Medicina XVII.

stoljeća
IJATROFIZIKA I IJATROKEMIJA

Dr.sc.Vesna Ćosić
Opće karakteristike
 Pretvaranje feudalnog u građansko
društvo
 Pojava baroka, počeci racionalizma
 Pojava induktivnog i deduktivnog
razmišljanja
 Filozofija se oslanja na prirodne znanosti
 Najznačajnije promjene u fizici i kemiji
IJATROKEMIJA
 “...sve životne funkcije su
kemijski procesi...”
 Otvaraju se vrata
laboratorijskoj dijagnostici i
kemoterapiji
 Paracelsus, Helmont,
Sylvius, Willis
Medicina XVII. stoljeća
IJATROFIZIKA
 Osnovne metode: mjerenje,
vaganje, računanje
 Izumljen termometar,
vaganje tjelesne težine prije
i poslije obroka
 Santorio Santorio, Borelli,
Đuro Baglivi
 Santorio Santorio
 Primjenjuje kvantitativnu metodiku u fiziologiji i
patologiji
 Otkrio nevidljivu perspiraciju (disanje kroz kožu)
 Sredstva za znojenje – najvažnija
 Izumio termometar, pulsilogij i kateter za ekstrakciju
,bubrežnih kamenaca
 Uveo uporabu vage
 Metabolizam
 Otac eksperimentalne fiziologije
 Rođen 1561. g u Kopru
 Jean Baptiste van Helmont
 Biokemičar
 Prvi koji je postavio kemiju životnih procesa na
znanstvenu podlogu
 Analizirao krv i mokraću
 Osnivač „pneumatske” kemije – kemije plinova
 Prvi upotrijebio riječ „plin”

 Van Helmontov eksperiment – masa se povećava zbog vode

 Đuro Baglivi
 Hrvatski liječnik
 Osnovni sastojci tijela su fibre - vlakna
 Brojni eksperimenti i zapažanja
 Pozitivan pristup bolesniku
 Ljudsko tijelo: “nije drugo nego kompleks matematički
objašnjivih kemijsko-mehaničkih gibanja”
 „O medicinskoj praksi” (De praxi medica, 1696)
 Eksperimentirao na životinjama
 „O zdravome i bolesnome motoričkom vlaknu” (De fibra
motrice et morbosa, 1700)
 Fibrilarna patologija
 William Harvey
 Tumači optok krvi i funkciju srca

 Zaključci: srce je centar gibanja krvi, krv teče prema srcu, a ne

periferiji, osim krvi nema zraka u arterijama

 „Anatomska rasprava o pomicanju srca i krvi u životinja“

 Iznio tezu da sve živo nastaje iz jajeta (Omne vivum

ex ovo)
- dokazujući je eksperimentalno u „Rasprava o rađanju
životinja”
 Anthony van Leeuwenhoek
 Nizozemski trgovac i znanstvenik
 Izumitelj prvog jednostavnog
mikroskopa:
– postigao povećanje od 160 puta

 Istraživao eritrocite

 Osnivač bakteriologije
– prvi promatrao organizme
Marcello Malpgihi
 Talijanski liječnik
 Pridonijeo razumijevanju fiziologije
 – ispituje građu pluća, alveole, kapilarni optok krvi
 Osnivač mikroskopske anatomije
 Embriologija
Mikroskop je omogućio:
otkriće jajčanih folikula u jajniku (Graff)
i otkriće spermatozoida (Jan Hamm)

Prirodoslovci se, po pitanju nastanka života, dijele na:

a) animalkuliste (plod se stvara isključivo iz muškog sjemena)
b)oviste (embrij se stvara iz jajeta)
 Terapija Kirurgija
 Tradicija prošlih  Nedostatak
stoljeća anestezije=nema
 Dijetetske metode, većih uspjeha
puštanje krvi,  Napredak postignut
purgiranje, u porodništvu
 pripravci: biljnog, (konstruiran forceps)
životinjskog i
mineralnog podrijetla
 Medicina XVII. stoljeća
 Christoper Wren (arhitekt, astronom) – intravenozna
injekcija lijekova – pokuse vršio na psima

 Richard Lower 1655. izveo prvu transfuziju krvi (s

jednog na drugog psa)

 Jean Baptiste izvršio transfuziju krvi s ovce na čovjeka

– neuspješno

 Do 20.stoljeća transfuzija krvi zabranjena

 Medicina XVII. stoljeća
 Sedamnaesto stoljeće - stoljeće novosti u izobrazbi
liječnika, korištenje induktivne metode i eksperimenta,
pacijenta se gleda kao živo biće – osobu
 Osnivaju se liječnička društva, pišu se medicinski članci,
razvija se znanost
 HVALA NA PAŽNJI!