Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Alternativne Škole Matijević PDF

    Uploaded by

    lejla13
    24 views101 pages

    Original Title

    259192316-ALTERNATIVNE-ŠKOLE-MATIJEVIĆ.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    24 views101 pages

    Alternativne Škole Matijević PDF

    Uploaded by

    lejla13

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 101
    Nakradnik TIPEX doo. Novakova 19 - Zagreb Tel: 01/49 20 798; fax: 01/48 18 894 Za nakladnika Dusko Slatkovié Recenzenti Dr. Vladimir Jurié De. Hija Lavinja Dr. Silvije Pongrac Naslovnica Nada Falout ISBN 953-6022-40-0 © Copyright 2001. TIPEX oo. CIP- Katalogizacija u pubbkaciji Nacionalna i svevéilgna kajidnica - Zagreb UDK 371.4 (075.8) 37.013 (075.8) MATHEVIC, Milan Allernativne Skole : didaktigke i pedagoske koncepeije ! Milan Matijevié. - 2. dopunjeno ied - Zagreb : Tipex, 2001 ISBN 953-6022-40-0 1. Alternative Kole -- Odgojnoobrazovna nagela TL (Odgojnoobrazovna nagela Alternativne 8kole Dr. Milan Matijevié ALTERNATIVNE SKOLE Didakticke i pedagoSke koncepcije IL dopunjeno izdanje ‘TIPEX - Zagreb, 2001 SADRZAJ Predgovor prvom izdanju Predgovor drugom izdanju in ALTERNATIVNE, SLOBODNE ILI PRIVATNE SKOLE 13 PEDAGOSKA KONCEPCUA 1 SKOLE CELESTINA FREINETA «0000: 17 Cétestin Freinet.... eet Znatajnielementi Freinetove pedagogie i teorije Skole wso-20 Vadniji didaktiGko-metodiki aspeKti NaStaVe ..rrcnn 27 PEDAGOSKA KONCEPCUA 1SKOLE MARIE MONTESSORI ‘Maria Montessori Teorija odgoja i teorija Skole Vainiji didaktitki aspekti organizacije ueenja JENA-PLAN UEUROPSKIM SKOLAMA, Peter Petersen Osnove Petersenove teorje nastave Peter Petersen-Schule u Frankfurtu na Majni Jena-plan Basisschoo! u Amsterdamu WALDORFSKE SKOLE.... Rudolf Steiner Antropozofija i waldorfska pedagogija ‘Waldorfske &kole i dréavni Skolski sustavi \Vadniji didakti¢ki aspekti organizacije nastave 8 Roditelj i uéitelji eee ALTERNATIVNE SKOLE INTERNATSKOG1 TIPA ... 78 Intematske Skole na selu u Njemackoj 78 ‘Summerhill : 80 SLOBODNA SKOLA U BOCHUMU. 83 SATHYA SAI ODGOJ U DUHU LJUDSKIH VRIIEDNOSTT seinennenenrnnn 89 Bhagavan Sri Sathya Sai-baba enon 90. Program i metoda : on! Primjeri metodi¢kih scenarija a 95 Osposobljavanje uéitelja : vn 98 Skole 2 cose 2 9 na kraju, ome 101 9, IZPOVIESTI DEMOKRATIZACUE, SKOLSTVA U HRVATSKOJ o Privatne Skole kao politigka i Pedagotka efenje Iz statistike privatnih skola deja o slobodnoj &kol Slobodna skola za buduce naraitgje 10. OGLEDNA SUMSKA NARODNA SKOLA NA TUSKANCU Iz povijesti pokreta za odgajanje u prirodi Franjo Higy-Mandié ' Za8to Skole ha slobodnom zraku ‘Ugenici i uditelji Sumske Skole Metodika rada i mjesto obavijanja nastavnih ‘aktivnosti siti iz povijesti 11, PRIVATNE IALTERNATIVNE SKOLE U SVUJETU 12, SKOLSKI PLURALIZAM U HRVATSKOJ NA POCETKU 21. STOLIECA Privatne osnovne ékole Privatne srednije Skole Katoligke gimnazije stale Konfesionalne srednje kole 13, PREMA SKOLSKOM PLURALIZMU .. Lista zanimljivih WEB stranica Kazalo imena Summary 103 se03 105 107 109 a 2 113 ns 17 118 120 123 1133 137 149 171 187 193 197 199 202 CONTENTS Preface ALTERNATIVE, FREE OR PRIVATE SCHOOLS . EDUCATIONAL CONCEPT AND SCHOOLS OF CELESTIN FREINET Célestin Freinet : Soine important elements of Freinet’s schools. ‘Some important didactical aspects and teaching methods... EDUCATIONAL CONCEPT AND SCHOOLS OF MARIA MONTESSORI — ‘Maria MontessoF : “Theory of education and theory of school ‘of Maria Montessori Important didactcal views of the organization of learning ‘THE JENA-PLAN INEUROPEAN SCHOOLS .. Peter Petersen Principles of Petersen's theory of tition Peter-Petersen-Schule in Frankfurt on Main. Jena-plan Basisschool in Amsterdam . ‘THE WALDORF SCHOOLS Rudolf Steiner ‘The Antroposophy and the Waldorf Pedagogy ‘The Wald6rf Schools and the State School System Some important didactic aspects in the organisation of learning Parents and teachers ‘THE ALTERNATIVE BOARDING SCHOOLS ‘The Village school-homes in Germany (Canderziehungsheime) Summerhill (England) FREE SCHOOL IN BOCHUM SATHYA SAI EDUCATION IN HUMAN VALUES .. Bhagavin §1 Sathya Sai Baba Programme and Methodology ‘Some examples of methodological scenarios ‘The training (competence) qualification of teachers. 31 40 2 63 R 38 18 80 83 89 90 91 95 98 9. u 12. Schools ‘And, finaly ‘THE ATTEMPTS OF MAKING SCHOOLS IN CROATIA MORE DEMOCRATIC Private schools as political and pedagogical solutions. From statistics of private schools. ‘The ides of free school Free school for next generation MODEL PEOPLE'S SCHOOL OF FORESTRY IN TUSKANAC (Zagreb) . : rom the history ofthe movement for open- -air schools Franjo Higy-Mandié wn.on Why open-air schools Pupils and teachers ofthe People's school of forestry ‘Teaching methods and choice of spots Leaming from history PRIVATE AND ALTERNATIVE SCHOOLS INTHE WORLD o SCHOOLS PLURALISM IN CROATIA AT THE BEGINNING OF THE 21ST CENTURY Private primary schools Private secondary schools Catholic grammar school .. Secondary schools of other confessions ‘TOWARDS PLURALISM OF SCHOOLS List of interesting WEB pages. Index of names Summary 199 101 103 103 105 107 109 uM 2 113 113 417 ns 120 123 133 137 149) a7 187 193 197 199 202 PREDGOVOR PRVOM IZDANJU U posljednjih pedesetak godina u nagoj literaturi veoma je malo pisano slobodnim i privatnim skolama, Tek nakon prvih vigestranaékih izbora potelo je neSto vete zanimanje 7a pitanja skolskog i pedagoskog pluralizma. Bilo je evidentno da uz demokratski politicki pluralizam treba ustanoviti i pluralizam u Skolstvu. To ne ide jednostavno jer smo svi Zivjeli pedesetak godina uz, pedagoiko jednoumlje, odnosno uz jedinstvenu konfekeijsku osnovnu Skolu. Sada smo toga svjesni, ali trebarno biti svjesni i injenice da ¢e trebati dosta vreiviena da svi Ijudi éiji je rad vezan uz ikolstvo i odgoj dokuée smisao toga pluralizma i upoznaju Sto to sve sa sobom noi Proces razvoja skolskog pluralizma mozemo ubrzati samo ako iskoristimo prednosti raznih medija za Sirenje ‘deja i upoznavanje ‘rojnih alternativnih pedagoskih koncepcija koje su u ovom stoljecu razvijane u Europi i svijetu. Zadaéa je ove knjige usmjerena u tome pravcu, ali su nakane skromne. Zelja nam je, naime, prikazati pregled pedagoskih i didakti¢kih koncepcija koje karakteriziraju rad alternativnih i slobodnih skola u Europi i svijetu. Odabrali smo ‘odreden broj sluéajeva, analiziral ih, prikazali i popratili odredenim ‘vrednovanjima. Kriterij za izbor jedinica analize ovdje je bio mjesto analiziranih pedagoSkih iSkolskih koncepcija u svjetskoj pedagoskoj bastini te njihova originalnost u odnosu na tradicionalni razredni predmetno-satni sustav. Tako ovdje analiziramo i prikazujemo pedagoske koncepeije Célestina Freineta, Petera Petersena, Marije Montessori i Rudolfa Steinera. Zatim prikazujemo alternativne Skole internatskog tipa u koje smo uvrstili | poznati model Summerhill koji izaziva Zive diskusije medu struénjacima. Buduéi da je ina ovom podrugju bilo elemenata alternativnih pedagoskih koncepcija, odludili smo se za kraéu analizu razvoja ideje 0 demokratizaciji i Skolskoj autonomiji te za prikaz jedne od najoriginalnijih alternativnih skola koje su djelovale na ovim prostorima. Radi se o Sumskoj narodnoj Skoli koju je u Zagrebu od 1929. do 1941. godine vodio dr. Franjo Higy-Mandié Autor je imao priliku u zadnjih nekoliko godina sudjelovati na nekoliko skupova predstavnika Europskog foruma za slobodu u Skolstvu (European Forum for Freedom in Education) te posjtiti vvige altemnativnih skola u Njemackoj, Nizozemskoj, Austriji i CeSkoj Republic. Tako su prikupljeni brojni materijali i literatura koji su iskoristeni za pisanje ove knjidice. Na kraju svakog poglavija naveden je izbor literature koji omoguéuje dublje prouéavanje odabranih pedagoskin i didaktigkih koncepcija, Osim toga, autor je imao priliku druZiti se tri godine s Clanovima Inicijativnog odbora za osnivanje prve altemativne osnovne Skole u nas, odnosno Prve waldorfske &kole, te tako registrirati brojn pitanja koja se javljaja uz takve projekte u sredini Koja nema tradiciju Skolskog pluralizma kakav imaju dréave s razvijenom demokracijom (npr. Nizozemska ili Njemacka). To je iskustvo pomoglo da se odaberu pitanja za analizu iz poznatih pedagoskih koncepcija, zanimljiva za sve one Koji Ge se naéi u situaciji da donose odluke u svezi s osnivanjem alternativnih 8kola u ovoj sredini, Koncepcija knjige postavljena je nesto Sire tako da moze zadovoljiti o¢ekivanja svih koji Zele temeljitije upoznati didaktigke i pedagoske osnove organizacije odgoja i nastave u tzv. slobodnim, alternativnim i privatnim skolama, od struénjaka za skolstvo do hrabrih i kreativnih pojedinaca koji Ge se odluéiti da okupe utitelje i roditelje za neku novu alternativnu skolu po mjeri lokalne sredine i djece s kraja dvadesetog stolieca Autor (1994,) PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU Od pojave prvog izdanja ove knjige protekis je sedam godina Utom vremenu na podrju Firvatske organizirani su brojni seminari i tribine posvecene Skolskom i pedagoSkom pluralizmu. I autor ove knjige sudjelovao je na tim seminarima i tribinama. Dogodilo se nekoliko dréavnih i okatnih izbora koji pokazuju da je demokratski politigki pluralizam zazivio na ovim prostorima, Uz taj pluralizam idu i Skolski i pedago8ki pluralizam, Posjetio sam u tom vremenu jos neke Skole w inozemstvu koje se bitno razlikuju od naSe drZavne skole. I na ovom je podrugju uw tom vremenu zapogelo s radom nekoliko privatnih i alternativnih cosnovnih &kola, te vige privatnih srednjih Skola. Ta iskustva su omoguéila da drugo izdanje knjige Alternativne Skole dozivi stanovite promjene i dopune. Smatrao sam korisnim prikazati aktwalno stanje Skolskog pluralizma u svijetu, zatim aktwalnu praksu vezanu za privatne i alternativne Skole u Hrvatskoj. Dodano je i jjedno poglavije koje prikazuje pedagosko wéenje poznato kao Sathya Sai odgoj u dubu Ijudskih vrijednost. Kojigu su protekih godina Gtali utiteli i student nastavnickih fakulteta. Interes za njezin sadréaj pokazali su i struénjaci u susjednim drzavama, Mnogi od njih pohvalno su se izrazili o sadaju, a neki upozorili na sitne manjkavosti koje u vom izdanju nastojimo ukloniti. Neke je knjiga potaknule na promisljanje nove 8kole, primjerenije djeci ovog vremena od one koja dominira proteklih pedeset godina, U svakom sluéaju, knjiga je izazvala pozomnost pedagoske javnosti pa smo smatrali opravdanim ponuditi {oj javnosti drugo dopunjeno izdanje. Bit ¢u zahvalan iza svaki vid komunikacije uz ovdje ponudene sadr2aje. ne oekujuéi samo hvalu, jer pedagoski, Skolski i politicki pluralizam podrazumijevaju razligitost misijenja o svemu Sto se odnosi na Skolu i odgoj. Buduéi da nikad nitko w svijetu nije uspio stvoriti Skolu kojom ée svi biti zadovoljni, smatram da svi ne¢e biti zadovoljni nis ovdje napisanim idejama i sadrZajima. Konatno, knjige treba pisati ako izazivaju na razmisjanje i promjenu prakse ii ako donose neke nove ideje. Nadam se da ée i ovo drugo dopunjeno izdanje potaknuti na promisljanje nove Skolske i odgojno pluraine prakse. Autor (2001.) 2 if ALTERNATIVNE, SLOBODN! ILI PRIVATNE SKOLE Razredno-predmetno-satni sustav u Skolstvu egzistira, dakle, ao évrst pedago8ki Koncept veé oko 350 godina, Unutamju struktura toga sustava doradili su u XIX. stoljecu Herbart i Ziller. U vrijeme tih 350 godina povijesti razredno-predmetno-satnog sustava mnogi su pedagozi ponudili svoje pedago8ke koncepte za poboljSanje odgojno-obrazovnog procesa, odnosno za utemeljenje takva odgoja ji je blii prirodi i potrebama djeteta. Spomenimo tek uéenja J.J. Rousseaua (1712.-1778,), zatim pokret 2a umjetniéki odgoj sredinom XIX. stolje¢a, te reformnu pedagogiju i pokret “nove skole” u prvim desetljecima XX. stoljeéa (vie kod: Pataki, 1938.) U zamjenu za knjiSko Skolsko uéenje Rousseau preporucuje érijeritaciju na prirodu, slobodu i radni odgoj. Dakle, slobodan odgoj uprirodi i uéenje putem rada (svaki odgajanik treba upoznati seljacke poslove i izuéiti Koji zanat). Protiv intelektualisti¢ke Skole ustaje i Pestalozzi. Njegova pedagogija orijentirana je na odgoj glave (iintelektualni odgoj), odgoj srca (moralni odgoj) i odgoj ruke (jelesni i radni odgoj). Onje, dakle, upozoravao na potrebu skladnog odgoja djeteta i njegovih snaga, Nakon Pestalozzijai Friedrich Frobel (1782.-1852,) upozorava na potrebu cjelovitog odgoja koji se mode ostvarivati radom i igrom, a ne samo verbalnim pougavanjem i Uwenjem iz knjiga Osim spomenutih pokusaja da se razredno-predmetno-satni sustav dopuni ili zamijeni druktijim rjeSenjima, bilo je i pokusaja da se on uévrsti kao dominantan pedagoski Koncept. U proteklih 350 godina vjerojatno su Herbart i Ziller najvise uéinili na konanom pine rime + Penne mela ‘ TIELESNO a GRARIEKI tae © ilustriranje razrednil © sport [Recredn! sastanak oe Pen 16.30 |e ak ie rohe no ‘© mirovanie Razlidita pitanja i problemi * ilustriranje pisama © opustanje © "“Slobodni sastavi” — Gitanje i biranje 24 25 ortografsko-gramati¢kim normama, To jpak ne znati da se u Skoli ne uée pravopis i gramatika. (5) Slova i pismo: djeca mogu rabiti sve vrste i veligine slova prilikom pisanja, Sasvim je razumljivo da se ne ograniava ni opseg slobodnih djeéjih sastava (jo8 o slobodi: prilog 2.) U utionici se nalazi kutija u koju djeca skupljaju svoje slobodine sastave. Najmanje jednom tjedno ditaju se tekstovi koje su djeca napisala, Djeca biraju najmanje jedan ili dva teksta koji su ostavili najjaéi dojam na njih. To su posebno zanimljivi tekstovi, ‘ivotni ili lijepi. Spominju se tri bitne funkcije “‘slobodnih sastava’’ pedagoska, terapeutska i politika. Slobodni sastavi omoguéuju, naime, da uéitelj uvidi koja podrugja posebno zanimaju djecu, zatim da djeca sve Sto imaju “na dusi” napi8u kao ispovijest. Dalje, dieca se oslobadaju prilikom pisanja takvih slobodnih sastava da izraze vlastite misli i osjeéaje. Tiskara u Skoli omoguéuje da se udenitkim radovima da estetski i objektivan oblik koji Ge posiije moéi éitati utitelj, wCenici izrazreda, roditelji i uéenici iz drugih Skola s kojima je organizirana razmjena tekstova. Pedago8ki je posebno zna¢ajna uloga razrednih novina koje demistificiraju ulogu tiskane rijedi u Zivotu Govjeka. “Slobodni sastavi” uéenika, tiskara, Skolske novine i meduskolsko dopisivanje predstavljaju znagajne nastavne tehnike i odgojna sredstva u pedagogiji Célestina Freineta Takoder, znaajno mjesto u Freinetovo} pedagogiji zauzima suradnja (kooperacija). Ta se suradnja pojavljuje u nekoliko oblika: suradnja medu uéenicima u razredu, suradnja unutar radne grupe, suradnja izmedu Skola, suradnja uéitelja i suradnja izmedu roditelja 1 Skole U knjizi “Pour I’école du peuple” (Za narodnu skolu) izlozio. je Freinet osnovna naéela nove Skole (Freinet, 1983.). Za njega, cil odgoja upucuje na osiguravanje moguénosti da se svako dijete optimalno razvija u okviru jedne zajednice kojoj ée sluditi i kojaée ‘mu pomoéi u razvitku, Skola treba biti okrenuta djetetu kao lanu zajednice, a ne drzavi. To znaéi da skola treba omoguéiti zadovoljavanje osnovnih djetetovih potreba u odredenojfezi razvoja, Usitelj pomaze taj razvo} ne vréeci nikakve prisile. On to postize osiguravanjem odgovarajuce radne sredine i materijala (sliéno kod Montessori!). Prema Freinetu to omoguéuje skola rada. “Rad ée biti znagajan princip, pokretaé i filozofija narodne pedagogije, aktivnost odakle ée poteéi sva znanja” (Freinet, 1983., st. 252). Iz dobre Skole izlaze obrazovane osobe vjestih ruku. U Skoli se ne cijeni paméenje brojnih &injenica, veé osposobljavanje za samostalno uugenje i koristenje raznih medija koji sadrZe potrebne informacije. Treba napustiti formalnu disciplinu i zamijeniti je radnom disciplinom koja se postize dobrom organizacijom brojnih radnih aktivnosti. Skola treba uvazavati potrebe Covjeka i djeteta vremena ukojem djeluje i sredine u kojoj djeluje. Takva Skola ne mote biti propisana od drZave, veé je stvaraju witli i djeca u odredenoj sredini, Zbivanja u Skoli i ukupna Skolska komunikacija odraz su ‘ukupnih demokratskih odnosa u drugtvu. Vainiji didakticko-metodiéki aspekti nastave Iz analize Freinetove teorije odgoja i teorije Skole proizlazi da nisu cijenjeni propisani dravni nastavni programi kojih se uéitel}i trebaju slijepo dréati. Naprotiy, trazi se vie slobode za uéitelje i udenike da sami biraju sadréaje uéenja i odreduju opseg i dubinu njihova prouéavanja. S tim je povezana i sloboda izbora strategija i metoda rada te modela praéenja i ocjenjivanja wéenika, Samo ocjenjivanje obavlja se u obliku samoocjenjivanja uéenika usporedivanjem vlasttih uradaka s osobnim radnim planovima (vidi prilog 1), zatim wz. ocjene skupine uéenika u kojoj je udenik radio neki zadatak uz neposrednu suradnju (kooperativnost). Naravno, i uéitelj se ukljuéuje u ocjenjivanje uéeniékih aktivnosti vodedi i neke osobne bilje’ke kako bi mogao pomagati uéeniku da optimalno napreduje. Nije propisan neki zatvoren model praéenja i ocjenjivanja veé je i to, kao i drugi aspekti didaktiéko-metodiékog modela Célestina Freineta, prepusteno uciteljevoj inventivnosti. Tako npr. neki uditelji vode biljeSke na priredenim tablicama 0 uéenikovim iavrSenjima planova u podrugju napredovanja u jeziku i matematici (prema: Baillet, 1989., str 38) Pogetna jeziéna nastava obavlja se bez. pogetnice. U prvom polugodiéty Skoiske godine radi se po modelu: samostalno ertanje i pisanje tekstova, tiskani tekstovi, citanje ucenikih sastava (tekstova), te rad na izgovoru i radnim listovima. Tjecino ima svaki uéenik 2 prosjeéno dva individualno napisana teksta, dva teksta od drugih udenika i dvije sekvence “rad na izgovoru” (Baillet, 1989., str 43). U drugom polugodistu uéitelj se za poetnu jeziénu nastavu koriste ‘materijalima za Gitanje koje su prije priredili utitljii ucenici uokviru udruzenja CEL, Na temelju naznagenih okvirnih smjernica za Skolske programe uditelji u Freinetovim skolama rade vlastite izvedbene programe, ali tek posto upoznaju djecu s kojom ée suradivati. U Zivotu Skole znaéajnu ulogu imaju uditeljevi i uéenikovi tjedni planovi aktivnosti (vidi prilog 3). Na kraju svakog tjedna svaki udenik uz pomoé ucitelja definira plan svojih aktivnosti za iduéi tjedan. U osobnom planu weenik odreduje Sto Ge iduéi tjedan uraditi u podrugju materinskog jezika, matematike, umjetnosti ili u Skolskoj tiskari, Utenikoy individualni plan predstavlja zapravo didakti¢ki ugovor koji zajednicki dogovaraju uditelj, uéenik iroditel} jer svaku radnu listu trebaju ta tri subjekta pregledati i kazati svoje mifljenje ‘njoj. To 2naéi da je potrebna tijesna suradnja tih subjekata u vrijeme trajanja Skolskih aktivnosti (vidi prilog 1). Uéitelj u svom radnom planu treba predvidjeti Sto Ge koji uéenici raditi u iduéem tjednu, ‘ko ée npr. raditiu tiskari, tko treba odgovoriti na pisma uéenika iz druge skole, tko treba nesto praktiéno napraviti, Koji Ge uéenici izloziti rezultate vlastitih istrazivanja itd. (vidi prilog 3). U pedagogiji Célestina Freineta znaéajna se pozornost posvecuje Skolskoj ekologiji i izboru mjesta za nastavne aktivnost Prednost se daje uéenju u prirodnoj i drustvenoj sredini i kada se radi o naglaseno kognitivnim i psihomotoriékim aktivnostima Korisno je ipak pogledati i kako izgleda uredenje prostora za uéenje i nastavne aktivnost u skolskoj zgradi (vidi priloge 4i 5). U utionici nisu stolci i stolovi slodeni za potrebe frontalne nastave jer takva nastava u ovim Skolama nije cijenjena, Uéionica je opremljena i ‘uredena za zadovoljavanje razliitih potreba djeteta za radom, igrom i ugenjem. Tu su radna mjesta za individualan rad, za rad u paru i za grupni rad. Po potrebi ucenici ¢e lako sloZiti stolee za razgovor w krugu ili za neko uciteljsko frontalno pougavanje. ali to nikako ne zauzima veti dio tjednog radnog vremena uéenika i uéitelja Namjestaj i oprema u ugionici omoguéuju najraznovrsnije radne aktivnosti uéenika. Tu je priruéna biblioteka, stroj za pisanje, radionica za obradu drva ili pokuse s elektriénom energijom, zatim 28 Prilog4 GLOBALNA SKICA UCIONICE I RADNIH MJESTA U JEDNOJ FRANCUSKOJ OSNOVNOJ SKOLI (Lun, 1982. st. 183) Sm a Sick = rome RADNA MJESTA ZA, ms owbuans nad : sow | \ "amen i ee = i : seenka enka 5 13h — tet if wae RO iB Hin ‘okuphanje pinski PP] : } os 2 5 ? my | | a vay rere Tape vei ci [a Se ae ta [Sas pono = ——} 29 Prilog’s RASPORED OPREME I RADNIH MJESTA ZA UCENIKE U ECOLE PRIMAIRE COLONEL TEYSSIR- (Laun, 1982., str. 105) Tinta “slobodnih t 7 UT as oe ida lobe i ota ie : ‘tol 2a . i the det eet vbenia : wtenika et 3| erika H tet i 7 aceoita B eat erika en Santeria Grae Slovo a ‘elk adi 2 [naw Nolea ‘ano Tne 3 [siete poten potine plots sanduisien SZ] pismene pride, Pringna tka | Prosioraslikanje ie sramofon | i ormar za boje _ekstove_ gamit ” [sands knjigama za vs lisse TT etionicw gaia aoe oe | Tatonesss Lio ieee w sponse a verte ore J ‘ow “o| | 1 30 za slikanje i igranje (vidi prilog 5). Tu su i ormari za slaganje uéeni¢kih radova i brojnih proizvoda iz kolske tiskare. Cesto se u uéionici nalaze i neki leaj i hladnjak za Cuvanje napitaka i brane 2a uugenike jer je to 8kola po mjerii potrebama djece. U vrijeme punih aktivnosti uéenika i uéitelja uéionica ponekad podsje¢a na mravinjak uu kojem svaki lan zajednice nesto marljivo i ozbiljno radi. Iz takve ée Skole, svakako, teéko izlaziti uenici bez radnih navika i snalaz\jivosti u buducim Zivotnim situacijama. U danaSnjim drzavnim skolama nalazimo mnogo elemenata 2a koje se zalagao medu prvima Célestin Freinet, a da se to nigdje posebno ne istiée niti su ucitelji toga svjesni. To je samo jedan od pokazatelja koliko je Freinet dobro uogavao pravce unutarnje reforme Skolske organizacije. I danas moZemo procijeniti da ée kod uitelja nai¢i na dobar prijam ovdje prikazane ideje jer je postojece Skolske zgrade i postojecu Skolsku organizaciju moguce jednostavno iskoristiti za ostvarivanje Freinetove pedagoske koncepcije. Uéitelj koji su osposobljavani za rad u drZavnim Skolama mogu se lako ‘osposobiti za rad prema ovoj koncepeiji uz uvjet da je ona u skladu s njihovim videnjem Skolske organizacije i procesa odgoja. Freinetova teorija skole i teorija odgoja dosta su bliske humanistiékoj teoriji liénosti, odnosno, u toj se koncepeiji skole uglavnom uvazavaju glavni zahtjevi iz Mastowljeve humanisticke teorije liénost, iz spoznaja o didaktiékim i psiholoskim vrijednostima strategija aktivnog, odnosno inovativnog i iskustvenog ucenja, Dalje, unutamnja organizacija razreda i stil komuniciranja odgovaraju zahtjevima koji se danas postavijaju pred jednu humanu i demokratsku Skolu, te je i to jedan od razloga veceg zanimanja danaSnjih uéitelja u drZavnim i privatnim skolama za ove ideje Demokratski stil Zivljenja, te rada i uéenja, uéi se i u Freinetovim Skolama od prvih dana Skelovanja. Freinetove ideje i rjeSenja jednako su zanimljivi za sam podetak skolovanja kao i za zavrine razrede osnovnog i obveznog Skolovanja. U Austriji, Njemackoj, Francusko} i Svicarskoj Gest je 31 sluéaj da u nekoj Skoli jedno ili viSe odjeljenja biraju radnu koncepciju prema Freinetovim idejama, a ostali rade prema propisanim dréavaim programima i strategiji rada. Neki se pak uéitelji opredjeljuju za unoSenje u svoj svakodnevni rad elemenata Freinetove metodike i didaktitke koncepcije (npr. slobodni pismeni sastavi, razredne novine, uéeni¢ka zadruga, uéeniéka samouprava, vie zvodenja nastave izvan uéionice, vige uéenja istraZivanjem itd) U Europi i svijetu djeluju brojne skole koje su Freinetovo ueenje *% MULTILETTRE (1992.) Bulletin FIMEM - Fed. Int. Mouy, Ecole Moderne, Luglio, 65. st. Ziiich, M. (Hrsg.), Ohne Jahre), Lehrer und Schiller verindern die Schule: Bilder und Texte 2ur Freinet-Pedagogik. Arbeitskreis Grundschule e. V,, Frankfurt/Main. 32 3 _PEDAGOSKA KONCEPCIJA ISKOLE MARIJE MONTESSORI ‘Maria Montessori je zapoéela s definiranjem osnova svoje pedagoske koncepcije u prvom desetljecu dvadesetog stoljeca. To je vrijeme procvata pokreta aktivne odnosno radne Skole. Pretjerana dominacija frontalne nastave artikulirane po Herbartovim formalnim stupnjevima jrazredno-predmetno-satni sustav potaknuli sui Mariju Montessori da potraii i ponudi nova didakti¢ka i pedagoska rjeSenja. Iz toga je traganja nastao originalan didakti¢ki model aktivne skole Koji i danas, na podetku dvadeset prvog stolje¢a, ima svoje pristase diljem Europe, a i u Americi i Aziji. I model Marije Montessori nosi neka zajedni¢ka obiljeZja pokreta reformne pedagogije koji je 1 to vrijeme jaéao u Europi: vige runog rada i aktivnog uéenja djece, vise slobode za djecu i atitelje, te napustanje krute forme koja nudi razrédno-satni sustav. Maria-Montessori Rodena je 31. kolovoza 1870. u mjest Chiaravalle (provincija Aricona). Otae Alessandro potjede iz poznate poduzeiniske obitelji iz Bologne, a radio je kao financijski savjetnik. Majka, Renilde Stoppani, potjeée iz, obitelji poznatih talijanskih intelektualaca, Neposredno pred polazak u Skolu roditelji sele u Rim kako bi 2a Mariju, jedino dijete, osigurali bolje uvjete &kolovanja i razvoja. Sa est godina upisana je u dréavnu skolu. U Getmnaesto} godini podinje pokazivati zanimanje za ‘matematiku i prirodne znanosti, Roditelji su o&ekivali da ée se Maria Skolovati za uéiteljicu, jedino vi8e zanimanje za koje su se tada opredjeljivale djevojke. Ona je ipak mislila drukéije. Upisala se u 8kolu za prirodne znanosti i tehniku. U toj se Skoli pojaéava njezin interes za prirodne znanosti, napose za biologiju, iz ega je rezultirao i interes za studij medicine. Uz brojne te’ko¢e upisala je kao prva Zena studij medicine, 33 tupeéi u vrijeme studija brojna zadirkivanja svojih kolega. VjeZbe iz anatomije je, npr, moalaizvoditi sema u veéernjim satima da kolege ne bi gledale kako secira mstva Ijudska tijela. Na kraju studija odréala je javno predavanje koje je privuklo pozornost javnosti i zbog éinjenice da ée prva Zena postati doktorica medicine u laliji, Predavanje je izvanredno uspjelo i sve su tadainje novine zabiljeZile da je promovirana prva Sena w doktora medicine. Bilo je to godine 1896. kada je Maria navsSila 26 godina. Iste je godine od udruzenja talijanskih Zena poslana u Berlin na Kongres Sena, ‘Veé krajem studija usmijerila je Maria Montessori svoj interes na podrudje pedijatrije i psihijatrije. Godine 1897. zaposliava se kao volonter na psihijatrijskoj Klinici. Tu nalazi grupu slabourne djece bez odgovarajuée struéne pomoci u razvoju, Ovdje se poéinje sustavnije baviti djecom kod koje su uoéene smetnje razvoju, Prouéavala je radove francuskog lijeénika J. M. Itarda (1774.-1834.) injegova uéenika E, Seguina (1812.-1880.). Obojica su istradivala j razvijata metode 2a pomaganje slaboumnoj i naghuhoj djeci. Bila je toliko odusevljena njihovim radovima da ih je prevela na talijanski jezik. Itard je pisao da se djeci sa Smetnjama u razvoju moze pomoéi na temelju sustavnog promatranja i odgovarajuéih odgojnih postupaka. Svako osjetito moze se razvijati sustavnim vjeZbanjem, Neke se sposobnosti kod hendikepirane djece mogu do te mjere razviti da ona mogu samostalno zadovoljavati neke svoje Zivotne potrebe. Seguin je za takvu djecu razvio posebne postupke i vjezbe Neke je geometrijske figure trebalo npr. sloziti u odredenom prostoru. To je potaknulo Marija da nesto sii¢no razvije na temelju svojib uéenja i za normalnu djecu. Na Mariju Montessori utjecali su i radovi Rousseaua, Pestalozzija i Frbela, Frobel je stedinom 19, stoljeéa veé otvorio svoj prvi djeéji vrti¢ u kojem je razvijao prve radne materijale i igraéke 2a djecu, Pomocu geometrijskih tijelaw obtiku valjka, kocke i piramide razvijala su djeca u vrtién osjetila i motoriku, Rad s takvom djecom ojaéao je uvjerenje Marije Montessori da su ona vige pedago8ki negoli medicinski problem. Ovu je tezt ona zastupala na Kongresu u Torinu (Esser/Wilde, 1991., str.18) ‘Veé 1899. izabrana je Maria za predavaga na seminaru za izabrazbut agitelja koji rade s intefektualno hendikepiranom djecom, a élan je i “Nacionalne lige za odgoj djece sa smetnjama u razvoju". Iduée je godine izabrana za direktoricu instituta gdje se osposobljavaju uéitelji za rad s djecom koja imaju smetnje u razvojn, a istodobno je tom institutu pripojena i edna eksperimentalna skola, Dvogodi8nji rad na toj Skoli bio je veoma plodonosan 2a Mariju.Tu je istraZivala nagine uéenja i prirodu aktivnosti djece uz pomoé razliditih materijala, Uz odgovarajuée postupke djeca s intelektualnim smetnjama u razvoju nautila su prepoznavati i pisati slova. Nakon

    You might also like