
s neravnomjernom raspodjelom sklonosti puzanju. Kada se razmatra srednja vrijednost
ponašanja presjeka ovaj utjecaj je zanemariv. Neravnomjerno isušivanje i puzanje mora se
uzeti u obzir samo kod točnije analize deformacija u točno određenim točkama presjeka.
U ovom poglavlju dane su funkcije kojima se prognozira deformacija betona. Zbog
praktičnosti primjene ovu promjenu se uvijek nastoji opisati čim jednostavnijim
matematičkim izrazima. Slijedi pojašnjenje djelovanja puzanja i skupljanja na
jednostavnom primjeru centrično opterećenog stupa. Djeluju vanjska tlačna sila i centrično
prednapinjnje jednake veličine.
Armiranobetonski stup
Vanjsko djelovanje preuzimaju armatura i beton (uvjet ravnoteže). Zbog sprega
deformacije oba materijala su jednake (uvjet spojivosti). Iz ova dva uvjeta može se odrediti
opterećenje betona i armature. U proračunu treba uzeti u obzir da je Ac ploština betona bez
armature.
568
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
Kada armatura nije spregnuta s betonom deformacije se mogu odvijati bez dodatnih
naprezanja.
t = t0 (početak opterećenja) t = t0 do t = ti
uvjet ravnoteže: uvjet ravnoteže:
N0 = Ns,0 + Nc,0 0 = Ns,c+s + Nc,c+s ⇒ Ns,c+s = − Nc,c+s
uvjet spojivosti (kompatibilnosti): uvjet spojivosti (kompatibilnosti):
ε0 = εs,0 + εc,0 εc+s = εs,c+s + εc,c+s
N s, 0 N c, 0 N 0 − N s, 0 N s, c+s N c, 0 N c, c+ s
ε0 = = = εc+s = = · ϕ + ε c, s + · (1 + χ · ϕ )
Es · As Ec · Ac Ec · Ac Es · As Ec · Ac Ec · Ac
⎛ 1 1 ⎞ N0 ⎛ 1 1 ⎞
N s, 0 · ⎜⎜ + ⎟=
⎟ E ·A N s, c+s · ⎜⎜ + · (1 + χ · ϕ )⎟⎟ =
E ·
⎝ s s A E c · Ac ⎠ c c E
⎝ s s· A E c · Ac ⎠
N c, 0
Ec · Ac · (Ec · Ac + Es · As ) · ϕ + ε c, s
N s, 0 · = N0 Ec · Ac
Es · As · Ec · Ac
gdje je: ⎛ E ·A ⎞
αe = Es/Ec N s, c+s · ⎜⎜1 + s s · (1 + χ · ϕ )⎟⎟ =
⎝ Ec · Ac ⎠
Ai = αe · As + Ac
Es · As
As = · N c,0 ·ϕ + ε c, s · Es · As
⇒ Ns,0 = α 0 · · N0 Ec · Ac
Ai
As
Nc,0 = · N0
Ai
569
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
As
αe · · ϕ · N c, 0 + E0 · As · ε c, s
Ac
N s, c+s = − N c, c+s =
A
1 + α e · s · (1 + χ ·ϕ )
Ac
∆ l el
570
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
∆ l c, c ∆ l c, c
N c, 0
∆ l c, s
∆ l c, s
Slika 2 Preraspodjela sila od puzanja i skupljanja kod stupa armiranog čelikom za armiranje
gdje je:
N0 vanjsko djelovanje
Nc,0 tlačna sila u betonu
Ns,0 tlačna sila u čeliku za armiranje
Nc,c+s promjena tlačne sile u betonu od puzanja i skupljanja
Ns,c+s promjena tlačne sile u čeliku od puzanja i skupljanja
εs,0 deformacije čelika u t0
εc,0 deformacije betona u t0
εc,s deformacija skupljanja
χ koeficijent zrenja betona
t0 trenutak nanošenja opterećenja.
• rezne sile bez uzimanja u obzir vremenski ovisne preraspodjele, odnosno u trenutku
nanošenja opterećenja (t = t0):
A 12,6
Ns,0 = − α e ⋅ s ⋅ N 0 = − 5,71⋅ ⋅ 352,5 = − 55,2 kN
Ai 459,35
A 400 − 12,6
Nc,0 = − c ⋅ N 0 = − ⋅ 352 ,5 = − 297,3 kN
Ai 459 ,35
(kontrola: Ns,0 + Nc,0 = 55,2 + 297,3 = 352,5 kN = Fd )
571
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
kontrola deformacija:
N s, c+s − 201900
εs,c+s = = = − 0,00080 = − 0,80 ‰
Es ⋅ As 200000 ⋅1260
N c0 N c, c+s
εc,c+s = ⋅ϕ + ε c, s ∞ + ⋅ (1 + χ ⋅ϕ )
Ecm ⋅ Ac Ecm ⋅ Ac
297300 201900
= − ⋅ 3,5 − 0,0006 + ⋅ (1 + 0,8 ⋅ 3,5)
35000 ⋅ 38740 35000 ⋅ 38740
Zbog velike promjene naprezanja u betonu odabrani model srednjih vrijednosti naprezanja
koja uzrokuju puzanje nije primjenljiv u praksi. Proces puzanja treba se promatrati u više
kraćih intervala. Kod rastavljanja u dva odsječka preraspodjela sila između betona i čelika
je skoro jednaka. Stvarna preraspodjela od skupljanja i puzanja je značajno manja nego je
to u prethodnom primjeru proračunato. U ovom primjeru samo su, na jednostavan način,
pojašnjeni osnovni odnosi.
572
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
Prednapeti stup
Kada je vanjsko djelovanje sila prednapinjanja, vrijede isti odnosi. Potrebno je uzeti u
obzir smanjenje djelovanja sile prednapinjanja P(t) od skraćenja betona.
Osnovna razlika je u tome da natega za razliku od armature ne sprječava deformacije
betona. Na stup djeluje jednaka sila kao i u prethodnom primjeru tako da je odabrano 280
mm2 čelika za prednapinjanje 1570/1770. Početna deformacija čelika za prednapinjanje
nakon sidrenja iznosi:
N pm0 352500
εpm0 = = = 6,46 %.
Ep ⋅ Ap 280 ⋅195
∆ l el
573
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
N c, c + s = ∆ Pc + s
574
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
Ovim poglavljem nastoji se pojasniti principijelni pristup u okviru linearne teorije viskoe-
lastičnosti i određene posebnosti vremenskih deformacija. Točno poznavanje
diferencijalnih jednadžbi i njihovih rješenja nije potrebno za rješavanje zadataka u praksi.
Kada se pronađe model kojim se dovoljno točno mogu opisati rezultati pokusa onda se
njime mogu proračunati različiti parametri ili tijek djelovanja i intenziteti opterećenja.
575
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
betona koje se ponašaju čisto elastično, odnosno čisto viskoelastično. Tako da se ponašanje
betona definira interakcijom cementne matrice i dodataka u dvofaznom kontinuumu.
opruga demper
(Hookovo tijelo) (Newtonov fluid)
Slika 4 Opruga i demper
Za oprugu vrijedi Hookov zakon:
dσ dε op
σop = ε op ⋅ E , odnosno = ⋅ E. (7)
dt dt
opruga, E demper, η
Za promjenu deformacije u vremenu vrijedi:
dε 1 dσ σ
= ⋅ + . (9)
dt E dt η
Za puzanje vrijedi:
dε 1 dσ σ σ 0 σ σ σ
= ⋅ + = , odnosno ε(t) = ∫ ⋅ dt + C = ⋅ t + 0 , (10)
dt E dt η η t η η E
dε 1 dσ σ
a za opuštanje =0= ⋅ + . (11)
dt E dt η
576
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
demper, η
dε
σ = σop + σD = E · ε + η · (13)
dt
Za puzanje uz konstantno naprezanje vrijedi σ = σ0:
dε
σ0 = E · ε + η · . (14)
dt
577
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
σ ε
puzanje dσ /dt = 0 opuštanje dε /dt = 0
σ0 ε0
djelovanje
t t
ε σ
Hookovo tijelo ε = σ 0 /Ε σ = ε 0 ⋅Ε
σ 0 /Ε ε 0 ⋅Ε
opruga, E
t t
Newtonov fluid ε σ
σ0 /η ⋅ t
demper, η
σ =0
t t
Maxwellov model ε σ
σ0
σ0 /Ε σ = σ0 ⋅ e (− t ⋅ Ε/η)
opruga, E demper, η σ 0 /Ε
t t
Kelvin-Voigt model σ
ε σ = σ0
opruga, E
σ0 /Ε σ0
σ 0 /Ε
demper, η
t t
578
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
Rješenje:
σ
ε(t) = 0 · [1 - e - (t · E/η ) ] . (20)
E
Ogovarajuće se mogu odrediti i jednadžbe za opuštanje, gdje vrijede sljedeći rubni uvjeti:
dε / dt = 0, σ = ε · E
uz t = 0, ε = ε0 = σ0 / E
slijedi: σ0 = ε0 · E. (21)
demper, η
σ = konst.
ε
σ0
Ε σ0
2⋅
Ε
σ0
Ε
t0 t1 t
Opterećenje (t = t0 do ti):
σ ⎡ E
E ⎣ E2
( ⎤
ε(t) = 0 · ⎢1 + 1 · 1 − e − (t · E2/η ) ⎥ ) (22)
⎦
579
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
Rasterećenje (t = ti do ∞):
σ E
[ ]
ε(t) = 0 · 1 e − (t -t i )· E 2/η − e − (t· E 2/η ) .
E E2
(23)
Modeli puzanja vrijede za tlačno naprezani neraspucani beton. Kod nižih stupnjeva pred-
napinjanja natega pod trajnim opterećenjem može biti i u vlačnom području betona.
Postavlja se pitanje vrijede li modeli puzanja i za vlačno naprezanje, 0 ≤ σc ≤ fct.
Istraživanjima [Kordina 136] je utvrđeno da se vlačno puzanje odvija prema jednakim
jednadžbama kao i pod tlačnim naprezanjem. U pokusima su izmjerene do 20 % veće
vrijednosti, ali se ta razlika zbog velike nesigurnosti ulaznih podataka zanemaruje. Kod
ograničeno prednapetih konstrukcijskih elemenata pojednostavnjeno se uzima da vrijede
jednake pretpostavke i jednadžbe za tlačno i vlačno područje (HRN ENV 1992−1−1,
2.5.5.1 (5)).
Kada su natege u raspucalom vlačnom području (σ > fct) dodatne promjene sile prednapi-
njanja nastupaju zbog deformacija nosača, a ne zbog lokalnog povećanja deformacija.
U HRN ENV 1992−1−1 dan je pojednostavnjeni postupak proračuna deformacija od skup-
ljanja i puzanja, a u dodatku 1 dan je točniji postupak, odnosno dane su dopunske upute za
proračun vremenskih deformacija betona.
Pojednostavnjeni postupak pokriva sve slučajeve kad se proračun provodi samo s konač-
nim vrijednostima deformacija od puzanja φ(∞, t0) i skupljanja εc,∞. Kada je za proračun
važan i vremenski tijek deformacija ili se konstrukcijski element nalazi u posebnim uvjeti-
ma djelovanja okoliša provodi se točniji postupak proračuna.
580
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
• uzima se da vrijedi načelo superpozicije i za takve utjecaje koji nastaju kod raznih sta-
rosti betona
• gornje pretpostavke vrijede i za beton izložen vlačnim naprezanjima.
Iz čega se uvođenjem funkcije puzanja J(t, t0) izvodi jednadžba (HRN ENV 1992−1−1,
2.5.5.1 (7)):
1 1
J(t, t0) = + ϕ (t , t0 ) · , (HRN ENV 1992−1−1, (2.21)) (26)
Ec (t0 ) Ec (28)
gdje je:
t0 vrijeme prvog nanošenja opterećenja na beton
t promatrano vrijeme
J(t, t0) funkcija puzanja u vremenu t
Ec(t0) tangentni modul elastičnosti u vremenu to (HRN ENV 1992-2, 4.4.3.2 (102))
Ec(t0) = βE(t0) ⋅ Ec,28
βE(t0) = β cc (t0 )
βcc(t0) – vidi jednadžbu (30)
Ec(28) tangentni modul elastičnosti nakon 28 dana
φ(t, tc) koeficijent puzanja koji se odnosi na elastičnu deformaciju nakon 28 dana izraču-
nano s Ec(28).
Na osnovi ovih pretpostavki ukupna deformacija betona kod prvog nanošenja opterećenja u
vremenu t0 kod naprezanja σ(t0) i kod uračunatih naknadnih promjena naprezanja ∆σ(ti) u
vremenu ti iznosi:
εtot(t, t0) = εn(t) + σ(t0) · I(t, t0) + ∑ J(t, ti) · ∆σ(ti). (HRN ENV 1992–1–1, 2.5.5.1 (2.22)) (27)
U ovom izrazu εn(t) označava prisilnu deformaciju (skupljanje, temperaturni učinci) neovi-
snu o naprezanju izazvanom opterećenjem.
Za proračun unutarnjih sila ova jednadžba može se pisati u obliku (HRN ENV 1992–1–1,
2.5.5.1 (2.23)):
⎡ 1 ϕ (t , t0 ) ⎤
εtot(t, t0) = εn(t) + σ(t0) · J(t, t0) + [σ(t) − σ(t0)] · ⎢ +χ⋅ ⎥. (28)
⎣ Ec (t 0 ) Ec (28) ⎦
Za proračun promjene deformacija ne uzima se sekantni modul elastičnosti već tangentni
modul elastičnosti. Ako nema točnijih rezultata pokusa dopušteno je tangentni modul elas-
tičnosti proračunati prema: Ectangenta = 1,1 ⋅ Ecsekanta . Sekantni modul elastičnosti dan je u tablici
1, a vrijedi od σc = 0 do σc = 0,4 · fck.
581
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
σc (< 0)
40,0 fcm= fck+ 8 N/mm2
30,0 fck
α ·fcd
20,0 σc k⋅η −η2
=
0,4·fc fc 1+(k−2)⋅η
atg Ec,nom
(Sekante)
0,0 ε c (< 0)
0 0,001 0,002 0,003 0,0035
ε c1 ε cu
Slika 6 Odnos naprezanja i deformacija za beton C30/37 prema HRN ENV 1992–1–1, 4.2.1.3.3,
slike 4.1 i 4.2 (za nelinearni proračun, prema teoriji plastičnosti i prema teoriji II. reda)
Tablica 1 Sekantni modul elastičnosti Ecm [kN/mm2] (HRN ENV 1992–1–1, 3.1.2.5.2, t. 3,2)
Razred
čvrstoće C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
betona
Ecm 26 27,5 29 30,5 32 33,5 35 36 37
32,5 R 42,5 R
razred čvrstoće cementa 32,5
42,5 52,5
0,38 0,25 0,20
koeficijent s brzovezujući cementi
sporovezujući cement sporovezujući cementi
obične čvrstoće
582
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
1,4
1,2
1,0
cm 28 Tage
s = 0,20
,
0,8
(t) / f
cm
0,6 s = 0,25
β cc(t) = f
0,4
s = 0,38
0,2
0,0
1 3 7 10 28 100 1000
Dani
Slika 7 Tijek razvoja čvrstoće betona (jednadžba (29))
583
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
Tablica 3 Konačne vrijednosti deformacija od skupljanja εcs∞ (u mm/m, tj. ‰) za obični beton
(HRN ENV 1992-1-1, t.3.4)
srednji polumjer konstrukcijskog elementa, 2⋅Ac/u
položaj konstrukcijskog relativna vlažnost [mm]
elementa zraka [%]
≤ 150 600
unutra 50 – 0,60 – 0,50
vani 80 – 0,33 – 0,28
Puzanje
Veličina puzanja izračunava se prema:
φ(t, t0) = ϕ 0 ⋅ β c (t − t0 ) (31)
gdje je:
φ0 osnovna veličina koeficijenta puzanja prema:
φ0 = ϕ RH ⋅ β ( f cm ) ⋅ β ( t0 ) (32)
gdje je:
φRH koeficijent kojim se uzima u obzir relativna vlažnost zraka RH [%]:
584
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
1 − RH/100
φRH = 1 + (33)
0,10 ⋅ 3 h0
1,0
ho = 400 mm 0,89 Trost
RH = 50 % 0,82 HRN ENV 1992-1-1
0,8 Dodatak 1
0,72
0,6 0,61
0,42
0,4
0,31
0,21
0,2 0,15
stvarno trajanje
14 180 1a opterecenja t−t0
1 3 7 28 90 2a
starost betona
10 100 u danima 1000
Slika 8 Vremenski tijek puzanja βc(t) prema HRN ENV 1992−1−1, A.1.1.2 (A1.7)
βH koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj relativne vlažnosti RH [%] i srednjeg
polumjera elementa h0 [mm]
βH = 1,5 · [1 + (0,012 · RH)18] · h0 + 250 ≤ 1500. (39)
585
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
Utjecaj vrste cementa na veličinu puzanja betona može se uzeti u obzir tako da se starost
betona u trenutku opterećenja t0 proračuna prema:
α
⎛ 9 ⎞
t0 = t 0 ,T ⋅ ⎜ +1⎟ ≥ 0,5 (40)
⎜ 2 + (t 0, T )1,2 ⎟
⎝ ⎠
gdje je:
t0, T prilagođena starost betona u danima u trenutku nanošenja opterećenja uzevši u
obzir utjecaj temperature prema:
n − (4000 / [273 + T (∆t i )]−13 ,65 )
tT = ∑ e ⋅ ∆ti (41)
i =1
gdje je:
tT prilagođena starost betona u danima uzevši u obzir utjecaj temperature
T(∆ti) temperatura u °C u vremenskom razdoblju ∆ti (područje primjene
0 °C ≤ T(∆ti) ≤ 80 °C)
∆ti broj dana s temperaturom T
α koeficijent koji ovisi o vrsti cementa
⎧− 1 za sporovezujuće cemente (S)
⎪
α= ⎨ 0 za normalne i brzovezujuće cemente (N, R )
⎪+ 1 za brzovezujuće visokovrijedne cemente (RS)
⎩
Koeficijent puzanja φ(t, t0) treba primjenjivati u vezi s tangentnim modulom:
Ec(28) = 1,05 · Ecm.
Skupljanje
Deformacije radi skupljanja i bubrenja mogu se proračunati prema:
εcs(t − ts) = εcs0 · βs(t − ts) (42)
gdje je:
εcs0 osnovna vrijednost skupljanja prema:
εcs0 = εs(fcm) · βRH (43)
gdje je εs(fcm) koeficijent kojim se uzima utjecaj čvrstoće betona na skupljanje
εs(fcm) = [160 + βsc · (90 − fcm)] · 10−6 (44)
2
fcm srednja tlačna čvrstoća betona kod starosti 28 dana [N/mm ]
βsc koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj vrste cementa za skupljanje
⎧4 za sporovezujuće cemente (S)
⎪
βsc = ⎨5 za normalne i brzovezujuće cemente (N, R )
⎪8 za brzovezujuće visokovrijedne cemente (RS)
⎩
βRH koeficijent kojim se uzimaju u obzir uvjeti odlaganja
⎧ 1,55 ⋅ β sRH
− za 40 % ≤ RH ≤ 99 % (na zraku)
βRH = ⎨
⎩+ 0,25 za RH ≥ 99 % (uvodi)
586
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
gdje je:
t − ts stvarno, neprilagođeno trajanje skupljanja ili bubrenja u danima
t starost betona u danima u trenutku nanošenja opterećenja
ts starost betona u danima na početku skupljanja ili bubrenja
5,00 4,8
4,1
4,00
3,7
3,2 3,3
3,00
2,6 2,6
RH = 20 %
2,2
2,00 1,8 RH = 50 %
RH = 80 %
1,00
0,00 t0
3 7 21
0 20 40 60 80 100
Slika 9 Konačna vrijednost koeficijenta puzanja φ∞ u ovisnosti o relativnoj vlažnosti okoliša i sta-
rosti betona u trenutku početka djelovanja opterećenja t0 (h0 = 50 mm)
587
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
5,00
4,5
h0 = 2A
u
c
4,00
3,73,8
3,2 3,1
3,0
3,00
2,6 2,6
2,1 h0 = 50 mm
2,00 h0 = 150 mm
h0 = 600 mm
1,00
0,00 t0
3 7 21
0 20 40 60 80 100
3,00
2⋅AC h 0 = 50 mm
h0 =
u
2,50
h 0 = 150 mm
? (t)
2,00 h 0 = 600 mm
1,50
1,00
0,50
0,00
1 10 100 1000 10000 100000
Slika 11 Koeficijent puzanja φ(t) u ovisnosti o srednjem polumjeru presjeka h0 (C25/30)
588
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
0,0
−10,0
−20,0 h0 = 150 mm
−30,0
ε cs (*10−5 )
−40,0
f cm = 58 MPa
−50,0 f cm = 48 MPa
f cm = 38 MPa
−60,0
f cm = 28 MPa
−70,0
10 100 1000 10000 100000 1000000
t−ts (u danima)
589
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
Granica između linearnog i nelinearnog puzanja uvelike ovisi o tlačnoj čvrstoći betona i
kod betona visokih čvrstoća je značajno veća.
Proračunom prema (46) uzima se u obzir neproporcionalno povećanje puzanja pod djelo-
vanjem visokih naprezanja betona. Proračun je preuzet iz MC 90, 2.1.6.4.3 Creep, d) Effect
of high stress.
Razlog nelinearnog ponašanja su mikropukotine prouzročene na primjer skupljanjem te
velika opterećenja. I ova jednadžba predstavlja pojednostavnjenje jer ne uzima u obzir
smanjenje nelinearnosti s trajanjem opterećenja i sa smanjenjem vlažnosti zraka. Odgođena
i skoro potpuno elastična povratna deformacija sve do eventualnog potpunog rasterećenja
linearno ovisi o naprezanju i moguća je sve do razine opterećenja σc = 0,6 · fck.
Postavlja se pitanje da li se nelinearni proračun može dovoljno točno predstaviti jednostav-
nijim elasto-plastičnim modelom. Oni su uglavnom kalibrirani na optimalno prikazivanje
čvrstoća, a deformacije su sporedne i najčešće se samo umjereno poklapaju s rezultatima
proračuna. Izrazito je nepovoljno zanemarivanje deformacija od skupljanja i puzanja. Za
slučajeve koji su skloniji deformiranju trebao bi primjenjivati preciznije modele.
q1 q1 q1
q3
t t t
Slika 13 Vrste djelovanja
590
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
εc(t)
ti = t
= εel(t0) + ∫
∂ε el t i ()
⋅ dt i + εel(t0) · φ(t, t0) + ∫
t
∂ε el t i () ( )
⋅ ϕ t , t i ⋅ dt i + εs(t)
ti = 0 ∂t i ti = 0 ∂t i
σ c (t0 ) () σ (t ) ∂σ (t ) 1
⋅ ϕ (t , t )⋅ dt
ti = t
∂σ c t i 1 ti = t
⋅ dt i + c 0 ⋅ϕ (t , t0 ) + ∫
i
⋅ ⋅
() E (t )
c
εc(t) = + ∫ + εs(t)
Ec (t0 ) Ec (t0 )
i i
ti = 0 ∂t i Ec t i ti = 0 ∂t i c i
σ c (t0 ) ()
( ) [ ( )]
ti = t
∂σ c t i 1
εc(t) = · [1 + φ(t, t0)] + ∫ ⋅ ⋅ 1 + ϕ t , t i ⋅ dt i + εs(t)
Ec (t0 ) ti = 0 ∂t i Ec t i
odnosno:
σ c (t0 ) σ c (t ) − σ c (t0 )
εc(t) = · [1 + φ(t, t0)] + ⋅ [1 + χ ⋅ϕ (t , t0 )] + εs(t)
Ec (t0 ) Ec (t0 )
Integriranje je moguće samo numerički. Kako bi se ovaj zahtjevni posao smanjio Trost je
uveo faktor zrenja betona χ koji ovisi o vremenskom razvoju deformacija i odabire se iz-
među 0,6 i 1,0. Za obične slučajeve može se uzeti χ = 0,8 (HRN ENV 1992−1−1, 2.5.5.1
(11)).
∫
t ∂σ t () ( )
i
() ( )
⋅ ϕ t ,t i ⋅ dt i ∑ ∆σ t i ⋅ϕ t , t i
τi ∂t i τ
χ= = i . (47)
(σ t − σ 0 )⋅ϕ t (σ t − σ 0 )⋅ϕ (t ,t0 )
1.6.1 Proračun puzanja prema Dischingeru
Dischinger je bio jedan od prvih koji je razvio matematičke odnose koji opisuju vremenske
deformacije betona pod djelovanjem konstantnih i promjenljivih opterećenja.
Dischinger je pretpostavio, odnosno uveo sljedeća pojednostavnjenja:
• deformacije od puzanja su proporcionalne aktualnim tlačnim naprezanjima u betonu
591
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
ϕ (t i ,t 1)
ϕ (t) ϕ (t i ,t 0)
ϕ (t 1 ,t0 ) ϕ (t i ,t 1)
t0 t1 ti t
q(t)
djelovanje q
∆q
q1
t0 t1 ti t
Ovom modelu proturječe novija saznanja prema kojima kod promjene naprezanja funkcija
puzanja počinje ispočetka. Iz čega slijedi novi izraz za određivanje deformacija betona:
dε c (t ) 1 dσ (t ) σ (t ) dϕ (t )
= ⋅ + ⋅ . (49)
dt E (t ) dt E (t0 ) dt
Ako se u izraz uvrsti afin odnos skupljanja i puzanja, εs(t) = εs∞ · φ(t)/φ∞, dobiva se Dischin-
gerova jednadžba koja je i danas osnovna podloga velikog broja proračuna:
dε c, c+s (t ) 1 dσ (t ) σ (t ) dϕ (t ) ε s ∞ dϕ (t )
= ⋅ + ⋅ + ⋅ . (50)
dt E (t ) dt E0 dt ϕ ∞ dt
592
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
puzanja sličan je kao i kod prvog opterećenja, slika 15, a ne samo kao da se funkcija puza-
nja nastavlja, slika 14.
ϕ (t)
funkcija naprezanja za q1
za ∆q
ϕ (t i ,t 0)
ϕ (t 1 ,t0 ) ϕ (t i ,t 1)
t0 t1 ti t
q(t)
∆q
q1
t0 t1 ti t
Slika 15 Tijek puzanja prema Trostu
φ(t, t1) = kT · φN · f(t − t0) (51)
gdje je:
kT koeficijent očvršćivanja kojim se uzima u obzir utjecaj trajanja (starosti) djelova-
nja
φN koeficijent puzanja kojim se uzima u obzir utjecaj betona i uvjeta okoliša
f(t − t0) vrijednost funkcije.
Prema Trostu za deformacije betona vrijedi sljedeća jednadžba:
σ σ (t ) − σ 0 ε s ∞ dϕ
εc, c+s(t) = 0 ⋅ [1 + ϕ (t )]+ ⋅ [1 + χ ⋅ϕ (t )]+ ⋅ . (52)
E0 E0 ϕ ∞ dt
Deformacije se ne proračunavaju s trenutnim tangentnim modulom elastičnosti E(t) već s
konstantnom vrijednošću E0.
χ je faktor zrenja betona koji ovisi o vremenskom razvoju deformacija:
∑ ∆σ (ti )⋅ϕ (t ,ti )
∞ ∂σ k T 1 t
χ= ∫ ⋅ ⋅ dτ = i . (53)
T0 ∂τ k 0 σ (t ) − σ 0 [σ (t ) − σ 0 ]⋅ϕ (t ,t0 )
Faktor zrenja betona χ služi za pojednostavnjenje proračuna kako bi se zaobišao složeni
postupak integriranja.
593
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
ϕ (t)
ϕ (t,t0)
ϕ (t,ti )
t
t0 ti t
σ (t)
σ (t 0 )
∆σ (ti )
σ (t)
t
t0 ti t
Slika 16 Dijagrami puzanja i naprezanja
Numerička integracija može se jednostavno provesti za bilo koju proizvoljnu funkciju pu-
zanja. Vremenski period koji se razmatra podijeli se u n jednakih intervala. Promjena nap-
rezanja ∆σ(ti) u intervalu (ti−1 − ti) uzima se kao vanjsko djelovanje u sredini intervala i za
to se određuje funkcija puzanja φ(t, t*i−1), gdje je t*i−1 sredina intervala ti−1 − ti.
Vrijedi:
i =1
n
i =1
(
0 = σ (t0 ) ⋅ϕ (t ,t0 ) + ∑ ∆σ (ti ) + ∑ ∆σ (ti )⋅ϕ t ,ti*−1 .
n
) (54)
odnosno
ϕ (t1 ,t0 )
∆σ (t1 ) = − σ (t0 )⋅ .
( )
1 + ϕ t1 ,t*0
(57)
594
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
∆σ (t 2 ) ⎡ ⎤
σ (t0 )
=−
1
⋅ ⎢ϕ (t 2 ,t0 ) +
1 + ϕ t 2 ,t1 ⎣
*
( )
1
⋅ ∑ ∆σ (t1 )⋅{1 + ϕ t 2 ,t1* }⎥ .
1
σ (t0 ) i =1
( ) (58)
⎦
Primjer:
U nastavku je prikazan tabelarni proračun koeficijenta zrenja betona χ. Ulazne veličine
proračuna su: h0 = 400 mm, fcm = 43 N/mm2, RH = 50 % i t0 = 7 dana. Rezultati proračuna
prikazani su na slici 17.
j=1 j=2 j=3 j=4 j=5 j=6 j=7 j=8 j=9
t / t0 7,0 7,001 7,01 7,1 8 10 14 28 56 ∆σ / σ0 σj / σ0 χ
7 1,000 1,000 1,000
i = 1 7,0005 0,04
7,001 0,05 – 0,046 0,954 0,812
i = 2 7,0055 0,08 0,08
7,01 0,10 0,09 – 0,043 0,910 0,787
i = 3 7,055 0,16 0,16 0,15
7,1 0,19 0,19 0,19 – 0,077 0,833 0,799
i = 4 7,55 0,32 0,32 0,32 0,30
8 0,38 0,38 0,38 0,37 – 0,127 0,706 0,800
i=5 9 0,47 0,47 0,47 0,46 0,37
10 0,53 0,53 0,53 0,53 0,46 – 0,083 0,623 0,780
i = 6 12 0,62 0,62 0,62 0,62 0,57 0,44
14 0,69 0,69 0,69 0,68 0,64 0,54 – 0,068 0,555 0,792
i = 7 21 0,84 0,84 0,84 0,84 0,80 0,73 0,60
28 0,95 0,95 0,95 0,95 0,91 0,85 0,74 – 0,100 0,455 0,782
i = 8 42 1,10 1,10 1,10 1,10 1,07 1,00 0,91 0,65
56 1,21 1,21 1,21 1,21 1,18 1,11 1,02 0,79 – 0,084 0,371 0,764
i = 9 78 1,35 1,35 1,35 1,34 1,31 1,24 1,15 0,94 0,65
100 1,45 1,45 1,45 1,44 1,41 1,34 1,25 1,04 0,79 – 0,060 0,310 0,760
2,0 1
0,9
χ
ϕ
1,0 0,8
0,7
0,0 0,6
0 20 40 60 80 100 1 7 10 100
595
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
Iz ovoga je vidljivo da je koeficijent zrenja betona χ, jednako kao i tijek naprezanja, ovisan
o vremenu.
Koeficijent zrenja betona χ može se uzeti prema Trostu ili CEB Bulletin 215, slika 18. Pa-
rametarske studije su pokazale da χ ima vrijednost između 0,6 i 1,0. Za sva praktična rješe-
nja (t = ∞) χ = 0,8, HRN ENV 1992−1−1, 2.5.5.1 (11).
χ(t,t0)
1,0
t0 = 730 dana
0,9 t0 = 365 dana
t0 = 90 dana
0,8 t0 = 28 dana
t0 = 14 dana
0,7 t0 = 7 dana
0,6 t0 = 3 dana
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0 t (dani)
101 10 2 10 3 10 4 10 5
Slika 18 Koeficijent zrenja betona χ(t, t0), CEB, Bulletin 215
Prema CEB, Bulletin 215 približno vrijedi:
t 0 ,5
χ(3 · 104, t0) = 0 0 ,5 (59)
1 + t0
ili
t 0 ,5
χ(3 · 104, t0) = 0 0 ,5 (60)
n + t0
gdje je
n=
0,13 ⋅ k01/3 ⎡ ⎛ RH ⎞
−4
⋅ ⎢1 + ⎜1 −
50 ⎠
(
⎟ ⋅ − 0,772 + 2,917 ⋅10 − 4 ⋅ k 0 )⎤⎥ ⋅[0,772 + 0,0114 ⋅ f ] .
ck (61)
e10 ⋅k0 ⎣ ⎝ ⎦
Ova jednadžba je u smislu nesigurnosti modela puzanja prikladna više za teoretska razmat-
ranja nego za praktičnu primjenu.
596
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
ε c,el
ε c,c
ε c,c
ε c,el
ε c,s t
σ (t)
t
t0 ti
Slika 19 Deformacija betona
Deformacija puzanjem proračunava se iz sljedećeg izraza:
σ0 σ (t ) − σ 0
εc, c(t) = ⋅ϕ (t ,t0 ) + ⋅ [1 + χ ⋅ϕ (t )] . (62)
Ec (t0 ) Ec (t0 )
597
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
100
%
80
60
40
20
0
0 200 400 800 800 1000
Slika 20 Gubici od opuštanja u % tijekom vremena
%
14
gubici od opuštanja
Slika 21 Gubici zbog opuštanja nakon 1000 sati kod 20°C (HRN ENV 1992−1−1, sl. 4.8)
598
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
(g + q)
i = natega
P(t)
P(t)
M N
δ cl δ cl δ pl
Slika 22 Gubitak sile prednapinjanja kod prednapinjanja s jedne strane
σc
εc,c(t) = ⋅ ϕ (t ) (65)
Ec
ε c, s ∞
εc,s(t) = ⋅ϕ (t ) (66)
ϕ∞
Ukupna deformacija betona pod trajnim djelovanjem suma je elastičnog udjela i udjela
puzanja (i = natega):
δ c1, i (t ) = [1 + φ(t)] · δc1,i (67)
599
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
• od vanjskog djelovanja M (g + q ) i N (g + q )
l M ( g + q ) ⋅ zs l N
(g + q )
δc1,0,g+q = ∫ − ⋅ ds + ∫ ⋅ ds (70)
0 E c ⋅ I cn 0 c ⋅ Acn
E
gdje je:
δ c1,1 (t ) = [1 + φ(t)] · δc1, 1 skraćenje betona od puzanja pod trajnim opterećenjem
ε s∞
εc,s(t) = ϕ (t )⋅ .
ϕ∞
Iz čega slijedi:
d ⎡ ε c, s ∞ ⎤
d
dt
[( ) ] d
⋅ {1 + ϕ (t )}⋅ δ cl,1 + δ pl,1 ⋅ P(t ) + ⋅{[1 + ϕ (t )]⋅ δ c1, 0, g+p } + ⋅ ⎢− ϕ (t )⋅
dt dt ⎣ ϕ∞ ⎦
⋅l ⎥ = 0 (73)
gdje je:
l z p2 l l
δ11 = δc1, 1 + δpl, 1 δc1,1 = ∫ ⋅ ds + δp1,1 =
0 Ec ⋅ I cn Ec ⋅ Acn Ep ⋅ Ap
dP δ c1,1 δ c1, 0, g + p ε c, s ∞ l δ c1, 0, g + p
+ P⋅ + − ⋅ =0 − Pg+q =
dϕ δ1,1 δ1,1 ϕ ∞ δ1,1 δ1,1
ε c, s ∞ l δ c, s ∞ Pc,s ∞ δ c1,1
⋅ = = α= .
ϕ ∞ δ1,1 ϕ ∞ ⋅δ1,1 ϕ ∞ δ c1,1 + δ pl,1
Iz čega slijedi:
dP Pc, s ∞
+ P ⋅α − Pg + q − = 0. (75)
dϕ ϕ∞
600
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
601
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
1,0 α =0
α =0,05
α =0,1
cv
0,5 α =0,2
α =0,3
α =0,4
0,4
α =0,5
α =1,0
0 1 2 3 4
ϕ (t)
5 α =0
α =0,05
4
α =0,1
cd
3 α =0,2
α =0,3
2 α =0,4
α =0,5
0,4
α =0,7
1 α =1,0
0 1 2 3 4
ϕ (t)
1,0
cs
0,5
0,4
0 1 2 3 4
ϕ (t)
602
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
U ovoj jednadžbi nepoznanica je smanjenje tlačnih naprezanja betona ∆σcp,c+s u visini nate-
ge od vremenskih deformacija.
σcp,p(t)
σcp,p
0
σcp,pm σcp,c+s
σ cp,p(t )
i s cp,pm
t
t0 0,5· (t 0 +t i ) ti
603
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
Iz čega slijedi:
∆σp,c+s = εc,skupljanje · Ep + αe · φ · [σcp,pl + 0,5 · ∆σcp,c+s] + αe · ∆σcp,c+s. (93)
U gornjoj jednadžbi dvije veličine, ∆σp,c+s i ∆σcp,c+s, su i dalje nepoznanice. Druga jednadž-
ba za određivanje gubitaka sile prednapinjanja slijedi iz pretpostavke da je promjena napre-
zanja u čeliku za prednapinjanje proporcionalna promjeni naprezanja u betonu:
σ p, p0 σ cp, p0 σ cp, p0
= ⇔ ∆σ cp, c + s = ⋅ ∆σ p, c + s (94)
∆σ p, c + s ∆σ cp, c + s σ p, p0
⎡ σ cp, p0 ⎤
∆σp,c+s = ε c, s ⋅ Ep + α e ⋅ ϕ ⋅ ⎢σ cp, p0 + 0,5 ⋅ ⋅ ∆σ p, c + s ⎥ +
⎣⎢ σ p, p0 ⎦⎥
σ cp, p0 ⎡ σ c, p0 ⎤
+αe ⋅ ⋅ ∆σ p, c + s ⋅ ⎢1 − α e ⋅ ⋅ (1 + 0,5 ⋅ ϕ )⎥ = εc,s · Ep + αe · φ · σcp,p0 (95)
σ p, p0 ⎢⎣ σ p, p0 ⎥⎦
ε c, s ⋅ Ep + α e ⋅ϕ ⋅σ cp, p0 ε c, s ⋅ Ep + α e ⋅ϕ ⋅σ cp, p0
∆σp,c+s = = (96)
σ cp, p0 σ cp, p0
1− α e ⋅ ⋅ (1 + 0,5 ⋅ϕ ) 1 − α e ⋅ ⋅ (1 + χ ⋅ ϕ )
σ p, p0 σ p, p0
gdje je:
σcp,p0 naprezanje u betonu u visini natege od prednapinjanja i trajnog opterećenja u to
χ koeficijent zrenja betona.
604
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
P0 P0 ⋅ z cp
+ ⋅ z cp
σ cp, p0 A I ci Ap ⎛ Aci 2 ⎞
= ci = ⋅ ⎜1 + ⋅ z cp ⎟⎟ . (97)
σ p, p0 P0 Aci ⎜⎝ I ci ⎠
Ap
∆σp,c+s+r =
( )
ε s (t , t0 )⋅ Ep + α p ⋅ ϕ (t , t0 )⋅ σ cg + σ cp0 + ∆σ pr
(98)
Ap ⎡ Aci ⎤
1+ α p ⋅ ⋅ ⎢1 + z cp ⋅ ⎥ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ ϕ (t , t0 ))
2
Aci ⎣ I ci ⎦
gdje je:
∆σp,c+s+r promjena naprezanja u natezi zbog puzanja, skupljanja i opuštanja na
mjestu x u vremenu t (negativna vrijednost za pad sile prednapinjanja)
εs(t, t0) procijenjena deformacija skupljanja izvedena iz konačne mjere skuplja-
nja
(negativno)
α = Ep/Ecm
Ep modul elastičnosti čelika za prednapinjanje
Ecm modul elastičnosti betona (tangentni modul)
∆σpr promjena naprezanja u nategama na mjestu x zbog opuštanja (negativno)
= početno naprezanje/karakteristična vlačna čvrstoća = σp / fpk
s početnim naprezanjem proračunanim prema:
σp = σpg0 − 0,3 · ∆σp,c+s+r
σpg0 početno naprezanje u nategama od prednapinjanja i stalnih dje-
lovanja. Radi pojednostavljenja i da bi se bilo na strani
sigurnosti drugi član u gornjoj jednadžbi (0,3 · ∆σp,c+s+r) može se
izostaviti. Za obične zgrade dopušteno je uzeti σp = 0,85 · σpg0.
φ(t, t0) koeficijent puzanja
σcg naprezanje betona u visini natege od vlastite težine i drugih stalnih djelo-
vanja (nazovi stalna kombinacija djelovanja), (negativno za tlačna napre-
zanja)
σcp0 početna vrijednost naprezanja u betonu u razini natege od prednapinjanja
(negativno za tlačna naprezanja)
Ap ploština presjeka svih natega u promatranom području
Ac ploština betonskog presjeka
Ic moment tromosti betonskog presjeka
zcp udaljenost između težišta betonskog presjeka i natege
605
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
∆σp,c+s+r =
( )
ε s∞ ⋅ Ep + α p ⋅ϕ (∞, t0 )⋅ σ cg + σ cp0 + ∆σ pr
(99)
Ap ⎡ A ⎤
1+ α p ⋅ ⋅ ⎢1 + zcp
2
⋅ ci ⎥ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ϕ (∞, t0 ))
Aci ⎣ I ci ⎦
gdje je:
εcs∞ konačna vrijednost deformacije od skupljanja, vidi 1.4.2, t.3
φ(∞, t0) konačna vrijednost koeficijenta puzanja, vidi 1.4.2, t.2.
606
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
Geometrijske karakteristike presjeka: Ac,bruto = 7,0 m2, Ic,bruto = 5,4 m4, zT,gore = 0,87 m
Beton: C35/45
Prednapinjanje: 20 natega sa po 15 užadi,
Ap = 4200 cm2, zp = 1,10 m, parabola, σpm0 = 1275 N/mm2
Djelovanja: trajna djelovanja (g + q)d = 175 kN/m
prednapinjanje
16 ,8 16,8
β(fcm) = = = = 2,562
f cm 43
1 1
β(t0) = = = = 0,743
0,1 + t00 ,20 0,1 + 30 ,20
607
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
1/4 raspona
naprezanje u betonu
⎛ −Mg +Mp P ⎞ ⎛ − 33,2 + 43,3 52,4 ⎞
σ cgore = ⎜⎜ ⋅ z g − m0 ⎟⎟ =⎜ ⋅ 0 ,867 − ⎟ = − 5,9 N/mm2
⎝ Ic Ac ⎠ ⎝ 5,4 6 ,973 ⎠
608
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
1/2 raspona
naprezanje u betonu
⎛ −Mg +Mp P ⎞ ⎛ − 44,3 + 56 ,5 51,4 ⎞
σ cgore = ⎜⎜ ⋅ z g − m0 ⎟⎟ =⎜ ⋅ 0,867 − ⎟ = − 5,4 N/mm2
⎝ I c Ac ⎠ ⎝ 5 ,4 6 ,973 ⎠
∆σp,c+s+r =
( )
ε s (t ,t 0 )⋅ E p + α e ⋅ϕ (t ,t 0 )⋅ σ cg + σ cp0 + ∆σ pr
Ap ⎡ A ⎤
1+ α e ⋅ ⋅ ⎢1 + z cp
2
⋅ ci ⎥ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ϕ (t ,t 0 ))
Aci ⎣ I ci ⎦
nazivnik:
Ap ⎡ A ⎤
1+ α e ⋅ ⋅ ⎢1 + z cp
2
⋅ ci ⎥ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ϕ (t ,t 0 ))
Aci ⎣ I ci ⎦
195 420 ⋅10 −4 ⎡ 6,973 ⎤
1/4 raspona = 1+ ⋅ ⋅ ⎢1 + 0,8252 ⋅ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ 2,37 ) = 1,18
35 6,973 ⎣ 5,4 ⎥⎦
195 420 ⋅10 −4 ⎡ 6,973 ⎤
1/2 raspona = 1+ ⋅ ⋅ ⎢1 + 1,12 ⋅ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ 2,37 ) = 1,25
35 6 ,973 ⎣ 5,4 ⎥⎦
609
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
U ovom primjeru je gubitak sile prednapinjanja od puzanja ∆σp,c skoro jednak gubitku od
opuštanja ∆σpr,∞. Vidljivo je i to da je zanemariv utjecaj promjene faktora zrenja χ na gubi-
tak sile prednapinjanja.
∆σp,c+(s+r) =
( )
α p ⋅ϕ (t ,t 0 )⋅ σ cg + σ cp0
Ap ⎡ A ⎤
1+ α p ⋅ ⋅ ⎢1 + z cp
2
⋅ c ⎥ ⋅ (1 + 0 ,8 ⋅ϕ (t ,t 0 ))
Ac ⎣ Ic ⎦
45 Detalj A
16,5
12,5
A p2 = 7 cm²
170
z
14
zu A p1 = 7 cm²
A p2 9,5
14 A p1 7,7
9,5 4,1
20 6⋅d = 16 mm
20
Detalj A
610
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
∆σp,c+(s+r) =
5,57 ⋅ϕ (t ,t 0 )⋅ σ cg + σ cp0 ( )
−4
14 ⋅10 ⎡ 0 ,406 ⎤
1 + 5,57 ⋅ ⋅ ⎢1 + 0,762 2 ⋅ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ϕ (t ,t 0 ))
0 ,406 ⎣ 0 ,122 ⎥⎦
g1 g1
g2
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
P(t) P(t)
Pm = const
P(t=t2)
P P P
P(t=t1)
Slika 27 Dijagrami gubitaka sile prednapinjanja
Slučaj 0: Ukupno opterećenje tijekom cijelog perioda od t = t0 (za usporedbu)
611
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
(g+q)
g2
g1
t0 t1 t2 t
P(t)
Pm = const P(t=t2)
P
P(t=t1)
g1 g1
g2
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
P(t) P(t)
Pm = const
P(t=t2)
P P P
P(t=t1)
Slika 29 Dijagrami gubitaka sile prednapinjanja za slučaj 1
period σc φ ∆σ p,c
t0 − t2 σ c,p 0 = − 15,57 N/mm 2
φ(t0, t2) = 3,06 − 222,22 N/mm2
t0 − t2 σ c,g1 = 9,46 N/mm2 φ(t0, t2) = 3,06 135,02 N/mm2
t1 − t2 σ c,g 2 = 6,09 N/mm2 φ(t1, t2) = 3,06 86,92 N/mm2
∆σ p,c = − 0,28 N/mm2
g 1+g 2 g 1+g 2
g1
= g1
+
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
−g 1 −g 1
P(t)
Pm = const ∆P (t = t2)
P ∆P (t = t1) P P
612
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
g 1+g 2 g 1+g 2
= + −g 2
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
−g 2 −g 2
P (t) P (t)
P m = const ∆P (t = t2)
P ∆P (t = t1) P P
Kako je i bilo za očekivati za sve slučajeve je jednak gubitak sile prednapinjanja. Načelo
superpozicije različitih utjecaja puzanja može se primijeniti i kod iznenadnih prisila kao što
je slijeganje oslonaca. Kod polagane promjene opterećenja kao što je to na primjer gubitak
sile prednapinjanja od s + c proračun se provodi sa srednjim naprezanjem koje uzrokuje
puzanje (srednja vrijednost između početne i konačne vrijednosti), ali konačno naprezanje
se ne smije razlikovati za više od 30 % od početne vrijednosti.
613
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
N
− +
+z
zs
− − −
Fs
As
Postupak: Prvo se procjenjuje srednje naprezanje u betonu u razini j, pri čemu se zbog
praktičnosti polazi od opterećenja u t = t0. Pretpostavka je da je ostvaren potpuni spreg iz-
među betona i čelika za prednapinjanje, odnosno čelika za armiranje, iz čega proizlazi da se
gubitak naprezanja u čeliku za prednapinjanje na razini j dobiva zbrajanjem deformacija od
skupljanja i puzanja pomnoženo s koeficijentom αe:
σ p,(j)c +s = E p ⋅ ε s + α e ⋅ϕ ⋅σ cp,
(j)
m + α e ⋅ ∆σ cp, c + s
(j)
(103)
gdje je:
σ cp,
(j)
m srednje naprezanje u betonu na razini j koje uzrokuje puzanje.
614
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
Ap(k ) ⎡ Aci ( j) (k ) ⎤
s koeficijentom krutosti αjk = α e ⋅ ⋅ ⎢1 + ⋅ zp ⋅ zp ⎥ .
Aci ⎣ I ci ⎦
S novo proračunanim naprezanjima σcp,m iteracija σ p,(j)c + s se nastavlja sve dok rezultati ne
konvergiraju. Ovim iterativnim postupkom proračuna može se određivati i preraspodjela na
čelik za armiranje u betonu.
l l
Moment M1 od M = 1
615
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
Deformacije puzanja:
σ σ (t ) − σ c,t =0
εc,c(t) = c,t =0 ⋅ [1 + ϕ (t )]+ c ⋅ [1 + χ ⋅ϕ (t )] . (107)
Ec,0 Ec,0
U gornjoj jednadžbi poznati su moment nad osloncem M1,t=0 u t = 0 i tijek puzanja ϕ(t). Još
je nepoznata promjena momenta nad osloncem M1,c koja ovisi o rubnim uvjetima.
Iz uvjeta spojivosti (kompatibilnosti) slijedi:
δ11 · M1(t) = − δ10, odnosno δ11 · [M1,t=0 · (1 + ϕ(t)) + M1,c · (1 + χ · ϕ(t))] = − δ10. (109)
odnosno
δik · Mk,0 · (1 + ϕ(t)) + δik · Mk,c · (1 + χ · ϕ(t))] = 0. (111)
616
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
Kada nosači ne bi bili povezani nad srednjim osloncem onda bi se od vanjskih djelovanja
uspostavio kut zaokreta δ10. Zbog uspostavljenog kontinuiteta ova dva nosača zaokret ne
može nastupiti, ali nastaje moment prisile X1. Kut zaokreta krajeva nosača osnovnog statič-
ki određenog sustava od momenta X1 iznosi:
δ 11 = − X1 · δ10
δ11 (t ) = δ1,1 · X1,t=0 · (1 + ϕ(t)) + δ1,1 · X1,c · (1 + χ · ϕ(t)) = − δ10(t)
δ ⋅ϕ (t )
X1,t=0 · (1 + ϕ(t)) + X1,c · (1 + χ · ϕ(t)) = − 10
δ11
uz zadovoljenje uvjeta:
X1,t=0 = 0 i X1 = − δ11/δ10 = MB
slijedi:
X1,c · (1 + χ · ϕ(t)) = MB · ϕ(t) − 0 · (1 + ϕ(t))
odnosno
ϕ (t )
X1,c = ⋅MB
1 + χ ⋅ϕ (t )
ϕ (t )
X(t) = X0 + X1,c = 0 + M B ⋅ .
1 + χ ⋅ϕ (t )
Gdje je MB elastični moment nad osloncem u trenutku uspostavljanja kontinuiteta.
Konačna vrijednost za t → ∞ iznosi:
⎛ ϕ∞ ⎞
MB(t = ∞) = − M ⋅ ⎜⎜ ⎟.
⎟
⎝ 1 + χ ⋅ϕ ∞ ⎠
1.9.2 Iznenadno slijeganje srednjeg oslonca nosača preko dva polja za δ10
Početni uvjeti u t = 0: X0 = M0 i δ10,c(t) = δ10 = konst.
(1 + ϕ(t)) · δ11 · M0 + (1 + χ · ϕ(t)) · δ11 · X1,c = − δ10
δ10
(1 + ϕ(t)) · M0 + (1 + χ · ϕ(t)) · X1,c = −
δ11
δ10
gdje za − = X1 = X0 slijedi: (1 + ϕ(t)) · M0 + (1 + χ · ϕ(t)) · X1,c = M0
δ11
odnosno
617
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
− ϕ (t )
X1,c = ⋅M0
1 + χ ⋅ϕ (t )
⎛ ϕ (t ) ⎞
X(t) = X0 + X1,c = M 0 ⋅ ⎜⎜1 − ⎟⎟
⎝ 1 + χ ⋅ϕ (t ) ⎠
gdje je M0 elastični moment nad osloncem nosača preko dva raspona uz slijeganje oslonca.
Konačna vrijednost za t → ∞ iznosi:
⎛ ϕ∞ ⎞
Moslonca(t = ∞) = M 0 ⋅ ⎜⎜1 − ⎟.
⎟
⎝ 1 + χ ⋅ϕ ∞ ⎠
ϕ (t ) − ϕ (t )
(1 + ϕ(t)) · δ11 · 0 + (1 + χ · ϕ(t)) · δ11 · X1,c = − ⋅ δ10 odnosno X1,c = ⋅M0
ϕ∞ ϕ ∞ ⋅ (1 + χ ⋅ϕ (t ))
− ϕ (t ) − ϕ (t )
X(t) = 0 + ⋅M0 = M0 ⋅
ϕ ∞ ⋅ (1 + χ ⋅ϕ (t )) ϕ ∞ ⋅ (1 + χ ⋅ ϕ (t ))
gdje je M0 elastični moment nad osloncem nosača preko dva raspona uz slijeganje oslonca.
Konačna vrijednost za t → ∞ iznosi:
⎛ − ϕ∞ ⎞
Moslonca(t = ∞) = − M 0 ⋅ ⎜⎜ ⎟⎟ .
⎝ ϕ ∞ ⋅ (1 + χ ⋅ϕ ∞ ) ⎠
618
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
HA· l S
IR
lS IS IS
HA HB HA HB
VA VB VA VB
619
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
q = 20 kN/m
91
6,0 m
b/h = 100/90 cm 90
Beton C35/45
E cm = 33300 MPa
18,6 18,6
9,0 m
90 kN 90 kN
−5
1000 kN −5,6 −5,6 1000 kN
ε s=48⋅10
−63 −63
0 0 0 0
620
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
5 cm
Ulazne vrijednosti:
ploština presjeka Aci = 49.170 cm2
opseg u = 4.630 cm
modul elastičnosti betona Ecm,t = 35.175 N/mm2
čvrstoća betona fcm = 43 N/mm2
starost betona u trenutku opterećenja t01 = 14 dana t02 = 28 dana
relativna vlažnost zraka RH = 80 %
Proračunske vrijednosti:
621
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
622
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
623
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
t0
1 R
S N
2
3
5 C20/25
C25/30
C30/37
10 C35/45
C40/50 C45/55
20 C50/60 C55/67
C60/75
30 C70/85
C80/95
50 C90/105
100
7,0 6,0 5,0 4,0 3,0 2,0 1,0 0 100 300 500 700 900 1100 1300 1500
ϕ (∝, t0) h 0 (mm)
Slika 37 Konačna vrijednost koeficijenta puzanja φ(∞, t0) za obični beton i
suhe uvjete okoliša (unutra, RH = 50 %)
t0
1 R
S N
2
3
5 C20/25
C25/30
10 C30/37
C35/45
C45/55 C40/50
20 C50/60
30 C55/67
C60/75
50 C70/85
C80/95
C90/105
100
6,0 5,0 4,0 3,0 2,0 1,0 100 300 500 700 900110013001500
0
ϕ (∝, t0) h 0 (mm)
Slika 38 Konačna vrijednost koeficijenta puzanja φ(∞, t0) za obični beton i
vlažne uvjete okoliša (vani, RH = 80 %)
Koeficijent puzanja φ(t, t0) proračunava se prema:
φ(t, t0) = φ0 ⋅ βc(t, t0) (114)
gdje je:
φ0 osnovna vrijednost koeficijenta puzanja prema:
φ0 = φRH ⋅ β(fcm) ⋅ β(t0) (115)
φRH koeficijent kojim se uzima u obzir relativna vlažnost zraka RH [%]:
1 − RH / 100
φRH = 1 + za fcm ≤ 35 N/mm2 (116)
0,1 ⋅ 3 h0
⎡ 1 − RH / 100 ⎤
φRH = ⎢1 + ⋅ α1 ⎥ ⋅ α 2 za fcm > 35 N/mm2 (117)
⎣⎢ 0,1 ⋅ 3 h0 ⎦⎥
h0 srednji polumjer elementa [mm], (34)
β(fcm) koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj čvrstoće betona, (35), (36)
624
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
β(t0) koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj starosti betona na početku djelovanja
opterećenja, (37)
βc koeficijent kojim se opisuje vremenski tijek puzanja pod opterećenjem, (38)
t starost betona u danima u promatranom trenutku vremena
t0 starost betona u danima u trenutku nanošenja opterećenja
βH koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj relativne vlažnosti RH [%] i srednjeg
polumjera elementa h0 [mm]
βH = 1,5 ⋅ [1 + (0,012 ⋅ RH)18] ⋅ h0 + 250 ≤ 1500 za fcm ≤ 35 N/mm2 (118)
Utjecaj vrste cementa na veličinu puzanja betona može se uzeti u obzir da se starost betona
u trenutku opterećenja t0 proračuna prema (40).
εcd,0 osnovno (slobodno) skupljanje sušenjem, dane su vrijednosti u tablici 1.7 i za općeni-
ti proračun
625
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
Tablica 1.7 Osnovno (slobodno) skupljanje sušenjem εcd,0 (u ‰) za beton od normalnog ce-
menta, CEM razred N
fck / fck,cube relativna vlažnost zraka [%]
2
[N/mm ] 20 40 60 80 90 100
20/25 0,62 0,58 0,49 0,30 0,17 0,00
40/50 0,48 0,46 0,38 0,24 0,13 0,00
60/75 0,38 0,36 0,30 0,19 0,10 0,00
80/95 0,30 0,28 0,24 0,15 0,08 0,00
90/105 0,27 0,25 0,21 0,13 0,07 0,00
[
εcd,0 = 0,85 ⋅ (220 + 110 ⋅ α ds1 ) ⋅ e −α ds 2 ⋅( fcm fcm 0 )
]⋅10 −6
⋅ β RH (123)
(t − ts )
βds(t, ts) = (124)
(t − ts ) + 0,04 ⋅ h03
gdje je:
t starost betona u trenutku promatranja, u danima
ts starost betona, u danima, na početku skupljanja ili bubrenja (uobičajeno je to u
trenutku prestanka njege betona)
626
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
627
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
628
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
45 Detalj A
16,5
12,5
A p2 = 7 cm²
170
z
14
zu A p1 = 7 cm²
A p2 9,5
14 A p1 7,7
9,5 4,1
20 6⋅d = 16 mm
20
Detalj A
∆σp,c+(s+r) =
(
5,57 ⋅ϕ (t ,t 0 )⋅ σ cg + σ cp0 )
−4
14 ⋅10 ⎡ 0 ,406 ⎤
1 + 5,57 ⋅ ⋅ ⎢1 + 0,762 2 ⋅ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ϕ (t ,t 0 ))
0 ,406 ⎣ 0 ,122 ⎥⎦
629
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
0 ,3
⎛ 28 − 7 ⎞
βc(t1 − t0) = ⎜⎜ ⎟⎟ = 0,378
⎝ 515 + 28 − 7 ⎠
0 ,3
⎛ 30000 − 28 ⎞
βc(∞ − t1) = ⎜⎜ ⎟⎟ = 0,995
⎝ 515 + 30000 − 28 ⎠
φ0 = 1,891 · 2,562 · 0,635 = 3,076
ϕ t 0 ,∞ = 3,076 · 0,995 = 3,06, ϕ t 0 ,t1 = 3,076 · 0,378 = 1,16, ϕ t1 ,∞ = 3,076 · 0,995 = 3,06
g1 g1
g2
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
P(t) P(t)
Pm = const
P(t=t2)
P P P
P(t=t1)
Slika 40 Dijagrami gubitaka sile prednapinjanja
Slučaj 0: Ukupno opterećenje tijekom cijelog perioda od t = t0 (za usporedbu)
(g+q)
g2
g1
t0 t1 t2 t
P(t)
Pm = const P(t=t2)
P
P(t=t1)
630
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
g1 g1
g2
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
P(t) P(t)
Pm = const
P(t=t2)
P P P
P(t=t1)
Slika 42 Dijagrami gubitaka sile prednapinjanja za slučaj 1
period σc φ ∆σ p,c
t0 − t2 σ c,p 0 = − 15,57 N/mm 2
φ(t0, t2) = 3,06 − 222,22 N/mm2
t0 − t2 σ c,g1 = 9,46 N/mm2 φ(t0, t2) = 3,06 135,02 N/mm2
t1 − t2 σ c,g 2 = 6,09 N/mm2 φ(t1, t2) = 3,06 86,92 N/mm2
∆σ p,c = − 0,28 N/mm2
g 1+g 2 g 1+g 2
g1
= g1
+
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
−g 1 −g 1
P (t)
Pm = const ∆P (t = t2)
P ∆P (t = t1) P P
631
VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
g 1+g 2 g 1+g 2
= + −g 2
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
−g 2 −g 2
P (t) P (t)
P m = const ∆P (t = t2)
P ∆P (t = t1) P P
Kako je i bilo za očekivati za sve slučajeve je jednak gubitak sile prednapinjanja. Načelo
superpozicije različitih utjecaja puzanja može se primijeniti i kod iznenadnih prisila kao što
je slijeganje oslonaca. Kod polagane promjene opterećenja kao što je to na primjer gubitak
sile prednapinjanja od s + c proračun se provodi sa srednjim naprezanjem koje uzrokuje
puzanje (srednja vrijednost između početne i konačne vrijednosti), ali konačno naprezanje
se ne smije razlikovati za više od 30 % od početne vrijednosti.
632