Professional Documents
Culture Documents
HRN en 1995-1-1
HRN en 1995-1-1
HRN en 1995-1-1
HRN EN 1995-1-1:2008+AC:2006+A1:2008
____________________________________________________________________________
EUROPSKA NORMA EN 1995-1-1
EUROPEAN STANDARD
NORME EUROPÉENNE
EUROPÄISCHE NORM studeni 2004.
_____________________________________________________________________________
Hrvatska verzija
AC
x udaljenost hvatišta reakcije na osloncu do ugla zasijecanja;
x razmak od hvatišta reakcije na osloncu do zasječenog ugla mm
AC
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 2/115
Sadržaj
Predgovor
1 Općenito
1.1 Područje primjene
1.1.1 Područje primjene norme EN 1995
1.1.2 Područje primjene norme EN 1995-1-1
1.2 Upućivanje na druge norme
1.3 Pretpostavke
1.4 Razlika između načela i pravila primjene
1.5 Nazivi i definicije
1.5.1 Općenito
1.5.2 Dodatni nazivi i definicije upotrijebljeni u ovoj normi
1.6 Simboli upotrijebljeni u normi EN 1995-1-1
2 Osnove proračuna
2.1 Zahtjevi
2.1.1 Osnovni zahtjevi
2.1.2 Upravljanje pouzdanošću
2.1.3 Proračunski uporabni vijek i trajnost
2.2 Načela proračuna graničnoga stanja
2.2.1 Općenito
2.2.2 Granična stanja nosivosti
2.2.3 Granična stanja uporabljivosti
2.3 Osnovne varijable
2.3.1 Djelovanja i utjecaji okoliša
2.3.2 Materijali i svojstva proizvoda
2.4 Provjera metodom parcijalnih koeficijenata
2.4.1 Proračunska vrijednost svojstva materijala
2.4.2 Proračunska vrijednost geometrijskih podataka
2.4.3 Proračunske otpornosti
2.4.4 Provjera ravnoteže
3 Svojstva materijala
3.1 Općenito
3.1.1 Čvrstoća i parametri krutosti
3.1.2 Odnosi naprezanje – deformacija
3.1.3 Faktori izmjene čvrstoće za razrede uporabe i razrede trajanja opterećenja
3.1.4 Faktori izmjene deformiranja za razrede uporabe
3.2 Cjelovito drvo
3.3 Lijepljeno lamelirano drvo
3.4 Lamelirana furnirska građa (laminated veneer lumber – engl. LVL)
3.5 Ploče na osnovi drva
3.6 Adhezivi
3.7 Metalna spajala
4 Trajnost
4.1 Otpornost na biološke organizme
4.2 Otpornost na koroziju
9 Dijelovi i sklopovi
9.1 Dijelovi
9.1.1 Lijepljene grede tankog hrpta
9.1.2 Lijepljene grede tankih pojasnica
9.1.3 Mehanički sastavljene grede
9.1.4 Mehanički sastavljeni stupovi i lijepljeni stupovi
9.2 Sklopovi
9.2.1 Rešetke
9.2.2 Rešetke s utisnutim metalnim ježastim spojnim pločama
9.2.3 Krovne i stropne dijafragme
9.2.4 Zidne dijafragme
9.2.5 Spregovi
Predgovor
Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme objavljivanjem istovrijednoga teksta ili
prihvaćanjem najkasnije u svibnju 2005. godine, a oprečne nacionalne norme moraju se povući
najkasnije u ožujku 2010. godine.
Godine 1975. Komisija Europske zajednice odlučila je na temelju članka 95. Ugovora o programu
djelovanja u području građevinarstva. Cilj programa bio je uklanjanje tehničkih prepreka trgovini i
usklađivanje tehničkih specifikacija.
U okviru tog programa djelovanja Komisija je pokrenula uspostavu skupine usklađenih tehničkih
pravila za projektiranje građevina koje bi, u prvoj fazi, služile kao druga mogućnost uz vrijedeća
nacionalna pravila u državama članicama, a u konačnoj ih fazi zamijenila.
Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomoć Upravnog odbora s predstavnicima država članica
razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 1980-tih godina.
Godine 1989. Komisija i države članice EU-a i EFTA-e odlučili su, na temelju sporazuma1 između
Komisije i CEN-a da pripremu i objavljivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza mandata
kako bi im se osigurao budući status europskih norma (EN). To, ustvari, povezuje eurokodove s
odredbama svih Komisijinih direktiva i/ili Odluka povezanih s europskim normama (npr. s
Direktivom Vijeća 89/106/EEC o građevnim proizvodima (CPD) i Direktivama Vijeća 93/37/EEC,
92/60/EEC i 89/440/EEC o javnim radovima i uslugama i istovrijednim direktivama EFTA-e
pokrenutim radi uspostave unutarnjeg tržišta).
Program konstrukcijskih eurokodova sadržava sljedeće norme koje se općenito sastoje od više
dijelova:
1
Sporazum između Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) o radu na eurokodovima za projektiranje
zgrada i inženjerskih građevina (BC/CEN/03/89).
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 7/115
EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija
Eurokodovi potvrđuju odgovornost vlasti država članica i osiguravaju njihovo pravo određivanja
vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih pitanja na nacionalnoj razini koja se
mijenjaju od države do države.
Države članice EU i EFTA-e potvrđuju da eurokodovi služe kao referentni dokumenti u sljedeće
svrhe:
- kao okvir za izradu usklađenih tehničkih specifikacija za građevne proizvode (EN-ove i ETA-ove).
Eurokodovi su, u mjeri u kojoj se odnose na same građevine, u izravnome odnosu s Temeljnim
dokumentima2 navedenim u članku 12. Direktive, iako je njihova priroda drukčija od usklađenih
norma proizvoda3. Stoga, tehnička pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti prikladno
razmotrena na tehničkim odborima CEN-a i/ili radnim skupinama EOTA-e koje rade na normama
za proizvode s ciljem postizanja pune spojivosti tih tehničkih specifikacija s eurokodovima.
Nacionalni dodatak može sadržavati samo podatke o onim parametrima za koje je u eurokodu
ostavljen slobodan odabir na nacionalnoj razini i koji se nazivaju "nacionalno određeni parametri".
Oni se upotrebljavaju pri projektiranju zgrada i inženjerskih građevina koje se grade u dotičnoj
državi, tj. kao:
2
U skladu s člankom 3.3 CPD-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja nužne
povezanosti između bitnih zahtjeva i mandata za usklađene EN-ove i ETAG/ETA-ove.
3
U skladu s člankom 12. CPD-a, temeljni dokumenti moraju:
a) dati konkretan oblik bitnim zahtjevima usklađivanjem nazivlja i tehničkih osnova te naznakom razreda ili razina za svaki zahtjev gdje
je to nužno;
b) naznačiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahtjeva s tehničkim specifikacijama, npr. metode proračuna i provjere, tehnička
pravila projektiranja itd.;
c) poslužiti kao osnova uspostave usklađenih norma i smjernica za Europska tehnička dopuštenja.
Eurokodovi, ustvari, igraju sličnu ulogu u području bitnog zahtjeva br.1 i dijela bitnog zahtjeva br.2.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 8/115
- podaci specifični za neku državu (zemljopisni, klimatski itd.), npr. karta opterećenja snijegom
- upućivanja na neoprečne dopunske podatke radi pomoći korisniku pri primjeni eurokoda.
Ova norma daje u napomenama druge postupke, vrijednosti i preporuke naznačujući gdje se smije
načiniti odabir na nacionalnoj razini. Stoga nacionalna norma kojom se primjenjuje norma EN
1995-1-1 treba imati nacionalni dodatak koji sadržava sve nacionalno određene parametre koji će
se upotrebljavati pri proračunu zgrada i inženjerskih građevina koje se grade u odgovarajućoj
zemlji.
4
Vidjeti članke 3.3 i 12 CPD-a kao i točke 4.2, 4.3.1, 4.3.2 i 5.2 Temeljnog dokumenta broj 1.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 9/115
- 9.2.4.1(7) Proračunska metoda za zidne dijafragme
- 9.2.5.3(1) Faktori izmjene za spregove sustava greda ili rešetki
- 10.9.2(3) Podizanje rešetki s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama: najveće
iskrivljenje
- 10.9.2(4) Podizanje rešetki s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama: najveći otklon
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 10/115
1 Općenito
(2)P Norma EN 1995 obrađuje samo zahtjeve mehaničke otpornosti, uporabljivosti, trajnosti i
požarne otpornosti drvenih konstrukcija. Ne razmatraju se ostali zahtjevi, kao što su npr. toplinska i
zvučna izolacija.
(6) Norma EN 1995-2 upućuje na opća pravila dana u normi EN 1995-1-1. Točke u normi EN
1995-2 dopunjuju točke u normi EN 1995-1-1.
(1) Norma EN 1995-1-1 daje opća pravila za projektiranje drvenih konstrukcija zajedno s
posebnim pravilima za projektiranje zgrada.
Poglavlje 1: Općenito
Poglavlje 2: Osnove proračuna
Poglavlje 3: Svojstva materijala
Poglavlje 4: Trajnost
Poglavlje 5: Osnove proračuna konstrukcija
Poglavlje 6: Granična stanja nosivosti
Poglavlje 7: Granična stanja uporabljivosti
Poglavlje 8: Spojevi s metalnim spajalima
Poglavlje 9: Dijelovi i sklopovi
Poglavlje 10: Razrada konstrukcijskih detalja i kontrola.
5
Nacionalna bilješka: Istovrijedni su nazivi masivno drvo i puno drvo. Naziv konstrukcijsko drvo odnosi se obradu i proizvode
obrade toga materijala te obuhvaća piljenu građu (proizvode piljenja), tesanu građu (proizvode blanjanja) i oblo drvo.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 11/115
(3)P Norma EN 1995-1-1 ne obuhvaća proračun konstrukcija koje su dulje vrijeme izložene
temperaturama iznad 60 °C.
(1) Ova europska norma uključuje datirana i nedatirana upućivanja na odredbe iz drugih
publikacija. Ta su upućivanja na druge norme navedena na prikladnim mjestima u tekstu, a
publikacije su popisane u nastavku. Za datirana upućivanja naknadne izmjene ili preradbe svake
od tih publikacija primjenjuju se na ovu europsku normu samo ako su u nju uključene izmjenom ili
dopunom. Za nedatirana upućivanja primjenjuje se posljednje izdanje navedene publikacije
(uključujući izmjene).
ISO norme:
Europske norme:
EN 387:2001 Glued laminated timber – Production requirements for large finger joints.
Performance requirements and minimum production requirements
EN 636-1:1996 Plywood – Specifications. Part 1: Requirements for plywood for use in dry
conditions
EN 1075:1999 Timber structures – Test methods. Testing of joints made with punched
metal plate fasteners
EN 10147:2000 Specification for continuously hot-dip zinc coated structural steel sheet
and strip – Technical delivery conditions
NAPOMENA: Tako dugo dok norme EN 14250, EN 14081-1, EN 14080, EN 13986, EN 14374, EN 14358,
EN 14544, EN 14545 i EN 14592 nisu dostupne kao europske norme, više se obavijesti smije navesti u
nacionalnom dodatku.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 14/115
(1) Ova europska norma uključuje datiranim ili nedatiranim upućivanjima odredbe iz drugih
publikacija. Ta su upućivanja navedena na odgovarajućim mjestima u tekstu a publikacije su u
nastavku nabrojene. Za datirana upućivanja naknadne izmjene ili prerade ovih publikacija odnose
se na ovu europsku normu samo ako su u nju uključene njezinom izmjenom ili preradom. Za
nedatirana upućivanja primjenjuje se najnovije izdanje te publikacije (uključujući amandmane).
ISO norme:
Europske norme:
EN 387 Glued laminated timber – Production requirements for large finger joints.
Performance requirements and minimum production requirements
EN 1075 Timber structures – Test methods – Testing of joints made with punched
metal plate fasteners
EN 10147 Specification for continuously hot-dip zinc coated structural steel sheet
and strip – Technical delivery conditions
NAPOMENA: Tako dugo dok norme EN 14545 i EN 14592 nisu dostupne kao europske norme, više
obavijesti smije se navesti u nacionalnom dodatku.
1.3 Pretpostavke
(2) Dodatni zahtjevi koji se odnose na razradu detalja konstrukcije i kontrolu navedeni su u
poglavlju 10.
1.5.1 Općenito
1.5.2.1
karakteristična vrijednost (en: characteristic value)
upućuje se na točku 1.5.4.1 norme EN 1990:2002
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 17/115
1.5.2.2
spoj trnovima (en: dowelled connection)
priključak izveden štapastim okruglim spajalom valjkastoga tijela s glavom ili bez nje, koje je obično
od čelika, tijesno utisnutog u prethodno bušene rupe i upotrijebljenog za prijenos opterećenja
okomito na os trna
1.5.2.3
ravnotežni sadržaj vlage (en: equilibrium moisture content)
sadržaj vlage pri kojoj drvo niti dobiva vlagu niti je gubi u zrak koji ga okružuje
1.5.2.4
točka zasićenja vlakanaca (en: fibre saturation point)
sadržaj vlage pri kojem su stanice drva potpuno zasićene
1.5.2.5
lamelirana furnirska građa (en: laminated veneer lumber, LVL)
lamelirana furnirska građa, definirana u skladu s normama EN 14279 i EN 14374
1.5.2.6
lamelirana drvena ploča (en: laminated timber deck)
ploča izrađena paralelnim slaganjem lamela od cjelovitog drva međusobnim spojenih čavlima ili
vijcima za drvo, prednapinjanjem ili lijepljenjem
1.5.2.7
sadržaj vlage (en: moisture content)
masa vode u drvu izražena kao dio mase potpuno suhog drva
1.5.2.8
izmjenično promjenjiva horizontalna sila (en: racking)
učinak prouzročen horizontalnim djelovanjima u ravnini zida
1.5.2.9
svojstvo krutosti (en: stiffness property)
svojstvo koje se upotrebljava u proračunu deformiranja konstrukcije, kao što su modul elastičnosti,
modul posmika, modul klizanja
1.5.2.10
modul klizanja (en: slip modulus)
svojstvo koje se upotrebljava u proračunu deformiranja između dvaju elemenata konstrukcije
A ploština presjeka
Aef proračunska ploština ukupne površine dodira između utisnute ježaste metalne spojne ploče
i drva; proračunska ploština dodira u tlaku okomito na vlakanca
Af ploština presjeka pojasnice
Anet,t neto ploština presjeka okomito na vlakanca
Anet,v neto posmična ploština paralelno s vlakancima
C krutost opruge
E0,05 5 %-tna fraktila vrijednosti modula elastičnosti
Ed proračunska vrijednost modula elastičnosti
Emean srednja vrijednost modula elastičnosti
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 18/115
Emean,fin konačna srednja vrijednost modula elastičnosti
F sila
FA,Ed proračunska sila koja djeluje u središtu proračunske ploštine utisnute ježaste metalne
spojne ploče
FA,min,d najmanja proračunska sila koja djeluje u središtu proračunske ploštine utisnute ježaste
metalne spojne ploče
Fax,Ed proračunska sila u smjeru osi spajala
Fax,Rd proračunska osna nosivost spajala na izvlačenje
Fax,Rk karakteristična osna nosivost spajala na izvlačenje
Fc tlačna sila
Fd proračunska sila
Fd,ser proračunska sila u graničnom stanju uporabljivosti
Ff,Rd proračunska nosivost za jedno spajalo u zidnoj dijafragmi
Fi,c,Ed proračunska tlačna reakcija na kraju nosivog zida
Fi,t,Ed proračunska vlačna reakcija na kraju nosivog zida
Fi,vert,Ed vertikalno opterećenje zida
Fi,v,Rd proračunska otpornost panela i (u točki 9.2.4.2) ili zida i (u točki 9.2.4.3) pri djelovanju
izmjenično promjenjive horizontalne sile
Fla bočno opterećenje
FM,Ed proračunska sila zbog proračunskog momenta
Ft vlačna sila
Ft,Rk karakteristična vlačna otpornost spoja
Fv,0,Rk karakteristična nosivost moždanika6 paralelno s vlakancima
Fv,Ed proračunska posmična sila u jednoj posmičnoj ravnini jednog spajala; horizontalni
proračunski učinak na zidnu dijafragmu
Fv,Rd proračunska nosivost u jednoj posmičnoj ravnini spajala; proračunska nosivost na
izmjenično promjenjivo horizontalno opterećenje
Fv,Rk karakteristična nosivost u jednoj posmičnoj ravnini jednog spajala
Fv,W,Ed proračunska posmična sila koja djeluje na hrbat
Fx,Ed proračunska vrijednost sile u smjeru x
Fy,Ed proračunska vrijednost sile u smjeru y
Fx,Rd proračunska nosivost ploče u smjeru x
Fy,Rd proračunska nosivost ploče u smjeru y
Fx,Rk karakteristična nosivost ploče u smjeru x
Fy,Rk karakteristična nosivost ploče u smjeru y
G0,05 5 %-tna fraktila vrijednosti modula posmika
Gd proračunska vrijednost modula posmika
Gmean srednja vrijednost modula posmika
H ukupno nadvišenje rešetke
If moment tromosti pojasnice
Itor torzijski moment tromosti
Iz moment tromosti oko slabije osi
Kser modul klizanja
Kser,fin konačni modul klizanja
Ku trenutni modul klizanja za granično stanje nosivosti
Lnet,t neto širina presjeka okomito na vlakanca
Lnet,t neto duljina ploštine loma pri posmiku
MA,Ed proračunski moment koji djeluje na utisnutu ježastu metalnu spojnu ploču
Map,d proračunski moment u području sljemena
Md proračunski moment
My,Rk karakteristični moment popuštanja spajala
N uzdužna sila
R90,d proračunska nosivost na cijepanje
R90,k karakteristična nosivost na cijepanje
Rax,d proračunska nosivost osno opterećenog spoja
6
Nacionalna bilješka: U izvorniku je izostavljeno „shear“ (shear connector – moždanik)
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 19/115
Rax,k karakteristična nosivost osno opterećenog spoja
Rax,α,k karakteristična nosivost spoja opterećenog pod kutom na vlakanca
Rd proračunska nosivost
Ref,k proračunska karakteristična nosivost spoja
Riv,d proračunska nosivost zida na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu7
Rk karakteristična nosivost
Rsp,k karakteristična nosivost na cijepanje
Rto,k karakteristična nosivost nazubljenog pločastog moždanika
Rv,d proračunska nosivost zidne dijafragme na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu
V posmična sila; volumen (obujam)
Vu, Vl posmične sile u gornjem i donjem dijelu grede s otvorom
Wy moment otpora oko osi y
Xd proračunska vrijednost svojstva čvrstoće
Xk karakteristična vrijednost svojstva čvrstoće
a razmak (udaljenost)
a1 razmak spajala u jednom redu, paralelno s vlakancima
a1,CG udaljenost od ruba težišta dijela s narezom vijka za drvo u elementu
a2 razmak redova spajala, okomito na vlakanca
a2,CG udaljenost od ruba težišta dijela s narezom vijka za drvo u elementu
a3,c udaljenost spajala od neopterećenog kraja8
a3,t udaljenost spajala od opterećenog kraja
a4,c udaljenost spajala od neopterećenog ruba9
a4,t udaljenost spajala od opterećenog ruba
abow najveće (tlocrtno) iskrivljenje elementa rešetke
abow,perm najveće dopušteno (tlocrtno) iskrivljenje elementa rešetke
adev najveći otklon rešetke
adev,perm najveći dopušteni otklon rešetke
b širina
bi širina panela i (u točki 9.2.4.2) ili zida i (u točki 9.2.4.3)
bnet svijetli razmak stupaca
bw širina hrpta
d promjer
d promjer; vanjski promjer nareza
d1 promjer rupe za centriranje moždanika10
d1 unutrašnji promjer nareza
dc promjer moždanika
def proračunski promjer
dh promjer glave vijka za drvo, promjer glave čavla11
fh,i,k karakteristična čvrstoća po oplošju rupe u drvenom elementu i
fa,0,0 karakteristična nosivost sidrenja po jedinici ploštine za α = 0° i β = 0°
fa,90,90 karakteristična nosivost sidrenja po jedinici ploštine za α = 90° i β = 90°
fa,α,β,k karakteristična čvrstoća sidrenja
fax,k karakteristični parametar izvlačenja za čavle
fax,k karakteristična nosivost na izvlačenje vrha čavla; karakteristična čvrstoća na
izvlačenje
fc,0,d proračunska tlačna čvrstoća paralelno s vlakancima
fw,c,d 12 proračunska tlačna čvrstoća hrpta
ff,c,d proračunska tlačna čvrstoća pojasnice
7
Nacionalna bilješka: U izvorniku je „racking“ pogrešno navedeno dvaput
8
Nacionalna bilješka: Udaljenost spajala od kraja elementa, paralelno s vlakancima
9
Nacionalna bilješka: Udaljenost spajala od ruba elementa, okomito na vlakanca
10
Nacionalna bilješka: U izvorniku je izostavljeno „shear“ (shear connector – moždanik)
11
Nacionalna bilješka: U izvorniku je izostavljeno, nail head diameter
12
Nacionalna bilješka: Zbog pogreške u izvorniku ovdje je ispravljen redoslijed indeksa.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 20/115
fc,90,k karakteristična tlačna čvrstoća okomito na vlakanca
ff,t,d proračunska vlačna čvrstoća pojasnice
fh,k karakteristična čvrstoća po oplošju rupe
fhead,k karakteristična čvrstoća13 provlačenja glave za čavle
f1 osnovna frekvencija
fm,k karakteristična čvrstoća na savijanje
fm,y,d proračunska čvrstoća na savijanje oko osi y
fm,z,d proračunska čvrstoća na savijanje oko osi z
fm,α,d proračunska čvrstoća na savijanje pod kutom α na vlakanca
ft,0,d proračunska vlačna čvrstoća paralelno s vlakancima
ft,0,k karakteristična vlačna čvrstoća paralelno s vlakancima
ft,90,d proračunska vlačna čvrstoća okomito na vlakanca
ft,w,d proračunska vlačna čvrstoća hrpta
fu,k karakteristična vlačna čvrstoća vijaka
fv,0,d karakteristična posmična čvrstoća ploče na osnovi drva
fv,ax,α,k karakteristična čvrstoća izvlačenja pod kutom na vlakanca
fv,ax,90,k karakteristična čvrstoća izvlačenja okomito na vlakanca
fv,d proračunska posmična čvrstoća
h visina; visina zida
hap visina u području sljemena
hd visina otvora14
he dubina ugradnje u drveni element (za moždanike)
he udaljenost od opterećenog ruba presjeka (za najudaljenije spajalo i za rub utisnute
ježaste spojne ploče)
hef proračunska visina
hf,c visina tlačne pojasnice
hf,t visina vlačne pojasnice
hrl udaljenost od donjeg ruba otvora do donjeg ruba elementa15
hru udaljenost od gornjeg ruba otvora do gornjeg ruba elementa16
hw visina hrpta
i nagib zasjeka
kcr faktor pukotine za posmičnu otpornost
kc,y ili kc,z faktor nestabilnosti
kcrit faktor bočnog torzijskog izvijanja17
kd faktor dimenzije za ploče na osnovi drva
kdef faktor deformiranja
kdis faktor kojim se uzima u obzir raspodjela naprezanja u području sljemena
kf,1, kf,2, kf,3 faktori izmjene za otpornost sprega
kh faktor visine
ki,q faktor jednoliko raspodijeljenog opterećenja
km faktor kojim se uzima u obzir preraspodjela naprezanja na savijanje u presjeku
kmod faktor izmjene za trajanje opterećenja i sadržaj vlage
kn faktor materijala za ploče
kr faktor smanjenja
kR,red faktor smanjenja nosivosti
ks faktor razmaka spajala; faktor izmjene za krutosti opruge
ks,red faktor smanjenja razmaka
kshape faktor utjecaja oblika presjeka
ksys faktor čvrstoće sustava
kv faktor smanjenja zasječenih greda
kvol faktor volumena
13
Nacionalna bilješka: Pogrešna riječ parametar u izvorniku zamijenjena rječju čvrstoća kao ispod izraza (8.24).
14
Nacionalna bilješka: Ovaj simbol ne pojavljuje se u tekstu norme.
15
Nacionalna bilješka: Ovaj simbol ne pojavljuje se u tekstu norme.
16
Nacionalna bilješka: Ovaj simbol ne pojavljuje se u tekstu norme.
17
Nacionalna bilješka: U izvorniku nedostaje „torsional“ (misli se na torzijsko bočno izvijanje pri savijanju greda oko jače osi
presjeka) što je ovdje ispravljeno (vidjeti stavak (2) u točki 6.3.3).
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 21/115
ky ili kz faktor nestabilnosti
la,min najmanja duljina sidrenja ulijepljene šipke18
l raspon, duljina dodira
lA udaljenost otvora od oslonca19
lef proračunska duljina, proračunska duljina raspodjele
lV udaljenost otvora od kraja elementa20
lZ razmak otvora21
m masa po jedinici ploštine
n40 broj frekvencija ispod 40 Hz
nef proračunski broj spajala
pd raspodijeljeno opterećenje
qi istovrijedno jednoliko raspodijeljeno opterećenje
r polumjer zakrivljenosti
rin polumjer zakrivljenosti unutrašnjeg ruba22
s razmak23
s0 osnovni razmak spajala
t debljina
tpen dubina prodora
ucreep deformiranje zbog puzanja
ufin konačno deformiranje
ufin,G konačno deformiranje zbog stalnog djelovanja G
ufin,Q,1 konačno deformiranje zbog prevladavajućeg promjenjivog djelovanja Q1
ufin,Q,i konačno deformiranje zbog pratećih promjenjivih djelovanja Qi
uinst trenutno deformiranje
uinst,G trenutno deformiranje zbog stalnog djelovanja G
uinst,Q,1 trenutno deformiranje zbog prevladavajućeg promjenjivog djelovanja Q1
uinst,Q,i trenutno deformiranje zbog pratećih promjenjivih djelovanja Qi
wc nadvišenje
wcreep progib zbog puzanja
wfin konačni progib
winst trenutni progib
wnet,fin neto konačni progib
ν odziv brzine na jedinični impuls
2 Osnove proračuna
2.1 Zahtjevi
(1) Kad se zahtijevaju različite razine pouzdanosti, ove razine po mogućnosti treba dostići
prikladnim izborom upravljanja kvalitetom u proračunu i izvođenju, u skladu s Dodatkom C norme
EN 1990:2002.
2.2.1 Općenito
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 23/115
(1)P Proračunski modeli, pogodni za različita granična stanja, moraju uzeti u obzir sljedeće:
- različita svojstva materijala (npr. čvrstoću i krutost)
- različita ponašanja materijala ovisna o vremenu (trajanje opterećenja, puzanje)
- različite klimatske uvjete (temperatura, promjene vlage)
- različite proračunske situacije (faze gradnje, promjenu uvjeta na osloncima).
NAPOMENA 1: Za konačne srednje vrijednosti prilagođene trajanju opterećenja, vidjeti točku 2.3.2.2(2).
(2) U spoju, modul klizanja za granično stanje nosivosti, Ku, treba uzeti kao:
2
Ku = K ser (2.1)
3
(1)P Deformiranje konstrukcije koje je rezultat učinaka djelovanja (kao što su osne i poprečne
sile, momenti savijanja i klizanje u priključcima) i vlage mora se zadržati unutar prikladnih
ograničenja, uzevši u obzir mogućnost oštećenja pokrivnih materijala, plafona, stropova, pregrada i
završnih slojeva te funkcionalne potrebe, kao i svaki od zahtjeva za izgled.
(2) Trenutno deformiranje, uinst, vidjeti sliku 7.1, treba proračunati za karakterističnu
kombinaciju djelovanja, vidjeti točku 6.5.3(2) norme EN 1990, primjenjujući srednje vrijednosti
pogodnih modula elastičnosti, modula posmika i modula klizanja.
(3) Konačno deformiranje, ufin, vidjeti sliku 7.1, treba proračunati za nazovistalnu kombinaciju
djelovanja, vidjeti točku 6.5.3(2) c) norme EN 1990.
(4) Ako se konstrukcija sastoji od elemenata ili dijelova različitog ponašanja pri puzanju,
konačno deformiranje treba proračunati primjenjujući konačne srednje vrijednosti prikladnih modula
elastičnosti, modula posmika i modula klizanja, u skladu s točkom 2.3.2.2(1).
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 24/115
(5) Za konstrukcije koje se sastoje od elemenata, dijelova i spojeva jednakog ponašanja pri
puzanju i uz pretpostavku linearne ovisnosti djelovanja i odgovarajućih deformiranja, kao
pojednostavnjenje točke 2.2.3(3), konačno deformiranje, ufin, smije se uzeti kao:
gdje je:
u fin,Qi = uinst ,Q i (ψ 0,1 + ψ 2,1 k def ) za prateća promjenjiva djelovanja, Qi (i > 1) (2.5)
Kad se primjenjuju izrazi (2.3) i (2.4), u izrazima (6.16a) i (6.16b) iz norme EN 1990:2002 treba
izostaviti koeficijente ψ 2.
(6) Za granično stanje uporabljivosti s obzirom na vibracije, treba primijeniti srednje vrijednosti
prikladnih modula krutosti.
2.3.1.1 Općenito
(1) U proračunu primijenjena djelovanja smiju se odrediti prema odgovarajućem dijelu norme
EN 1991.
(2)P Trajanje opterećenja i sadržaj vlage utječu na čvrstoću i svojstva krutosti elemenata od drva
i materijala na osnovi drva pa se moraju uzeti u obzir pri proračunu mehaničke otpornosti i
uporabljivosti.
(3)P Djelovanja prouzročena učincima promjena sadržaja vlage u drvu moraju se uzeti u obzir.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 25/115
2.3.1.2 Razredi trajanja opterećenja
(2)P Za proračune čvrstoće i krutosti djelovanja se moraju razvrstati u jedan od razreda trajanja
opterećenja koji su dani u tablici 2.1.
NAPOMENA: Primjeri razvrstavanja opterećenja prema trajanju dani su u tablici 2.2. Kako su klimatska
opterećenja (snijeg, vjetar) promjenjiva od države do države, razvrstavanje opterećenja u razrede trajanja
smije se odrediti u nacionalnom dodatku.
NAPOMENA 2: Podaci o razvrstavanju konstrukcija u razrede uporabe navedene u stavcima (2)P, (3)P I
(4)P smiju se navesti u nacionalnom dodatku.
(2)P Razred uporabe 1 karakterizira sadržaj vlage u materijalima koji odgovara temperaturi od
20 °C i relativnoj vlažnosti zraka okruženja koja samo nekoliko tjedana u godini premašuje 65 %.
NAPOMENA: U razredu uporabe 1 prosječni sadržaj vlage u većini mekog drva neće premašiti 12 %.
(3)P Razred uporabe 2 karakterizira sadržaj vlage u materijalima koji odgovara temperaturi od
20 °C i relativnoj vlažnosti zraka okruženja koja samo nekoliko tjedana u godini premašuje 85 %.
NAPOMENA: U razredu uporabe 2 prosječni sadržaj vlage u većini mekog drva neće premašiti 20 %.
(4)P Razred uporabe 3 karakteriziraju klimatski uvjeti koji dovode do sadržaja vlage većeg nego
u razredu uporabe 2.
(1) Faktori izmjene za utjecaj trajanja opterećenja i sadržaja vlage na čvrstoću, vidjeti točku
2.4.1, dani su u točki 3.1.3.
(2) Kad je spoj sastavljen od dvaju drvenih elemenata s različitim ponašanjem ovisnim o
vremenu, određivanje proračunske nosivosti treba provesti sa sljedećim faktorom izmjene, kmod:
(1) Za granično stanje uporabljivosti, ako se konstrukcija sastoji od elemenata ili dijelova
različitih svojstava ovisnih o vremenu, konačnu srednju vrijednost modula elastičnosti, Emean,fin,
modula posmika, Gmean,fin i modula klizanja, Kser,fin koji se primjenjuju u proračunu konačnog
deformiranja treba odrediti iz sljedećih izraza:
Emean
Emean ,fin = (2.7)
(1 + k def )
Gmean
Gmean ,fin = (2.8)
(1 + k def )
K ser
K ser ,fin = (2.9)
(1 + k def )
(2) Za granično stanje nosivosti, ako raspodjela krutosti u konstrukciji utječe na raspodjelu sila
u elementima i momenata savijanja, konačnu srednju vrijednost modula elastičnosti, Emean,fin,
modula posmika, Gmean,fin i modula klizanja, Kser,fin koji se primjenjuju u proračunu konačnog
deformiranja treba odrediti iz sljedećih izraza:
E mean
Emean ,fin = (2.10)
(1 + ψ2 k def )
Gmean
Gmean ,fin = (2.11)
(1 + ψ2 k def )
K ser
K ser ,fin = (2.12)
(1 + ψ 2 k def )
gdje je:
(3) Kad je spoj sastavljen od drvenih elemenata jednakog ponašanja ovisnog o vremenu,
vrijednost kdef treba udvostručiti.
(4) Kad je spoj sastavljen od dvaju elementaa na osnovi drva različitog ponašanja ovisnog o
vremenu, proračun konačnog deformiranja treba provesti sa sljedećim faktorom deformiranja kdef:
Xk
X d = k mod (2.14)
γM
gdje je:
NAPOMENA 2: Preporučeni parcijalni koeficijenti za svojstva materijala (γM) navedeni su u tablici 2.3. Podaci
o nacionalnom odabiru smiju se ustanoviti u nacionalnom dodatku.
Osnovne kombinacije
Cjelovito drvo 1,3
Lijepljeno lamelirano drvo 1,25
Lamelirana furnirska građa (engl. LVL), furnirske ploče, 1,2
OSB
Ploče iverice 1,3
Ploče vlaknatice, tvrde 1,3
Ploče vlaknatice, srednje 1,3
Ploče vlaknatice, srednje, suhi proces (engl. MDF) 1,3
Ploče vlaknatice, meke 1,3
Spojevi 1,3
Utisnute ježaste metalne spojne ploče 1,25
Izvanredne kombinacije 1,0
Emean
Ed = (2.15)
γM
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 28/115
Gmean
Gd = (2.16)
γM
gdje je:
(1) Geometrijski podaci za presjeke i sustave smiju se uzeti kao nazivne vrijednosti iz norma
hEN za proizvode ili iz izvedbenih nacrta.
Rk
R d = k mod (2.17)
γM
gdje je:
(1) U provjeri statičke ravnoteže primjenjuje se format pouzdanosti naveden u tablici A1.2 (A) u
dodatku A1 norme EN 1990:2002, kad je to prikladno za proračun drvenih konstrukcija, npr. za
proračun sidara protiv odizanja ili za provjeru ležajeva kontinuiranih greda izloženih odizanju.
3 Svojstva materijala
3.1 Općenito
(1)P Čvrstoća i parametri krutosti moraju se odrediti na osnovi ispitivanja za tipove učinaka
djelovanja kojima će materijal u konstrukciji biti izložen, ili na osnovi usporedbi sa sličnim vrstama
drva i razredima ili materijalima na osnovi drva, ili na dobro uspostavljenim odnosima različitih
svojstava.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 29/115
(2) Za elemente ili dijelove elemenata izložene tlaku, smije se primijeniti nelinearna ovisnost
(elasto-plastična).
(1) Treba uzeti vrijednosti faktora izmjene kmod navedene u tablici 3.1.
(2) Ako se kombinacija opterećenja sastoji od djelovanja razvrstanih u različite razrede trajanja
opterećenja, treba odabrati onu vrijednost kmod koja odgovara djelovanju najkraćeg trajanja, npr. za
kombinaciju stalnog opterećenja i kratkotrajnog opterećenja treba uzeti vrijednost kmod koja
odgovara kratkotrajnom opterećenju.
(1) Treba uzeti vrijednosti faktora deformiranja kdef navedene u tablici 3.2.
(1)P Drveni elementi moraju biti u skladu s normom EN 14081-1. Drveni elementi okruglog
presjeka moraju biti u skladu s normom EN 14544.
(3) Za pravokutno cjelovito drvo s karakterističnom gustoćom drva ρk ≤ 700 kg/m3, referentna
visina pri savijanju ili širina (najveća dimenzija presjeka) u vlaku jest 150 mm. Za visine cjelovitoga
drva pri savijanju ili širine u vlaku manje od 150 mm karakteristične vrijednosti za fm,k, i ft,0,k smiju se
povećati faktorom kh, danim kao:
⎧⎛ 150 ⎞0,2
⎪⎜ ⎟
⎪ h ⎠
kh = min ⎨⎝ (3.1)
⎪
⎪1,3
⎩
gdje je h visina savijanih elemenata ili širina vlačnih elemenata, u mm.
(4) Za drvo koje je ugrađeno na točki zasićenja vlakana ili blizu nje i za koje je izgledno da će
se pod opterećenjem osušiti, vrijednosti kdef navedene u tablici 3.2 treba uvećati za 1,0.
NAPOMENA: U normi EN 1194 navedene su vrijednosti čvrstoće i svojstava krutosti za lijepljeno lamelirano
drvo razvrstano u razrede čvrstoće, vidjeti Dodatak D (obavijesni).
(3) Za pravokutno lijepljeno lamelirano drvo, referentna visina pri savijanju ili širina u vlaku jest
600 mm. Za visine lijepljenog lameliranog drva pri savijanju ili širine u vlaku manje od 600 mm
karakteristične vrijednosti za fm,k, i ft,0,k smiju se povećati faktorom kh, danim kao:
⎧⎛ 600 ⎞ 0,1
⎪⎜ ⎟
⎪ h ⎠
k h = min ⎨⎝ (3.2)
⎪
⎪1,1
⎩
(4)P Duge zupčaste priključke koji ispunjavaju zahtjeve norme ENV 387 ne treba primjenjivati u
proizvodima koji se ugrađuju u razredu uporabe 3, ako se smjer vlakanaca u priključku mijenja.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 32/115
(4)P Duge zupčaste priključke koji ispunjavaju zahtjeve norme EN 387 ne treba primjenjivati u
proizvodima koji se ugrađuju u razredu uporabe 3, ako se smjer vlakanaca u priključku mijenja.
(5)P Učinak veličine elementa na čvrstoću vlaka okomito na vlakanca mora se uzeti u obzir.
Razred uporabe
Materijal Norma EN
1 2 3
Masivo drvo EN 14081-1 0,60 0,80 2,00
Lijepljeno lamelirano drvo EN 14080 0,60 0,80 2,00
Lamelirana furnirska građa (eng. LVL) EN 14374, EN 14279 0,60 0,80 2,00
EN 636
Furnirske ploče Dio 1 0,80 – –
(engl. Plywood) Dio 2 0,80 1,00 –
Dio 3 0,80 1,00 2,50
EN 300
OSB
OSB/2 2,25 – –
(engl. OSB)
OSB/3, OSB/4 1,50 2,25 –
EN 312
Dio 4 2,25 – –
Ploče iverice
Dio 5 2,25 3,0 –
(eng. Particleboard)
Dio 6 1,50 – –
Dio 7 1,50 2,25 –
EN 622-2
Ploče vlaknatice, tvrde
HB.LA 2,25 – –
(engl. Fibreboard, hard)
HB.HLA1, HB.HLA2 2,25 3,00 –
EN 622-3
Ploče vlaknatice, srednje
MBH.LA1, MBH.LA2 3,00 – –
(engl. Fibreboard, medium)
MBH.HLS1, MBH.HLS2 3,00 4,00 –
EN 622-5
Ploče vlaknatice, srednje, suhi proces
MDF.LA 2,25 – –
(engl. Fibreboard, medium dry)
MDF.HLS 2,25 3,00 –
Razred uporabe
Materijal Norma EN
1 2 3
Cjelovito drvo EN 14081-1 0,60 0,80 2,00
Lijepljeno lamelirano drvo EN 14080 0,60 0,80 2,00
Lamelirana furnirska građa (en: LVL) EN 14374, EN 14279 0,60 0,80 2,00
EN 636
Furnirske ploče Tip EN 636-1 0,80 – –
(en: Plywood) Tip EN 636-2 0,80 1,00 –
Tip EN 636-3 0,80 1,00 2,50
EN 300
OSB
OSB/2 2,25 – –
(en: OSB)
OSB/3, OSB/4 1,50 2,25 –
Ploče iverice EN 312
(en:Particleboard)
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 33/115
Tip P4, Tip P5 2,25 – – Formatted: Left
Tip P5 2,25 3,0 –
Tip P6, Tip P7 1,50 – –
Tip P7 1,50 2,25 –
EN 622-2
Ploče vlaknatice, tvrde
HB.LA 2,25 – –
(en: Fibreboard, hard)
HB.HLA1 ili HB.HLA2 2,25 3,00 –
EN 622-3
Ploče vlaknatice, srednje
MBH.LA1, MBH.LA2 3,00 – –
(en: Fibreboard, medium)
MBH.HLS1, MBH.HLS2 3,00 4,00 –
EN 622-5
Ploče vlaknatice, srednje suhi proces
MDF.LA 2,25 – –
(en: Fibreboard, MDF)
MDF.HLS 2,25 3,00 –
(1)P Konstrukcijski elementi od lamelirane furnirske građe (engl. LVL) moraju biti u skladu s
normom EN 14374.
(2)P Za pravokutnu lameliranu furnirsku građu (engl. LVL) s vlakancima svih furnira koja se
uglavnom pružaju u istom smjeru, učinak veličine elementa na čvrstoću na savijanje i vlačnu
čvrstoću mora se uzeti u obzir.
(3) Referentna duljina pri savijanju jest 300 mm. Za visine koje pri savijanju nisu jednake 300
mm, karakterističnu vrijednost fm,k treba pomnožiti faktorom kh danim s:
⎧⎛ 300 ⎞ s
⎪⎜ ⎟
⎪ h ⎠
k h = min ⎨⎝ (3.3)
⎪
⎪1,2
⎩
gdje je:
h visina elementa, u mm
s eksponent učinka veličine, vidjeti točku 3.4(5)P.
(4) Referentna duljina u vlaku jest 3000 mm. Za duljine koje u vlaku nisu jednake 3000 mm,
karakterističnu vrijednost ft,0,k treba pomnožiti faktorom kl danim s:
⎧⎛ 300 ⎞ s/2
⎪⎜ ⎟
⎪ l ⎠
k l = min ⎨⎝ (3.4)
⎪
⎪1,1
⎩
gdje je l duljina elementa, u mm.
(5)P Eksponent učinka veličine s za lameliranu furnirsku građu (engl. LVL) mora se uzeti kako je
objavljen u skladu s normom EN 14374.
(6)P Duge zupčaste priključke koji ispunjavaju zahtjeve norme ENV 387 ne treba primjenjivati u
proizvodima koji se ugrađuju u razredu uporabe 3, ako se smjer vlakanaca u priključku mijenja.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 34/115
(6)P Duge zupčaste priključke koji ispunjavaju zahtjeve norme EN 387 ne treba primjenjivati u
proizvodima koji se ugrađuju u razredu uporabe 3, ako se smjer vlakanaca u priključku mijenja.
(7)P Za pravokutnu lameliranu furnirsku građu (engl. LVL) s vlakancima svih furnira koja se
uglavnom pružaju u istom smjeru, učinak veličine elementa na čvrstoću vlaka okomito na vlakanca
mora se uzeti u obzir.
(1)P Ploče na osnovi drva moraju biti u skladu s normom EN 13986, a ploče od lamelirane
furnirske građe moraju biti u skladu s normom EN 14279.
(2) Primjenu mekih ploča vlaknatica u skladu s normom EN 622-4 treba ograničiti samo na
vjetrene spregove, a treba ih projektirati uz pomoć ispitivanja.
3.6 Adhezivi
(2) Adhezivi koji odgovaraju specifikaciji Tipa I kako je to određeno u normi EN 301 smiju se
primijeniti u svim razredima uporabe.
(2) Adhezive koji odgovaraju specifikaciji Tipa II kako je to određeno u normi EN 301 treba
primijeniti samo u razredima uporabe 1 ili 2 i ne produljeno izložiti temperaturama višim od 50 ºC.
(1)P Metalna spajala24 moraju biti u skladu s normom EN 14592, a metalna pločasta spajala25
moraju biti u skladu s normom EN 14545.
4 Trajnost
(1)P Drvo i materijali na osnovi drva moraju imati odgovarajuću prirodnu trajnost u skladu s
normom EN 350-2 za posebni razred opasnosti (određen u normama EN 335-1, EN 335-2 i EN
335-3) ili imati zaštitnu obradu odabranu u skladu s normama EN 351-1 i EN 460.
(1)P Metalna spajala i drugi konstrukcijski spojevi moraju, kad je to nužno, biti prirodno otporni
na koroziju ili zaštićeni od korozije.
(2) Primjeri minimalne korozijske zaštite ili specifikacije materijala za različite razrede uporabe
(vidjeti točku 2.3.1.3) navedeni su u tablici 4.1.
24
Nacionalna bilješka: Odnosi se na štapasta spajala.
25
Nacionalna bilješka: Odnosi se na moždanike i utisnute ježaste metalne spojne ploče, vidjeti normu EN 14545 i poglavlja
8.8.3 i 8.9 norme HRN EN 1995-1-1.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 35/115
Tablica 4.1 – Primjeri minimalnih specifikacija materijala za zaštitu spajala od korozije
(povezano s normom ISO 2081)
b
Spajalo Razred uporabe
1 2 3
a a
Čavli i vijci za drvo promjera d ≤ 4 mm Nepotrebna Fe/Zn 12c Fe/Zn 25c
Vijci, trnovi, čavli i vijci za drvo promjera a
Nepotrebna Nepotrebna Fe / Zn 25c
d > 4 mm
a a
Skobe Fe/Zn 12c Fe/Zn 12c Nehrđajući čelik
Utisnute ježaste metalne spojne ploče i a a
Fe/Zn 12c Fe/Zn 12c Nehrđajući čelik
čelične ploče debljine do 3 mm
a a
Čelične ploče debljine od 3 mm do 5 mm Nepotrebna Fe/Zn 12c Fe/Zn 25c
a
Čelične ploče debljine preko 5 mm Nepotrebna Nepotrebna Fe/Zn 25c
a
Ako se primjenjuje pocinčavanje vrućom kupkom, Fe/Zn 12c treba zamijeniti sa Z275, a Fe/Zn 25c
sa Z350 u skladu s normom EN 10147.
b
Za posebne korozijske uvjete treba razmotriti primjenu debljeg premaza vrućom kupkom ili
nehrđajućeg čelika.
ili uporabu nehr aju eg elika.
5.1 Općenito
(4)P Model za proračun unutrašnjih sila u konstrukciji ili njezinom dijelu mora uzeti u obzir učinke
deformiranja u spojevima.
(5) Općenito, utjecaj deformiranja u spojevima treba uzeti u obzir pomoću njihove krutosti (npr.
rotacijske ili translacijske) ili pomoću propisanih vrijednosti klizanja kao funkcije razine opterećenja
u spoju.
5.2 Elementi
(2)P Smanjenje ploštine presjeka mora se uzeti u obzir u provjeri čvrstoće elementa.
(4) Kad se ocjenjuje proračunski presjek u spoju s višebrojnim spajalima, sve rupe koje su od
danog presjeka udaljene za polovicu najmanjeg izmjerenog razmaka spajala paralelno s
vlakancima treba razmatrati kao da se nalaze u tom presjeku.
5.3 Spojevi
(1)P Nosivost spojeva mora se provjeriti uzimajući u obzir sile i momente među elementima
određene globalnim proračunom konstrukcije.
(3)P Proračunom spoja mora se uzeti u obzir ponašanje svih elemenata od kojih se spoj sastoji.
5.4 Sklopovi
5.4.1 Općenito
(1)P Proračun konstrukcije mora se provesti primjenom statičkih modela koji s prihvatljivom
razinom točnosti uzimaju u obzir ponašanje konstrukcije i oslonaca.
(2) Proračun treba provesti s modelima okvira u skladu s točkom 5.4.2 ili pojednostavnjeno u
skladu s točkom 5.4.3, za rešetke s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama.
(3) Za ravninske okvire ili lukove, proračun drugog reda treba provesti u skladu s točkom 5.4.4.
Legenda:
(1) linija sustava
(2) oslonac
(3) polje
(4) vanjski element
(5) unutrašnji element
(6) fiktivni gredni element
(2)P U proračunu okvira, linija sustava za sve elemente mora ležati unutar profila elementa. Za
glavne elemente, npr. vanjske elemente rešetke, linija sustava mora se podudarati s osnom linijom
elementa.
(3)P Ako se linije sustava unutrašnjih elemenata ne podudaraju s osnim linijama, u provjeri
čvrstoće ovih elemenata mora se uzeti u obzir utjecaj ekscentričnosti.
(4) Fiktivni gredni element i elementi - opruge smiju se primijeniti za modeliranje ekscentričnih
spojeva ili oslonaca. Usmjerenje fiktivnih grednih elemenata i položaj elemenata - opruga treba se
podudarati što je moguće više sa stvarnom konfiguracijom priključka.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 37/115
(5) U linearno-elastičnom proračunu prvog reda, učinak početnih deformiranja i izazvanih
progiba smije se zanemariti ako su provjerom čvrstoće elementa već uzeti u obzir.
(6) Proračun okvira treba provesti primjenom prikladnih vrijednosti krutosti elemenata
definiranih u točki 2.2.2. Za fiktivne gredne elemente treba pretpostaviti krutost koja odgovara onoj
u stvarnim spojevima.
(7) Ako deformiranje spojeva nema značajan učinak na raspodjelu sila u elementima i
momenata, za spojeve se smije pretpostaviti da su rotacijski kruti. U suprotnom, za spojeve se
općenito smije pretpostaviti da su zglobni.
(8) Translacijsko klizanje u priključcima smije se zanemariti u provjeri čvrstoće osim ako znatno
utječe na raspodjelu unutrašnjih sila i momenata.
(9) Lijepljeni spojevi koji se primjenjuju u rešetkastim konstrukcijama smiju se modelirati kao
rotacijski kruti ako stvarna rotacija pod opterećenjem nema znatan učinak na sile u elementima.
Ovaj je zahtjev ispunjen kad je zadovoljen jedan od sljedećih uvjeta:
- nosivost lijepljenog spoja odgovara barem 1,5-strukoj kombinaciji sile i momenta
- nosivost lijepljenog spoja koja odgovara barem kombinaciji sile i momenta, ako drveni elementi
nisu napregnuti na savijanje veće od 0,3-struke čvrstoće elementa na savijanje, a sklop će ostati
stabilan ako se svi takvi spojevi ponašaju kao zglobovi.
(1) Pojednostavnjeni proračun potpuno trokutastih rešetki26 treba ispuniti sljedeće uvjete:
- nema upadnih kutova vanjskih elemenata
- širina ležaja nalazi se na duljini a1, a udaljenost a2 na slici 5.2 ne prelazi veću od sljedećih dviju
vrijednosti, a1/3 ili 100 mm
- visina rešetke veća je od 0,15-strukog raspona i 10-erostruke najveće visine vanjskog elementa.
(2) Osne sile u elementima treba odrediti kao da su priključci u svakom čvoru zglobni.
(3) Momente savijanja u elementima preko jednog polja treba odrediti kao da su krajnji čvorovi
priključeni zglobno. Momente savijanja u elementima koji su kontinuirani preko nekoliko polja treba
odrediti kao da je element slobodno oslonjena greda u svakom čvoru. Učinak progiba u čvorovima
i djelomične upetosti u spojevima treba uzeti u obzir 10 %-tnim smanjenjem momenata na
unutrašnjim osloncima elementa. Momente na unutrašnjim osloncima treba upotrijebiti za
proračunavanje momenata savijanja u polju.
(1)P Primjenjuju se zahtjevi iz točke 5.2. Moraju se uzeti u obzir učinci izazvanih progiba na
unutrašnje sile i momente.
(2) Učinci izazvanog progiba na unutrašnje sile i momente smije se uzeti u obzir provedbom
linearnog proračuna drugog reda sa sljedećim pretpostavkama:
- nesavršeni oblik konstrukcije treba pretpostaviti takvim da odgovara početnom deformiranju koje
se ustanovi tako da se konstrukciji ili odgovarajućim dijelovima da nagib pod kutom Φ zajedno s
26
Nacionalna bilješka: Misli se na rešetke trokutastog geometrijskog oblika koje nemaju vertikalnih elemenata.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 38/115
početnom sinusnom zakrivljenošću između čvorova konstrukcije koja odgovara najvećoj
ekscentričnosti e.
- vrijednost φ u radijanima treba uzeti najmanje kao
Φ = 0,005 h za h≤5m
(5.1)
Φ = 0,005 5 / h za h>5m
Primjeri pretpostavljenih početnih otklona geometrijskog oblika i definicija l dani su na slici 5.3.
6.1.1 Općenito
(1) Točka 6.1 primenjuje se na ravno cjelovito drvo, lijepljeno lamelirano drvo ili proizvode na
osnovi drva konstantnog presjeka čija su vlakanaca uglavnom paralelna s duljinom elementa.
Pretpostavlja se da je element napregnut u smjeru samo jedne njegove glavne osi (vidjeti sliku
6.1).
Legenda:
(1) smjer vlakanaca
gdje je:
gdje je:
gdje je:
(2) Vrijednost kc,90 treba uzeti kao 1,0, osim kad se primjenjuju prikazi elementa iz sljedećih
stavaka. U tim slučajevima smije se uzeti veća specificirana vrijednost kc,90, do granične vrijednosti
kc,90 = 4,0.
NAPOMENA: Kad se upotrebljava veća vrijednost kc,90, a dodir se proteže cijelom širinom b, nastalo tlačno
deformiranje u graničnom stanju nosivosti iznosit će približno 10% visine elementa.
(3) Za gredu oslonjenu na oslonce (vidjeti sliku 6.2), faktor kc,90 treba proračunati iz sljedećih
izraza:
- Kad je udaljenost od ruba oslonca do kraja grede a ≤ h/3:
⎛ l ⎞⎛ h ⎞
kc,90 = ⎜ 2,38 − ⎟ ⎜⎜ 1 + ⎟ (6.4)
⎝ 250 ⎠ ⎝ 12 l ⎟⎠
- Na unutrašnjim osloncima:
⎛ l ⎞⎛ h⎞
kc,90 = ⎜ 2,38 − ⎟ ⎜ 1 + ⎟⎟ (6.5)
⎝ 250 ⎠ ⎜⎝ 6l ⎠
gdje je:
0,5
⎛ l ⎞ ⎛ l ef ⎞
kc,90 = ⎜ 2,38 − ⎟⎜ ⎟ (6.6)
⎝ 250 ⎠ ⎝ l ⎠
gdje je:
Slika 6.3 – Određivanje proračunske duljine za element s h/b ≤ 2,5, (a) i (b)
kontinuirani oslonci, (c) diskretni oslonci
(5) Proračunsku duljinu raspodjele lef treba odrediti iz linije raspostiranja naprezanja s
vertikalnim nagibom 1:3 po visini h, ali zadržavanjem udaljenosti a/2 od oba kraja, ili udaljenosti
l1/4 od svake susjedne tlačne ploštine, vidjeti slike 6.3a i b.
Za elemente na diskretnim osloncima, pri čemu su a ≥ h i l1 ≥ 2h, vidjeti sliku 6.3c, proračunsku
duljinu treba proračunati kao:
⎛ 2h ⎞
l ef = 0,5 ⎜ l + l s + ⎟ (6.9)
⎝ 3 ⎠
(6) Za elemente visine h > 2,5b opterećene koncentriranom tlačnom silom na dvije nasuprotne
strane kako je to prikazano na slici 6.4b, ili koncentriranom tlačnom silom na jednoj strani i
kontinuirano oslonjene na drugoj, vidjeti sliku 6.4a, faktor kc,90 treba proračunati prema izrazu
(6.10), s pretpostavkom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
- primijenjena tlačna sila djeluje po cijeloj širini elementa b;
- duljina dodira l manja je od veće vrijednosti između: h ili 100 mm:
l
kc,90 = ef (6.10)
l
gdje je:
Proračunsku duljinu raspodjele ne treba produljiti za više od l preko svakog ruba dodirne površine.
(7) Za elemente čija se visina linearno mijenja preko oslonaca (npr. dno pojasa rešetke na
koso zasječenom priključku), visinu h treba uzeti kao visinu elementa u osi oslonca, a proračunsku
duljinu lef treba uzeti jednaku duljini dodira l.
Slika 6.4 – Određivanje proračunske duljine za elemente s h/b > 2,5 na (a) kontinuiranim
osloncima, (b) diskretnim osloncima
s:
F
σ c,90,d = c,90,d (6.4)
Aef
gdje je:
Proračunsku ploštinu dodira okomito na vlakanca, Aef, treba odrediti uzimajući u obzir proračunsku
duljinu dodira paralelno s vlakancima, gdje se stvarna duljina dodira, l, na svakoj strani povećava
za 30 mm, ali ne više od a, l ili l1/2, vidjeti sliku 6.2.
(2) Vrijednost kc,90 treba uzeti 1,0, osim kad se primjenjuju uvjeti iz sljedećih stavki. U tim
slučajevima smije se uzeti veća specificirana vrijednost kc,90, s graničnom vrijednošću kc,90 = 1,75.
6.1.6 Savijanje
σ m,y,d σ
+ km m, z,d ≤ 1 (6.11)
fm,y,d fm,z,d
σ m, y,d σ
km + m, z,d ≤ 1 (6.12)
fm,y,d fm, z,d
gdje su:
σm,y,d i σm,z,d proračunska naprezanja na savijanje oko glavnih osi kako je prikazano na slici 6.1
fm,y,d i fm,z,d odgovarajuće proračunske čvrstoće na savijanje.
- za cjelovito drvo, lijepljeno lamelirano drvo i lameliranu furnirsku građu (engl. LVL):
za pravokutne presjeke: km = 0,7
za ostale presjeke: km = 1,0
6.1.7 Posmik
(1)P Za posmik s komponentom naprezanja paralelnom s vlakancima, vidjeti sliku 6.5(a), kao i
za posmik s obje komponente naprezanja okomite na vlakanca, vidjeti sliku 6.5(b), mora se
zadovoljiti sljedeći izraz:
τ d ≤ fv,d (6.13)
gdje je:
τd proračunsko posmično naprezanje;
fv,d proračunska posmična čvrstoća za stvarne uvjete.
NAPOMENA: Za obje komponente posmika okomite na vlakanca (engl. rolling shear), posmična čvrstoća
približno je jednaka dvostrukoj čvrstoći vlaka okomito na vlakanca.
27
Nacionalna bilješka: Slike 6.3 i 6.4 se brišu, kao i izrazi od (6.5) do (6.10).
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 43/115
(2) Na osloncima se smije zanemariti raspodjela ukupne poprečne sile od koncentriranog
opterećenja F koje djeluje na gornjoj strani grede i unutar udaljenosti h ili hef od ruba oslonca
(vidjeti sliku 6.6). Za grede zasječene na osloncu ovo smanjenje poprečne sile primjenjuje se samo
kad se zasijeca na strani suprotnoj od oslonca.
Slika 6.6 – Uvjeti na osloncu za koje se u proračunu poprečne sile smije zanemariti
koncentrirana sila F
6.1.7 Posmik
(1)P Za posmik s komponentom naprezanja paralelnom s vlakancima, vidjeti sliku 6.5(a), kao i
za posmik s obje komponente naprezanja okomite na vlakanca, vidjeti sliku 6.5(b), mora se
zadovoljiti sljedeći izraz:
τ d ≤ fv,d (6.13)
gdje je:
NAPOMENA: Za obje komponente posmika okomite na vlakanca (engl. rolling shear), posmična čvrstoća
približno je jednaka dvostrukoj čvrstoći vlaka okomito na vlakanca.
(2) Za provjeru posmične otpornosti elementa na savijanje, utjecaj pukotina treba uzeti u obzir
primjenjujući proračunsku širinu elementa danu s:
bef = k cr b (6.13a)
UGRADI SLIKU IZ A1
Slika 6.5 – (a) Element s komponentom posmičnog naprezanja paralelnom s vlakancima
(b) Element s obje komponente naprezanja okomite na vlakanca (engl. rolling shear)
(3) Na osloncima se smije zanemariti doprinos koncentrirane sile F koja djeluje na gornjoj
strani grede i unutar udaljenosti h ili hef od ruba oslonca ukupnoj posmičnoj sili (vidjeti sliku 6.6). Za
grede zasječene na osloncu ovo smanjenje poprečne sile primjenjuje se samo kad se zasijeca na
strani suprotnoj od oslonca.
UGRADI SLIKU IZ A1
Slika 6.6 – Uvjeti na osloncu za koje se u proračunu poprečne sile smije zanemariti
koncentrirana sila F
6.1.8 Torzija
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 44/115
(1)P Treba zadovoljiti sljedeći izraz:
⎧
⎪1,2 za okrugli presjek
⎪
⎪
k shape = ⎨ (6.15)
⎪ ⎧ h
⎪1 + 0,15
⎪min⎨ b za pravokutni presjek
⎪ ⎪⎩2,0
⎩
gdje je:
6.2.1 Općenito
(1)P Točka 6.2 primjenjuje se na ravno cjelovito drvo, lijepljeno lamelirano drvo ili proizvode na
osnovi drva konstantnog presjeka čija su vlakanaca u osnovi paralelna s duljinom elementa.
Pretpostavlja se da je element napregnut zbog kombiniranih djelovanja ili naprezanja koja djeluju u
njegovim dvama ili trima glavnim osima.
(1)P Mora se uzeti u obzir međudjelovanje tlačnih naprezanja u dvama smjerovima ili u više
smjerova.
(2) Tlačna naprezanja pod kutom α na vlakanca, vidjeti sliku 6.7, treba zadovoljiti sljedeći izraz:
fc,0,d
σ c,α,d ≤ (6.16)
fc,0,d
sin2 α + cos2 α
k c,90 fc,90,d
gdje je:
σc,α,d proračunsko tlačno naprezanje pod kutom α na vlakanca
kc,90 faktor naveden u točki 6.1.5 kojim se uzima u obzir učinak svih naprezanja okomito na
vlakanca.
2
⎛ σ c,0,d ⎞ σ σ
⎜ ⎟ + m, y,d + km m, z,d ≤ 1 (6.19)
⎜f ⎟ f fm, z,d
⎝ c,0,d ⎠ m, y,d
2
⎛ σ c,0,d ⎞ σ σ
⎜ ⎟ + km m,y,d + m, z,d ≤ 1 (6.20)
⎜f ⎟ f fm, z,d
⎝ c,0,d ⎠ m, y,d
6.3.1 Općenito
(1)P Moraju se uzeti u obzir naprezanja na savijanje zbog početne zakrivljenosti, ekscentričnosti
i izazvanih progiba, kao dodatak onima zbog svakog poprečnog opterećenja.
(3) Stabilnost stupova napregnutih tlakom ili kombiniranim tlakom i savijanjem treba provjeriti u
skladu s točkom 6.3.2.
(4) Bočna torzijska stabilnost greda napregnutih na savijanje ili kombinirano savijanje i tlak
treba provjeriti u skladu s točkom 6.3.3.
λy fc,0,k
λrel,y = (6.21)
π E0,05
i
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 46/115
λ fc,0,k
λrel,z = z (6.22)
π E0,05
gdje su:
λy i λrel,y vitkost i relativna vitkost28 koje odgovaraju savijanju oko osi y (progib u smjeru osi z)
λz i λrel,z vitkost i relativna vitkost29 koje odgovaraju savijanju oko osi z (progib u smjeru osi y)
E0,05 5 %-tna fraktila vrijednosti modula elastičnosti paralelno s vlakancima.
(2) Ako su λrel,z ≤ 0,3 i λrel,y ≤ 0,3 naprezanja trebaju zadovoljiti izraze (6.19) i (6.20) u točki
6.2.4.
(3) U svim ostalim slučajevima, naprezanja koja će se zbog progiba povećati, trebaju
zadovoljiti sljedeće izraze:
1
k c, y = (6.25)
k y + k y2 − λrel
2
,y
1
k c, z = (6.26)
k z + k z2 − λrel
2
,z
( ( 2
k y = 0,5 1 + βc λrel,y − 0,3 + λrel,y ) ) (6.27)
kz = 0,5 (1 + β (λ
c rel,z − 0,3 ) + λrel
2
,z ) (6.28)
gdje je:
28
Nacionalna bilješka: U izvorniku je izostavljen pojam “relative slenderness ratio“.
29
Nacionalna bilješka: U izvorniku je izostavljen pojam “relative slenderness ratio“.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 47/115
(1)P Bočna torzijska stabilnost mora se provjeriti u slučajevima kad postoji samo moment My oko
jače osi y i kad postoji kombinacija momenta My i tlačne sile Nc.
fm,k
λrel,m = (6.30)
σ m,crit
gdje je σm,crit kritično naprezanje pri savijanju proračunano u skladu s klasičnom teorijom
stabilnosti, uz 5 %-tnu fraktilu vrijednosti krutosti.
gdje je:
0,78 b 2
σ m,crit = E0,05 (6.32)
h l ef
gdje je:
b širina grede
h visina grede.
(3) Ako postoji samo moment My oko jače osi, naprezanje treba zadovoljiti sljedeći izraz:
gdje je:
a
Tip grede Tip opterećenja lef / l
Konstantni moment 1,0
Slobodno oslonjena Jednoliko kontinuirano opterećenje 0,9
Koncentrirana sila u sredini raspona 0,8
Jednoliko kontinuirano opterećenje 0,5
Konzola
Koncentrirana sila na slobodnom kraju 0,8
a
Omjer proračunske duljine lef i raspona l vrijedi za gredu na osloncima sa spriječenom torzijom i
opterećenu u težištu. Ako opterećenje djeluje na tlačnom rubu grede, treba lef povećati s 2h, a za
opterećenje na vlačnom rubu grede smije se umanjiti s 0,5h.
⎧
⎪1 za λrel,m ≤ 0,75
⎪
⎪⎪
k crit = ⎨1,56 − 0,75 λrel,m za 0,75 < λrel,m ≤ 1,4 (6.34)
⎪
⎪ 1
⎪ 2 za 1,4 < λrel,m
⎩⎪ λrel,m
(5) Ako je bočni pomak tlačnog ruba grede po njezinoj duljini spriječen, a torzijska rotacija
spriječena na njezinim osloncima, za gredu se smije uzeti faktor kcrit = 1,0.
(6) Ako postoji kombinacija momenta My oko jače osi y i tlačne sile Nc, naprezanja moraju
zadovoljiti sljedeći izraz:
2
⎛ σ m,d ⎞ σ c,d
⎜ ⎟ + ≤1 (6.35)
⎜k f ⎟ k c,z fc,0,d
⎝ crit m,d ⎠
gdje:
(6) Ako postoji kombinacija momenta My oko jače osi y i tlačne sile Nc, naprezanja moraju
zadovoljiti sljedeći izraz:
2
⎛ σ m,d ⎞ σ c,0,d
⎜ ⎟ + ≤1 (6.35)
⎜k f ⎟ k c,z fc,0,d
⎝ crit m,d ⎠
gdje je:
6.4.1 Općenito
(1)P Učinci kombinirane osne sile i momenta savijanja moraju se uzeti u obzir.
N
σN = (6.36)
A
gdje je:
σN osno naprezanje
N osna sila
A ploština presjeka.
(1)P Utjecaj kosog zasijecanja na naprezanja pri savijanju paralelno s površinom mora se uzeti u
obzir.
Legenda:
(1) presjek
(2) Proračunska naprezanja pri savijanju, σm,α,d i σm,0,d (vidjeti sliku 6.8) smiju se uzeti kao:
6 Md
σ m,α,d = σ m,0,d = (6.37)
b h2
Naprezanja u krajnjem vlaknu koso zasječenog ruba trebaju zadovoljiti sljedeći izraz:
gdje je:
1
km,α = (6.39)
2 2
⎛ f ⎞ ⎛ f ⎞
1 + ⎜ m,d tan α ⎟ + ⎜ m,d tan 2 α ⎟
⎜ 0,75 f ⎟ ⎜f ⎟
⎝ v,d ⎠ ⎝ t,90,d ⎠
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 50/115
1
k m,α = (6.40)
2 2
⎛ f ⎞ ⎛ f ⎞
1 + ⎜ m,d tan α ⎟ + ⎜ m,d tan 2 α ⎟
⎜ 1,5 f ⎟ ⎜f ⎟
⎝ v,d ⎠ ⎝ c,90,d ⎠
(1) Ova točka primjenjuje se samo na lijepljeno lamelirano drvo i lameliranu furnirsku građu
(engl. LVL).
(3) Naprezanja pri savijanju u području sljemena (vidjeti sliku 6.9) trebaju zadovoljiti sljedeće
izraze:
gdje se s kr uzima u obzir smanjenje čvrstoće zbog savijanja lamela tijekom proizvodnje.
NAPOMENA: Područje sljemena u zakrivljenim i sedlastim gredama proteže se zakrivljenim dijelom grede.
6 M ap,d
σ m,d = kl (6.42)
2
b hap
s:
2 3
⎛ hap ⎞ ⎛h ⎞ ⎛h ⎞
kl = k1 + k 2 ⎜⎜ ⎟ + k 3 ⎜ ap ⎟ + k 4 ⎜ ap ⎟ (6.43)
⎟ ⎜ ⎟ ⎜ r ⎟
⎝ r ⎠ ⎝ r ⎠ ⎝ ⎠
k 4 = 6 tan2 α ap (6.47)
gdje je:
(5) Za dvostrane trapezne grede, kr = 1,0. Za zakrivljene i sedlaste grede, kr treba uzeti kao:
⎧ r
⎪1 za in ≥ 240
kr = ⎨ t (6.49)
r rin
⎪0,76 + 0,001 in za < 240
⎩ t t
gdje je:
(6) U području sljemena najveće vlačno naprezanje okomito na vlakanca, σt,90,d, treba
zadovoljiti sljedeći izraz:
⎧1 za cjelovito drvo
⎪⎪
k vol = ⎨ 0,2 (6.51)
⎛V ⎞ za lamelirano drvo i lameliranu furnirsku građu
⎪⎜ 0 ⎟
⎪⎩⎝ V ⎠ (engl. LVL) sa svim furnirima paralelnim s osi grede
gdje je:
kdis faktor kojim se uzima u obzir učinak raspodjele naprezanja u području sljemena
kvol faktor volumena
ft,90,d proračunska vlačna čvrstoća okomito na vlakanca
V0 referentni volumen od 0,01m3
V napregnuti volumen područja sljemena, u m3, (vidjeti sliku 6.9), a ne treba ga uzeti većeg
od 2Vb/3, gdje je Vb ukupni volumen grede.
τd σ t,90,d
+ ≤1 (6.53)
fv,d k dis k vol ft,90,d
gdje je:
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 52/115
τd proračunsko posmično naprezanje
fv,d proračunska posmična čvrstoća
σt,90,d proračunsko vlačno naprezanje okomito na vlakanca31
ft,90,d proračunska vlačna čvrstoća okomito na vlakanca
kdis i kvol navedeni su u stavku (6).
(8) Najveće vlačno naprezanje okomito na vlakanca zbog momenta savijanja treba proračunati
kako slijedi:
6 Map,d
σ t,90,d ≤ k ρ (6.54)
2
b hap
6 Map,d p
σ t,90,d ≤ k ρ − 0,6 d (6.54)
2 b
b hap
gdje je:
2
⎛ hap ⎞ ⎛h ⎞
k ρ = k 5 + k 6 ⎜⎜ ⎟ + k 7 ⎜ ap ⎟ (6.56)
r ⎟ ⎜ r ⎟
⎝ ⎠ ⎝ ⎠
NAPOMENA: Preporučeni izraz jest (6.54). Podaci o nacionalnom odabiru između izraza (6.54) i (6.55) smiju
se ustanoviti u nacionalnom dodatku.
Legenda:
(1) područje sljemena
NAPOMENA: Područje sljemena u zakrivljenim i sedlastim gredama proteže se zakrivljenim dijelom grede.
Slika 6.9 – Dvostrano trapezne (a), zakrivljene (b) i sedlaste (c) grede s vlaknima usmjerenim
paralelno s nižim rubom grede
6.5.1 Općenito
(1)P U provjeri čvrstoće elementa mora se uzeti u obzir učinak koncentracije naprezanja u
oslabljenju zasijecanjem.
(1) Za grede pravokutnog presjeka i ako su vlakanca uglavnom paralelna s duljinom elementa,
posmična naprezanja na zasječenom osloncu treba proračunati uz proračunsku (smanjenu) visinu
hef (vidjeti sliku 6.11).
1,5V
τd = < k v f v,d (6.60)
b hef
gdje je:
AC
x udaljenost hvatišta reakcije na osloncu do ugla zasijecanja;
AC
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 54/115
h
α = ef
h
(1) Kad je nekoliko jednako udaljenih sličnih elemenata, dijelova ili sklopova bočno povezano
sustavom za raspodjelu kontinuiranog opterećenja, svojstva čvrstoće elemenata smiju se
pomnožiti faktorom čvrstoće sustava ksys.
NAPOMENA: Za krovne rešetke s najvećim osnim razmakom od 1,2 m smije se pretpostaviti da krovne
letve, podrožnice ili ploče mogu prenijeti opterećenje na susjedne rešetke pod uvjetom da su ti elementi za
raspodjelu opterećenja neprekinuti preko najmanje dvaju raspona, a svi nastavci izmaknuti.
(4) Za lamelirane drvene ploče ili stropove treba uzeti vrijednost ksys danu na slici 6.12.
Legenda:
1 Čavlane ili vijcima za drvo spojene lamele
2 Prednapete ili zalijepljene lamele
Slika 6.12 – Faktor čvrstoće sustava ksys za lamelirane drvene ploče od cjelovitoga drva
ili lijepljene lamelirane elemente
(1) Za priključke izvedene štapastim spajalima21, modul klizanja Kser u jednoj posmičnoj ravnini
za jedno spajalo i za uporabno opterećenje treba uzeti iz tablice 7.1 s ρm u kg/m3 i d ili dc u mm. Za
definiciju dc vidjeti normu EN 13271.
32
Nacionalna bilješka: U izvorniku je umjesto termina “dowelled type“ trebalo navesti “fastener“. U suprotnom je nepotrebno
navoditi „“fasteners and connectors“ jer se termin “spajala“ (engl. fastener) odnosi i na moždanike, vidjeti tablicu 7.1.
33
Nacionalna bilješka: U izvorniku je umjesto termina “shear connector“ navedeno “connectors“.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 55/115
Tip spajala Kser
Trnovi
a
Vijci sa slobodnim razmakom ili bez njega
ρ1m,5 d / 23
Vijci za drvo
Čavli (s predbušenjem)
Čavli (bez predbušenja) ρ1m,5 d0,8 / 30
Skobe ρ1m,5 d0,8 / 80
Prstenasti moždanici tipa A u skladu s normom EN 912
ρm dc / 2
Glatki pločasti moždanici tipa B u skladu s normom EN 912
Nazubljeni pločasti moždanici
- Moždanici tipova od C1 do C9 u skladu s normom EN 912 1,5 ρm dc / 4
(2) Ako su srednje gustoće ρm,1 i ρm,2 dvaju priključenih elemenata na osnovi drva različite,
onda ρm u gornjim izrazima treba uzeti kao
(3) Za spojeve čelik – drvo i beton – drvo, Kser treba odrediti na osnovi ρm za drveni element i
udvostručiti.
(2) Neto progib ispod pravca između oslonaca, wnet,fin treba uzeti kao:
NAPOMENA: Preporučeni raspon graničnih vrijednosti progiba greda raspona l naveden je u tablici 7.2
ovisno o razini deformiranja koja se smatra prihvatljivom. Podaci o nacionalnom odabiru smiju se ustanoviti u
nacionalnom dodatku.
7.3 Vibracije
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 56/115
7.3.1 Općenito
(1)P Mora se osigurati da djelovanja kojima je opravdano izložen element, dio konstrukcije ili
konstrukcija, neće prouzročiti vibracije koje će ugroziti funkciju konstrukcije ili izazvati neprihvatljivu
nelagodu korisnika.
(2) Razinu vibracija treba procijeniti mjerenjima ili proračunavanjem koje će uzeti u obzir
očekivanu krutost elementa, dijela ili konstrukcije i modalno prigušenje.
(3) Za stropove, osim kad se dokaže prikladnost drugih vrijednosti, treba pretpostaviti modalno
prigušenje ζ = 0,01 (tj. 1 %).
(1)P Vibracije koje će prouzročiti rotirajući strojevi ili druga radna oprema moraju se ograničiti za
očekivane nepovoljne kombinacije stalnog opterećenja i promjenjivih djelovanja.
(2) Za stropove, prihvatljive razine kontinuiranih vibracija treba uzeti iz slike 5.a u Dodatku A
norme ISO 2631-2 pomnožene faktorom 1,0.
(1) Za stropove stambenih zgrada s osnovnom frekvencijom manjom od 8 Hz (f1 ≤ 8 Hz) treba
provesti posebno istraživanje.
(2) Za stropove stambenih zgrada s osnovnom frekvencijom većom od 8 Hz (f1 > 8 Hz) treba
ispuniti sljedeće zahtjeve:
w
≤ a mm/kN (7.3)
F
gdje je:
w najveći trenutni vertikalni progib zbog vertikalne koncentrirane sile F koja djeluje u nekoj
točki stropa, uzimajući u obzir raspodjelu opterećenja
v odziv brzine na jedinični impuls, tj. najveća početna vrijednost vertikalne brzine vibracije
stropa (u m/s) prouzročena idealnim jediničnim impulsom (1 Ns) u točki stropa s najvećim
odzivom. Komponente iznad 40 Hz smiju se zanemariti
ζ modalno prigušenje.
Legenda:
1 bolje ponašanje
2 lošije ponašanje
(3) Proračune u točki 7.3.3(2) treba provesti pod pretpostavkom da je strop neopterećen, tj. da
postoji samo masa koja odgovara vlastitoj težini stropa i ostalim stalnim djelovanjima.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 57/115
(4) Za pravokutni strop ukupnih dimenzija l x b, slobodno oslonjen duž sva četiri ruba i s
drvenim gredama raspona l, osnovna frekvencija f1 smije se približno proračunati kao
π (E I )l
f1 = (7.5)
2l 2 m
gdje je:
(5) Za pravokutni strop ukupnih dimenzija b x l, jednostavno oslonjen duž sva četiri ruba ,
približna vrijednost v smije se uzeti kao
gdje je:
0,25
⎧⎛ 2 ⎞ b 4 (E I ) ⎫
⎪ ⎛ 40 ⎞ ⎛ ⎞ l ⎪
n40 = ⎨⎜⎜ ⎜⎜ ⎟⎟ − 1⎟ ⎜ ⎟ ⎬ (7.7)
⎪⎩⎜⎝ ⎝ f1 ⎠ ⎟ ⎝ l ⎠ (E I )b ⎪
⎟
⎠ ⎭
gdje je (EI)b istovrijedna krutost ploče pri savijanju stropa oko osi paralelne s gredama, gdje je (EI)b
< (EI)l, u Nm2/m.
8.1 Općenito
(1)P Ako u ovom poglavlju nisu navedena pravila, karakterističnu nosivost i krutost spojeva mora
se odrediti na osnovi ispitivanja u skladu s normama EN 1075, EN 1380, EN 1381, EN 26891 i EN
28970. Ako odgovarajuće norme opisuju vlačna i tlačna ispitivanja, ispitivanja za određivanje
karakteristične nosivosti moraju se provesti za vlak.
(2)P Mora se uzeti u obzir da nosivost spoja s višestrukim spajalima koji se sastoji od spajala
istog tipa i dimenzija smije biti manja od zbrojenih nosivosti svakog spajala pojedinačno.
(3) Ako spoj sadržava različite tipove spajala, ili je krutost odgovarajućih posmičnih ravnina
višereznog spoja različita, njihovu spojivost treba provjeriti.
(4) Za jedan red spajala paralelan sa smjerom vlakanaca, proračunsku karakterističnu nosivost
u smjeru paralelnom tom redu, Fv,ef,Rk, treba uzeti kao:
gdje je:
Fv,ef,Rk proračunska karakteristična nosivost jednog reda spajala paralelno s vlakancima
nef proračunski broj spajala u jednom redu paralelno s vlakancima
Fv,Rk karakteristična nosivost svakog spajala paralelno s vlakancima.
(5) Za silu koja djeluje pod kutom na smjer reda, treba provjeriti je li komponenta sile paralelna
s redom manja ili jednaka nosivosti proračunanoj prema izrazu (8.1).
(1) Otpornost svake posmične ravnine u višereznim spojevima treba odrediti s pretpostavkom
da je svaka posmična ravnina dio niza spojeva od triju elemenata.
(2) Kako bi se otpornost pojedinih posmičnih ravnina u višereznom spoju mogla kombinirati,
mjerodavni oblik sloma spajala u odgovarajućim posmičnim ravninama treba biti spojiv s ostalima i
ne smije sadržavati kombinaciju oblika slomova (a), (b), (g) i (h) na slici 8.2 ili oblika slomova (e),
(f) ili (j/l) na slici 8.3 s ostalim oblicima sloma.
(2) Kako bi se otpornost pojedinih posmičnih ravnina u višereznom spoju mogla kombinirati,
mjerodavni oblik sloma spajala u odgovarajućim posmičnim ravninama treba biti usklađen s
ostalima i ne treba sadržavati kombinaciju oblika slomova (a), (b), (g) i (h) na slici 8.2 ili oblika
slomova (c), (f) i (j/l) na slici 8.3 s ostalim oblicima slomova.
(1)P Kad sila u spoju djeluje pod kutom na vlakanca, (vidjeti sliku 8.1), mora se uzeti u obzir
mogućnost cijepanja prouzročenog vlačnom komponentom sile, FEd sinα, okomitom na vlakanca.
(2)P Kako bi uzela u obzir mogućnost cijepanja prouzročenog vlačnom komponentom sile, FEd
sinα, okomitom na vlakanca, mora se zadovoljiti sljedeće:
s
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 59/115
⎧⎪ Fv,Ed,1
Fv,Ed = max ⎨ (8.3)
⎪⎩Fv,Ed,2
gdje:
(3) Za meko drvo, karakteristična nosivost na cijepanje za prikaze na slici 8.1 treba uzeti kao:
he
F90,Rk = 14 b w (8.4)
⎛ h ⎞
⎜1 − e ⎟
⎝ h ⎠
gdje je:
⎧ ⎧⎛ w ⎞0,35
⎪ ⎪⎜ pl ⎟
⎪ ⎪⎜⎝ 100 ⎟⎠
⎪max ⎨ za utisnute ježaste metalne spojne ploče
⎪ ⎪
⎪ ⎪1
⎪ ⎩
w =⎨ (8.5)
⎪
⎪
⎪1
⎪ za sva ostala spajala
⎪
⎪
⎩
i:
(1)P Karakteristična nosivost spoja mora se smanjiti ako je spoj napregnut izmjeničnim
unutrašnjim silama zbog dugotrajnih ili srednjetrajnih djelovanja.
(2) Učinak koji na čvrstoću spoja imaju dugotrajna ili srednjetrajna djelovanja izmjenjujući se
između vlačne proračunske sile Ft,Ed i tlačne proračunske sile Fc,Ed treba uzeti u obzir pri proračunu
spoja pomoću izraza (Ft,Ed + 0,5Fc,Ed) i (Fc,Ed + 0,5Ft,Ed).
8.2.1 Općenito
(1) Karakterističnu nosivost čavala, skoba, vijaka, trnova i vijaka za drvo u jednoj posmičnoj
ravnini jednog spajala, treba uzeti kao najmanju vrijednost ustanovljenu iz sljedećih izraza:
- za jednorezna spajala:
⎧fh,1,k t1 d (a)
⎪
⎪
⎪fh,2,k t 2 d (b)
⎪
⎪f ⎡ ⎡ 2⎤ 2 ⎤
⎪ h,1,k t1 d ⎢ β + 2 β 2 ⎢1 + t 2 + ⎛⎜ t 2 ⎞⎟ ⎥ + β 3 ⎛⎜ t 2 ⎞⎟ − β ⎛⎜ 1 + t 2 ⎞⎟ ⎥ + Fax,Rk (c )
⎪ 1+ β ⎢ ⎢ t1 ⎜⎝ t1 ⎟⎠ ⎥ ⎜t ⎟
⎝ 1⎠
⎜
⎝ t1 ⎟⎠ ⎥ 4
⎪ ⎢⎣ ⎣ ⎦ ⎥⎦
⎪
Fv,Rk = min ⎨ f t d ⎡ 4 β (2 + β )M y,Rk ⎤ F (8.6)
⎪1,05 h,1,k 1 ⎢ 2 β (1 + β ) + − β ⎥ + ax,Rk (d)
⎪ 2+β ⎢ f d t 2 ⎥ 4
⎪ ⎣ h,1,k 1 ⎦
⎪ fh,1,k t 2 d ⎡ 4 β (1 + 2 β )M y,Rk ⎤ F
⎪1,05 ⎢ 2 β 2 (1 + β ) + − β ⎥ + ax,Rk (e)
⎪ 1+ 2 β ⎢ fh,1,k d t 22 ⎥ 4
⎣ ⎦
⎪
⎪1,15 2 β 2 M F
fh,1,k d + ax,Rk (f )
⎪⎩ y,Rk
1+ β 4
- za dvorezna spajala:
⎧fh,1,k t1 d (g)
⎪
⎪0,5 fh,2,k t 2 d ( h)
⎪
⎪ f t d⎡ 4 β (2 + β )M y,Rk ⎤ F
Fv,Rk = min⎨1,05 h,1,k 1 ⎢ 2 β (1 + β ) + − β⎥ +
ax,Rk
( j) (8.7)
⎪ 2 + β ⎢ 2
fh,1,k d t1 ⎥ 4
⎪ ⎣ ⎦
⎪ 2β Fax,Rk
⎪1,15 1 + β 2 M y,Rk fh,1,k d + 4 (k )
⎩
fh,2,k
β= (8.8)
fh,1,k
gdje je:
NAPOMENA: Plastifikacija priključaka može se osigurati ako se upotrijebe relativno slaba spajala. Tada su
mjerodavni oblici slomova (f) i (k).
(2) U izrazima (8.6) i (8.7), prvi izraz na desnoj strani jest nosivost prema Johansenovoj teoriji
popuštanja, dok je drugi izraz, Fax,Rk/4 doprinos učinka užeta (en: rope effect“)34. Doprinos nosivosti
zbog učinka užeta treba ograničiti na sljedeće postotke Johansenovog dijela:
Ako Fax,Rk nije poznato, doprinos učinka užeta treba uzeti nula.
Karakteristična nosivost na izvlačenje jednoreznih spajala, Fax,Rk, uzima se kao manja nosivost
jednog od dvaju elemenata. Različiti oblici sloma prikazani su na slici 8.2. Za nosivost izvlačenja
vijaka, Fax,Rk, smije se uzeti u obzir otpornost podložnih pločica, vidjeti točku 8.5.2(2).
(3) Ako niže nisu dana pravila proračuna, karakterističnu čvrstoću po oplošju rupe fh,k treba
odrediti u skladu s normama EN 383 i EN 14358.
(4) Ako niže nisu dana pravila proračuna, karakteristični moment popuštanja My,Rk treba
odrediti u skladu s normama EN 409 i EN 14358.
Legenda:
(1) jednorezni
(2) dvorezni
NAPOMENA: Slova odgovaraju izrazima (8.6) i (8.7)
Slika 8.2 – Oblici sloma spojeva drvo – drvo i spojeva ploče na osnovi drva – drvo35
(1) Karakteristična nosivost spoja čelik – drvo ovisi o deblji čeličnih ploča. Čelične ploče
debljine manje ili jednake 0,5d razvrstane su u tanke ploče, a čelične ploče debljine veće ili
jednake d s dopuštenim odstupanjem promjera rupe manjim od 0,1d razvrstane su u debele ploče.
Karakterističnu nosivost spojeva s čeličnim pločama koje su debljinom između tankih i debelih
ploča treba proračunati linearnom interpolacijom između graničnih vrijednosti tankih i debelih
ploča.
34
Nacionalna bilješka: Učinak užeta označuje povećanu nosivost na izvlačenje.
35
Nacionalna bilješka: Naslov slike u izvoniku je nedorečen. Ovdje je naveden pravilno.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 62/115
(2) Čvrstoća čelične ploče mora se kontrolirati.
(3) Karakterističnu nosivost čavala, vijaka, trnova i vijaka za drvo u jednoj posmičnoj ravnini
jednog spajala treba uzeti kao najmanju vrijednost ustanovljenu iz sljedećih izraza:
⎧0,4 fh,k t1 d (a )
⎪
Fv,Rk = min⎨ (8.9)
F
⎪1,15 2 M y,Rk fh,k d + ax,Rk (b)
⎩ 4
⎧ ⎡ 4M y,Rk ⎤ F
⎪fh,k t1 d ⎢ 2 + − 1⎥ + ax,Rk (c)
⎪ ⎢ f d t 2 ⎥ 4
⎪ ⎣ h,k 1 ⎦
⎪⎪ F
Fv,Rk = min⎨2,3 M y,Rk fh,k d + ax,Rk (d) (8.10)
⎪ 4
⎪
⎪
⎪fh,k t1 d (e)
⎩⎪
⎧
⎪fh,k t1 d (c)
⎪
⎪
⎪⎪ ⎡ 4 M y,Rk ⎤ F
Fv,Rk = min⎨fh,k t1 d ⎢ 2 + − 1⎥ + ax,Rk (d) (8.10)
⎪ ⎢ fh,k d t12 ⎥ 4
⎣ ⎦
⎪
⎪ Fax,Rk
⎪2,3 M y,Rk fh,k d + 4 (e)
⎪⎩
- za čeličnu ploču bilo koje debljine kao srednji element dvoreznog spoja:
⎧
⎪fh,1,k t1 d (f )
⎪
⎡ ⎤ F
⎪⎪ 4M y,Rk
Fv,Rk = min⎨fh,1,k t1 d ⎢ 2 + − 1⎥ +
ax,Rk
(g) (8.11)
⎪ ⎢ 2
fh,1,k d t1 ⎥ 4
⎣ ⎦
⎪ F
⎪2,3 M y,Rk fh,1,k d + ax,Rk ( h)
⎪⎩ 4
⎧0,5 fh,2,k t 2 d ( j)
⎪
Fv,Rk = min⎨ Fax,Rk (8.12)
⎪⎩1,15 2 M y,Rk fh,2,k d + 4 (k )
gdje je:
(5)P Mora se uzeti u obzir da se nosivost spojeva čelik – drvo s opterećenim krajem smije
smanjiti zbog sloma skupine spajala po opsegu.
8.3.1.1 Općenito
(1) Simboli za debljine u jednoreznim i dvoreznim spojevima (vidjeti sliku 8.4) definirani su kako
slijedi:
(3) Za kvadratne i utorene čavle, promjer čavla d treba uzeti kao vanjsku dimenziju.
(4) Za žičane glatke čavle najmanje vlačne čvrstoće 600 N/mm2, treba primijeniti sljedeće
karakteristične vrijednosti momenta popuštanja:
AC
AC
gdje je:
- s predbušenjem rupa
gdje je:
(7) U srednjem elementu spojeva s trima elementima čavli se smiju preklapati uz uvjet da je (t
– t2) veće od 4d (vidjeti sliku 8.5).
(8) Za jedan red s n čavala paralelnih s vlakancima, osim kad su čavli tog reda izmaknuti
okomito na vlakanca za najmanje 1d (vidjeti sliku 8.6), nosivost paralelno s vlakancima (vidjeti
točku 8.1.2(4)) treba proračunati s proračunskim brojem spajala nef, gdje je:
n = n k ef (8.17)
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 65/115
gdje je:
a
Razmaci kef
Bez predbušenja S predbušenjem
a1 ≥ 14d predbušenja
1,0 predbušenjem
1,0
a1 = 10d 0,85 0,85
a1 = 7d 0,7 0,7
a1 = 4d – 0,5
a
Za međuvrijednosti razmaka, dopušteno je linearno interpolirati kef.
Legenda:
1 čavli
2 smjer vlakanaca
(10) Zahtjevi za razradom detalja i kontrolom čavlanih spojeva navedeni su u točki 10.4.2.
(2) Za čavle koji nisu glatki čavli, kako je to definirano u normi EN 14592, prodor vrha treba biti
najmanje 6d.
AC
(3) Glatki čavli u čeonom presjeku ne smiju se smatrati nosivima pri prijenosu bočnih sila.
(3) Glatke čavle u čelnom presjeku ne treba smatrati nosivima pri prijenosu bočnih sila.
AC
(4) Kao zamjena za točku 8.3.1.2(3), za čavle u čelnom presjeku treba primijeniti sljedeća
pravila:
- u sekundarnim konstrukcijama smiju se primijeniti glatki čavli. Proračunsku vrijednost nosivosti
treba uzeti kao 1/3 vrijednosti za čavle ugrađene pod pravim kutom na vlakanca
- čavli koji nisu glatki čavli, kako je to definirano u normi EN 14592, smiju se primijeniti u
sekundarnim konstrukcijama. Proračunsku vrijednost nosivosti treba uzeti kao 1/3 vrijednosti za
čavle istog promjera ugrađene pod pravim kutom na vlakanca, pod uvjetom da:
- su čavli samo bočno opterećeni
- su u spoju najmanje tri čavla
- je prodor vrha najmanje 10d
- spoj nije izložen uvjetima u razredu uporabe 3
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 66/115
- su zadovoljeni razmaci u udaljenosti od rubova dani u tablici 8.2.
(5) Najmanji razmaci i udaljenosti od ruba i kraja dani su u tablici 8.2 gdje (vidjeti sliku 8.7) je:
d < 5 mm:
Razmak a1 (5 + 5 |cosα| )d
(paralelno s 0° ≤ α ≤ 360° (7 + 8 |cosα| )d (4 + |cosα| )d
vlakancima) d ≥ 5 mm:
(5 + 7 |cosα| )d
Razmak a2
(okomito na 0° ≤ α ≤ 360° 5d 7d (3 + |sinα| )d
vlakanca)
Udaljenost a3,t
-90° ≤ α ≤ 90° (10 + 5 cosα)d (15 + 5 cosα)d (7 + 5 cosα)d
(opterećeni kraj)
Udaljenost a3,c
90° ≤ α ≤ 270° 10d 15d 7d
(neopterećeni kraj)
d < 5 mm: d < 5 mm: d < 5 mm:
Udaljenost a4,t (5 + 2 sinα)d (7 + 2 sinα)d (3 + 2 sinα)d
0° ≤ α ≤ 180°
(opterećeni rub) d ≥ 5 mm: d ≥ 5 mm: d ≥ 5 mm:
(5 + 5 sinα)d (7 + 5 sinα)d (3 + 4 sinα)d
Udaljenost a4,c
180° ≤ α ≤ 360° 5d 7d 3d
(neopterećeni rub)
⎧
⎪⎪7 d
t = max ⎨ (8.18)
⎪(13 d − 30) ρk
⎪⎩ 400
gdje je:
(7) Vrste drva posebno osjetljive na cijepanje treba predbušiti ako je debljina drvenog elementa
manja od
⎧
⎪⎪14 d
t = max ⎨ (8.19)
⎪(13 d − 30) ρk
⎪⎩ 200
NAPOMENA: Primjeri vrsta osjetljivih na cijepanje jesu jela (abies alba), duglazija (pseudotsuga menzesii) i
smreka (picea abies). Preporuča se primijeniti točku 8.3.1.2(7) za vrste jela (abies alba) i duglazija
(pseudotsuga menzesii). Nacionalni odabir smije se specificirati u nacionalnom dodatku.
Legenda:
(1) opterećeni rub
(2) neopterećeni rub
(3) opterećeni kraj
(4) neopterećeni kraj
1 spajalo
2 smjer vlakanaca
(1) Najmanji razmaci čavala za sve spojeve ploča na osnovi drva – drvo jesu oni navedeni u
tablici 8.2, pomnoženi faktorom 0,85. Udaljenosti čavala od ruba/kraja ostaju nepromijenjene osim
ako niže nije drugačije određeno.
(2) Najmanje udaljenosti od ruba i kraja u elementima od furnirskih ploča treba uzeti 3d za
neopterećeni rub (ili kraj) i (3 + 4 sinα)d za opterećeni rub (ili kraj), gdje je α kut između smjera
opterećenja i opterećenog ruba (ili kraja).
(3) Za čavle s promjerom glave najmanje 2d, karakteristične čvrstoće po oplošju rupe jesu
kako slijedi:
- za furnirske ploče
gdje je:
gdje je:
gdje je:
(1) Primjenjuju se najmanje udaljenosti čavala od ruba i kraja navedene u tablici 8.2. Najmanji
razmaci čavala jesu oni navedeni u tablici 8.2, pomnoženi faktorom 0,7.
(1)P Za stalna i dugotrajna opterećenja glatki čavli moraju se primjenjivati kao nenosivi.
(1)P Čavli koji se upotrebljavaju kao otporni za stalna i dugotrajna osna opterećenja moraju imati
narez.
NAPOMENA: U normi EN 14592 dana je sljedeća definicija čavala s narezom: čavao kojemu je tijelo
profilirano ili deformirano na dijelu njegove duljine od najmanje 4,5d (4,5-struki nazivni promjer) i kojemu je
2
karakteristična čvrstoća na izvlačenje fax,k veća od ili jednaka 6 N/mm kad se mjeri na drvu karakteristične
3
gustoće 350 kg/m kondicioniranog do konstantne mase pri 20 °C i 65 % relativne vlažnosti.
(2) Za čavle s narezom, samo narezani dio treba smatrati nosivim pri prijenosu osnog
opterećenja.
(3) Čavle u čelnom presjeku treba smatrati nenosivima pri prijenosu osnog opterećenja.
⎧fax,k d tpen (a )
⎪
Fax,Rk = ⎨ (8.24)
⎪f 2
⎩ ax,k d t + fhead dh (b)
gdje je:
(5) Karakteristične čvrstoće fax,k i fhead,k treba odrediti ispitivanjima u skladu s normama EN
1382, EN 1383 i EN 14358 osim ako nije drugačije specificirano u nastavku.
(6) Za glatke čavle s prodorom vrha od najmanje 12d, karakteristične vrijednosti na izvlačenje i
provlačenje glave treba ustanoviti iz sljedećih izraza:
gdje je:
(7) Za glatke čavle, prodor vrha tpen treba biti najmanje 8d. Za čavle s prodorom vrha manjim
od 12d nosivost na izvlačenje treba pomnožiti s (tpen/4d – 2). Za čavle s narezom, prodor vrha
treba biti najmanje 6d. Za čavle s prodorom vrha manjim od 8d, nosivost na izvlačenje treba
pomnožiti s (tpen/2d – 3).
(8) Za konstrukcijsko drvo ugrađeno na točki zasićenja vlakana ili blizu nje, i za koje postoji
mogućnost isušivanja pod opterećenjem, vrijednosti fax,k i fhead,k treba pomnožiti faktorom 2/3.
(9) Razmaci, udaljenosti od kraja i ruba za bočno opterećene čavle primjenjuju se na osno
opterećene čavle.
(10) Za koso čavlanje udaljenost do opterećenog ruba treba biti najmanje 10d (vidjeti sliku
8.8(b)). U koso čavlanom spoju trebaju biti najmanje dva čavla.
(10) Za koso čavlanje udaljenost do opterećenog kraja treba biti najmanje 10d (vidjeti sliku
8.8(b)). U koso čavlanom spoju trebaju biti najmanje dva čavla.
Fax,Ed Fv,Ed
+ ≤1 (8.27)
Fax,Rd Fv,Rd
2 2
⎛ Fax,Ed ⎞ ⎛F ⎞
⎜ ⎟ + ⎜ v,Ed ⎟ ≤ 1 (8.27)
⎜F ⎟ ⎜F ⎟
⎝ ax,Rd ⎠ ⎝ v,Rd ⎠
gdje su:
Fax,Ed i Fv,Ed proračunske nosivosti spoja opterećenog odgovarajućim osnim ili bočnim
opterećenjem.
(1) Pravila dana u točki 8.3, osim za točke 8.3.1.1(5) i (6) te za točku 8.3.1.2(7), primjenjuju se
za okrugle ili približno okrugle ili kvadratne skobe s konusno ili simetrično završenim nogama.
(1) Pravila dana u točki 8.3, osim za točke 8.3.1.1(4) i (6) te za točku 8.3.1.2(7), primjenjuju se
za okrugle ili približno okrugle ili pravokutne skobe s konusno ili simetrično završenim kracima.
(2) Promjer d skoba pravokutnog presjeka treba uzeti kao kvadratni korijen umnoška dviju
dimenzija.
(3) Širina b krune skobe treba biti najmanje 6d, a duljina prodora vrha t2 treba biti najmanje
14d, vidjeti sliku 8.9.
(5) Proračunsku bočnu nosivost u jednoj posmičnoj ravnini jedne skobe treba smatrati
istovrijednom nosivosti dvaju čavala promjera skobe, pod uvjetom da je kut između krune i
vlakanaca drva ispod krune veći od 30º, vidjeti sliku 8.10. Ako je kut između krune i vlakanaca drva
ispod krune jednak ili manji od 30º, onda proračunsku bočnu nosivost treba pomnožiti faktorom
0,7.
(6) Za skobe proizvedene od žice vlačne čvrstoće najmanje 800 N/mm2 treba odrediti sljedeći
moment popuštanja za jedan krak:
gdje je:
(8) Najmanji razmaci skoba, udaljenosti od ruba i kraja navedeni su u tablici 8.3 i prikazani na
slici 8.10 gdje je Θ kut između krune skobe i smjera vlakanca.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 71/115
Legenda:
(1) središte skobe
gdje je:
fh,0,k
fh,α ,k = (8.31)
k 90 sin α + cos2 α
2
gdje je:
37
Nacionalna bilješka: U izvorniku je pogrešno naveden simbol θ. Umjesto njega treba biti simbol Θ što je ovdje ispravljeno i
odgovara simbolu u točki 8.4(2) i na slici 8.10.
38
Nacionalna bilješka: Navedeno u prethodnoj nacionalnoj bilješci.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 72/115
⎧1,35 + 0,015 d za meko drvo
⎪
⎪⎪
k90 = ⎨1,30 + 0,015 d za lameliranu furnirsku građu (engl. LVL) (8.33)
⎪
⎪
⎪⎩0,90 + 0,015 d za tvrdo drvo
i
(3) Najmanje razmake i udaljenosti od ruba i kraja treba uzeti iz tablice 8.4, sa simbolima
prikazanim na slici 8.7.
(4) Za jedan red s n vijaka paralelan s vlakancima, nosivost paralelno s vlakancima, vidjeti
točku 8.1.2(4) treba proračunati s proračunskim brojem vijaka, nef, gdje je:
⎧
⎪n
⎪
nef = min⎨ (8.34)
⎪n 0,9 4 a1
⎪ 13 d
⎩
gdje je:
Za kutove između opterećenja i vlakanaca 0º < α < 90º, nef smije se odrediti linearnom
interpolacijom izraza (8.34) i (8.35).
(5) Zahtjevi za najmanjim dimenzijama i debljinom podložnih pločica u odnosu na promjer vijka
navedeni su u točki 10.4.3.
(1) Za furnirske ploče treba za sve kutove prema vlakancu na licu ploče primijeniti sljedeću
čvrstoću po oplošju rupe, u N/mm2:
gdje je:
ρk karakteristična gustoća furnirske ploče , u kg/m3
d promjer vijka, u mm.
(2) Za ploče iverice i OSB treba za sve kutove prema vlakancu na licu ploče primijeniti sljedeću
čvrstoću po oplošju rupe, u N/mm2:
gdje je:
d promjer vijka, u mm
t debljina ploče, u mm.
(1) Osnu nosivost i nosivost na izvlačenje vijka treba uzeti kao manju vrijednost od:
- vlačne nosivosti vijka
- nosivosti podložne pločice ili (za spojeve čelik – drvo) čelične ploče.
(2) Nosivost podložne pločice treba proračunati pretpostavljajući karakterističnu tlačnu čvrstoću
na ploštini dodira 3,0fc,90,k.
(3) Za jedan vijak, nosivost čelične ploče ne treba premašiti nosivost okrugle podložne pločice
s promjerom koji je manji od:
- 12t, gdje je t debljina ploče
- 4d, gdje je d promjer vijka.
(3) Najmanji razmaci i udaljenosti od ruba i kraja navedeni su u tablici 8.5, sa simbolima
prikazanim na slici 8.7.
(1) Učinak narezanog dijela vijka za drvo mora se uzeti u obzir pri određivanju nosivosti,
primjenjujući proračunski promjer def.
(2) Za glatko tijelo vijka za drvo, gdje je vanjski promjer nareza jednak promjeru tijela,
primjenjuju se pravila dana u točki 8.2, uz uvjet da:
(3) Ako nije zadovoljen uvjet iz stavka (2), nosivost vijka za drvo treba proračunati s
proračunskim promjerom def uzevši 1,1-struki promjer korijena nareza.
(4) Za glatko tijelo vijka za drvo promjera d > 6 mm, primjenjuju se pravila iz točke 8.5.1.
(5) Za glatko tijelo vijka za drvo promjera 6 mm ili manjeg, primjenjuju se pravila iz točke 8.3.1.
(6) Zahtjevi za razradu konstrukcijskih detalja i kontrolu priključaka s vijcima za drvo dani su u
točki 10.4.5.
(1) Pri procjeni nosivosti spoja s osno opterećeni vijcima za drvo treba provjeriti sljedeće oblike
sloma:
- nosivost na izvlačenje profiliranog dijela vijka za drvo;
- za vijke za drvo koji se primjenjuju zajedno s čeličnim pločama, nosivost na kidanje glave vijka
za drvo treba biti veća od vlačne čvrstoće vijka za drvo;
- čvrstoću na provlačenje glave vijka za drvo;
39
Nacionalna bilješka: U izvorniku u trećem stupcu postoje pogreške u pisanju uglastih zagrada što je ovdje ispravljeno.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 75/115
- vlačnu čvrstoću vijka za drvo;
- za vijke za drvo koji se primjenjuju zajedno s čeličnim pločama, slom po oplošju grupe vijaka za
drvo (slom posmičnim odlamanjem ili posmičnim izvlačenjem).
(2) Najmanje razmake i udaljenosti od ruba vijaka za drvo treba uzeti iz tablice 8.6.
Tablica 8.6 – Najmanji razmaci osno opterećenih vijaka za drvo i udaljenosti od ruba
(3) Najmanja duljina prodora vrha profiliranog dijela treba biti 6d.
(4) Karakterističnu nosivost na izvlačenja spojeva s osno opterećenim vijcima za drvo treba
uzeti kao:
gdje je:
(5) Karakterističnu čvrstoću na izvlačenje pod kutom α na vlakanca treba uzeti kao:
fax,k
fax,α ,k = (8.39)
sin2 α + 1,5 cos2 α
gdje je:
NAPOMENA: Oblici sloma u čeliku ili drvu oko vijka za drvo su krti, tj. malog su graničnog deformiranja i
stoga ograničenih mogućnosti u preraspodjeli naprezanja.
(6)P Nosivost na provlačenje glave mora se odrediti ispitivanjima, u skladu s normom EN 1383.
(7) Za spoj s grupom vijaka za drvo opterećenu dijelom sile paralelnim s trupom, proračunski
broj spajala za drvo naveden je s:
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 76/115
gdje je:
(1)P Pri provjeri nosivosti spoja s osno opterećenim vijcima za drvo moraju se uzeti u obzir
sljedeći oblici sloma:
- slom izvlačenjem narezanog dijela vijka za drvo
- slom otkidanjem glave vijka za drvo koji se primjenjuju u kombinaciji s čeličnim pločama,
otpornost na otkidanje glave vijka za drvo treba biti veća od vlačne čvrstoće vijka za drvo
- slom provlačenjem glave vijka za drvo
- vlačni slom vijka za drvo
- slom po opsegu skupine vijaka za drvo koji se primjenjuju zajedno s čeličnim pločama (slom
posmičnim odlamanjem ili posmičnim izvlačenjem).
(2) Najmanje razmake osno opterećenih vijaka za drvo i udaljenosti od ruba i kraja, vidjeti sliku
8.11a treba uzeti iz tablice 8.6, pod uvjetom da je debljina drva t ≥ 12d.
Tablica 8.6 – Najmanji razmaci osno opterećenih vijaka za drvo i udaljenosti od ruba
Najmanji razmak vijaka Najmanji razmak vijaka Najmanja udaljenost Najmanja udaljenost
za drvo u ravnini za drvo okomito na od težišta narezanog od težišta narezanog
paralelnoj s ravninu paralelnu s dijela vijka za drvo do dijela vijka za drvo do
vlakancima vlakancima kraja elementa ruba elementa
a1 a2 a1,CG a2,CG
7d 5d 10d 4d
Legenda:
1 težište narezanog dijela vijka za drvo u elementu
(3) Najmanja duljina prodora na strani vrha narezanog dijela treba biti 6d.
gdje je:
gdje je:
⎧d
⎪⎪ 8
k d = min⎨ (8.40)
⎪1
⎪⎩
NAPOMENA: Oblici sloma u čeliku ili drvu oko vijka za drvo su krhki, tj. imaju malo krajnje deformiranje i
stoga imaju ograničenu mogućnost preraspodjele naprezanja.
(5) Ako nisu zadovoljeni zahtjevi koji se odnose na vanjski i unutrašnji promjer nareza
navedeni u stavku (4), karakterističnu nosivost na izvlačenje Fax,α,Rk treba uzeti kao:
0,8
⎛ ρk ⎞
nef fax,k d l ef
Fax,α ,Rk = ⎜ ⎟ (8.40a)
2 2 ⎜ρ ⎟
1,2 cos α + sin α ⎝ a ⎠
gdje je:
(6) Karakterističnu nosivost42 spoja s osno opterećenim vijcima za drvo treba uzeti kao:
0,8
⎛ρ ⎞
Fax,α ,Rk = nef fhead,k dh2 ⎜⎜ k ⎟⎟ (8.40b)
⎝ ρa ⎠
gdje je:
40
Nacionalna bilješka: U izrazu (8.38) u izvorniku je krivo naveden simbol Fax,k,Rk. Umjesto njega treba navesti simbol: Fax,αα,Rk,
što je ovdje ispravljeno.
41
Nacionalna bilješka: Pogreška u izvorniku ovdje je ispravljena. Za fax,k vidjeti točku 1.6.
42
Nacionalna bilješka: Zbog ujednačenosti teksta engl. "resistance" zamijenjeno je s nosivost.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 78/115
fhead,k karakteristična čvrstoća43 provlačenja glave vijka za drvo određena u skladu s normom EN
14592 za pridruženu gustoću ρa
dh promjer glave vijka za drvo u mm
(7) Karakterističnu vlačnu nosivost44 spoja (otkidanje glave ili vlačnu nosivost tijela), Ft,Rk, treba
uzeti kao:
gdje je:
ftens,k karakteristična vlačna čvrstoća vijka za drvo određena u skladu s normom EN 14592
nef proračunski broj vijaka za drvo, vidjeti točku 8.7.2(8).
(8) Za spoj sa skupinom vijaka za drvo opterećenu komponentom sile paralelnom s tijelom,
proračunski broj spajala za drvo dan je s:
gdje je:
(1) Za spojeve s vijcima za drvo kombinirano napregnute osnim i bočnim opterećenjam, treba
zadovoljiti izraz (8.28).
8.8.1 Općenito
(1)P Spojevi s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama moraju sadržavati spajala istog tipa,
veličine i usmjerenja, postavljena sa svake strane drvenih elemenata.
(2) Sljedeća pravila primjenjuju se na utisnute ježaste metalne spojne ploče s dvama
ortogonalnim smjerovima.
43
Nacionalna bilješka: Zbog ujednačenosti teksta engl. "parameter" zamijenjen je s čvrstoća.
44
Nacionalna bilješka: Zbog ujednačenosti teksta engl. "resistance" zamijenjeno je s nosivost.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 79/115
α kut između smjera x i sile(vlak: 0° ≤ γ < 90°, tlak: 90° ≤ γ < 180°)
β kut između smjera vlakanaca i sile
γ kut između smjera x i linije spoja
Aef ploština ukupne površine dodira ploče i drva, smanjena za 5 mm od rubova drva i za
udaljenost od kraja drva paralelno s vlakancima koja je jednaka 6-strukoj nazivnoj
debljini spajala
l dimenzija ploče izmjerena duž linije spoja.
(1)P Ploča mora imati karakteristične vrijednosti sljedećih svojstava, određene u skladu s
normom EN 14545, iz ispitivanja provedenih u skladu s normom EN 1075:
(2)P Pri određivanju proračunske vlačne, tlačne i posmične nosivosti ploče vrijednost kmod mora
se uzeti 1,0.
Legenada:
1 granica proračunske ploštine
2 smjer vlakanaca
(1) Karakterističnu čvrstoću sidrenja jedne ploče, fa,α,β,k treba odrediti iz ispitivanja ili proračunati
iz:
⎧ β
⎪⎪fa,α ,0,k − (fa,α ,0,k − fa,90,90,k ) o
fa,α ,β ,k = max ⎨ 45 za β ≤ 45°, ili (8.42)
⎪
⎪⎩fa,0,0,k − (fa,0,0,k − fa,90,90,k )sin(max (α , β ))
(2) Karakterističnu čvrstoću sidrenja jedne ploče paralelno s vlakancima treba uzeti kao:
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 80/115
⎧fa,0,0,k + k1 α za α ≤ α 0
⎪
fa,α ,0,k = ⎨ (8.44)
⎩ a,0,0,k + k1 α 0 + k 2 (α − α 0 ) za α 0 < α ≤ 90
⎪f o
Konstante k1, k2 i α0 treba odrediti iz ispitivanja sidrenja ploče u skladu s normom EN 1075 i izvesti
u skladu s postupkom danim u normi EN 14545 za stvarni tip ploče.
(1) Proračunsko naprezanje sidrenja τF,d jedne utisnute ježaste metalne spojne ploče
prouzročeno silom FEd i proračunsko naprezanje sidrenja τM,d prouzročeno momentom MEd treba
uzeti kao:
FA,Ed
τ F,d = (8.45)
Aef
M A,Ed
τ M,d = (8.46)
Wp
Wp = ∫ r dA (8.47)
Aef
gdje je:
FA,Ed proračunska sila koja na jednu ploču djeluje u težištu proračunske ploštine (tj. polovica
ukupne sile u drvenom elementu)
MA,Ed proračunski moment koji na jednu ploču djeluje u težištu proračunske ploštine
dA odsječak ploštine utisnute ježaste metalne spojne ploče
r udaljenost od težišta ploče do odsječka ploštine dA
Aef proračunska ploština.
(2) Kao zamjena izrazu (8.47), približno se Wp smije odrediti iz izraza (8.48), što je na strani
sigurnosti:
Aef d
Wp = (8.48)
4
2
⎛A ⎞ 2
d = ⎜⎜ ef ⎟⎟ + hef (8.49)
⎝ hef ⎠
gdje je:
(4) Tlačno naprezanje na dodiru drvenih elemenata u dijelovima tlačnog pojasa smije se uzeti
u obzir proračunom jedne ploče na proračunsku silu FA,Ed i proračunski moment MA,Ed, u skladu sa
sljedećim izrazima:
2
⎛ F cos β 3 | MEd | ⎞
FA,Ed = ⎜⎜ Ed − ⎟⎟ + (FEd sin β )2 (8.50)
⎝ 2 2 h ⎠
MEd
M A,Ed = (8.51)
2
gdje je:
FEd proračunska osna sila u pojasu koja djeluje na jednu ploču (tlačna ili nula)
MEd proračunski moment u pojasu koji djeluje na jednu ploču
h visina pojasa.
2 2
⎛ τ F,d ⎞ ⎛ τ ⎞
⎜ ⎟ + ⎜ M,d ⎟ ≤ 1 (8.52)
⎜ fa,α ,β ,d ⎟ ⎜ ⎟
⎝ ⎠ ⎝ fa,0,0,d ⎠
(1) Sile u dvama glavnim smjerovima na svakoj strani priključka treba uzeti kao:
gdje je:
FEd proračunska sila u jednoj ploči (tj. polovica ukupne sile u drvenom elementu)
FM,Ed proračunska sila zbog momenta na jednoj ploči ( FM,Ed = 2 MEd / l ).
2 2
⎛ Fx,Ed ⎞ ⎛F ⎞
⎜ ⎟ + ⎜ y,Ed ⎟ ≤ 1 (8.55)
⎜F ⎟ ⎜ F ⎟
⎝ x,Rd ⎠ ⎝ y,Rd ⎠
gdje su:
⎧ fn,90,k l cos γ
⎪
Fy,Rk = max ⎨ (8.57)
⎪k f
⎩ v,90,k l sin γ
PAZI: U izrazima (8.56) i (8.57) l = l
gdje je:
(3) Ako ploča prekriva više od dvije linije spoja na elementu onda sile u svakom ravnom dijelu
linije spoja treba odrediti tako da se ispune uvjeti ravnoteže i da se u svakom ravnom dijelu linije
spoja zadovolji izraz (8.55). Treba uzeti u obzir sve kritične presjeke.
(1) Za spojeve s prstenastim moždanicima tipa A ili glatkim pločastim moždanicima tipa B u
skladu s normama EN 912 i EN 14545, promjera ne većeg od 200 mm, karakterističnu nosivost
paralelno s vlakancima, Fv,0,Rk u jednoj posmičnoj ravnini jednog moždanika treba uzeti kao:
⎧k k k k 35 d 1,5
⎪ 1 2 3 4 c( ) (a )
Fv,0,Rk = ⎨ (8.61)
⎪
⎩k1 k3 he (31,5 d c ) (b)
45
Nacionalna bilješka: Krivo naveden simbol u izrazu (8.57). Umjesto fN,0,k treba biti fn,0,k.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 83/115
gdje je:
(2) Najmanja debljina vanjskog drvenog elementa treba biti 2,25he, a unutrašnjeg drvenog
elementa treba biti 3,75he, gdje je he dubina ugradnje, vidjeti sliku 8.12.
⎧
⎪1
⎪
⎪⎪ t
k1 = min⎨ 1 (8.62)
⎪ 3he
⎪ t
⎪ 2
⎪⎩ 5he
(4) Faktor k2 primjenjuje se na opterećeni kraj (-30° ≤ α ≤ 30°) i treba ga uzeti kao
⎧k a
⎪⎪
k 2 = min⎨ a (8.63)
⎪ 3,t
⎪⎩ 2d c
gdje je:
⎧1,75
⎪
k3 = min⎨ ispravi ρ u ρk (8.65)
⎪ ρ
⎩ 350
(8) Za silu pod kutom α na vlakanca, karakteristična nosivost, Fα,Rk, u jednoj posmičnoj ravnini
jednog moždanika treba proračunati primjenjujući sljedeći izraz:
Fv,0,Rk
Fv,α ,Rk = (8.67)
k90 sin2 α + cos2 α
gdje je:
Fv,0,Rk karakteristična nosivost moždanika za silu paralelnu s vlakancima u skladu s izrazom (8.61)
dc promjer moždanika, u mm.
(9) Najmanji razmaci i udaljenosti od ruba i kraja navedeni su u tablici 8.7, sa simbolima
prikazanim na slici 8.7.
(10) Ako su moždanici izmaknuti (vidjeti sliku 8.13), najmanji razmaci paralelno s vlakancima i
okomito na njih trebaju zadovoljiti sljedeći izraz:
⎧0 ≤ k a1 ≤ 1
⎪
(ka1)2 + (ka2 )2 ≥ 1 s ⎨ (8.69)
⎪0 ≤ k ≤ 1
⎩ a2
gdje je:
(11) Razmak paralelno s vlakancima, ka1a1 smije se dalje smanjiti množenjem s faktorom ks,red, s
0,5 ≤ ks,red ≤ 1,0, pod uvjetom da je nosivost pomnožena faktorom
(12) Za red moždanika paralelan s vlakancima, nosivost u tom smjeru treba proračunati s
proračunskim brojem moždanika nef, gdje je:
⎛ n ⎞
nef = 2 + ⎜ 1 − ⎟ (n − 2) (8.71)
⎝ 20 ⎠
gdje je:
(13) Položaj moždanika treba smatrati paralelnim s vlakancima ako je ka2 a2 < 0,5 ka1 a1.
(2) Karakterističnu nosivost Fv,Rk u jednoj posmičnoj ravnini jednog moždanika tipa C u skladu s
normom EN 912 (jednostrani: tip C2, C4, C7, C9, C11; dvostrani: tip C1, C3, C5, C6, C8, C10) i s
normom EN 14545, treba odrediti kao:
gdje je:
⎧
⎪1
⎪
⎪⎪ t
k1 = min⎨ 1 (8.73)
⎪ 3he
⎪ t
⎪ 2
⎩⎪ 5he
gdje je:
⎧1,1dc
⎪
⎪⎪
a3,t = max ⎨7 d (8.75)
⎪
⎪
⎪⎩80 mm
gdje je:
d promjer vijka, u mm
dc objašnjeno u stavku (2) gore.
gdje je:
d promjer vijka, u mm
dc objašnjeno u stavku (2) gore.
⎧1,5
⎪
k3 = min⎨ ispravi ρ u ρk (8.78)
⎪
ρ
⎩ 350
(8) Za nazubljene utisnute pločaste moždanike tipova C10 i C11, najmanje razmake i
udaljenosti od ruba i kraja treba uzeti iz tablice 8.9, sa simbolima prikazanim na slici 8.7.
(9) Točka 8.9(10) primjenjuje se za izmaknute moždanike tipova C1, C2, C6 i C7 okruglog
oblika.
(10) Točka 10.4.3 primjenjuje se za vijke koji se upotrebljavaju zajedno s nazubljenim pločastim
moždanicima.
Razmaci i
Kut s Najmanji razmaci ili
udaljenosti od ruba/kraja
vlakancima udaljenosti od ruba/kraja
(vidjeti sliku 8.7)
a1 (paralelno s vlakancima) 0° ≤ α ≤ 360° (1,2 + 0,3 |cosα| )dc
a2 (okomito na vlakanca) 0° ≤ α ≤ 360° 1,2dc
a3,t (opterećeni kraj) -90° ≤ α ≤ 90° 2,0dc
a3,c (neopterećeni kraj) 90° ≤ α < 150° (0,9 + 0,6 |sinα| )dc
150° ≤ α < 210° 1,2dc
210° ≤ α ≤ 270° (0,9 + 0,6 |sinα| )dc
a4,t (opterećeni rub) 0° ≤ α ≤ 180° (0,6 + 0,2 |sinα| )dc
a4,c (neopterećeni rub) 180° ≤ α ≤ 360° 0,6dc
Tablica 8.9 – Najmanji razmaci nazubljenih pločastih moždanika tipova C10 i C11
i udaljenosti od ruba i kraja
Razmaci i
Kut s Najmanji razmaci ili
udaljenosti od ruba/kraja
vlakancima udaljenosti od ruba/kraja
(vidjeti sliku 8.7)
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 88/115
a1 (paralelno s vlakancima) 0° ≤ α ≤ 360° (1,2 + 0,8 |cosα| )dc
a2 (okomito na vlakanca) 0° ≤ α ≤ 360° 1,2dc
a3,t (opterećeni kraj) -90° ≤ α ≤ 90° 2,0dc
a3,c (neopterećeni kraj) 90° ≤ α < 150° (0,4 + 1,6 |sinα| )dc
150° ≤ α < 210° 1,2dc
210° ≤ α ≤ 270° (0,4 + 1,6 |sinα| )dc
a4,t (opterećeni rub) 0° ≤ α ≤ 180° (0,6 + 0,2 |sinα| )dc
a4,c (neopterećeni rub) 180° ≤ α ≤ 360° 0,6dc
9 Dijelovi i sklopovi
9.1 Dijelovi
(1) Ako se pretpostavlja linearna promjenjivost deformacije po visini grede, osna naprezanja u
pojasnicama na osnovi drva trebaju zadovoljiti sljedeći izraz:
gdje je:
σf,c,max,d proračunsko tlačno naprezanje u krajnjem vlaknu pojasnice
σf,t,max,d proračunsko vlačno naprezanje u krajnjem vlaknu pojasnice
σf,c,d srednje proračunsko tlačno naprezanje pojasnice
σf,t,d srednje proračunsko vlačno naprezanje pojasnice
kc faktor kojim se uzima u obzir bočna nestabilnost.
Legenda:
(1) tlak
(2) vlak
Slika 9.1 – Grede tankog hrpta46
⎛ lc ⎞
λz = 12 ⎜ ⎟ (9.5)
⎝b⎠
gdje je:
46
Nacionalna bilješka: Indeksi uz srednje proračunsko tlačno (vlačno) naprezanje pojasnice na slici 9.1 razlikuju se od indeksa
istih varijabli iznad slike.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 89/115
Ako su provedena posebna istraživanja s obzirom na bočnu nestabilnost grede kao cjeline, smije
se pretpostaviti da je kc = 1,0.
gdje su:
(5) Ako nisu navedene druge vrijednosti, proračunsku čvrstoću na savijanje u ravnini hrptova
treba uzeti kao proračunsku vlačnu ili tlačnu čvrstoću.
(7) Ako detaljan proračun izvijanja nije proveden, treba provjeriti je li:
hw ≤ 70 bw (9.8)
⎧ ⎛ 0,5 (hf ,t + hf ,c ) ⎞
⎪bw hw ⎜⎜1 + ⎟⎟ fv,0,d za hw ≤ 35 bw
⎪ ⎝ hw ⎠
Fv,w,Ed ≤ ⎨ (9.9)
⎛
⎪35 b 2 ⎜1 + 0,5 ( hf , t + hf ,c ) ⎞
w⎜ ⎟⎟ fv,0,d za 35 bw < hw ≤ 70 bw
⎪ ⎝ hw ⎠
⎩
gdje je:
(8) Za presjeke 1-1 na slici 9.1 hrptova od ploča na osnovi drva treba provjeriti:
⎧fv,90,d za hf ≤ 4 bef
⎪⎪
τ mean,d ≤ ⎨ ⎛ 4b ⎞
0,8 (9.10)
⎪fv,90,d ⎜⎜ ef ⎟⎟ za hf > 4 bef
⎪⎩ ⎝ hf ⎠
gdje je:
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 90/115
τmean,d proračunsko posmično naprezanje u presjeku 1-1, uz pretpostavku jednolike raspodjele
naprezanja
fv,90,d posmična čvrstoća okomito na ravninu hrpta (engl. planar shear / rolling shear)
hf hf,c ili hf,t
(2)P U provjeri čvrstoće lijepljene grede tankih pojasnica mora se uzeti u obzir nelinearna
raspodjela naprezanja u pojasnicama zbog posmičnog pomaka (engl. shear lag) i izvijanja.
(3) Ako detaljni proračun nije proveden, sklop treba smatrati nizom I-greda ili U-greda (vidjeti
sliku 9.2) s proračunskim širinama pojasnica bef, kako slijedi:
- za I-grede
- za U-grede
Vrijednosti bc,ef i bt,ef ne trebaju biti veće od najveće proračunane vrijednosti posmičnog pomaka
(engl. shear lag) iz tablice 9.1. Kao dopuna, vrijednost bc,ef ne treba biti veća od najveće
proračunane vrijednosti izvijanja ploče iz tablice 9.1.
(4) Zbog učinaka posmičnog pomaka (engl. shear lag) i izvijanja ploče, najveće proračunske
širine pojasnica treba uzeti iz tablice 9.1, gdje je l raspon grede.
(5) Ako nije provedeno posebno istraživanje, nepridržana širina pojasnice ne treba biti veća od
dvostruke proračunske širine pojasnice s obzirom na izvijanje ploče iz tablice 9.1.
(6) Za presjek 1-1 I-presjeka na slici 9.2 hrptova od ploča na osnovi drva treba provjeriti:
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 91/115
⎧fv,90,d za bw ≤ 8 hf
⎪⎪
τ mean,d ≤ ⎨ ⎛ 8h ⎞
0,8 (9.14)
⎪fv,90,d ⎜⎜ f ⎟⎟ za bw > 8 hf
⎪⎩ ⎝ bw ⎠
gdje je:
Za presjek 1-1 U-presjeka treba provjeriti isti izraz, ali 8hf treba zamijeniti s 4hf.
gdje je:
(9) Osna naprezanja u hrptovima na osnovi drva trebaju zadovoljiti izraze (9.6) i (9.7)
definirane u točki 9.1.1.
(3) Ako se u skladu s poprečnom silom razmak spajala u uzdužnom smjeru mijenja od smin do
smax (≤ 4smin), proračunski razmak sef smije se uzeti kako slijedi:
NAPOMENA: Metoda proračuna nosivosti mehanički sastavljenih greda dana je u Dodatku B (obavijesni).
NAPOMENA: Metoda proračuna nosivosti I-stupova i sandučastih stupova, razmaknuto sastavljenih stupova
i rešetkastih stupova dana je u Dodatku C (obavijesni).
9.2 Sklopovi
9.2.1 Rešetke
(2) Proračunsku duljinu osno napregnutih tlačnih elemenata u provjeri čvrstoće u ravnini treba
općenito uzeti kao udaljenost dviju susjednih točaka infleksije.
(3) Proračunsku duljinu osno napregnutih tlačnih elemenata potpuno trokutastih rešetki treba
uzeti kao duljinu polja, vidjeti sliku 5.1, ako su:
- elementi duljine jednog polja, bez krutih spojeva na krajevima
- elementi kontinuirani preko dvaju ili više polja i nisu poprečno opterećeni.
(4) Kad se u skladu s točkom 5.4.3 provodi pojednostavnjeni proračun potpuno trokutastih
rešetki s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama, smiju se pretpostaviti sljedeće proračunske
duljine osno napregnutih tlačnih elemenata (slika 9.3):
- za kontinuirane elemente bez znatnih momenata na krajevima i s naprezanjima na savijanje od
bočnog opterećenja koja iznose najmanje 40 % tlačnih naprezanja:
- u vanjskom polju: 0,8-struka duljina polja
- u unutrašnjem polju: 0,6-struka duljina polja
- u čvoru: 0,6-struka najveća duljina polja
Za provjeru čvrstoće tlačnih elementa i spojeva, proračunane osne sile treba uvećati za 10 %.
47
Nacionalna bilješka: Odnosi se na stupove oblika I i sandučaste stupove te razmaknuto sastavljene stupove.
48
Nacionalna bilješka: Odnosi se na rešetkaste stupove.
49
Nacionalna bilješka: Termin “omjeri“ (engl. ratios) ovdje se odnosi na omjere naprezanja i odgovarajućih čvrstoća.
50
Nacionalna bilješka: Termin “omjeri“ (engl. ratios) ovdje se odnosi na omjere naprezanja i odgovarajućih čvrstoća.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 93/115
(6)P Mora se provjeriti je li bočna stabilnost (izvan ravnine) rešetkastih elemenata
odgovarajuća.
(7)P Priključci moraju imati sposobnost prijenosa sila koje se smiju pojaviti tijekom rukovanja i
sklapanja.
(8) Svi priključci trebaju imati sposobnost prijenosa sile Fr,d koja u ravnini rešetke djeluje u bilo
kojem smjeru. Treba pretpostaviti da je Fr,d kratkog trajanja i djeluje na drvo u razredu uporabe 2, s
vrijednošću:
gdje je:
Fr,d u kN
L ukupna duljina rešetke, u m.
(1)P Rešetke izrađene s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama moraju ispuniti zahtjeve
norme EN 14520.
(3) Za potpuno trokutaste rešetke gdje mala koncentrirana sile (npr. opterećenje prouzročeno
čovjekom) ima komponentu okomitu na element < 1,5 kN , a σc,d < 0,4fc,d i σt,d < 0,4ft,d, zahtjevi iz
točaka 6.2.3 i 6.2.4 smiju se zamijeniti s:
(4) Najmanji preklop utisnute ježaste metalne spojne ploče na svakom drvenom elementu
treba biti najmanje jednak većoj vrijednosti između 40 mm i trećine visine drvenog elementa.
(5) Utisnute ježaste metalne spojne ploče koje se upotrebljavaju u preklopima pojaseva trebaju
prekriti najmanje 2/3 zahtijevane visine elementa.
9.2.3.1 Općenito
(1) Ova točka odnosi se na slobodno oslonjene dijafragme, poput stropnih ili krovnih,
sklopljenih iz ploča ili materijala na osnovi drva pričvršćenih mehaničkim spajalima za drveni okvir.
(2) Nosivost spajala na rubovima ploče smije se faktorom 1,2 povećati iznad vrijednosti danih u
poglavlju 8.
(2) Ako nije proveden detaljniji proračun, otpornost rubova greda treba proračunati na najveći
moment savijanja u dijafragmi.
(4) Ako su rubovi ploča međusobno izmaknuti (vidjeti sliku 9.4), razmaci čavala duž
diskontinuiranih rubova ploče smiju se povećati faktorom 1,5 (do najviše 150 mm) bez smanjenja
nosivosti.
Legenda:
(1) rubna greda
(2) diskontinuirani rubovi
(3) raspored ploča
9.2.4.1 Općenito
(2)P Zid mora biti odgovarajuće pridržan kako bi se izbjeglo prevrtanje i klizanje.
(3)P Zahtijeva li se otpornost zidnih dijafragmi na izmjenično promjenjive horizontalne sile, one
se ravnini moraju ukrutiti pločastim elementima, dijagonalnim spregovima ili spojevima koji mogu
prihvatiti moment.
(4)P Otpornost zida na izmjenično promjenjive horizontalne sile mora se odrediti ispitivanjem u
skladu s normom EN 594 ili proračunima, primjenjujući prikladne analitičke metode ili proračunske
modele.
(5)P Proračunom zidnih dijafragmi moraju se razmotriti učinci materijala, konstrukcije i promjene
geometrijskog oblika zida.
(6)P Mora se ocijeniti odziv zidne dijafragme na djelovanja kako bi se osiguralo da konstrukcija
ostaje u prikladnim granicama uporabljivosti.
NAPOMENA: Preporučeni postupak jest metoda A navedena u točki 9.2.4.2. Nacionalni odabir smije se dati
u nacionalnom dodatku.
(1) Pojednostavnjenu metodu danu u ovoj točki treba primijeniti samo na zidne dijafragme
pričvršćene na kraju, tj. tako da je vertikalni element na kraju izravno spojen na donju konstrukciju.
(3) Proračunsku nosivost zida izrađenog od nekoliko zidnih panela na izmjenično promjenjivu
horizontalnu silu treba proračunati iz
gdje je Fi,v,Rd proračunska nosivost zidnog panela na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu u
skladu s točkom 9.2.4.2(3) i 9.2.4.2(5).
gdje je Fi,v,Rd proračunska nosivost zidnog panela na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu u
skladu s točkom 9.2.4.2(4) i 9.2.4.2(5).
(4) Proračunska nosivost svakog zidnog panela, Fi,v,Rd na silu Fi,v,Ed u skladu sa slikom 9.5
treba proračunati iz
Ff ,Rd bi ci
Fi,v,Rd = (9.21)
s
gde je:
⎧1 za bi ≥ b0
⎪⎪
ci = ⎨ b (9.22)
⎪ i za bi < b0
⎩⎪ b0
gdje je:
(5) Ako su spajala raspoređena duž rubova pojedine ploče, proračunsku bočnu nosivost treba
im povećati faktorom 1,2 u odnosu na odgovarajuće vrijednosti iz 8. poglavlja. Pri određivanju
razmaka spajala u skladu s 8. poglavljem treba pretpostaviti da su rubovi neopterećeni.
Slika 9.5 – Sile koje djeluju na: (a) zidni panel, (b) okvir, (c) ploču
(6) Treba smatrati da zidni paneli koji imaju otvore za prozore i vrata ne sudjeluju u nosivosti
na izmjenično promjenjive horizontalne sile.
(8) Vanjske sile Fi,c,Ed i Fi,t,Ed u skladu sa slikom 9.5 treba odrediti iz
Fi,v,Ed h
Fi,c,Ed = Fi,t,Ed = (9.23)
bi
(9) Ove sile mogu se prenositi na ploče susjednog zidnog panela ili na donju, odnosno gornju
konstrukciju. Ako se na donju konstrukciju prenose vlačne sile, panel treba kruto sidriti spajalima.
Izvijanje zidnih stupaca treba provjeriti u skladu s točkom 6.3.2. Ako su krajevi vertikalnih
elemenata oslonjeni na horizontalne elemente okvira, tlačna naprezanja okomito na vlakanca u
horizontalnim elementima treba proračunati u skladu s točkom 6.1.5.
(10) Vanjske sile koje se pojavljuju u zidnim panelima s otvorima za vrata i prozore i u zidnim
panelima manje širine, vidjeti sliku 9.6, mogu se slično prenijeti na gornju ili donju konstrukciju.
Legenda:
(1) zidni panel (uobičajene širine)
(2) zidni panel s prozorom
(3) zidni panel (manje širine)
Slika 9.6 – Primjer sklopa zidnih panela koji se sastoji od zidnoga panela
s otvorom za prozor i zidnoga panela manje širine
bnet
(11) Posmično izvijanje ploče smije se zanemariti, pod pretpostavkom da je ≤ 100 gdje je:
t
bnet svijetli razmak stupaca
t debljina ploče.
(12) Ako se središnji stupac smije smatrati osloncem ploče, razmak spajala u središnjem stupcu
ne treba biti veći od dvostrukog razmaka spajala duž rubova ploče.
(13) Ako se svaki panel sastoji od predgotovljenih zidnih elemenata, treba provjeriti prijenos
poprečnih sila između odijeljenih zidnih panela.
51
Nacionalna bilješka. U izvorniku nije navedeno “of its“ što je ovdje ispravljeno radi boljeg razumijevanja. Značenje jest da u
ukupnoj nosivosti koja se određuje zbrajanjem nosivosti pojedinih strana, proračunski doprinos nosivosti slabije ploče iznosi
75% njene stvarne nosivosti.
52
Nacionalna bilješka. U izvorniku nije navedeno “racking load-carrying capacity“ što je ovdje ispravljeno radi boljeg
razumijevanja. Značenje jest da u ukupnoj nosivosti koja se određuje zbrajanjem nosivosti pojedinih strana, proračunski
doprinos nosivosti slabije ploče iznosi 50% njene stvarne nosivosti..
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 97/115
(1) Zidni sklop (vidjeti sliku 9.7) sastavljen je od jednog ili više zidova od kojih je svaki
oblikovan iz jednog ili više panela izrađenih od ploča koje su proizvodi na osnovi drva pričvršćeni
na drveni okvir kako je to opisano u točki 3.5.
Legenda:
(2) Širina panela koji sudjeluje u čvrstoći zida za izmjenično promjenjivu horizontalnu silu u
ravnini treba biti najmanje jednaka visini panela podijeljenoj s 4. Ploču treba spojiti čavlima ili
vijcima za drvo spojiti na drveni okvir, a spajala jednoliko razmaknuti po opsegu ploče. Razmaci
spajala unutar opsega ploče ne trebaju biti veći od dvostrukog razmaka spajala po opsegu.
(3) Kad se u panelu oblikuje otvor, duljine panela na svakoj strani otvora treba razmatrati kao
odijeljene panele.
(1) Proračunsku posmičnu čvrstoću u ravnini (na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu),
Fv,Rd pri djelovanju sile Fv,Ed na vrhu konzolnog zida koji je vertikalnim djelovanjima i/ili sidrenjem
osiguran od odizanja i klizanja treba odrediti sljedećom pojednostavnjenom metodom za
konstrukciju zida definiranu u točki 9.2.4.3.1.
(2) Za zidni sklop izrađen od nekoliko zidova, proračunsku čvrstoću zidnog sklopa na
izmjenično promjenjivu horizontalnu silu Fv,Rd treba proračunati iz
gdje je:
Fi,v,Rd proračunska čvrstoća zida i na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu u skladu s stavkom
(3) niže.53
(3) Proračunsku čvrstoću zida i na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu Fi,v,Rd treba
proračunati iz
53
Nacionalna bilješka: Nakon riječi "zida" dodano je i što u izvorniku nedostaje.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 98/115
Ff ,Rd bi
Fi,v,Rd = k d ki,q k s kn (9.25)
s0
gdje je:
9700 d
- s0 = (9.26)
ρk
gdje je:
9,7 d
- s0 = (9.26)
ρk
gdje je:
⎧b b
⎪ i za i ≤ 1,0 (a )
⎪h h
⎪ 0,4
⎪⎛ b ⎞ b
- k d = ⎨⎜ i ⎟ za i > 1,0 i bi ≤ 4,8 m (b) (9.27)
⎪⎝ h ⎠ h
⎪⎛ 4,8 ⎞0,4 b
⎪⎜ ⎟ za i > 1,0 i bi > 4,8 m (c )
⎪⎩⎝ h ⎠ h
( )
0,4
⎛ 2,4 ⎞
- ki,q = 1 + 0,083 qi − 0,0008 qi2 ⎜⎜ ⎟⎟ (9.28)
⎝ bi ⎠
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 99/115
gdje je qi jednakovrijedno jednoliko raspoređeno vertikalno opterećenje koje djeluje na zidu, u
kN/m, s qi ≥ 0, vidjeti stavak (5), niže
1
- ks = (9.29)
s
0,86 + 0,57
s0
⎧
⎪1,0 za ploče s jedne strane (a)
⎪
kn = ⎨ (9.30)
⎪ Fi,v,Rd,max + 0,5 Fi,v,Rd,min za ploče s obje strane (b)
⎪ Fi,v,Rd,max
⎩
gdje je:
(5) Jednakovrijedno vertikalno opterećenje, qi, koje se upotrebljava za proračun ki,q treba
odrediti samo za stalna djelovanja i sve neto učinke vjetra te jednakovrijednih djelovanja zbog
koncentriranih sila, uključujući sile sidrenja koje djeluju na panel. Za proračun ki,q koncentrirane
vertikalne sile treba pretvoriti u jednakovrijedno jednoliko raspodijeljeno opterećenje
pretpostavljajući da je zid kruto tijelo, npr. za opterećenje Fi,vert,Ed koje djeluje na zid, kako je
pokazano na slici 9.8
2 a Fi,vert,Ed
qi = (9.31)
bi2
gdje je:
(6) Vanjske sile Fi,c,Ed i Fi,t,Ed (vidjeti sliku 9.8) zbog horizonalnog djelovanja Fi,v,Ed na zid i treba
odrediti iz
F h
Fi,c,Ed = Fi,t,Ed = i,v,Ed (9.32)
bi
Ove vanjske sile mogu se prenositi na svaki susjedni panel preko vertikalnih spojeva panel-panel ili
na konstrukciju ispod ili iznad zida. Kad se na donju konstrukciju prenose vlačne sile, panel treba
sidriti krutim spajalima. Tlačne sile u vertikalnim elementima treba provjeriti na izvijanje u skladu s
točkom 6.3.2. Ako su krajevi vertikalnih elementa oslonjeni na horizontalne elemente okvira,
tlačna naprezanja okomito na vlakanca u horizontalnim elementima treba procijeniti u skladu s
točkom 6.1.5.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 100/115
(7) Izvijanje ploča pri djelovanju poprečne sile Fv,Ed smije se zanemariti pod uvjetom da
bnet
≤ 100 (9.33)
t
gdje je:
9.2.5 Spregovi
9.2.5.1 Općenito
(1)P Konstrukcije koje drugačije nisu odgovarajuće ukrućene moraju imati spregove za
sprečavanje nestabilnosti ili prekomjernog progiba.
(1) Za pojedinačne tlačne elemente, bočno oslonjene na zahtijevanom razmaku a (vidjeti sliku
9.9) početni otkloni od ravnosti između oslonaca trebaju biti unutar a/500 za lijepljene lamelirane
elemente ili elemente od lamelirane furnirske građe (engl. LVL), a a/300 za ostale elemente.
Nd
C = ks (9.34)
a
gdje je:
ks faktor izmjene
Nd srednja proračunska tlačna sila u elementu
a duljina polja (vidjeti sliku 9.9).
⎧ Nd
⎪k za cjelovito drvo
⎪ f ,1
Fd = ⎨ (9.35)
⎪ Nd za lijepljeno lamelirano drvo i lameliranu furnirsku građu (engl. LVL)
⎪⎩ k f ,2
(4) Proračunsku stabilizacijsku silu Fd za tlačni rub pravokutne grede treba odrediti u skladu s
točkom 9.2.5.2(3) gdje:
Md
Nd = (1− k crit ) (9.36)
h
Vrijednost kcrit treba odrediti iz točke 6.3.3(4) za gredu bez sprega, a Md je najveći proračunski
moment koji djeluje na gredu visine h.
(1) Za niz od n paralelnih elementa koji zahtijevaju bočne oslonce u središnjim čvorovima A, B
itd. (vidjeti sliku 9.10) treba predvidjeti sustav spregova otporan na unutrašnje stabilizacijsko
opterećenje po jedinici duljine q s pridruženim učincima vanjskog horizontalnog opterećenja (npr.
vjetar) kako slijedi:
n Nd
qd = k l (9.37)
k f,3 l
gdje je:
⎧
⎪1
⎪
kl = min⎨ (9.38)
⎪ 15
⎪⎩ l
Legenda:
(1) n elementa rešetkastog sustava
(2) spreg
(3) progib rešetkastog sustava zbog nesavršenosti i učinaka drugog reda
(4) stabilizacijske sile
(5) vanjsko opterećenje sprega
(6) reakcijske sile sprega zbog vanjskog opterećenja
(7) reakcijske sile rešetkastog sustava zbog stabilizacijskih sila
Slika 9.10 – Sustav greda ili rešetki koji zahtijeva bočne oslonce
NAPOMENA: Vrijednosti faktora izmjene ks, kf,1, kf,2 i kf,3 ovise o utjecajima kao što su izvođenje, raspon i sl.
Rasponi vrijednosti dani su u tablici 9.2 s potcrtanim preporučenim vrijednostima. Nacionalni odabir smije se
navesti u nacionalnom dodatku.
(2) Horizontalni progib sustava sprega zbog sile qd i svakog vanjskog opterećenja (npr. vjetar),
ne treba premašiti l/500.
10.1 Općenito
(1)P Odredbe navedene u ovom poglavlju preduvjet su zahtjevima za pravila proračuna koja se
primjenjuju u ovoj normi.
10.2 Materijali
(1) Otklon od ravnosti izmjeren u sredini između oslonaca, za stupove i grede u kojima se
može pojaviti bočna nestabilnost ili za elemente okvira, treba ograničiti na 1/500 duljine za
lijepljeno lamelirano drvo i lameliranu furnirsku građu (engl. LVL), a 1/300 duljine cjelovitoga drva.
Ograničenja iskrivljenosti u većini pravila za razvrstavanje prema čvrstoći nisu prikladna za odabir
materijala ovih elemenata pa se prema njihovoj ravnosti zato treba odnositi s posebnom pažnjom.
(2) Drvo i dijelove na osnovi drva te konstrukcijske elemente ne treba nepotrebno izlagati
klimatskim uvjetima koji su oštriji od onih koji se očekuju za završenu konstrukciju.
(3) Prije uporabe u građenju, cjelovito drvo treba biti osušeno što bliže praktičnom sadržaju
vlage prikladnom za klimatske uvjete u završenoj konstrukciji. Ako se učinci skupljanja ne smatraju
važnim, ili ako su neprihvatljivo oštećeni dijelovi zamijenjeni, tijekom sklapanja smije se prihvatiti
veći sadržaj vlage pod uvjetom da je osigurano sušenje drva do željenog sadržaja vlage.
(1) Ako se u graničnom stanju nosivosti zahtijeva čvrstoća prianjanja, proizvodnja lijepljenih
priključaka treba biti podvrgnuta kontroli kvalitete kako bi se osiguralo da su pouzdanost i kvaliteta
priključka usklađene s tehničkom specifikacijom.
(2) Treba slijediti preporuke proizvođača adheziva koje se odnose na miješanje, uvjete okoliša
za primjenu i njegu, sadržaj vlage u elementima i sve faktore važne za pravilnu primjenu adheziva.
(3) Za adhezive koji nakon početnog vezivanja zahtijevaju razdoblje kondicioniranja prije
dostizanja pune čvrstoće, nanošenje opterećenja na priključak treba ograničiti tijekom potrebnog
vremena.
10.4.1 Općenito
(1)P Kako se nosivost spojeva ne bi smanjila, u području spojeva moraju se ograničiti lisičavost,
rascijepljenost, kvrge ili ostali nedostaci.
10.4.3 Čavli
(1) Osim kad nije drugačije određeno, čavle treba zabijati pod pravim kutom na vlakanca i na
takvu dubinu da se površina glave čavla poravna s površinom drva.
(2) Osim kad nije drugačije određeno, koso čavlanje treba izvesti u skladu sa slikom 8.8(b).
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 103/115
(3) Promjer predbušenih rupa ne treba premašiti 0,8d, gdje je d promjer čavla.
(1) U drvu promjer rupa za vijke ne treba biti veći od 1 mm od promjera vijka. U čeličnim
pločama promjer rupa za vijke ne treba biti veći od 2 mm ili 0,1d (mjerodavna je veća vrijednost) od
promjera vijka d.
(2) Ispod glave i matice vijka treba upotrebljavati podložne pločice s duljinom stranice ili
promjerom od najmanje 3d i debljinom najmanje 0,3d. Cijela ploština podložnih pločice treba biti
nosiva.
(3) Vijke i pričvrsne vijke za drvo treba pritegnuti tako da se priljube za elemente i po potrebi ih
treba naknadno pritegnuti nakon dostizanja ravnotežnog sadržaja vlage u drvu što osigurava
održavanje nosivosti i krutosti konstrukcije.
(4) Zahtjevi za najmanji promjer navedeni su u tablici 10.1 vrijede za vijke koji se upotrebljavaju
zajedno s moždanicima54, gdje:
dc promjer moždanika, u mm
d promjer vijka, u mm
d1 promjer središnje rupe u moždaniku.
Tip moždanika, d d
dc
norma EN 912 najmanje najviše
mm mm mm
A1 – A6 ≤ 130 12 24
A1, A4, A6 > 130 0,1dc 24
B d1 – 1 d1
10.4.4 Trnovi
(1) Najmanji promjer trnova treba biti 6 mm. Dopušteno odstupanje promjera trna treba biti -
0/+0,1 mm. Predbušene rupe u drvenim elementima trebaju imati promjer ne veći od promjera
trna.
(1) Za vijke za drvo promjera glatkog trupa d ≤ 6 mm nije potrebno predbušenje u mekom drvu.
Za sve vijke za drvo u tvrdom drvu i za vijke za drvo promjera d > 6 mm u mekom drvu, potrebno je
predbušenje prema sljedećim zahtjevima:
- vodeća rupa za trup treba imati promjer jednak promjeru trupa i biti dubine jednake duljini trupa;
- vodeća rupa za profilirani dio treba imati promjer koji je približno 70 % promjera trupa.
(2) Za gustoće drva veće od 500 kg/m3, promjer predbušenja treba odrediti ispitivanjem.
54
Nacionalna bilješka: U izvorniku je pogrešno navedeno “timber connectors“. Trebalo je navesti “shear connectors“.
55
Nacionalna bilješka: U izvorniku je pogrešno navedeno “timber connectors“. Trebalo je navesti “shear connectors“.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 104/115
(1) Za predbušene vijke za drvo glatkog tijela promjera d ≤ 6 mm nije potrebno predbušenje u
mekom drvu. Za sve vijke za drvo u tvrdom drvu i za predbušene vijke za drvo u mekom drvu
promjera d > 6 mm potrebno je predbušenje prema sljedećim zahtjevima:
- rupa za tijelo treba imati promjer jednak promjeru tijela i biti dubine jednake duljini tijela
- rupa za narezani dio treba imati promjer koji je približno 70 % promjera tijela.
(2) Za gustoće drva veće od 500 kg/m3, promjer predbušenja treba odrediti ispitivanjima.
(3)P Kad se predbušenje primjenjuje za samorezne vijke za drvo, promjer rupe ne mora biti veći
od unutrašnjeg promjera nareza d1.
10.5 Sklop
(1) Konstrukcija treba biti sklopljena tako da se izbjegne prenaprezanje njezinih elemenata ili
spojeva. Treba zamijeniti elemente koji su iskrivljeni, raspucali ili loše uklopljeni u spojeve.
(1) Prenaprezanje elemenata tijekom skladištenja, prijevoza ili podizanja treba izbjeći. Ako je
konstrukcija tijekom gradnje opterećena ili oslonjena na način različit od onog u završenoj zgradi,
privremeno stanje treba smatrati odgovarajućim slučajem opterećenja, uključujući sva moguća
dinamička djelovanja. U slučaju okvirnih konstrukcija, npr. lučnih okvira, portalnih okvira, posebno
pažljivo treba izbjegavati deformiranje tijekom podizanja iz horizontalnog u vertikalni položaj.
10.7 Kontrola
NAPOMENA 2: Program kontrole pretpostavlja određivanje mjera kontrole (pregled održavanja) koje se
provode tijekom uporabe ako dugotrajna usklađenost s osnovnim pretpostavkama projekta nije primjereno
osigurana.
NAPOMENA 3: Pretpostavlja se da će ovlaštenoj osobi ili upravnom tijelu koje preuzima odgovornost za
dovršenu konstrukciju biti dostupni svi podaci zahtijevani tijekom uporabe i održavanja konstrukcije.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 105/115
10.8 Posebna pravila za konstrukcije dijafragmi
Legenda:
(1) letva koso čavlana za stropnu gredu ili rog
(2) letva
(3) ploča čavlana za letvu
Slika 10.1 – Primjer spoja ploča koje nisu oslonjene na stropnu gredu ili rog
Legenda:
(1) najveći razmak čavala 300 mm za unutrašnje stupce
(2) rub ploče
(3) najveći razmak čavala 150 mm
10.9.1 Proizvodnja
10.9.2 Podizanje
(1) Prije pričvršćenja stalnog sprega treba kontrolirati ravnost i vertikalno poravnanje rešetki.
(2) Kad se proizvode rešetke, elementi mogu biti deformirani unutar ograničenja danih u normi
EN 14250. Međutim, ako se tijekom vremena između proizvodnje i podizanja torzijski izvijeni
elementi mogu izravnati bez oštećenja priključaka i ravnima održati, smije se smatrati da rešetka
zadovoljava za uporabu.
(3) Nakon podizanja treba ograničiti najveće iskrivljenje abow svakog elementa rešetke. Pod
uvjetom da je u dovršenom krovu element primjereno osiguran kako bi se spriječio porast
iskrivljenja, dopuštenu vrijednost najvećeg iskrivljenja treba uzeti abow,perm.
NAPOMENA: Preporučeni raspon za abow,perm jest od 10 do 50 mm. Nacionalni odabir smije se navesti u
nacionalnom dodatku.
(4) Nakon podizanja treba ograničiti najveći otklon adev rešetke od stvarnog vertikalnog
poravnanja. Dopuštenu vrijednost najvećeg otklona od stvarnog vertikalnog poravnanja treba uzeti
adev,perm.
NAPOMENA: Preporučeni raspon za adev,perm jest od 10 do 50 mm. Nacionalni odabir smije se navesti u
nacionalnom dodatku.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 106/115
Dodatak A
(obavijesni)
(1) U spojevima čelik – drvo s višestrukim štapastim spajalima koji su u blizini kraja drvenog
elementa napregnuti komponentom sile paralelnom s vlakancima, karakterističnu nosivost na lom
po opsegu ploštine spajala, kako je to pokazano na slikama A.1 (slom posmičnim odlamanjem) i
A.2 (slom posmičnim izvlačenjem), treba uzeti kao:
⎧
⎪Lnet,v t1 za oblike sloma (c, f , j / l, k, m)
⎪
Anet,v = ⎨ (A.3)
⎪ Lnet,v (
⎪⎩ 2 Lnet,t + 2 t ef ) za ostale oblike sloma
i:
⎧0,4 t1 (a )
⎪⎪
t ef = ⎨ M y,Rk (A.6)
⎪1,4 (b)
⎪⎩ fh,k d
⎧ M y,Rk
⎪2 (d) (h)
⎪⎪ fh,k d
t ef = ⎨ (A.7)
⎡ ⎤
⎪t ⎢ 2 + M y,Rk − 1⎥ (c ) (g)
⎪ ⎢
1
⎥
⎪⎩ ⎣ fh,k d t12 ⎦
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 107/115
⎧ M y,Rk
⎪2 (e) (h)
⎪⎪ fh,k d
t ef = ⎨ (A.7)
⎡ ⎤
⎪t ⎢ 2 + M y,Rk − 1⎥ (d) (g)
⎪ 1⎢ ⎥
⎪⎩ ⎣ fh,k d t12 ⎦
gdje je:
NAPOMENA: Oblici sloma pridruženi izrazima (A.3), (A.6) i (A.7) prikazani su na slici 8.3.
Legenda:
1 smjer vlakanaca
2 linija loma
Slika A.1 – Primjer sloma posmičnim odlamanjem
Dodatak B
(obavijesni)
B.1.1 Presjeci
B.1.2 Pretpostavke
B.1.3 Razmaci
(1) Ako je dvodijelna pojasnica priključena na hrbat ili je hrbat dvodijelni (kao sandučasta
greda), razmak si određuje se kao zbroj spajala po jedinici duljine dviju priključenih ravnina.
Legenda:
(1) razmak: s1 modul klizanja: K1 opterećenje: F1
(2) razmak: s3 modul klizanja: K3 opterećenje: F3
Slika B.1 – Presjek (lijevo) i raspodjela naprezanja na savijanje (desno). Sve izmjere su
pozitivne osim a2 koji je pozitivan kako je prikazano.
3
(
(EI)ef = ∑ Ei Ii + γ i Ei Ai ai2 ) (B.1)
i =1
Ai = bi hi (B.2)
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 109/115
bi hi3
Ii = (B.3)
12
γ2 = 1 (B.4)
[ ( )]
γ i = 1 + π 2 Ei Ai si K i l 2
−1
za i = 1 i i = 3 (B.5)
γ E A (h + h2 ) − γ 3 E3 A3 (h2 + h3 )
a2 = 1 1 1 1 (B.6)
3
2∑ γ i Ei Ai
i =1
Za T-presjeke, h3 = 0.
γ i Ei ai M
σi = (B.7)
(E I)ef
0,5 Ei hi M
σ m,i = (B.8)
(E I)ef
(1) Najveća posmična naprezanja pojavljuju se tamo gdje su normalna naprezanja jednaka
nuli. Najveća posmična naprezanja u hrptu elementa (dio 2 na slici B.1) treba uzeti kao:
γ 3 E3 A3 a3 + 0,5 E 2 b2 h22
τ 2,max = V (B.9)
b2 (E I)ef
γ E Aas
Fi = i i i i i V (B.10)
(E I)ef
gdje je:
i=1i3
si = si(x) razmak spajala kako je definirano u točki B.1.3(1).
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 110/115
Dodatak C
(obavijesni)
C.1 Općenito
C.1.1 Pretpostavke
C.1.2 Nosivost
(1) Za progib stupa u smjeru osi y (vidjeti slike C.1 i C.3) nosivost treba biti zbroj nosivosti
pojedninačnih elemenata.
(2) Za progib stupa u smjeru osi z (vidjeti slike C.1 i C.3) treba provjeriti:
gdje je:
Fc,d
σ c,0,d = (C.2)
Atot
Atot
λef = l (C.3)
I ef
(E I)ef
Ief = (C.4)
Emean
gdje je:
⎧ Fc,d
⎪ za λef < 30
⎪120 k c
⎪⎪ Fc,d λef
Vd = ⎨ za 30 ≤ λef < 60 (C.5)
⎪ 3600 kc
⎪ Fc,d
⎪ za 60 ≤ λef
⎩⎪ 60 kc
(1) U slučajevima kad mali momenti (npr. od vlastite težine) djeluju kao dopuna osnom
opterećenju, primjenjuje se točka 6.3.2(3).
(1) Razmatraju se stupovi prikazani na slici C.1, tj. stupovi sastavljeni od stupaca, razmaknutih
kladicama ili vezicama. Priključci smiju biti čavlani ili lijepljeni ili su s vijcima i odgovarajućim
moždanicima.
Atot = 2 A (C.6)
I tot =
[
b (2 h + a )3 − a 3 ] (C.7)
12
Atot = 3 A (C.8)
Itot =
[
b (3 h + 2 a )3 − (h + 2 a )3 + h 3 ] (C.9)
12
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 112/115
(1) Za progib stupa u smjeru osi y (vidjeti slike C.3) nosivost treba biti zbroj nosivosti
pojedinačnih elemenata.
(1) Za progib stupa u smjeru osi y (vidjeti sliku C.1) nosivost treba biti zbroj nosivosti
pojedinačnih elemenata.
n 2
λef = λ2 + η λ1 (C.10)
2
gdje je:
λ vitkost cjelovitoga stupa56 jednake duljine, jednake ploštine (Atot) i jednakog momenta
tromosti (Ief), tj.
l1
λ1 = 12 (C.12)
h
n broj stupaca
η faktor naveden u tablici C.1.
Kladice Vezice
a
Lijepljene Čavlane Vijčane Lijepljene Čavlane
Stalno / dugotrajno opterećenje 1 4 3,5 3 6
Srednjetrajno / kratkotrajno opterećenje 1 3 2,5 2 4,5
a)
s moždanicima
(1) Opterećenja spajala i vezica ili kladica prikazana su na slici C.2 s Vd u skladu s točkom
C.2.2.
(2) Poprečne sile na vezice ili kladice, vidjeti sliku C.2, treba proračunati iz:
V l
Td = d 1 (C.13)
a1
56
Nacionalna bilješka: Stup cjelovitog, jednodijelnog presjeka.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 113/115
Slika C.2 – Raspodjela poprečne sile i opterećenja na vezice ili kladice
C.4.1 Pretpostavke
(1) U ovoj točki razmatraju se rešetkasti stupovi s N- ili V-konfiguracijom i s lijepljenim ili
čavlanim priključcima, vidjeti sliku C.3.
C.4.2 Nosivost
(1) Za progib stupa u smjeru osi y (vidjeti slike C.2) nosivost treba biti zbroj nosivosti
pojedinačnih pojasnica.
⎧λtot 1 + μ
⎪
λef = max ⎨ (C.14)
⎪
⎩1,05 λtot
gdje je:
λtot vitkost cjelovitoga stupa58 jednake duljine, jednake ploštine i jednakog momenta tromosti, tj.
:
2l
λtot ≈ (C.15)
h
2
e 2 Af ⎛h⎞
μ=4 ⋅⎜ ⎟ (C.16)
If ⎝l ⎠
e ekscentričnost priključaka
57
Nacionalna bilješka: riječ "column" u izvorniku je nepotrebna pa je ovdje ispuštena.
58
Nacionalna bilješka: Stup cjelovitog, jednodijelnog presjeka.
Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
stranica 114/115
Af ploština pojasnice
If moment tromosti pojasnice
l raspon
h udaljenost pojasnica.
Legenda:
(1) broj čavala: n
(2) broj čavala: n
(3) broj čavala: ≥ n sinθ
(4) broj čavala: n
2
e 2 Af ⎛h⎞
μ= ⋅⎜ ⎟ (C.17)
If ⎝l ⎠
h Emean Af
μ = 25 (C.18)
l 2 n K u sin 2θ
gdje je:
n broj čavala u dijagonali. Kad se dijagonala sastoji od dvaju ili više dijelova, n je zbroj čavala,
(nije broj čavala u jednoj posmičnoj ravnini)
Emean srednja vrijednost modula elastičnosti
Ku modul klizanja jednog čavla za granično stanje nosivosti.
h Emean Af
μ = 50 2
(C.19)
l n K u sin 2θ
gdje je:
n broj čavala u dijagonali. Kad se dijagonala sastoji od dvaju ili više dijelova, n je zbroj čavala,
(nije broj čavala u jednoj posmičnoj ravnini)
Emean srednja vrijednost modula elastičnosti
Ku modul klizanja jednog čavla za granično stanje nosivosti.
Dodatak D
(obavijesni)
Literatura